UNIVERZITET U TUZLI

EKONOMSKI FAKULTET
TUZLA







Esej iz predmeta : FINANSIJSKO UPRAVLJANJE I KONTROLA U JAVNOM
SEKTORU








Mentor: Student:
Dr.Sc. Izudin Keetovi, red. Prof Emir Pezerovi I-2311/09






Maj 2014. godine


Esejsko pitanje br.1: Profesionalne etike revizija sa objanjenjem kodeksa I
IFAC-a (Meunardodne federacije za reviziju).

ETIKI KODEKS / KODEKS PROFESIONALNE ETIKE
U V O D
Svrha Etikog kodeksa / Kodeksa profesionalne etike, jeste da promovira etiku kulturu u
profesiji interne revizije. Etiki kodeks je neophodan i prikladan za profesiju interne revizije
koja se zasniva na povjerenju u objektivna uvjeravanja o upravljanju rizikom, sistemima
kontrole i rukovoenju. Djelokrug Etikog kodeksa je iri od definicije interne revizije tako
da obuhvata i dvije sutinske komponente:
1. Principe koji su relevantni za profesiju i praksu interne revizije;
2. Pravila ponaanja kojima se opisuju norme ponaanja koje se oekuje od internih revizora.
Ova pravila pruaju pomo kod tumaenja principa za praktine primjene i namijenjene su da
budu vodi za etiko ponaanje internih revizora.
P R I M J E N A I P R O V O E Nj E
Kodeks se odnosi na zaposlene koji obavljaju poslove interne revizije u javnom sektoru.
Povrede Etikog kodeksa se procjenjuju i rjeavaju u skladu sa nadlenim propisima i
administrativnim procedurama. Nepotovanje etikih zahtjeva koji su ovdje navedeni vodi
pokretanju odgovarajuih zakonskih postupaka protiv zaposlenih u slubi interne revizije.
P R I N C I P I
Od internih revizora se oekuje da primjenjuju i potuju sljedee principe:
Integritet
Integritet internog revizora uspostavlja povjerenje i time osigurava osnovu za pouzdanost u
njihovo rasuivanje.
Objektivnost
Interni revizori demonstriraju najvei nivo profesionalne objektivnosti prilikom prikupljanja,
ocjenjivanja i saoptavanja informacija o aktivnostima ili procesima koji se ispituju. Interni
revizori daju uravnoteenu ocjenu svih relevantnih okolnosti i prilikom formiranja miljenja
nisu pod neprimjerenim uticajem vlastitih ili tuih interesa.
Povjerljivost
Interni revizori potuju vrijednost i vlasnitvo informacija koje dobijaju i ove informacije ne
objelodanjuju bez odgovarajueg ovlatenja, osim u sluaju kada za to postoji zakonska ili
profesionalna obaveza.
Kompetentnost
Interni revizori koriste znanje, vjetine i iskustva koji su neophodni za pruanje usluga interne
revizije.
P R A V I L A P O N A A Nj A

1. Integritet
Interni revizori:
1.1. Obavljaju rad poteno, vrijedno i odgovorno,
1.2. Potuju zakonske propise i objelodanjuju injenice onako kako se oekuje u skladu sa
propisima i profesijom,
1.3. Ne uestvuju svjesno u bilo kakvoj kriminalnoj radnji, niti uestvuju u djelima koja
diskreditiraju profesiju interne revizije ili instituciju,
1.4. Potuju i doprinose legitimnim i etikim ciljevima institucije .

2. Objektivnost
Interni revizori:
2.1. Nisu umijeani u bilo kakve radnje ili odnose koji mogu ometati ili se pretpostavlja da
mogu ugroziti nepristrasnost procjene. Ovo uestvovanje ukljuuje one aktivnosti ili odnose
koji se mogu kositi sa interesima institucije.
2.2. Ne prihvataju nita to moe ometati njihovo profesionalno rasuivanje ili izazvati
pretpostavku da ga ometa.
2.3. Objelodanjuju sve materijalne injenice koje su im poznate a koje bi, ako ne bi bile
objelodanjene, mogle iskriviti izvjetavanje o aktivnostima koja je predmet pregleda.

3. Povjerljivost
Interni revizori:
3.1. Trebaju biti oprezni prilikom koritenja i zatite informacija do kojih su doli tokom
obavljanja svojih dunosti.
3.2. Ne koriste informacije za nekakvu linu dobit ili na slian nain koji bi bio suprotan
zakonskim propisima ili tetan za legitimne etike ciljeve institucije.

4. Kompetentnost
Interni revizori:
4.1. Pruaju samo one usluge za koje imaju potrebna znanja, vjetine i iskustvo.
4.2. Pruaju usluge interne revizije u skladu sa propisima (Zakonom o internoj reviziji
institucija BiH, pravilnicima, prirunicima...) koji su zasnovani na Standardima interne
revizije.
4.3. Kontinuirano unapreuju svoju strunost, efektivnost kao i kvalitet svojih usluga.

