to je GERB?

Pojam gastroezofagealnog refluksa uveden je tek oko 1930. god. kad je ustanovljeno da je
pept!k ezofagts posljed"a prsutnost #elu!an$ zlu!evna u jednjaku. Gastroezofagealna
refluksna %olest &GERB' je patolo(ko stanje uzrokovano refluksom &vra)anjem' #elu!anog
sadr#aja u jednjak* a o%u$va)a velk raspon %olest + nek pa"jent maju smptome %ez
pojave upale sluzn"e dok drug maju ezofagts l uznapredovale komplka"je poput
Barrettovog jednjaka pept!k$ strktura uz samo %lage smptome.
ger%+,%
-e)na pa"jenata s gastroezofagealnom refluksnom %ole()u* l skra)eno GERB+om*
pokazuje smptome* al nemaju ezofagts. .!estalost GERB+a kod odrasl$ oso%a kre)e se od
30 do ,0 posto./esto se javlja u dje"e* a u pravlu zapo!nje ve) pr ro0enju. Broj o%oljel$
od ezofagtsa ve) je kod $osptalzran$ pa"jenata nego u op)oj popula"j* tako0er je ve) u
razvjenm zemljama* te je ve) u %jela!km nego "rna!km zajedn"ama. -rjed &ulkus'*
strkture Barrettov jednjak su rje0e komplka"je GERB+a.
Patogeneza GERB+a
Patogeneza gastroezofagealnog refluksa je mnogostruka* (to je odraz razl!t$ o%ram%en$
me$anzama jednjaka. Bolest nastaje tek kad napada!k me$anzm nadvladaju o%ram%ene.
Potom mo#e do) do stvaranja zatvorenog kruga sve ve)eg o(te)vanja sluzn"e sla%ljenja
funk"je jednjaka.
1la%ost donjeg m()nog sfnktera jednjaka
Premda je %lo mogu)e dokazat prsutnost fzolo(kog sfnktera u donjem djelu jednjaka* nje
%lo mogu)e nedvoj%eno pokazat da sv pa"jent s ezofagealnm refluksom maju sla%j
sfnkter od normalne popula"je. Premda pa"jent s refluksom maju smanjen tlak donjeg
ezofagealnog sfnktera velko je preklapanje sa zdravma2 tlak se tako0er mjenja s vremenom
promjenjenm uvjetma kod st$ pojedna"a. Refluks mo#e nastat kada je tlak donjeg
ezofagealnog sfnktera nzak u %olesnka s uznapredovalom gastroezofagealnom refluksnom
%ole()u* naro!to u le#e)em polo#aju. 1 druge strane* ve)na epzoda refluksa z%va se tjekom
kratkotrajn$ opu(tanja sfnktera. 3e se epzode kratkotrajn$ opu(tanja uglavnom z%vaju
nakon jela* to neovsno o %azalnom tlaku.
Pra#njenje jednjaka
Pra#njenje neutralzranje jednjaka od #elu!anog sadr#aja normalno se odvja kom%na"jom
slne perstaltke. 4ako % postgl ntraezofagealnu neutralnost* pa"jent s ezofagtsom
gutaju !e()e od zdrav$. Gutanje u ve)ne stvara perstalt!ke valove !me se z jednjaka
uklanja #elu!an sadr#aj. 4od pa"jenata s ezofagtsom do t$ perstalt!k$ valova nje
u!nkovt. Premda nema dokaza koja a%normalnost % provo"rala %olest* jasno je da
neu!nkovta perstaltka poja!ava usporava oporavak od postoje)eg ezofagtsa.
Refluksat
Refluksat se sastoj od kselne* pepsna te* vjerojatno* #u!n$ gu(tera!n$ sokova. Enzm
gu(tera!e mogu uzrokovat ezofagts kod #votnjsk$ modela* al je nj$ova uloga* me0utm*
u !ovjeka dvoj%ena. 5u!n sokov su mogu) doprnostelj uzroka ezofagtsa* al nj$ova
to!na uloga u ezofagealnom refluksu nje jasna. 5elu!ane zlu!evne* pose%"e kselna*
najva#nj su sastoj" refluksata koj djeluju na sluzn"u jednjaka. /njen"a da djelotvorno
sprje!avanje stvaranja kselne u ve)n slu!ajeva lje! refluksn ezofagts jaka je podr(ka
takvom stavu. .loga pepsna sve se v(e smatra dvoj%enom* a o%zrom na neutralza"ju u
razmjerno manje kselom okol(u jednjaka* vjerojatno ne gra va#nu ulogu.
1lna
1la%o alkalna slna poma#e pro"esu neutralza"je kselog refluksata. 6ma dokaza da se taj
o%ram%en me$anzam poja!ava kod pa"jenata sa #garav"om stvaranjem o%lnjeg sadr#aja s
ve)om mo) neutralza"je. 7vaj pogodn o%lk za(tte smanjuje se pu(enjem.
7tpornost sluz
1luz jednjaka mo#e %t fz!ka prepreka prodoru refluksata. 8a(tta se tako0er post#e
elektrokemjskom poten"jalnom razlkom sluz 9a:;4: <3Paze* jer su o%je ovsne o
funk"j stan!nog sloja u sluzn" jednjaka. Pove)ana kon"entra"ja kselne naru(ava
djelotvornost t$ me$anzama. 7%rana putem sluz ovs tako0er o prokrvljenost sluzn"e.
Pra#njenje #elu"a
.stanovljeno je da se #eluda" sporje prazn u nek$ pa"jenata s refluksnom %ole()u
ezofagtsom* al to stajal(te n u kom slu!aju nje op)e. 7vaj !m%enk vjerojatno gra tek
manju ulogu u patogenez refluksa.
