Redakcijski Prociscen Tekst Ustava Republike Hrvatske, Ustavni Sud Republike Hrvatske, 15. Sijecnja 2014

U S T A V
REPUBLIKE HRVATSKE
(proieni tekst, Ustavni sud Republike Hrvatske, 15. sijenja 2014.)

Proieni tekst Ustava Republike Hrvatske obuhvaa:
- Ustav Republike Hrvatske koji je stupio na snagu danom proglaenja 22. prosinca 1990.
("Narodne novine" broj 56 od 22. prosinca 1990. - NN 56/90.);
- Ustavni zakon o izmjenama i dopunama Ustava Republike Hrvatske koji je stupio na snagu
danom objave 15. prosinca 1997. ("Narodne novine" broj 135 od 15. prosinca 1997. - NN 135/97.);
- Promjenu Ustava Republike Hrvatske koja je stupila na snagu danom proglaenja 9. studenoga
2000. ("Narodne novine" broj 113 od 16. studenoga 2000. - NN 113/00.);
- Promjenu Ustava Republike Hrvatske koja je stupila na snagu danom proglaenja 28. oujka
2001. ("Narodne novine" broj 28 od 2. travnja 2001. - NN 28/01.);
- Promjenu Ustava Republike Hrvatske koja je stupila na snagu danom proglaenja 16. lipnja
2010., osim lanka 4. u dijelu koji se odnosi na izvrenje odluka o predaji donesenih sukladno
pravnoj steevini Europske unije, lanka 26. i dodanih lanaka 141.b, 141.c i 141.d iz lanka 29.
Promjene Ustava, koji su stupili na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji 1.
srpnja 2013. ("Narodne novine" broj 76 od 18. lipnja 2010. - NN 76/10.);
- Promjenu Ustava Republike Hrvatske (narodna ustavotvorna inicijativa) koja je stupila na
snagu 1. prosinca 2013. ("Narodne novine" broj 5 od 15. sijenja 2014. odluka Ustavnog suda broj:
SuP-O-1/2014 od 14. sijenja 2014.).

I. IZVORINE OSNOVE

Izraavajui tisuljetnu nacionalnu samobitnost i dravnu opstojnost hrvatskoga naroda,
potvrenu slijedom ukupnoga povijesnoga zbivanja u razliitim dravnim oblicima te odranjem
i razvitkom dravotvorne misli o povijesnom pravu hrvatskoga naroda na punu dravnu
suverenost, to se oitovalo:
- u stvaranju hrvatskih kneevina u VII. stoljeu;
- u srednjovjekovnoj samostalnoj dravi Hrvatskoj utemeljenoj u IX. stoljeu;
- u Kraljevstvu Hrvata uspostavljenome u X. stoljeu;
- u odranju hrvatskoga dravnog subjektiviteta u hrvatsko-ugarskoj personalnoj uniji;
- u samostalnoj i suverenoj odluci Hrvatskoga sabora godine 1527. o izboru kralja iz
Habsburke dinastije;
- u samostalnoj i suverenoj odluci Hrvatskoga sabora o pragmatinoj sankciji iz godine
1712;
Proieni tekst Ustava Republike Hrvatske,
Ustavni sud Republike Hrvatske, 15. sijenja 2014.