FEDERACIJA RAUNOVOA (IFAC)

Organizacija
Meunarodna federacija raunovoa (International Federation of Accountants (IFAC)) je
svjetska organizacija raunovodstvene profesije. Osnovana je 1977. godine s misijom da slui
javnom interesu kroz ustrajavanje jaanja svjetske raunovodstvene profesije i pridonoenje
razvoju jakih meunarodnih ekonomija uspostavljanjem i promoviranjem privrenosti visoko
kvalitetnim profesionalnim standardima, potpomaganjem meunarodnog ujednaavanja
takvih standarda i iznoenjem problematike koja je u javnom interesu gdje je profesionalna
strunost najrelevantnija. IFAC obuhvaa 159 lanica i pridruenih lanova 124 drave diljem
svijeta, zastupajui priblino 2,5 miliona raunovoa u javnoj praksi, privrednim granama i
trgovini, javnom sektoru i obrazovanju. Nijedno drugo raunovodstveno tijelo u svijetu i
nekoliko drugih profesionalnih organizacija nema toliko iroku meunarodnu podrku koja
karakterizira IFAC. IFAC-ova tijela uprave, osoblje i volonteri privreni su vrednotama
potenja, transparentnosti i strunosti. IFAC takoer nastoji poveati privrenost
profesionalnih raunovoa tim vrijednostima pomou Kodeksa etike za profesionalne
raunovoe koji izdaje Odbor za meunarodne standarde etike za raunovoe (International
Ethics Standards Board for Accountants (IESBA)).
Inicijative za donoenje standarda
IFAC je odavno spoznao da je kljuni nain zatite javnog interesa razvijanje, promoviranje i
nametanje meunarodno priznatih standarda kao naina osiguranja pouzdanosti informacija o
kojima ovise ulagai i ostali dionici. Odbor za meunarodne standarde revidiranja i
izraavanja uvjerenja (International Auditing and Assurance Standards Board (IAASB)),
Odbor za meunarodne standarde raunovodstvene edukacije (International Accounting
Education Standards Board (IAESB)), Odbor za meunarodne standarde etike za raunovoe
(International Ethics Standards Board for Accountants (IESBA)) i Odbor za raunovodstvene
standarde javnog sektora (International Public Sector Accounting Standards Board (IPSASB))
provode strogi obavezujui postupak koji podupire razvoj visokokvalitetnih standarda u
javnom interesu na transparentan, djelotvoran i efikasan nain. Svi ovi neovisni odbori za
donoenje standarda imaju Konsultativne savjetodavne grupe, koje iznose gledita javnosti i
ukljuuju lanove iz javnosti. Ti odbori izdaju sljedee objave:
Kodeks etike za profesionalne raunovoe (Code of Ethics for Professional Accountants);
Meunarodne standarde revidiranja, uvida, drugih izraavanja uvjerenja i povezanih usluga
(International Standards on Auditing, Review, Other Assurance, and Related Services);
Meunarodni standard kontrole kvalitete (International Standard on Quality Control);
Meunarodne standarde edukacije (International Education Standards); i
Meunarodne raunovodstvene standarde javnog sektora (International Public Sector
Accounting Standards).
IAASB, IAESB, IESBA i IPSASB zajedniki se nazivaju Odbori za aktivnosti od javnog
interesa (Public Interest Activity Committees). IAASB, IAESB i IESBA takoer su podloni
nadzoru koji provodi Odbor za javni nadzor (Public Interest Oversight Board).
Compliance Advisory Panel (CAP) nadzire programe usklaenosti tijela lanica IFAC-a koji
od IFAC-ovih lanica i pridruenih tijela zahtijevaju da pokau kako su koristili najbolja
nastojanja da bi se primijenili standardi koje izdaje IFAC i Odbor za Meunarodne
raunovodstvene standarde (International Accounting Standards Board). Obaveze tijela
lanica navedene su u IFAC-ovom dokumentu s nazivom Statements of Membership
Obligations.
Ostale inicijative
IFAC stvara referentne upute i potie razmjenu resursa s ciljem pomaganja profesionalnim
raunovoama u privredi. On takoer ustanovljuje grupe koje se bave problematikom koja se
odnosi na malo i srednje poduzetnitvo (small and medium practices (SMPs)) i male i srednje
subjekte (SMEs) te zemlje u razvoju, a svi od navedenih imaju kljunu ulogu u globalnoj
ekonomiji.
Odbor za profesionalne raunovoe u privredi (Professional Accountants in Business
Committee) Odbor stvara upute i druge resurse za dobru praksu, te olakava razmjenu znanja
meu svojim lanicama. Na taj nain bavi se irokim rasponom profesionalne problematike,
potie visokokvalitetno djelovanje profesionalnih raunovoa u privredi, te stvara u javnosti
svijest i razumijevanje za uloge koje te osobe imaju u njihovim organizacijama
Odbor za malo i srednje poduzetnitvo (Small and Medium Practices Committee)
Odbor osigurava direktno iznoenje gledita malih i srednjih poduzetnika (SMP) te malih i
srednjih firmi (SME) u radu kreatora meunarodnih standarda kako bi se oblikovali programi
rada i osiguralo da su stvoreni standardi primjenjivi za malo i srednje poduzetnitvo te male i
srednje firme. Odbor takoer daje praktinu podrku malom i srednjem poduzetnitvu
izdavanjem uputa za primjenu i resursa preko weba, o temama kao to su efikasna primjena
meunarodnih standarda i strune vjetine menadmenta. Odbor se angaira u dalekosenim
aktivnostima, kao to su njegovi godinji forumi, s ciljem hvatanja koraka s problemima koji
se javljaju kako bi se olakalo pravovremeno reagiranje na potrebe njegovih pripadnika.
Odbor za zemlje u razvoju (Developing Nations Committee)
Odbor podrava meunarodni razvoj raunovodstvene profesije zastupajui i razmatrajui
interese zemalja u razvoju te osiguravanjem uputa za relevantna podruja. Takoer, Odbor
trai u ime zemalja u razvoju resurse i pomo u razvoju od donatorske zajednice i lanica
IFAC-a. Nadalje, Odbor se angaira u dalekosenim aktivnostima, kao to su njegovi godinji
forumi.
Odbor za transnacionalne revizore (Transnational Auditors Committee)
Odbor je posveen zastupanju i ispunjavanju potreba lanica Foruma firmi(Forum of Firms
(FoF)).
lanove Foruma ine meunarodne firme koje obavljaju revizije finansijskih izvjetaja koji se
koriste ili se mogu koristiti u prekograninom prometu i zastupljene su u IFAC-u pomou
Foruma firmi.
Privrenost firmi lanskim obavezama Foruma doprinosi poboljanju standarda meunarodne
prakse i na taj nain slui javnom interesu.
Ostali resursi
IFAC ima iroki raspon publikacija i materijala. Dostupni prirunici su kako slijedi:
Prirunik s objavama o meunarodnoj kontroli kvalitete, revidiranju, uvidu, ostalim
izraavanjima uvjerenja i povezanim uslugama (Handbook of International Quality
Control,Auditing, Review, Other Assurance, and Related Service Pronouncements);
Prirunik s objavama o meunarodnoj edukaciji (Handbook of International Education
Pronouncements);
Prirunik s Kodeksom etike za profesionalne raunovoe (Handbook of the Code of Ethics
for Professional Accountants); i
Prirunik s objavama o meunarodnom raunovodstvu javnog sektora (Handbook of
International Public Sector Accounting Pronouncements).
IFAC takoer objavljuje materijale koji olakavaju usvajanje i implementaciju, konane
nacrte, konsultativne dokumente, novinske broure i e-News. Veina tih publikacija dostupna
je u elektronskom obliku na web-stranici IFAC-a i moe se skinuti bez naknade. Odtampani
primjerci prirunika takoer su dostupni za naruivanje.
