4lzna $ernja
=(ljenja o uloz klzne $ernje &$atus $ernje' u patofzologj GERB+a podjeljena su
zme0u on$ koj je smatraju va#nom te on$ koj msle da je posve neva#na. Razlog tome je
vjerojatno !njen"a da se pojam korst %ez to!ne defn"je te nedostatka razvrstavanja
vel!ne klzne $ernje. -elka klzna $ernja smanjuje tlak donjeg sfnktera jednjaka ote#ava
pra#njenje jednjaka* doprnose) tme refluksu.
>el"o%a"ter p?lor
@anas je op)ento m(ljenje da >el"o%a"ter p?lor nje u svez s GERB+om* te da u!estalost
stovremene prsutnost >. p?lor kod pa"jenata s GERB+om nje razl!ta od ostatka
popula"je.
$el"o%a"ter+p?lor1%
7stal !m%en"
9ek !m%en" pove)avaju tlak u a%domenu &tr%u$u'* npr. trudno)a* gojaznost* velk o%ro"*
te tako pot!u refluks. @rug vanjsk !m%en"* prmjer"e pu(enje* alko$ol* kofen* za!n*
masna $rana nek ljekov mogu pot"at refluks djelovanjem razl!t$ zravn$ l nezravn$
me$anzama. 9a posljetku* ulogu mogu mat !m%en" koje je te(ko odredt l
kvantf"rat* prmjer"e stres.
1mptom GERB+a
1mptom GERB+a
Glavn smptom gastroezofagealnog refluksa je #garav"a. 7na se opsuje kao neugodna l
#are)a %ol za prsne kost* al se mo#e pro(rt na grlo l le0a. 5garav"a se o%!no javlja 30
mnuta nakon o%roka* pose%"e ako nakon njega dolaz do fz!k$ napora koj uklju!uju
nagnjanje. 3ako0er je uzrokuje le#anje* pa mo#e pa"jenta pro%udt z sna. 9eugoda
nerjetko nestaje %rzo nakon pjenja mljeka l uzmanja anta"da. 5garav"u mogu uzrokovat
druge %olest* a ako kln!ka slka nje jasna valja na!nt dodatne pretrage.
Regurgta"ja kselne* ulazak kselne l #u!n$ sokova u usta* svojstvena je
gastroezofagealnom refluksu.
Podrgvanje mo#e %t smptom gastroezofagealnog refluksa* al tako0er drug$ poreme)aja
gornjeg pro%avnog sustava.
7dnofagja l %olno gutanje smptom je refluksa* pose%"e prlkom gutanja vru)$ l
alko$oln$ p)a.
Refluks se mo#e skazat kao %ol u prsma* epgastr!ka %ol* l tek kao %laga dspepsja.
Glo%us+sndrom* opsan kao AknedlaA u grlu koja ne ometa gutanje* mo#e %t smptom
GERB+a. @(n smptom mogu %t posljed"e refluksa* a povezanost ne mora %t odma$
vdljva.
.pozoravaju) smptom ukazuju na postojanje slo#enog GERB+a l druge oz%ljne %olest*
pa za$tjevaju $tne podro%ne pretrage.
.pozoravaju) smptom GERB+a suB
dsfagja &ote#ano gutanje $rane'
gu%tak te#ne
anemja
krvarenje
8a(to se smptom gastoezofagealne refluksne %olest pojavljuju tako u!estalo?
Bez gastoezofagealne refluksne %olestB @onj sfnkter jednjaka se otvora kako % $rana mogla
pro) z jednjaka u #eluda". -e) do vremena donj sfnkter jednjaka je zatvoren* kako % se
z%jegao povratak #elu!an$ sokova u jednjak. 1luzn"a #elu"a gra0ena je tako da je #elu!ana
kselna ostal pro%avn sokov ne o(te)uju. @akle* dok donj sfnkter jednjaka normalno
o%avlja svoju funk"ju* #elu!ana kselna pro%avn sokov ostaju u #elu"u* nema razvoja
refluksne %olest. .
4od gastroezofagealne refluksne %olestB 4od oso%a koje maju refluksnu %olest dolaz do
pre!estog opu(tanja l sla%ljenja donjeg sfnktera jednjaka te posljed!no ulaska #elu!ane
kselna pro%avn$ sokova z #elu"a u jednjak. 8a razlku od #elu"a* jednjak je gra0en od
sluzn"e koja nje otporna na djelovanje kselne. Posljed"e kontakta sluzn"e jednjaka sa
#elu!anom kselnom su spomenut smptom refluksne %olest te o(te)enje jednjaka.
@jagnoza GERB+a
Pretrage s %arjevm kontrastom
4ontrastn radolo(k test jednostavan je prl!no ugodan za pa"jenta. 9jme se prkazuje
anatomja* otkrva vrjed &ulkus'* strktura tumor* te potvr0uje postojanje klzne $ernje
&$atus $erna'.
Radolo(ke pretrage o%!no ne prkazuju promjene na jednjaku uzrokovane o%!nm
ezofagtsom. Refluks %arja mo#e se vdjet* al to je gru%a pretraga koja uvelke ovs o
te$n" radologa. 1 druge strane* kneradografja gutanja %arja mo#e pokazat poreme)aje
pokretljvost.