2
- u zakljucima Hrvatskoga sabora godine 1848. o obnovi cjelovitosti Trojedne Kraljevine
Hrvatske pod banskom vlau, na temelju povijesnoga, dravnoga i prirodnoga prava hrvatskog
naroda;
- u Hrvatsko-ugarskoj nagodbi godine 1868. o ureenju odnosa izmeu Kraljevine
Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske na temelju pravnih tradicija obiju drava i
Pragmatike sankcije iz godine 1712;
- u odluci Hrvatskoga sabora 29. listopada godine 1918. o raskidanju dravnopravnih
odnosa Hrvatske s Austro-Ugarskom te o istodobnu pristupanju samostalne Hrvatske, s pozivom
na povijesno i prirodno nacionalno pravo, Dravi Slovenaca, Hrvata i Srba, proglaenoj na
dotadanjem teritoriju Habsburke Monarhije;
- u injenici da odluku Narodnoga vijea Drave SHS o ujedinjenju sa Srbijom i Crnom
Gorom u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (1. prosinca 1918), poslije (3. listopada 1929)
proglaenoj Kraljevinom Jugoslavijom, Hrvatski sabor nikada nije sankcionirao;
- u osnutku Banovine Hrvatske godine 1939. kojom je obnovljena hrvatska dravna
samobitnost u Kraljevini Jugoslaviji;
- u uspostavi temelja dravne suverenosti u razdoblju drugoga svjetskoga rata, izraenoj
nasuprot proglaenju Nezavisne Drave Hrvatske (1941) u odlukama Zemaljskog antifaistikog
vijea narodnog osloboenja Hrvatske (1943), a potom u Ustavu Narodne Republike Hrvatske
(1947) i poslije u ustavima Socijalistike Republike Hrvatske (1963-1990) na povijesnoj
prekretnici odbacivanja komunistikog sustava i promjena meunarodnog poretka u Europi,
hrvatski je narod na prvim demokratskim izborima (godine 1990.), slobodno izraenom voljom
potvrdio svoju tisugodinju dravnu samobitnost.
[NN 28/01., l. 1., 28. 3. 2001.]
[NN 76/10., l. 1., 16. 6. 2010.]

- u novom Ustavu Republike Hrvatske (1990.) i pobjedi hrvatskog naroda i hrvatskih
branitelja u pravednom, legitimnom, obrambenom i oslobodilakom Domovinskom ratu (1991. -
1995.) kojima je hrvatski narod iskazao svoju odlunost i spremnost za uspostavu i ouvanje
Republike Hrvatske kao samostalne i nezavisne, suverene i demokratske drave.
[NN 76/10., l. 1., 16. 6. 2010.]

Brisan.
[NN 28/01., l. 1., 28. 3. 2001. - brisan stavak 2., NN 135/97.]

Polazei od iznesenih povijesnih injenica, te opeprihvaenih naela u suvremenu svijetu
i neotuivosti i nedjeljivosti, neprenosivosti i nepotroivosti prava na samoodreenje i dravnu
suverenost hrvatskog naroda, ukljuujui i neokrnjeno pravo na odcjepljenje i udruivanje, kao
osnovnih preduvjeta za mir i stabilnost meunarodnog poretka Republika Hrvatska ustanovljuje
se kao nacionalna drava hrvatskoga naroda i drava pripadnika nacionalnih manjina: Srba, eha,
Slovaka, Talijana, Maara, idova, Nijemaca, Austrijanaca, Ukrajinaca, Rusina, Bonjaka,
Slovenaca, Crnogoraca, Makedonaca, Rusa, Bugara, Poljaka, Roma, Rumunja, Turaka, Vlaha,
Albanaca i drugih, koji su njezini dravljani, kojima se jami ravnopravnost s graanima hrvatske
narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u skladu s demokratskim normama OUN-a i zemalja
slobodnoga svijeta.
[NN 135/97., l. 1., 15. 12. 1997.]
[NN 76/10., l. 1., 16. 6. 2010. - oznaen kao "stavak 2."]

3
Potujui na slobodnim izborima odluno izraenu volju hrvatskoga naroda i svih
graana, Republika Hrvatska oblikuje se i razvija kao suverena i demokratska drava u kojoj se
jame i osiguravaju ravnopravnost, slobode i prava ovjeka i dravljanina, te promie njihov
gospodarski i kulturni napredak i socijalno blagostanje.