Esejsko pitanje br. 2: Meunarodni standardi revizije
Meunarodni standardi za rad internih revizora u Federaciji Bosne i Hercegovine primjenjuju
se u skladu sa Zakonom o internoj reviziji u javnom sektoru u Federaciji Bosne i Hercegovine
("Slubene novine Federacije BiH", broj 47/08 - u daljem tekstu: Zakon) i pojanjenjima
utvrenim ovim Standardima.
Meunarodni standardi su djelimino prilagoeni potrebama javnog sektora u Federaciji BiH i
ine ih:
1. Standardi karakteristika/atributivni standardi,
2. Standardi izvoenja/radni standardi i,
3. Standardi implementacije/standardi provoenja.

STANDARDI
Uvod

Interna revizija provodi se u razliitim pravnim i kulturalnim okruenjima; u organizacijama
koje se razlikuju prema svrsi, veliini, sloenosti i strukturi, a provode je osobe unutar
ili izvan organizacije. Iako razlike mogu utjecati na provoenje interne revizije u svakom
pojedinom okruenju, pridravanje Meunarodnih standarda za strunu provedbu interne
revizije (Standarda) potrebno je kako bi se ispunile odgovornosti internih revizora. U sluaju
da zakoni ili propisi zabranjuju internim revizorima postupanje u skladu s nekim dijelovima
Standarda, trebaju se pridravati svih ostalih dijelova Standarda i dati odgovarajue izjave.
Svrha je Standarda:
1. dati pregled osnovnih naela koja predstavljaju praksu interne revizije onakvom
kakva ona treba biti
2. osigurati okvir za obavljanje i promicanje irokog raspona radnji interne
revizije s dodanom vrijednou
3. utvrditi osnovu za vrednovanje provedene interne revizije
4. promicati unaprjeenje organizacijskih postupaka i radnji.

