Grupni oblik rada u

nastavi
Mentor: Student:
mr.sc. Ljiljana Ili Danijel ori
Literatura
Bognar, L.,Matijevi, M.(2002.) Didaktika,
Zagreb kolska knjiga,
Brajkovi, S. ( 2007). Dijete, kola, obitelj.
Zagreb. Puko otvoreno uilite Korak po korak.
Kerimova, B. (2004): Ocjenjivanje grupnog rada . Metodiki
ogledi br.11 1, str. 97105
Kyriacou, C. (2001). Temeljna nastavna umijea. Zagreb: Educa
Meyer,E. (1957.) Grupni oblici rada u nastavi. Zagreb,
Pedagoko-knjievni zbor,
Poljak, V. (1982.), Didaktika, Zagreb, kolska knjiga,
Rot, N. (1983). Psihologija grupe : prvenstvo malih grupa i
organizacija. Beograd. Zavod za udbenike i nastavna sredstva
vajcer, V. (1964.) Grupa kao subjekt obrazovanja, Zagreb.
Matica hrvatska.
Vizek Vidovi, V., Rijavec, M., Vlahovi-teti, V., Miljkovi,
D. ( 2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb. IEP-VERN'
Pennington, D.C., ( 2001). Osnove socijalne psihologije.
Jastrebarsko: Naklada Slap
Terhart, E. (2001.) Metode pouavanja i uenja. Zagreb: Educa
Desforges, C., (2001), Uspjeno uenje i pouavanje, Zagreb :
Educa
Kurnik, Z. (2003) Grupni rad, Matematika i kola br.22, str. 52-
57
Rui, R. (2007.): Stavovi gimnazijskih uenika prema grupnom
radu u nastavi kemije, ivot i kola br. 17 , str 49-61

Sadraj
UVOD
1. GRUPE
Grupni rad u nastavi
Pripreme grupnog rada
Prednosti i nedostatci
Razvoj grupe
2. RAZRED KAO GRUPA
3. STRUKTURA GRUPE
4. POSTIGNUA
I OCJENJIVANJE
GRUPE
to procijeniti?
Grupno ili individualno
ocjenjivanje?
5. SAVJETI ZA PLANIRANJE
GRUPNOG RADA
6. MILJENJA STUDENATA
ZAKLJUAK

UVOD
Grupa utjee na motivaciju .
Grupni oblik pridonosi razvoju socijalnog ponaanja
djeteta, ali o socijalnoj zrelosti djeteta ovisi koliko e
grupnog rada biti u koli Dakle, ve od prvih godina
kolovanja u koli se mogu njegovati razne aktivnosti s
manjim grupama djece, a radi njihova privikavanja na
rad u manjim grupama. Brojne i raznovrsne didaktike
igre mogu tome znatno pridonijet.(Bognar,L,
Matijevi,M.)
Rad u grupi povezuje znanja i iskustva uenika u
cjelinu .
1. GRUPE
Grupa je skupina ljudi koja posjeduje sljedea
obiljeja:
zajedniku percepciju svog postojanja, potrebe,
zajednike ciljeve, meuzavisnost ,socijalnu
organizaciju, interakciju i kohezivnost.
Struktura grupe obino se sastoji od diferencijacije
uloga, vodstva, skupa normi i pravila lanstava. Ova
definicija naglaava tri vane stvari:
lanovi grupe komuniciraju i u interakciji su
okupljaju se da obave odreene zadatke ili
postignu ciljeve
grupe su strukturirane