II. TEMELJNE ODREDBE

lanak 1.
Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna drava.
U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i
ravnopravnih dravljana.
Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odluivanjem.

lanak 2.
Suverenitet Republike Hrvatske neotuiv je, nedjeljiv i neprenosiv.
Suverenitet Republike Hrvatske prostire se nad njezinim kopnenim podrujem, rijekama,
jezerima, prokopima, unutranjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zranim prostorom
iznad tih podruja.
Republika Hrvatska ostvaruje, u skladu s meunarodnim pravom, suverena prava i
jurisdikciju u morskim podrujima i u podmorju Jadranskoga mora izvan dravnoga podruja do
granica sa susjedima.
Hrvatski sabor ili narod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom,
odluuje:
[NN 113/00., l. 1., 9. 11. 2000.]
- o ureivanju gospodarskih, pravnih i politikih odnosa u Republici Hrvatskoj,
- o ouvanju prirodnog i kulturnog bogatstva i koritenju njime;
- o udruivanju u saveze s drugim dravama.
Saveze s drugim dravama Republika Hrvatska sklapa zadravajui suvereno pravo da
sama odluuje o prenesenim ovlastima i pravo da slobodno iz njih istupa.
[NN 135/97., l. 2., 15. 12. 1997 . - zamjena rijei u l. 2., NN 56/90. ]

lanak 3.
Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo,
socijalna pravda, potivanje prava ovjeka, nepovredivost vlasnitva, ouvanje prirode i
ovjekova okolia, vladavina prava i demokratski viestranaki sustav najvie su vrednote
ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumaenje Ustava.
[NN 113/00., l. 2., 9. 11. 2000.]

4
lanak 4.
U Republici Hrvatskoj dravna je vlast ustrojena na naelu diobe vlasti na zakonodavnu,
izvrnu i sudbenu a ograniena je Ustavom zajamenim pravom na lokalnu i podrunu
(regionalnu) samoupravu.
[NN 113/00., l. 3., 9. 11. 2000.]
Naelo diobe vlasti ukljuuje oblike meusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja
vlasti propisane Ustavom i zakonom.
[NN 113/00., l. 3., 9. 11. 2000.]

lanak 5.
U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s
Ustavom i sa zakonom.
Svatko je duan drati se Ustava i prava i potivati pravni poredak Republike Hrvatske.
[NN 135/97., l. 6., 15. 12. 1997.]
[NN 76/10., l. 2., 16. 6. 2010.]

lanak 6.
[NN 113/00., l. 4., 9. 11. 2000.]
Osnivanje politikih stranaka je slobodno.
Unutarnje ustrojstvo politikih stranaka mora biti sukladno temeljnim ustavnim
demokratskim naelima.
Stranke moraju javno polagati raun o porijeklu svojih sredstava i imovine.
Protuustavne su politike stranke koje svojim programom ili nasilnim djelovanjem
smjeraju podrivanju slobodnoga demokratskog poretka ili ugroavaju opstojnost Republike
Hrvatske. O protuustavnosti odluuje Ustavni sud Republike Hrvatske.
Zakonom se ureuje poloaj i financiranje politikih stranaka.

lanak 7.
[NN 76/10., l. 3., 16. 6. 2010.]
[NN 113/00., l. 5., 9. 11. 2000. - izmjena l. 7., NN 56/90.]
Oruane snage Republike Hrvatske tite njezin suverenitet i neovisnost te brane njezinu
teritorijalnu cjelovitost.
Republici Hrvatskoj pomo u zatiti suvereniteta i neovisnosti te obrani teritorijalne
cjelovitosti mogu pruiti i drave saveznice, u skladu sa sklopljenim meunarodnim ugovorima.
Oruane snage drava saveznica mogu prijei granicu i ui u Republiku Hrvatsku ili
djelovati unutar njezinih granica u skladu sa sklopljenim meunarodnim ugovorima, na temelju
odluke Hrvatskoga sabora, koju predlae Vlada Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost
Predsjednika Republike Hrvatske.
Republika Hrvatska moe pruiti pomo dravama saveznicama u sluaju oruanog
napada na jednu ili vie njih u skladu sa sklopljenim meunarodnim ugovorima, na temelju