Okvir profesionalnog djelovanja
Standardi se sastoje od opih standarda, standarda izvoenja i standarda primjene. Opi
standardi odnose se na znaajke organizacija ili pojedinaca koji pruaju usluge interne
revizije.
Standardi izvoenja opisuju prirodu usluga interne revizije i daju kriterije kvalitete na temelju
kojih se moe ocijeniti izvrenje tih usluga. Opi i standardi izvoenja primjenjuju se na sve
usluge interne revizije. Standardi primjene nadovezuju se na ope i standarde izvoenja te
osiguravaju smjernice koje se primjenjuju u posebnim sluajevima. Ti se standardi mogu
odnositi na specifinu djelatnost, regiju ili posebne vrste revizijskih usluga.
Postoji jedna skupina opih standarda i standarda izvoenja, meutim postoji vie skupina
standarda primjene: skupina za svaku vaniju aktivnost interne revizije. Standardi primjene
utvreni su za radnje vezane uz provjeru (P) i savjetovanje (S).
Usluge provjere ukljuuju objektivnu ocjenu dokaza koju donosi interni revizor kako bi
mogao donijeti objektivno miljenje ili zakljuke o postupku, sustavu, ili nekom drugom
predmetu. Prirodu i opseg provjere odreuje interni revizor. U naelu, tri su strane ukljuene
u usluge provjere:
(1) osoba ili skupina koja neposredno sudjeluje u postupku, sustavu
ili drugom predmetu nositelj postupka,
(2) osoba ili skupina koja daje ocjenu interni
revizor i
(3) osoba ili skupina koja koristi rezultat ocjene korisnik.
Konzultacijske usluge po prirodi su konzultacijske i u naelu se obavljaju na poseban zahtjev
klijenta. Priroda i opseg konzultacijskog angamana ovise o dogovoru s klijentom koji trai
uslugu. Konzultacijske usluge u naelu ukljuuju dvije strane:
(1) osobu ili skupinu koja nudi savjet interni revizor i
(2) osobu ili skupinu koja trai i dobiva savjet klijent koji trai angaman.
Prilikom pruanja konzultacijskih usluga interni revizor trebao bi zadrati
objektivnost i ne bi smio preuzimati na sebe odgovornosti rukovodstva.
U Standardima se koriste pojmovi ije je znaenje objanjeno u priloenom pojmovniku.
Razvoj i objavljivanje Standarda stalan je proces. Odbor za standarde interne revizije
odrava sveobuhvatne konzultacije i raspravu prije izdavanja Standarda, to ukljuuje
prikupljanje javnih komentara iz cijelog svijeta na nacrt Standarda. Svi nacrti objavljeni su
na internetskoj stranici IIA-e i distribuiraju se pridruenim lanovima IIA-e.