Grupni rad u nastavi

Grupni rad ima vano mjesto u nastavi.
Poetna faza planiranja grupnog rada u nastavi jest
pomno promiljanje o tome to se eli postii.
Vano je znati da je uvijek dobro uenike upoznati s
ciljevima i oekivanim
rezultatima rada u grupi,
tako da mogu lake
fokusirati svoj doprinos
raspravi.
Pripreme grupnog rada
Nastavnik u pripremi grupnog rada treba imati u
vidu :
veliinu grupe
broj lanova grupe
nain na koji se uenici
grupiraju
obrazovne, emocionalne
i socijalne ciljeve
intelektualne razlike
raspored sjedenja
Prednosti i nedostaci grupnog rada
PREDNOSTI;
-Grupa opstaje i nastavlja s izvravanjem zadataka ak i kada neki
lanovi izostanu ili odu.
-Rezultati su kvalitetniji.
-Poveava se predanost ostvarenju
cilja i ustrajnost u izvrenju zadatka.
-Dolazi do kreativnijih rjeenja.
-Smanjuje se mogunost pogreke zbog
usporedbe razliitih miljenja.
-Smanjuje se izoliranje pojedinaca i zadovoljava ljudska potreba za
pripadanjem.
-Smanjuje se odgovornost svakog pojedinanog lana za rezultat.
-Poveava se mogunost preuzimanja veeg rizika.Racionalnije i
efikasnije koritenje resursa (i ljudskih i materijalnih) .
NEDOSTACI;
-Nepotrebno konformiranje ili poputanje veini.
-Apatija, dosada i povlaenje od aktivnog sudjelovanja u zadatku.
-Sukobi razliitih osobnosti .
-Destruktivno ili takmiarsko ponaanje pojedinaca, izazivanje sukoba
u grupi.
-Odreeni pojedinac moe
postati rtveno janje.
-Grupa moe funkcionirati i na
najmanjem zajednikom
nazivniku (svaki pojedinac
ulae minimum truda).
-Neprikladno dominiranje
pojedinih lanova .
Razvoj grupe
Obiljeja dobre grupe;
usmjerena je kvaliteti
razumije kreativnost i inovacije
ima punu slobodu, samostalnost i autoritet
dozvoljava slobodni protok informacija
sinergija
Cilj ne opravdava sredstvo
odluke donosi konsenzusom, a ne nametanjem volje veine
dijeli dobro i zlo, uspone i padove, slavu i kaznu
voa kao primjer lanovima



Faze stvaranje dobre grupe:
1. Forming (Formiranje)
2. Storming (Previranje)
3. Norming (Stvaranje grupnih normi)
4. Performing (Rad na zadatku)
5. Transforming (Transformiranje grupe u tim)

Sve ovo se ne dogaa preko noi!
Da bi se razvila dobra grupa, potrebno je i vrijeme i uloeni
trud lanova grupe.
S razvojem grupe raste i njena uinkovitost
Svaka grupa prolazi kroz ove razvojne faze, no grupe se
razlikuju po tome koliko koja
faza traje .



2. RAZRED KAO GRUPA
Svaki razred je posebna socijalna grupa s vlastitim
normama, atmosferom i oekivanjima.

Uitelj je rukovoditelj razreda i
zna to eli da uenici rade kad
je on u razredu .

Grupna nastava ima posebno znaenje upravo u
osnovnoj koli, jer moe sprijeiti nastanak
pasivnog dranja.

Normama se opisuje ono to je meu lanovima grupe prihvatljivo ili
neprihvatljivo ponaanje.

Svakako bitno za norme je:
poticati raspravu o njima
s vremena na vrijeme neka
pravila dodavati, a neka brisati
voditi rasprave o tome da li
uvedene norme vrijedei da
li se koriste.

dok se grupa stvara mogui su konflikti meu lanovima koji
imaju razliite potrebe i interese
ako se problem zanemari mogue je da e utjecati na cijelu
grupu, zato je:
dobro je pokuati rijeiti problem
priznati postojanje problema i u tome postii slaganje
jasno definirati to je problem s obje strane
koristiti brainstorming za mogua rjeenja u emu svi
sudjeluju
diskusija o moguim rjeenjima
utvrditi detalje i napraviti plan rjeavanja
nakon nekog vremena evaluacija
Kad vrnjaci oblikuju djetetov svijet, njegovo je
samopotovanje ranjivo.
Odnosi meu djecom drukiji su od odnosa izmeu
odraslih i djece .
Osnovnokolci su se skloni meusobno odnositi u glasnim,
emocionalnim i fizikim suoavanjima .
Roditelji i uitelji su ti koji bi trebali njegovati uenikov
unutranji osjeaj
samopouzdanja.
U grupi je uvijek
potreban voa.
3. STRUKTURA GRUPE

kohezivnost
uloge i status
komunikacijska
struktura
Postoje tri aspekta strukture grupe:
kohezivnost
uloge i status
komunikacijska
struktura
4. POSTIGNUA I OCJENJIVANJE
Najea pitanja uitelja koja dok razmiljaju o
rezultatima su:
Kako pratiti napredak svakog pojedinog djeteta?
Kako djeci dati povratnu informaciju o
procesima koji su se
odvijali u grupama?
to, kako i kada
ocjenjivati?