5
odluke Hrvatskoga sabora, koju predlae Vlada Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost
Predsjednika Republike Hrvatske.
Oruane snage Republike Hrvatske mogu prijei njezine granice ili djelovati preko
njezinih granica na temelju odluke Hrvatskoga sabora, koju predlae Vlada Republike Hrvatske
uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske.
Odluku iz stavka 3., 4. i 5. ovoga lanka Hrvatski sabor donosi veinom glasova svih
zastupnika.
Ako Predsjednik Republike Hrvatske uskrati suglasnost iz stavka 3., 4. i 5. ovoga lanka,
Hrvatski sabor odluku donosi dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika.
Oruane snage Republike Hrvatske mogu prijei granice Republike Hrvatske radi vjebi i
obuke u okviru meunarodnih organizacija kojima je Republika Hrvatska pristupila ili pristupa
na temelju meunarodnih ugovora te radi pruanja humanitarne pomoi, na temelju odluke Vlade
Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske.
Oruane snage drava saveznica mogu prijei granice Republike Hrvatske radi vjebi i
obuke u okviru meunarodnih organizacija kojima je Republika Hrvatska pristupila ili pristupa
na temelju meunarodnih ugovora te radi pruanja humanitarne pomoi, na temelju odluke Vlade
Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske.
U sluajevima predvienim u lancima 17. i 100.
*
Ustava, Oruane se snage mogu, ako to
zahtijeva narav pogibelji, koristiti kao pomo policiji i drugim dravnim tijelima.
Oruane snage Republike Hrvatske mogu se koristiti kao pomo i u protupoarnoj zatiti,
spaavanju i u nadzoru i zatiti prava Republike Hrvatske na moru.
Obrambeno ustrojstvo, zapovijedanje, upravljanje i demokratski nadzor nad Oruanim
snagama Republike Hrvatske ureuju se Ustavom i zakonom.
[NN 135/97., l. 6., 15. 12. 1997. - dodane rijei u l. 7., NN 56/90.]
[NN 28/01., l. 2., 28. 3. 2001. - brisane rijei u l. 7., NN 113/00.]

* Umjesto brojke "100." treba stajati brojka "101."

lanak 8.
Granice se Republike Hrvatske mogu mijenjati samo odlukom Hrvatskoga sabora.
[NN 113/00., l. 75., 9. 11. 2000.]

[NN 135/97., l. 2., 15. 12. 1997. - zamjena rijei u l. 8., NN 56/90.]

lanak 9.
Hrvatsko dravljanstvo, njegovo stjecanje i prestanak ureuje se zakonom.
Dravljanin Republike Hrvatske ne moe biti prognan iz Republike Hrvatske niti mu se
moe oduzeti dravljanstvo, a ne moe biti ni izruen drugoj dravi, osim kad se mora izvriti
odluka o izruenju ili predaji donesena u skladu s meunarodnim ugovorom ili pravnom
steevinom Europske unije.
[NN 135/97., l. 6., 15. 12. 1997.]
[NN 76/10., l. 4., 16. 6. 2010., osim u dijelu koji se odnosi na izvrenje odluka o predaji donesenih sukladno pravnoj steevini
Europske unije, koji stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji - l. 31.]

6
lanak 10.
Republika Hrvatska titi prava i interese svojih dravljana koji ive ili borave u
inozemstvu i promie njihove veze s domovinom.
Dijelovima hrvatskoga naroda u drugim dravama jami se osobita skrb i zatita
Republike Hrvatske.

lanak 11.
Grb Republike Hrvatske povijesni je hrvatski grb ija je osnovica 25 naizmjeninih
crvenih i bijelih (srebrenih) polja.
Zastava Republike Hrvatske sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave, s povijesnim
hrvatskim grbom u sredini.
Himna je Republike Hrvatske "Lijepa naa domovino".
Opis povijesnoga hrvatskog grba i zastave i tekst himne te uporaba i zatita tih i drugih
dravnih znamenja ureduje se zakonom.

lanak 12.
U Republici Hrvatskoj u slubenoj je uporabi hrvatski jezik i latinino pismo.
U pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latinino pismo u slubenu se
uporabu moe uvesti i drugi jezik te irilino ili koje drugo pismo pod uvjetima propisanima
zakonom.

lanak 13.
Glavni je grad Republike Hrvatske Zagreb.
Zakonom se ureuje poloaj, djelokrug i ustroj glavnog grada Zagreba
[NN 113/00., l. 6., 9. 11. 2000.]