OPI STANDARDI
1000 Svrha, ovlasti i odgovornosti
Svrhu, ovlasti i odgovornosti interne revizije trebalo bi formalno definirati u povelji, koja
mora biti u skladu sa Standardima i koju odobri uprava.
1000.A1 Prirodu usluga provjere koje prua organizacija treba definirati u povelji o reviziji.
Ako se provjera osigurava strankama izvan organizacije, prirodu takvih provjera takoer treba
definirati u povelji.
1000.C1 Prirodu konzultacijskih usluga treba definirati u povelji o reviziji.
1100 Neovisnost i objektivnost
Interna revizija mora biti neovisna, a interni revizori moraju biti objektivni prilikom
izvravanja svojih zadaa.
1110 Organizacijska neovisnost
Glavni revizor podnosi izvjetaj onoj razini unutar organizacije koja omoguava internoj
reviziji da ispuni svoje odgovornosti.
1110.A1 Ne smije se utjecati na djelatnike interne revizije prilikom odreivanja opsega
provedbe interne revizije, obavljanja posla i priopavanja rezultata.
Okvir profesionalnog djelovanja
1120 Individualna objektivnost
Interni revizori moraju biti nepristrani, objektivni i moraju izbjegavati sukobe interesa.
1130 Naruavanje neovisnosti ili objektivnosti
Ako doe do stvarnog ili navodnog naruavanja neovisnosti ili objektivnosti, o detaljima
takvog naruavanja treba obavijestiti odgovarajue stranke. Priroda takve objave ovisit e o
naruavanju.
1130.A1 Interni revizori moraju se suzdrati od procjene odreenih radnji za koje su
prethodno bili nadleni. Smatra se da je objektivnost naruena kada interni revizor prua
usluge provjere za djelatnost za koju je bio odgovoran u razdoblju tijekom prethodne godine.
1130.A2 Angaman provjere funkcija za koje je glavni revizor odgovaran treba nadgledati
stranka izvan djelatnosti interne revizije.
1130.C1 Interni revizori mogu pruati konzultacijske usluge koje se odnose na radnje za
koje su prethodno bili odgovorni.
1130.C2 Ako postoji mogunost naruavanja neovisnosti ili objektivnosti internih revizora u
pogledu predloenih konzultacijskih usluga, o tome je potrebno obavijestiti klijenta koji je
naruio uslugu prije nego to posao bude prihvaen.
1200 Strunost i duna profesionalna pozornost
Poslove treba obavljati struno i uz dunu profesionalnu pozornost.
1210 Strunost
Interni revizori moraju posjedovati znanja, vjetine i ostale sposobnosti koje su potrebne za
ispunjavanje pojedinanih odgovornosti. U kolektivnom smislu, struka internih revizora treba
posjedovati ili stei znanja, vjetine i ostale sposobnosti koje su potrebne za ispunjavanje
pojedinanih odgovornosti.
1210.A1 Glavni revizor duan je pribaviti struan savjet i pomo ako interni revizori ne
posjeduju znanja, vjetine i ostale sposobnosti koje su potrebne za ispunjavanje dijela ili
cijelog poslovnog angamana.
1210.A2 Interni revizor mora posjedovati dovoljan stupanj znanja da moe odrediti
pokazatelje koji upuuju na prijevaru, no ne oekuje se da posjeduje struno znanje kao osoba
ija je glavna odgovornost otkrivanje i istraivanje prijevare.
Opi standardi
1210.A3 Interni revizori trebali bi posjedovati znanje o kljunim rizicima i kontrolama
informacijske tehnologije te o dostupnim revizijskim tehnikama koje koriste tehnologiju za
obavljanje posla koji im je dodijeljen. Meutim, ne oekuje se od svih internih revizora da
posjeduju struno znanje kao i onaj interni revizor ija je primarna odgovornost revizija
informacijske tehnologije.
1210.C1 Glavni revizor mora odbiti savjetovanje ili treba pribaviti struan savjet i strunu
pomo ako interni revizori ne posjeduju znanja, vjetine i ostale sposobnosti koje su potrebne
za obavljanje dijela i cijelog poslovnog angamana.
1220 Duna profesionalna pozornost
Interni revizori moraju postupati s pozornou i vjetinom koje se oekuju od razborita i
strunog internog revizora. Duna profesionalna pozornost ne podrazumijeva nepogrjeivost.
1220.A1 Interni revizor mora postupati s dunom profesionalnom pozornou tako to e u
obzir uzeti:
opseg potrebnog posla kako bi se ispunili ciljevi poslovnog angamana
relativnu sloenost, materijalnost ili vanost stvari na koje se primjenjuje postupak provjere
prikladnost i uinkovitost postupaka upravljanja rizikom, kontrole i korporativnog
upravljanja
vjerojatnost pojave vanih greaka, nepravilnosti ili neusklaenosti
troak provjere s obzirom na mogue koristi.
1220.A2 Prilikom postupanja s dunom profesionalnom pozornou, interni revizor trebao
bi u obzir uzeti koritenje raunalnih revizijskih alata i ostalih tehnika analize podataka.
1220.A3 Interni revizor mora obratiti pozornost na znaajne rizike koji bi mogli utjecati na
ciljeve, poslovanje ili resurse. Meutim, sami postupci provjere, ak i kada se provode uz
dunu profesionalnu pozornost, ne jame da e znaajni rizici biti uoeni.
1220.C1 Interni revizor mora postupati s dunom profesionalnom pozornou tijekom
konzultacijskog angamana, uzimajui u obzir sljedee:
potrebe i oekivanja klijenata, ukljuujui prirodu, vrijeme i priopavanje rezultata
angamana
relativnu sloenost i opseg posla koji je potreban da bi se ostvarili ciljevi angamana 40
Okvir profesionalnog djelovanja
troak savjetovanja u odnosu na moguu korist.
1230 Kontinuiran profesionalni razvoj Interni revizori trebali bi nadograivati svoje znanje,
vjetine i ostale sposobnosti kroz kontinuiran profesionalni razvoj.
1300 Program osiguranja kvalitete i unaprjeenja rada
Glavni revizor mora razraditi i odravati program osiguranja kvalitete i unaprjeenja koji
obuhvaa sve aspekte aktivnosti interne revizije te stalno prati njezinu uinkovitost. Ovaj
program ukljuuje povremeno interno i vanjsko ocjenjivanje te stalno interno praenje. Svaki
dio programa mora biti kreiran tako da pomogne internoj reviziji da dobije na vrijednosti i
da unaprijedi poslovanje organizacije, te da osigura jamstvo da je interna revizija obavljena u
skladu sa Standardima i Etikim kodeksom.
1310 Ocjenjivanje programa kvalitete
Interna revizija treba usvojiti postupak za praenje i ocjenu cjelokupne uinkovitosti
programa kvalitete. Postupak treba ukljuivati i interno i vanjsko ocjenjivanje.
1311 Interno vrednovanje Interno vrednovanje mora ukljuivati:
stalne kontrole radnog uinka (uspjenosti) interne revizije; i
povremene kontrole koje se provode putem samoprocjenjivanja ili vrednovanja od strane
drugih osoba u organizaciji koje posjeduju znanje o internoj reviziji i koje su upoznate sa
Standardima.
1312 Vanjsko vrednovanje
Barem jednom u pet godina vanjsko vrednovanje treba provesti kvalificiran, neovisan
ocjenjiva ili ocjenjivaki tim izvan organizacije. O eventualnoj potrebi za uestalijim
vanjskim vrednovanjem, kao i kvalifikacijama i neovisnosti vanjskog ocjenjivaa ili
ocjenjivakog tima, ukljuujui mogui sukob interesa, trebaju raspraviti glavni revizor i
uprava. U takvoj bi se raspravi takoer u obzir trebala uzeti veliina, sloenost i djelatnost
organizacije u odnosu na iskustvo ocjenjivaa ili ocjenjivakog tima.
1320 Izvjetavanje o programu kvalitete
Glavni revizor mora obavijestiti upravu o rezultatima vanjskog vrednovanja.
1330 Uporaba fraze Provedeno u skladu sa StandardimaInterni revizori potiu se da u
izvjetajima navedu da su njihove radnje provedene u skladu s Meunarodnim standardima
za strunu provedbu interne revizije.
Opi standardi
Meutim, interni revizori ovu izjavu smiju koristiti samo ako su ocjene programa
unaprjeenja kvalitete pokazale da interna revizija jest u skladu sa Standardima.
1340 Obavijest o neusklaenosti
Iako interna revizija treba u potpunosti biti u skladu sa Standardima, a interni revizori trebaju
potivati Etiki kodeks, mogu se javiti sluajevi u kojima nije ostvarena potpuna usklaenost.
Kada neusklaenost ima utjecaj na cjelokupan opseg ili provedbu interne revizije, o tome
treba obavijestiti vie rukovodee osoblje i upravu.
STANDARDI IZVOENJA
2000 Voenje interne revizije
Glavni revizor mora uinkovito voditi internu reviziju kako bi se organizaciji osigurala
dodana vrijednost.
2010 Planiranje
Glavni revizor mora utvrditi planove na temelju rizika kako bi se odredili prioriteti interne
revizije koju su dosljedni ciljevima organizacije.
2010.A1 Planovi angamana interne revizije trebaju se temeljiti na procjeni rizika koja se
provodi barem jednom godinje. U tom procesu u obzir treba uzeti komentare vieg
menadmenta i odbora.
2010.C1 Glavni revizor mora razmotriti prihvaanje predloenih konzultacijskih angamana
na osnovu potencijala takve preuzete obveze da unaprijedi upravljanje rizikom, doda
vrijednosti i unaprijedi poslovanje organizacije. Prihvaeni angamani trebaju biti ukljueni u
plan.
2020 Priopavanje i odobrenje
Glavni revizor mora obavijestiti vii menadment i odbor o planovima provedbe interne
revizije i potrebama resursa, ukljuujui znaajne privremene promjene, u svrhu kontrole i
odobrenja. Glavni revizor takoer mora obavijestiti o utjecaju ogranienih resursa.
Okvir profesionalnog djelovanja
2030 Upravljanje resursima
Glavni revizor mora osigurati primjerenost resursa za internu reviziju, dostatnost te
uinkovito rasporeivanje u svrhu postizanja odobrenog plana.
2040 Politike i postupci
Glavni revizor mora utvrditi politike i postupke kao smjernice za provedbu interne revizije.
2050 Koordinacija
Glavni revizor mora objaviti informacije i koordinirati aktivnosti s ostalim unutarnjim i
vanjskim pruateljima relevantnih usluga provjere i savjetovanja kako bi osigurao primjerenu
pokrivenost te da bi se na najmanju moguu razinu svelo ponavljanje.
2060 Podnoenje izvjetaja upravi i viem menadmentu
Glavni revizor povremeno treba podnijeti izvjetaj odboru ili viem menadmentu o svrsi
interne revizije, ovlastima, odgovornostima i uinku u odnosu na plan. Podnoenje izvjetaja
takoer treba ukljuivati znaajne izloenosti riziku i pitanja kontrole, pitanja upravljanja
poduzeem, te ostala potrebna pitanja koja trai odbor ili vii menadment.
2100 Priroda posla
Interna revizija duna je vrednovati i doprinijeti unaprjeenju postupaka upravljanja rizikom,
kontrole i korporativnog upravljanja koristei sustavan i discipliniran pristup.