Endoskopska djagnoza
endoskopja+1%
Premda neugodnja s v(e komplka"ja od pretrage %arjem* endoskopja se !e()e
upotre%ljava zato (to daje v(e nforma"ja. Rezultat u ve)ne pa"jenata s GERB+om mogu
%t normaln* al )e otkrt postojanje ezofagtsa drug$ komplka"ja &strktura* vrjed
Barrettov jednjak'. Endoskopja razlkuje GERB od tumora te omogu)uje %opsju sluzn"e.
Gastroezofagealna s"ntgrafja
9akon (to se pa"jentu u%rzga sumporn kolod ozna!en zotopom 99m3"* gama+kamera
mjer njegov refluks z #elu"a u jednjak. 7va se te$nka ne upotre%ljava za kln!ke pretrage
jer je razmjerno sla%o osjetljva rjetko dostupna.
Ezofagealna manometrja
7vom se pretragom utvr0uje tlak donjeg sfnktera jednjaka* koj je kod GERB+a smanjen.
=anometrjom se tako0er utvr0uje perstalt!ka aktvnost jednjaka. 3e$nka nje naro!to
pogodna za potvr0vanje djagnoze refluksa jer se smanjen tlak u donjem sfnkteru jednjaka
tako0er mo#e na) u zdravoj popula"j. =anometrja poma#e u sklju!vanju drug$ %olest
jednjaka &npr. a$alazje* dfuznog spazma jednjaka l sstemne skleroze' te oda%ru
odgovaraju)$ slu!ajeva za antrefluksn krur(k za$vat.
C,+satno pra)enje p>+vrjednost
=jerenje ntralumnalne ezofagealne kselne najosjetljvj je test refluksa. 9e(to kselne
vra)a se u jednjak kod zdrav$ oso%a.Refluks se smatra patolo(km kad je vrjednost p>
manja od , u trajanju v(e od D posto vremena. 9adzorom p>+vrjednost tjekom C, sata
pronalaz se mala skupna oso%a s tp!nm smptomma refluksa al s malom nepatolo(kom
zlo#eno()u kseln. 3o % moglo kod t$ pa"jenata ukazvat na preosjetljvost jednjaka na
kselnu. Prje l u tjeku pra)enja p>+vrjednost mora se provest manometrjska pretraga
kako % se osguralo postavljanje sonde D "m znad donjeg sfnktera jednjaka. Pra)enje p>+
vrjednost u razdo%lju kra)em od C, sata )e umanjt osjetljvost pretrage. 7vu se pretragu ne
mora provest u slu!ajevma s tp!nom kln!kom slkom* al je od osnovne va#nost za
postavljanje djagnoze kad postoj %lo kakva sumnja* odnosno prje zvo0enja krur(kog
za$vata.
Ezofagealna perfuzja
Bernstenov test uklju!uje perfuzju solne kselne od 0*1 mol;l u jednjak kroz uvu!enu "jev
kako % se unutar 10+C0 mnuta zazval pa"jentov smptom. <ko se pa"jentu zazovu
smptom perfuzjom kselnom* a ne zazovu kontrolnom perfuzjom slanom vodom*
djagnoza )e vjerojatno %t GERB.
4omplka"je GERB+a
1trkture
-e)na slu!ajeva %engn$ strktura u jednjaku u razvjenm zemljama pept!kog su podrjetla
vjerojatno povezana s trajnm gastroezofagealnm refluksom. 1trkture uzrokovane
korozvnm sredstvma vjerojatno su najra(renje u svjetu* ve)nom posljed"a slu!ajnog
gutanja korozvn$ kemkalja.
Pept!ka strktura
ger%D
@anas je op)e pr$va)eno m(ljenje kako su %engne pept!ke strkture uznapredovala
komplka"ja gastroezofagealnog refluksa. . pro(lost %lo je sumnj u to jer je rjetkost da se
pa"jent sa smptomma refluksa prat godnama prona0e nova strktura tamo gdje je prje
nje %lo. 6sto tako* prl!no je uo%!ajeno na) na pa"jenta sa strkturom koj nje mao
smptome refluksa.
1ve v(e dokaza potvr0uje stav kako antrefluksna terapja ljekovma krur(km za$vatom
sprje!ava ponovno pojavljvanje strktura. Pa"jent kod koj$ se pojave %engne strkture
mogu mat manje osjetljv jednjak* a mo#da maju E%ez%oln ezofagtsF. 9ek pa"jent sa
strkturama maju anamnest!k podatak da su nedavno progutal ljekove koj mogu poja!at
utje"aj ve) postoje)eg gastroezofagealnog refluksa na sluzn"u jednjaka.
1trkture uzrokovane korozvnm sredstvma
-elk postotak pa"jenata proguta korozvna sredstva namjenjena upora% u ku)anstvu.
-e)na #rtava su mala dje"a* al ma slu!ajeva poku(aja samou%ojstva. 9j$ ma (rom
svjeta* al su !e() u <zj <fr". Gu#ne otapaju tkvo stoga prodru du%lje* dok kselne
uzrokuju koagula"jsku nekrozu pa prodru manje* razmjerno sla%o lu#nato okru#je jednjaka
ne pru#a ve)u za(ttu. 7(te)enje stjenk jednjaka ovsno je o kon"entra"j korozvne tvar*
volumenu trajanju dodra. .nutar tr tjedna upalu nekrozu zamjenjuju vlaknast o#lj"* (to
vod stvaranju strktura. 1trkture mogu %t duga!ke vjugave. renje je kontrand"rano u
prva dva tjedna kad je stjenka jednjaka pose%"e meka tanka* al mo#e %t potre%no kasnje
nakon (to se stvore strkture.