to procijeniti?
postavlja se pitanje kako prikupiti valjane informacije na temelju
kojih moemo dati odgovarajuu ocjenu.
treba se odluiti za tehnike autentine procjene kao to su razliite
liste vjetina, upitnici, prezentacije radova,...
veina uitelj ne nalazi dovoljno vremena za praenje i
procjenjivanje procesa grupnog rada
procjenjujui proces, uitelji bi zapravo trebale djeci dati
povratnu informaciju
ako ste u stisci s vremenom, moete iskoristiti neke od
najjednostavnijih naina procjene koji e djeci omoguiti da
dobiju objektivnu sliku procesa koji se za vrijeme rada odvijao u
njihovoj grupi.
ukoliko vrijeme doputa, traite od djece neka obrazloe svoju
procjenu
osim o vremenu koje nam je na raspolaganju, priprema za
samoprocjenu svakako e ovisiti i o dobi djece u razredu
Grupno ili individualno ocjenjivanje?
individualnu ocjenu znanja moemo dati uvijek kad nam je
cilj uvidjeti koja je znanja i vjetine svaki uenik
svladao
ukoliko razmiljate o davanju grupne ocjene djeci, uvjerite
se da ona, osim to imaju dobro razvijene suradnike
vjetine, unaprijed pravilno razumiju da e krajnja ocjena
svakog od njih ovisiti o maksimalnom doprinosu svakog
lana grupe
kod grupnog ocjenjivanja veu panju treba posvetiti i
grupiranju djece
na svu sreu, postoji i mogunost kombiniranja
individualnih i grupnih ocjena
samo na temelju dobro osmiljenog i argumentiranog
praenja, opaanja i ocjenjivanja rada djece moemo
uvidjeti eventualne nedostatke koje se pojavljuju u grupnim
aktivnostima
Evo nekoliko mogunosti:
u sluaju da svako dijete stvara jedan rezultat,
moemo dati dvije ocjene
jednu ocjenu moemo dati svakom lanu tima za
zajedniki rezultat, a individualnu ocjenu uenici
mogu dobiti na temelju toga koliko dobro su
obavljali ulogu
individualnim bodovima svakog djeteta zbraja se
prosjean broj bodova koje su postigli lanovi
njegove grupe.
30% ocjene ine steena znanja o sadraju, 40%
iskazane socijalne vjetine suradnje a 30% ocjene se
temelji na prosjenim ocjenama steenih znanja
svih lanova grupe.
5. SAVJETI ZA PLANIRANJE
GRUPNOG RADA
Veliina grupe
Pripremanje uenika
za rad

Vjebanje s
intrapersonalnim
vjetinama

Promoviranje pozitivne komunikacije
6. MILJENJE STUDENATA
Negativna miljanja:

Ne svia mi se ba rad
u grupi, neki grupni
zadaci su mi bili
nejasni i nezanimljivi,
ali bilo je i dobrih i
korisnih tema.
Iritirale su me neke osobe u grupi jer stalno moraju
biti u centru panje dok neke druge kao da su
odsutne od svega oko njih.

Nezadovoljna sam radom
u grupi jer su se mnogi u
naoj grupi lepali i
zezali pa su ostali morali
natezati se s njima i
raditi posao za njih.

Pozitivna miljenja:
Grupni oblik podrazumijeva ljude razliitog raspoloenja
pa ak i kad imam lo dan dogodi se neto ugodno
unutar grupe to me moe oraspoloiti.
Osjeala sam se lijepo jer
smo nastavu provodili na
drugaiji nain nego na
klasinim predavanjima i u
ugodnom drutvu svojih
kolega, te kroz grupne
radove bolje upoznali jedni
druge i lake usvojili nove
sadraje .
Volim aktivnosti u grupi. Na taj nain moe
upoznati nove ljude i s njima razgovarati. Vie
volim aktivno sudjelovati na nastavi nego sluati
monotona predavanja.
ZAKLJUAK
Grupni rad zauzima vano mjesto u nastavi. Ipak, valja
voditi rauna o tome da treba pomno promisliti o vezi
izmeu organiziranja grupnog rada i ciljeva nastave koji
se ele postii .
Uvijek je vano da grupe imaju jasan zadatak ne samo
to trebaju uraditi nego i to trebaju nauiti. uspjeh grupe
treba mjeriti pojedinanim uspjehom svakog lana i
jasnom podjelom poslova unutar grupe. Najvanije rijei
u grupnom radu:
MODA JA IPAK NISAM U PRAVU.
Hvala na pozornosti!