2110 Upravljanje rizicima
Interna revizija trebala bi pomoi organizaciji tako to e identificirati i procijeniti znaajne
izloenosti riziku i doprinijeti unaprjeenju upravljanja rizikom i sustavima kontrole.
2110.A1 Interna revizija treba pratiti i procijeniti uinkovitost sustava upravljanja rizikom u
organizaciji.
2110.A2 Interna revizija treba dati ocjenu izloenosti riziku koja se odnosi na upravljanje
organizacijom, poslovanje i informacijske sustave u pogledu:
pouzdanosti i integriteta financijskih i operativnih informacija
uinkovitosti i djelotvornosti poslovanja
zatiti imovine
potivanju zakona, propisa i ugovora.
2110.C1 Tijekom konzultacijskih angamana interni revizori trebaju se baviti rizikom u
skladu s ciljevima angamana te trebaju obratiti pozornost na postojanje ostalih znaajnih
rizika. 45
Standardi izvoenja
2110.C2 Interni revizori moraju objediniti znanje o rizicima steeno tijekom savjetovanja u
postupak utvrivanja i procjene znaajne izloenosti organizacije riziku.
2120 - Kontrola
Interna revizija treba pomoi organizaciji u odravanju djelotvorne kontrole kroz procjenu
uinkovitosti i djelotvornosti te kroz promicanje stalnog unaprjeivanja.
2120.A1 Na osnovu rezultata ocjene rizika, interna revizija mora procijeniti primjerenost i
uinkovitost kontrole koje obuhvaaju upravljanje organizacijom, njezino poslovanje i
informacijske sustave. Ona bi trebala ukljuivati:
pouzdanost i integritet financijskih i operativnih informacija
uinkovitost i djelotvornost poslovanja
zatitu imovine
potivanje zakona, propisa i ugovora.
2120.A2 Interni revizori moraju odrediti u kojem su opsegu ciljevi poslovanja i programa
utvreni i sukladni ciljevima organizacije.
2120.A3 Interni revizori moraju pregledati poslovanje i programe kako bi utvrdili opseg u
kojem su rezultati dosljedni utvrenim ciljevima i odredili provodi li se poslovanje i programi
u skladu s namjeravanim.
2120.A4 Za procjenu kontrole potrebni su primjereni kriteriji. Interni revizori trebaju
odrediti opseg u kojem je rukovodstvo utvrdilo primjerene kriterije kako bi odredili jesu li
ciljevi ispunjeni. Ako su primjereni, interni revizori moraju koristiti takve kriterije u svojoj
procjeni. Ako nisu primjereni, interni revizori trebaju suraivati s rukovodstvom kako bi
zajedno izradili primjerene kriterije za procjenu.
2120.C1 Tijekom savjetovanja, interni revizori trebaju se baviti kontrolama u skladu s
ciljevima angamana te trebaju obratiti pozornost na postojanje bilo kakvih znaajnih slabosti
u kontrolama.
2120.C2 Interni revizori trebaju objediniti znanje o kontrolama steeno tijekom savjetovanja
u postupak utvrivanja i procjene znaajne izloenosti organizacije riziku.
2130 Korporativno upravljanje
Interna revizija treba ocijeniti i dati primjerene preporuke za unaprjeenje upravljanja u svrhu
postizanja sljedeih ciljeva:
Okvir profesionalnog djelovanja
promicanja odgovarajue etike i vrijednosti unutar organizacije
osiguranja djelotvorna upravljanja poslovanjem i odgovornosti u organizaciji
uinkovita informiranja o riziku i kontrolama u odgovarajuim odjelima u organizaciji
uinkovite koordinacije aktivnosti i protoka informacija izmeu uprave, vanjskih i internih
revizora, i rukovodstva.
2130.A1 Interna revizija treba procijeniti ustroj, provedbu i uinkovitost ciljeva, programa i
aktivnosti organizacije koji se odnose na etika pitanja.
2130.C1 Ciljevi savjetovanja trebaju biti dosljedni sveukupnim vrijednostima i ciljevima
organizacije.
2200 Planiranje angamana
Interni revizori trebaju izraditi i evidentirati plan za svaki angaman, ukljuujui opseg,
ciljeve, vrijeme i raspodjelu sredstava.
2201 Uvjeti planiranja
U planiranju posla interni revizori u obzir trebaju uzeti:
ciljeve djelatnosti koja se kontrolira i sredstva pomou kojih ta djelatnost nadzire svoj
uinak
znaajne rizike za djelatnost, njezine ciljeve, sredstva i poslovanje kao i sredstva pomou
kojih se utjecaj mogueg rizika odrava na prihvatljivoj razini.
primjerenost i uinkovitost upravljanja rizikom i kontrolnih sustava za tu djelatnost u
usporedbi s odgovarajuim upravljakim okvirom ili modelom
prilike za znaajno unaprjeenje upravljanja rizikom i sustava kontrole za tu djelatnost.
2201.A1 Prilikom planiranja angamana za stranke izvan organizacije, interni revizori s
njima trebaju sklopiti pisani sporazum o ciljevima, pojedinanim odgovornostima i ostalim
oekivanjima, ukljuujui ogranienja distribucije rezultata angamana i pristup evidenciji o
obavljenom poslu.
2201.C1 Interni revizori trebaju sklopiti sporazum s klijentom kojem pruaju savjetovanje o
ciljevima, opsegu, pojedinanim odgovornostima i ostalim oekivanjima klijenta. U sluaju
znaajnijih angamana, takav sporazum treba biti dokumentiran.
Standardi izvoenja
2210 Ciljevi angamana
Za svaki je angaman potrebno utvrditi ciljeve.
2210.A1 Interni revizori trebaju provesti preliminarnu procjenu rizika koji su relevantni za
djelatnost koja se kontrolira. Ciljevi angamana trebaju odraavati rezultate te ocjene.
2210.A2 Interni revizor u obzir treba uzeti vjerojatnost znaajnih greaka, nepravilnosti,
neusklaenosti i ostalih izloenosti prilikom izrade ciljeva angamana.
2210.C1 Ciljevi konzultacijskog angamana trebaju se odnositi na rizike, kontrolu i
upravljanje u opsegu u kojem se postigne dogovor s klijentom.
2220 Opseg posla
Utvren opseg treba biti dovoljan kako bi se zadovoljili ciljevi angamana.
2220.A1 U opsegu posla u obzir treba uzeti odgovarajue sustave, evidencije, osoblje i
materijalnu imovinu, ukljuujui one koje su pod nazorom treih strana.
2220.A2 Ako se tijekom provjere prui prilika za vanu konzultaciju, treba zakljuiti
poseban pisani sporazum u pogledu ciljeva, opsega, odgovornosti i ostalih oekivanja, a
rezultate konzultacije treba priopiti u skladu sa standardima konzultacije.
2220.C1 Tijekom konzultacijskog angamana interni revizori trebaju osigurati da je opseg
posla dovoljan za ispunjavanje dogovorenih ciljeva. Ako tijekom angamana interni revizori
uvide neka ogranienja u vezi s opsegom, o tim ogranienjima trebaju raspraviti s klijentom
kako bi utvrdili treba li nastaviti s obavljanjem posla.
2230 Rasporeivanje resursa za poslovni angaman
Interni revizori trebaju odrediti odgovarajue resurse u svrhu postizanja ciljeva angamana.
Broj osoblja treba se temeljiti na procjeni prirode i sloenosti svakog angamana, vremenskih
ogranienja i raspoloivih sredstava.
2240 Program rada
Interni revizori trebaju izraditi programe rada temeljem kojih se ostvaruju ciljevi posla.
Predmetne programe treba evidentirati.
2240.A1 U programima rada treba utvrditi postupke za odreivanje, analizu, procjenu i
evidentiranje informacija tijekom obavljanja posla. Program rada
Okvir profesionalnog djelovanjatreba biti odobren prije provedbe, a bilo kakve prilagodbe
treba odobriti bez odgaanja.
2240.C1 Programi rada za konzultacijske angamane mogu se razlikovati prema sadraju,
ovisno o prirodi posla.
2300 Obavljanje angamana
Interni revizori trebaju utvrditi, analizirati, procijeniti i evidentirati dovoljno informacija kako
bi postigli ciljeve angamana.