=re#e prstenov
3o su na%or sluzn"e u lumenu jednjaka* rjetko de%lj od C mm. 1amo manj do sadr#
m()na vlakna. 9j$ova je etologja dvoj%ena* al se kao mogu) uzrok navod refluks.
=re#a je ogran!ena na jednu stranu stjenke jednjaka* dok je prsten o%u$va)a. =re#e
prstenov prl!no se !esto pronalaze u radolo(km snmanjma* s tme da su mre#e u!estalje
u gornjem djelu jednjaka dok su prstenov %rojnj u donjem djelu. -rlo je malo
smptomatsk$ mre#a prstenova. =re#e su povremeno povezane s dsfagjom uzrokovanom
nedostatkom #eljeza u krv &sndrom Paterson+4ell?;Plummer+-nson'. Prstenov* poznat
pod menom 1"$atzkjev prstenov* tako0er mogu povremeno uzrokovat dsfagju.
Bolest vezvnog tkva
4od mnog$ pa"jenata sa sstemnom sklerozom uklju!ene su smetnje pokretljvost jednjaka
&nedostatak perstaltke sla%ost sfnktera' (to vod patolo(kom refluksu* a potom ezofagtsu
te strkturama. 1l!na al rje0a jednja!ka pojava mo#e se dogodt kod sstemnog
ertematoznog lupusa l reumatodnog artrtsa. -eza s jednjakom rjetka je u polmoztsu
dermatomoztsu.
1trkture uzrokovane skleroterapjom
3akve su strkture uzrokovane novm jatrogenm o%lkom kemjskog ezofagtsa koj mo#e
stvort strkture. Posljed"a je "urenje l ne$ot!no nj"ranje sklerozansa u sluzn"u tjekom
endoskopske terapje ezofagealn$ varksa. 1trkture se lako lje!e tek povremeno za$tjevaju
dlata"ju. 1ve ve)a omljelost podvezvanja ezofagealn$ varksa smanjuje potre%u za
skleroterapjom* te tako smanjuje njezne komplka"je.
1trkture uzrokovane nfek"jama
1ve ve)a u!estalost oportunst!k$ nfek"ja jednjaka povezana je sa sve ve)m %rojem
pa"jenata o%oljel$ od sndroma ste!ene munodef"jen"je &<6@1'. Pa"jent s naru(enm
sustavom o%rane od nfek"ja te on s oz%ljnm %olestma sklonj su refluksu pa tako
stvaranju ezofagealn$ strktura.
1trkture uzrokovane ljekovma
Ezofagts uzrokovan ljekovma uglavnom nestaje %ez nastanka strktura. =e0utm* u te#m
slu!ajevma za%lje#ene su strkture* to z%og djelovanja kaljevog klorda* tetra"klna*
gutanja ta%leta za testranje urna kao razl!t$ drug$ ljekova. 1ve ra(renjom upora%om
nesterodn$ protuupaln$ ljekova za%lje#en su slu!ajev upale sluzn"e* a tako0er je
potvr0ena veza zme0u upora%e st$ pojave pept!k$ strktura.
1trkture uzrokovane zra!enjem
.lkus jednjaka zazvan zra!enjem o%!no su povr(nsk za"jeljuju sam* pa tek vrlo rjetko
uzrokuju stvaranje strktura.
1trkture povezane s ko#nm %olestma
Razl!te ko#ne %olest ponekad utje!u na jednjak* zme0u ostalog pemp$gus* pemp$godus
%ullosa mu"osa* epdermol?ss %ullosa* l"$en planus Be$Hetova %olest. 3e su ozljede
o%!no erozje l ezofagts* a strkture se pojavljuju tek povremeno.
Postkrur(ke strkture
9akon krur(k$ za$vata mo#e do) do su#avanja lumena* strktura se tada nalaz na mjestu
anastomoze l na mjestu za$vata na stjen" jednjaka. 3akve strkture za$tjevaju lje!enje
koje u po!etku mo#e uklju!vat dlata"ju* al !esto dodatn krur(k za$vat.
Prro0ene strkture
Prro0ene strkture o%!no su u vez s tra$eoezofagealnm fstulama male dje"e. -e)na
za$tjeva krur(k za$vat !j je uspje$ ovsan o vrst prro0ene anomalje.
Bengn tumor jednjaka
Poznato je nekolko vrsta %engn$ tumora jednjaka* me0utm su on vrlo rjetk. 9ek od nj$
uzrokuju dsfagju l regurgta"ju* dok su drug asmptomat!n otkrvaju se prlkom
radolo(kog snmanja u druge svr$e. 9aj!e() tumor je leomom* a tu su jo( $emangom*
paplom* f%rovaskularn polp * rje0e* ezofagen!ne "ste.
8lo)udne strkture
. ve)n se slu!ajeva rak jednjaka manfestra dsfagjom uzrokovanom ntralumnalnom
opstruk"jom. -rlo je va#no da se na %opsjskm uzor"ma o%av $stolo(k pregled kako %
se zlo)udne strkture razlu!le od do%ro)udn$.
Barrettov jednjak
ger%,
Barrettov jednjak ozna!ava jednjak o%lo#en metaplast!nm "lndr!nm eptelom koj je
zamjeno normaln plo!ast eptel. @ugotrajn refluks mo#e %t u svez sa zamjenom
normalnog %jel!astosvog plo!astog eptela u donjem djelu jednjaka s "rvenm "lndr!m
#elu!anm eptelom.