2310 Utvrivanje informacija
Interni revizori trebaju utvrditi dovoljne, pouzdane, relevantne i korisne informacije u svrhu
postizanja ciljeva posla.
2320 Analiza i procjena
Interni revizori trebaju temeljiti zakljuke i rezultate u sklopu angamana na odgovarajuim
analizama i procjenama.
2330 Evidentiranje informacija
Interni revizori trebaju evidentirati relevantne informacije koje potkrjepljuju zakljuke i
rezultate angamana.
2330.A1 Glavni revizor treba nadzirati pristup evidenciji obavljenih angamana. Glavni
revizor, prema potrebi, treba pribaviti odobrenje vieg menadmenta i/ili pravnog zastupnika
prije objave takvih podataka vanjskim strankama.
2330.A2 Glavni revizor treba sastaviti zahtjeve za uvanjem dokumenata o angamanu.
Predmetni zahtjevi za uvanjem trebaju biti u skladu sa smjernicama organizacije i bilo kojim
odgovarajuim regulatornim i drugim zahtjevima.
2330.C1 Glavni revizor treba izraditi politike koje ureuju kontrolu i uvanje dokumenata o
angamanu kao i njihovo objavljivanje unutarnjim i vanjskim strankama. Predmetne politike
trebaju biti u skladu sa smjernicama organizacije i bilo kojim odgovarajuim regulatornim i
drugim zahtjevima.
2340 Nadzor angamana
Posao treba propisno nadzirati kako bi se osiguralo postizanje ciljeva, osiguranje kvalitete i
unaprjeenje osoblja.
Standardi izvoenja
2400 Priopavanje rezultata
Interni revizori trebaju priopiti rezultate nakon dovretka angamana.