9ada za povla!enje Barrettov$ segmenata porasla je antrefluksnm krur(km za$vatma* a u
posljednje vrjeme n$%torma protonske pumpe sa l %ez laserskog a%la"jskog lje!enja* al
u prlog ovakvog lje!enja u kln!koj praks nema zravn$ dokaza. /ak ako %lo kakvo
lje!enje zaustavlja napredak "lndr!nog eptela %lo % potre%no nekolko godna da se
odred ma l takav nov postupak kakva utje"aja na smanjvanje opasnost nastanka raka
jednjaka.
4ako se zna za pove)anu opasnost nastanka adenokar"noma kod pa"jenata s Barrettovm
jednjakom* svr$ovto je razmotrt s"reenng+pretrage na pa"jentma kako % se razlu!l on s
ranm rakom od on$ koj su u premalgnom stanju &te(ka dsplazja'. Prsutnost ntestnalne
metaplazje u podru!ju gastroezofagealnog spoja mo#e se pokazat va#nm !m%enkom u
predv0anju kod koj$ pa"jenata postoj opasnost od razvoja adenokar"noma.
@(ne komplka"je
6 astma GERB su !est* pa se nerjetko pronalaze u stog pa"jenta. 9j$ovo supostojanje
mo#e %t slu!ajno* al u nekm slu!ajevma jedna %olest pogoduje nastanku druge. 3e(ko
dsanje ka(alj astmat!n$ %olesnka mogu uzrokovat GERB on$ koj su osjetljvj na njega
z%og smanjenog tlaka donjeg sfnktera jednjaka* %lo promjenom ntratorakalnog tlaka l
podra#vanjem plu)n$ vagaln$ aferentn$ re"eptora. 7dgovaraju)a terapjska kontrola astme
po%olj(ava stanje %olesnka s GERB+om.
6na!e mnogo vjerojatnj sljed z%vanja jest da GERB mo#e %t uzro!nk astme. 4selna koja
se vra)a u jednjak mo#e nadra#t tamo(nje osjetljve re"eptore* povsuju) vagaln tonus
stvaraju) spazam %ron$ja. @ruga teorja predla#e mkroaspra"ju koja uzrokuje
$peraktvnost %ron$jalnog sta%la. 7p)ento* kad se GERB do%ro nadzre* %ez o%zra o%avlja
l se to ljekovma l krur(km za$vatom* dolaz do %lagog po%olj(anja u smptomma astme
l smanjenoj potre% za protuastmatskm lje!enjem* dok je dramat!no zlje!enje astme vrlo
rjetko. 9ema dokaza koj % pokazal da GERB uzrokuje astmu l o%ratno. 1mptom
refluksa ne moraju kod nek$ pa"jenata o%oljel$ od astme %t vdljv* al one s atp!nm
kasnom astmom %ez o%teljske anamneze valja uputt na pretrage kako % se ustanovlo
postojanje refluksa potom pru#lo odgovaraju)e lje!enje.
4ron!n ka(alj* promuklost ponavljaju)e upale plu)a mogu se pojavt kao komplka"je
GERB+a. 3akve pojave vjerojatno su !e()e oz%ljnje u dje"e. GERB tako0er mo#e
pogodovat glo%us+sndromu* (tu"anju larngtsu.
Gje!enje GERB+a
Gje!enje GERB+a
9adzor smptoma GERB+a z%jegavanje komplka"ja "lj je lje!enja ljekovma
krur(kom terapjom.
-rlo je va#no mat na umu da lje!enju GERB+a stoje na raspolaganju razl!t jednostavn*
u!nkovt jeftn nefarmakolo(k postup". Gojazn pa"jent tre%al % smr(avt* pu(a!
ostavt "garete* odre0ene vrste $rane valja uzmat u ogran!enm kol!nama* a neke
ljekove valja z%jegavat. 3akve mjere smanjuju oz%ljnost smptoma refluksa mogu
smanjt potre%u za lje!enjem %olest.
9efarmakolo(ke mjere suz%janja GERB+a
Iz!k !m%en"B
smanjvanje tjelesne te#ne na dealnu mjeru2
podzanje uzglavlja kreveta2
z%jegavanje stezanja pojasa no(enja tjesne odje)e2
z%jegavanje sagnjanja.
>rana p)eB
!e() manj o%ro" umjesto jednog ve)eg2
z%jegavanje kasn$ o%roka2
z%jegavanje odre0en$ namrn"a &npr. masno)e* !okolade* pepermnta* za!na* luka*
krastava"a* raj!"a'2
smanjvanje pjenja kave* !aja te naran!nog lmunovog soka2
z%jegavanje alko$ola* pose%"e velk$ kol!na pva2
7staloB
prestanak pu(enja2
z%jegavanje nek$ ljekova &npr. nesterodn$ protuupaln$ ljekova' z%og utje"aja na
sluzn"u2
z%jegavanje nek$ ljekova &npr. teofln* antkolnerg"* kal"jev antagonst' z%og
smanjvanja tlaka u donjem sfnkteru jednjaka.
Iarmakolo(ke mjere suz%janja GERB+a
Gjekov koj se prmjenjuju u lje!enju gastroezofagealne refluksne %olest &GERB' suB
n$%tor protonske pumpe &6PP' + omeprazol* pantoprazol* ra%eprazol* lansoprazol*
esomeprazol2
antagonst >C re"eptora + "metdn* rantdn* famotdn* nzatdn2
ljekov za po%olj(avanje pokretljvost &proknet!k ljekov'.
4rur(ko lje!enje
4rur(ko lje!enje* o%!no pomo)u laparoskopje* prmjenjuje se kod %olesnka s oz%ljnm
ezofagtsom* $emoragjom* strkturom l vrjedom. 1trkture jednjaka se rje(avaju
opetovanm (renjem &npr. endoskopsk postavljenm %alonom l %u#ranjem' da % se
postgla odr#ala odgovaraju)a (rna odnosno pro$odnost jednjaka.
Gjekov protv #garav"e mogu uzrokovat nedostatak vtamna B1C
11.1C.C013. 10BD3
Gjekov protv #garav"e mogu uzrokovat nedostatak vtamna B1C
9ova studja pokazala je da su oso%e koje uzmaju ljekove za u%la#avanje #garav"e*
n$%tore protonske pumpe &6PP' antagonste >C re"eptora* zlo#ene ve)em rzku od
nedostatka vtamna B1C.
3ako se pokazalo da je uzmanje n$%tora protonske pumpe za u%la#avanje #garav"e
tjekom v(e od dvje godne povezano s JD posto ve)m rzkom od nedostatka vtamna B1C.
@ok je uzmanje antagonsta >C re"eptora u stom razdo%lju povezano s CD posto ve)m
rzkom od nedostatka vtamna B1C.
. n$%tore protonske pumpe &6PP' u%rajaju se omeprazol* pantoprazol* ra%eprazol*
lansoprazol esomeprazol* a u antagonste >C re"eptora* "metdn* rantdn* famotdn
nzatdn.
Rezultat ove studje otvaraju ptanje tre%aju l oso%e koje du#e vrjeme uzmaju navedene
ljekove %t testrane kako % se utvrdo nedostatak vtamna B1C.
6n$%tor protonske pumpe &6PP' antagonst >C re"eptora korste se za lje!enje
gastroezofagealne refluksne %olest &GERB'* gastrtsa pept!kog ulkusa.
-tamn B1C $ranjva je tvar koja je va#na za o!uvanje zdravlja krvn$ #v!an$ stan"a.
=o#e se na) u mesu* r%* perad* jajma* mljeku drugm mlje!nm prozvodma.
9edostatak vtamna B1C mo#e uzrokovat umor* sla%ost* zatvor gu%tak apetta. . slu!aju
oz%ljnjeg nedostatka mo#e do) do pro%lema s pam)enjem o(te)enja #va"a koja uzrokuju
parastezje u ekstremtetma &#arenje* pe!enje* trn" utrnulost'.
7%zrom da #elu!ana kselna poma#e u apsorp"j vtamna B1C* normalno je za o!ekvat da
uzmanje ljekova* koj smanjuju lu!enje #elu!ane kselne* mo#e smanjt apsorp"ju vtamna
B1C* st!u stru!nja".
1vavako tre%a spomenut da oso%e koje uzmaju ve)e doze naveden$ ljekova maju ve)u
vjerojatnost od razvoja nedostatka vtamna B1C. Kednako tako* tre%a re) da su #ene zlo#ene
ve)em rzku od nedostatka vtamna B1C.
3< KE >EG6L7B<L3ER PMG7R6 6 4<47 G< @6K<G9713647-<36?
>el"o%a"ter P?lor &u po!etku pogre(no nazvan kao Lamp?lo%a"ter P?lords* a zatm
Lamp?lo%a"ter P?lor' je %akterja koja se mo#e na) samo na epteljalnm* mukus+
sekretuju)m )eljama #elu"a.
Postoje !vrst dokaz je da je >el"o%a"ter P?lor uzrok aktvnom* $ron!nom gastrtsu da je
glavn faktor u patogenez pept!kog ul"era #elu"a. 3ako0e postoje !vrst dokaz da je
nfek"ja >el?"o%a"terom P?lor povezana sa adenokar"nomom Anon+>odknNsA lmfomma
#elu"a.
.loga >el?"o%a"ter P?lor u nastanku duodenalnog ulkusa jo( uvek je kontroverzna.
Gastrts zazvan nfek"jom >el?"o%a"ter+om P?lor je (roko rasprostranjen u mnogm
zemljama u svetu mo#da je jedna od naj!e()$ $ron!n$ nfek"ja u $umanoj popula"j.
1matra se da oko 30O $umane popula"je nf"rano >elko%a"terom P?lor nje retkost da
nfek"ja perzstra v(e godna pre nego (to se kln!k manfestuje. Po(to se prenos
kontaktom* preporu!uje se* da ako se detektuje kod jednog !lana porod"e* da se testraju
le!e ostal !lanov.
7no po !emu se >el?"o%a"ter P?lor razlkuje od ostal$ %akterja je to (to je to jedna
%akterja koja lu! enzm koj zazva $drolzu oralno aplkovane uree. Prozvod ove
$drolze je ugljen doksd &L7C'. 7ko JDO ovako nastalog ugljen doksda putem krv
dospeva u plu)a* a zatm se elmn(e zda$nutm vazdu$om u kome se mo#e detektovat
ukolko urea sadr# o%ele#en ugljenk L1,.
7va oso%na skor()ena je da se dzajnra 6zdsajn 3est kojm se ndrektno 9epogre(vo
@etektuje prsustvo >el"o%a"ter P?lor merenjem kon"entra"je o%ele#enog ugljenka L+1, u
zda$nutom vazdu$u nakon uzmanja kasule koja sard# ureu o%ele#enu ugljenkom L+1,.
3est je jednostavan* %ez%olan %ezopasan za pa"jenta* a rezultat se mo#e do%t nakon
1<=7 30 mnuta od trenutka uzmanja kapsule sa ureom. @a % se do%l pouzdan rezultat
neop$odno je da se pa"jent prprem na dole naveden na!nB

PR6PRE=< P<L6KE93< 8< 68-7PE9KE 68@61<K97G 3E13< 9< >EG6L7B<L3ER
PMG7R6B
1. Pa"jent 9E 1=E KE136 najmanje J sat pre zvo0enja testa.
C. .kolko je pa"jent %o na terapj ant%ot"ma l solma %zmuta* test se zvod
9<KR<96KE =E1EL @<9< po prestanku terapje.