2410 Kriteriji priopavanja
U priopenjima moraju biti navedeni ciljevi angamana i opseg, te valjani zakljuci,
preporuke i akcijski planovi.
2410.A1 Zavrno priopenje o rezultatima angamana treba, prema potrebi, sadravati
cjelokupno miljenje internog revizora i/ili zakljuke.
2410.A2 Interni revizori potiu se da u priopenju o angamanima istaknu zadovoljavajui
uinak (uspjeh).
2410.A3 Prilikom objave rezultata nakon angamana strankama izvan organizacije, u
priopenju treba navesti ogranienja u pogledu distribucije i koritenja rezultata.
2410.C1 Priopenje o napretku i rezultatima konzultacije razlikovat e se po obliku i
sadraju ovisno o prirodi posla i potrebama klijenta.
2420 Kvaliteta priopavanja
Priopenja trebaju biti tona, objektivna, jasna, saeta, konstruktivna, potpuna i
pravovremena.

2421 Greke i propusti
Ako zavrno priopenje sadri znaajnu greku ili propust, glavni revizor treba dostaviti
ispravljene informacije svim strankama koje su dobile prvotno priopenje.
2430 Izjava o neusklaenosti angamana sa Standardima
Kada neusklaenost sa Standardima utjee na pojedini angaman, u obavijesti o rezultatima
treba navesti:
Standard(e) s kojima nije postignuta potpuna usklaenost.
razlog(e) neusklaenosti, i
utjecaj neusklaenosti na angaman.
2440 Distribucija rezultata
Glavni revizor treba obavijestiti relevantne stranke o rezultatima.
2440.A1 Glavni revizor odgovoran je za priopavanje konanih rezultata strankama koje su
odgovorne za daljnje postupanje s njima.
Okvir profesionalnog djelovanja
2440.A2 Ako pravni, zakonski ili regulatorni zahtjevi ne propisuju drukije, prije objave
rezultata strankama izvan organizacije glavni revizor treba:
ocijeniti potencijalni rizik za organizaciju
konzultirati se s viim menadmentom i/ili pravnim zastupnikom po potrebi
nadzirati distribuciju kroz ogranienje koritenja rezultata.
2440.C1 Glavni revizor odgovoran je za priopavanje konanih rezultata savjetovanja
klijentima.
2440.C2 Tijekom konzultacijskih angamana mogu se utvrditi problemi upravljanja
rizikom, kontrole i korporativnog upravljanja. Kada god su ta pitanja vana za organizaciju, o
njima treba obavijestiti vii menadment i odbor.
2500 Praenje napretka
Glavni revizor treba utvrditi i odravati sustav za praenje postupanja s rezultatima koji su
priopeni rukovodstvu.
2500.A1 Glavni revizor treba utvrditi nastavne aktivnosti u sklopu praenja kako bi
osigurao da su radnje koje odredi rukovodstvo uspjeno provedene, ili da je vii menadment
na sebe preuzelo rizik nepoduzimanja radnji.
2500.C1 Interna revizija treba pratiti postupanje s rezultatima savjetovanja u opsegu koji je
dogovoren s klijentom.
2600 Odluka uprave o prihvaanju rizika
Kada glavni revizor smatra da je vii menadment prihvatio stupanj preostalog rizika koji
moe biti neprihvatljiv organizaciji, glavni revizor o tom pitanju treba raspraviti s viim
menadmentom. Ako se odluka o preostalom riziku ne rijei, glavni revizor I vii
menadment stvar predaju na rjeavanje odboru.