3. .kolko je pa"jent %o na terapj n$%torma protonske pumpe &7meprol* Lontrollo"k*
9olpaza* Ganzul* 9eQum...'* test se zvod 9<KR<96KE 9E@EGK. @<9< po prestanku
terapje. >el"o%a"ter p?lor
>el"o%a"ter p?lor
<nalze kojma se dokazuje prsustvo >elko%akterje plor &>el"o%a"ter p?lor' se rade kada
je potre%no utvrdt da l je prsutna nfek"ja ovom %akterjom* kao pr pra)enju uspe(nost
terapje.
.zorakB
<nalza se rad u uzorku krv &serolo(ke analze'* stol"e* zda$nutom vazdu$u l endoskopsk
uzetm uzor"ma.
Prprema za analzuB
+zdsajn test+ nemojte jest* pt pu(t 1 sat pre odlaska u la%oratorju. Prmena ant%otka*
n$%tora protonske pumpe preparata %zmuta dovod do la#no negatvn$ rezultata. <ko se
test rad za pro"enu uspe(nost terapje >elko%akterje plor* potre%no je da pro0e , nedelje
od zavr(etka prmene lekova.
+analza stol"e R na rezultat ut!u ant%ot"* n$%tor protonske pumpe* preparat %zmuta.
<ko se analza rad za pro"enu uspe(nost terapje >elko%akterje plor* potre%no je da pro0e
najmanje , nedelje od zavr(etka terapje.
+serolo(ke analze &odre0vanje anttela u krv' R nje potre%na pose%na prprema.
+endoskopsko uzmanje uzoraka R >elko%akterja plor se dokazuje u endoskopsk uzetm
uzor"ma samo u pose%nm slu!ajevma. 9a rezultat ut!u ant%ot"* n$%tor protonske
pumpe preparat %zmuta. -erovatno )e %t potre%no da ne jedete nekolko sat pre
endoskopje. 6nform(te se kod lekara o pravlnoj prprem.
7 parametruB
>elko%akterja plor je %akterja spralnog o%lka koja je razvla sposo%nost pre#vljavanja u
zuzetno kseloj sredn kakva postoj u #elu"u. =o#e se ste) tokom detnjstva sa godnama
se pove)ava (ansa da )e do) do nfek"je. Prema nekm poda"ma* do D0O ljud do svoje J0
godne se nf"ra.
Ko( uvek u potpunost nje razja(njeno (renje nfek"je ovom %akterjom. 1matra se da se
prenos putem kontamnrane $rane vode &$rana koja nje do%ro oprana l adekvatno
term!k o%ra0ena* ne!sta voda'. 6stra#uju se putev prenosa %akterje sa nf"rane na
nf"ranu oso%u smatra se da on mogu uklju!vat kontakt sa fekalnm materjama l
sadr#ajem povra)anja. 7sm toga* drektan prenos putem pljuva!ke je mogu).
>elko%akterja plor u #elu"u dovod do prekomerne produk"je kselne (to zazva gastrts
pove)ava (ansu za nastanak ul"era. 7sm toga* poseduje enzme koj o(te)uju sluzn"u
zelu"a. 4od nf"ran$ postoj 3+J puta ve)a verovatno)a da se razvje kan"er #elu"a.
1mptom naj!e()e uklju!uju %ol u stomaku* gu%tak te#ne* sla% apett* nadmanje* ose)aj
puno)e* mu!nnu povra)anje. 9ek ljud maju vrlo %lage smptome l $ nemaju uop(te.
3erapja uklju!uje prmenu v(e lekova to naj!e()e lekova koj smanjuju sekre"ju #eluda!ne
kselne ant%otke. Ge!enje se ponavlja ukolko %akterja nje skorenjena.
<nalze koje se korste pr postavljanju djagnoze pra)enju efekata terapje suB
zdsajn test R urea %reat$ test
Pa"jent oralno unos jednjenje koje se nazva urea koje je o%ele#eno na ugljenkovom atomu.
4od nf"ran$ ljud* kada urea dospe u #eluda"* >elko%akterja je razgra0uje. 7slo%a0a se
ugljen doksd sa o%ele#enm ugljenkovm atomom. .gljen+doksd se z%a"uje z organzma
putem plu)a mogu)e je odredt njegovu kol!nu u zda$nutom vazdu$u.
7vaj test se korst za postavljanje djagnoze za potvrdu uspe(nost terapje.
>el"o%a"ter p?lor R analza fe"esaB
pose%no se korst pr postavljanju djagnoze* kao za pro"enu uspesnost terapje. 7vom
analzom se utvr0uje prsustvo antgena >elko%akter plor u stol".
serolo(ke analzeB odre0vanje >el"o%a"ter p?lor 6gG* 6g=* 6g< anttela u krv
7tkrvaju prsustvo anttela usmeren$ protv >elko%akterje plor. 4orste se pr otkrvanju
nfek"je uglavnom kada druge analze nsu dostupne. 8%og toga (to rezultat ostaju poztvn
do 3 godne nakon uspe(nog le!enja z%og toga (to nvo anttela ne pada zna!ajno posle
le!enja* ove analze se ne korste za pro"enu uspe(nost terapje.
1erolo(ke analze nsu spe"f!ne* pa se korste dodatn testov koj potvr0uju aktvnu
nfek"ju to zdsajn test analza stol"e.
9a rezultat ne ut!e prmena ant%otka n n$%tora protonske pumpe. 7ve analze se ne
korste kod oso%a sa poznatom pred$odnom nfek"jom >elko%akterjeom plor.
endoskopsk uzet$ uzor"
Endoskopja se o%avlja u lekarskoj ordna"j. 3anka "ev sa malom kamerom se kroz usta
grlo uvod u #eluda". 4amera omogu)ava lekaru da uo! eventalne neregularnost u gornjem
delu dgestvnog trakta.
3okom endoskopje je mogu)e uzet uzorak tkva koj se zatm mo#e %ojt l korstt za %rz
ureaza test. =ogu)e je la%oratorjsko uzgajanje kulture %akterja* mada ovo nje rutnska
pro"edura ma %rojna ogran!enja.
7vo je nvazvna te$nka rad se samo u pose%nm slu!ajevma.
Referentne vrednostB
6zdsajn test
negatvan rezultatB normalno
poztvan rezultatB pokazatelj je aktvne nfek"je
analza stol"e
negatvan rezultatB normalno. 7zna!ava odstustvo antgena >elko%akter plor* al ne mo#e u
potpunost elmnsat mogu)nost nfek"je.
poztvan rezultatBozna!ava prsustvo antgena >elko%akterje plor u stol" pokazatelj je
aktvne nfek"je
serolo(ke analzeB >el"o%a"ter p?lor 6gG* 6g=* 6g< anttela u krv
negatvan rezultatB nsu detektovan zna!ajn nvo anttela
sva zonaB rezultat su nepouzdan preporu!uje se ponavjanje analze za 10+1, dana
poztvan rezultatBdetektovan su zna!ajn nvo anttela
6nf"ran pa"jent skoro uvek maju anttela 6gG klase* re0e 6g< anttela.
6gG anttela su znak pred$odne l aktvne nfek"je. Poztvan nalaz se !e()e v0a kod starj$
ljud mo#e %t prsutan kod zna!ajnog %roja zdrav$ oso%a starj$ od D0 godna.
Poztvan rezultat 6g< anttela je znak aktvne nfek"je* al nalaz mora da %ude potvr0en
drugom analzom.
9ajv( nvo 6g= anttela su tokom po!etne faze nfek"je. 4ln!ka upotre%a ove analze nje
jo( uvek sa sgurno()u utvr0ena.
.z serolo(ke analze se preporu!uju dodatn testov. 9ovje smern"e za postavljanje
djagnoze nfek"je >.p?lor ne preporu!uju kor()enje serolo(k$ analza* osm u slu!ajevma
kada drug testov nsu dostupn.
6nfek"ja se potvr0uje zdsajnm testom l analzom stol"e u ve)n slu!ajeva.. pose%nm
slu!ajevma* potre%no je endoskopsk uzet uzorak za analzu. Pratte nstruk"je svog lekara.
.spe(nost zle!enja se potvr0uje zdsajnm testom l analzom stol"e to , nedelje nakon
zavr(etka tretmana.
1erolo(ke analze se mogu korstt za potvrdu nfek"je mogu se zvodt tokom prmene
terapje* al se ne korste za potvrdu zle!enja.
/lanak je dopunjen CD.09.C013.
PtanjaB
1.@a l je rezultat zdsajnog testa na >el"o%a"ter p?lor u vez sa oz%ljno()u nfek"je?
Rezultat zdsajnog testa na >el"o%a"ter p?lor se zve(tavaju kao poztvn l negatvn tj.
nfek"ja je prstna l nje prsutna. 9je utvr0ena korela"ja zme0u %roja ov$ %akterja
rezultata zdsajnog testa.
GteraturaB
1.3$e =er"k =anual for >ealt$ Lare Professonals SSS.mer"kmanuals."om
**>el"o%a"ter p?lor nfe"tonF prstupljeno dana CJ.01.C013.
C.=a?o Lln" R =a?o =ed"al Ga%oratores SSS.ma?omed"alla%oratores."om
>el"o%a"ter p?lor <nt%od? 6gG* 6g= and 6g<* 1erum prstupljeno dana CJ.01.C013
>el"o%a"ter p?lor @agnost" <lgott$m prstupljeno dana CJ.01.C013
>el"o%a"ter p?lor <ntgen* Ie"es prstupljeno dana CJ.01.C013
>ot 3op"sB >el"o%a"ter p?lorB 7verveS and Lonsderatons for @agnost" 3estng
prstupljeno dana CT.01.C013.
>el"o%a"ter p?lor Breat$ 3est prstupljeno CD.09.C013.
3.9atonal @gestve @seases 6nformaton Llearng$ouse R .1 @epartment of >ealt$ and
>uman 1erv"es
**>. p?lor and Pept" .l"ersF prstupljeno dana CT.01.C013.
,.<rup Ga%oratores R 9atonal Referen"e Ga%orator? SSS.arupla%."om
<R.PUs Ga%orator? 3est @re"tor? R >el"o%a"ter p?lor Breat$ 3est prstupljeno dana
CT.01.C013.
>el"o%a"ter p?lor <nt%odes* 6gG V 6g< prstupljeno dana CT.01.C013.
>el"o%a"ter p?lor <nt%od?* 6gG prstupljeno dana CT.01.C013.
>el"o%a"ter p?lor <nt%od?* 6g= prstupljeno dana CT.01.C013.
>el"o%a"ter p?lor <nt%od?* 6g< prstupljeno dana CT.01.C013.
<R.P Lonsult B>el"o%a"ter p?lor prstupljeno dana CT.01.C013.