III. ZATITA LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA
[NN 28/01., l. 3., 28. 3. 2001.]

1. Zajednike odredbe

lanak 14.
Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji koe,
spolu, jeziku, vjeri, politikom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu,
imovini, roenju, naobrazbi, drutvenom poloaju ili drugim osobinama.
[NN 135/97., l. 3., 15. 12. 1997.]
[NN 28/01., l. 4., 28. 3. 2001.]

7
Svi su pred zakonom jednaki.

lanak 15.
[NN 135/97., l. 4., 15. 12. 1997.]
U Republici Hrvatskoj jami se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina.
Ravnopravnost i zatita prava nacionalnih manjina ureuje se ustavnim zakonom koji se
donosi po postupku za donoenje organskih zakona.
[NN 113/00., l. 7., 9. 11. 2000.]
Zakonom se moe, pored opega birakog prava, pripadnicima nacionalnih manjina
osigurati posebno pravo da biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor.
[NN 113/00., l. 7., 9. 11. 2000.]
Pripadnicima svih nacionalnih manjina jami se sloboda izraavanja nacionalne
pripadnosti, slobodno sluenje svojim jezikom i pismom i kulturna autonomija.
[NN 113/00., l. 7., 9. 11. 2000.]

lanak 16.
Slobode i prava mogu se ograniiti samo zakonom da bi se zatitila sloboda i prava drugih
ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje.
Svako ogranienje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ogranienjem u
svakom pojedinom sluaju.
[NN 113/00., l. 8., 9. 11. 2000.]

lanak 17.
U doba ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti drave, te
velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamena Ustavom mogu se ograniiti. O
tome odluuje Hrvatski sabor dvotreinskom veinom svih zastupnika, a ako se Hrvatski sabor ne
moe sastati, na prijedlog Vlade, i uz supotpis predsjednika Vlade, predsjednik Republike.
[NN 113/00., l. 9., 9. 11. 2000.]
[NN 28/01., l. 5., 28. 3. 2001.]
Opseg ogranienja mora biti primjeren naravi pogibelji, a za posljedicu ne moe imati
nejednakost osoba s obzirom na rasu, boju koe, spol, jezik, vjeru, nacionalno ili socijalno
podrijetlo.
[NN 28/01., l. 5., 28. 3. 2001.]
Niti u sluaju neposredne opasnosti za opstanak drave ne moe se ograniiti primjena
odredbi ovoga Ustava o pravu na ivot, zabrani muenja, surovog ili poniavajueg postupanja ili
kanjavanja, o pravnoj odreenosti kanjivih djela i kazni, te o slobodi misli, savjesti i
vjeroispovijedi.


8
lanak 18.
Jami se pravo na albu protiv pojedinanih pravnih akata donesenih u postupku prvog
stupnja pred sudom ili drugim ovlatenim tijelom.
Pravo na albu moe biti iznimno iskljueno u sluajevima odreenima zakonom ako je
osigurana druga pravna zatita.

lanak 19.
Pojedinani akti dravne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na
zakonu.
Zajamuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinanih akata upravnih vlasti i tijela koja
imaju javne ovlasti.

lanak 20.
Tko se ogrijei o odredbe ovoga Ustava o temeljnim slobodama i pravima ovjeka i
graanina, osobno je odgovoran i ne moe se opravdati viim nalogom.

2. Osobne i politike slobode i prava

lanak 21.
Svako ljudsko bie ima pravo na ivot.
U Republici Hrvatskoj nema smrtne kazne.

lanak 22.
ovjekova je sloboda i osobnost nepovrediva.
Nikomu se ne smije oduzeti ili ograniiti sloboda, osim kada je to odreeno zakonom, o
emu odluuje sud.

lanak 23.
Nitko ne smije biti podvrgnut bilo kakvu obliku zlostavljanja ili, bez svoje privole,
lijenikim ili znanstvenim pokusima.
Zabranjen je prisilni i obvezatni rad.

lanak 24.
Nitko ne moe biti uhien ili pritvoren bez pismenoga, sudbenog i na zakonu utemeljenog
naloga. Takav nalog mora biti proitan i uruen uhieniku prilikom oduzimanja slobode.

9
Bez sudbenoga naloga redarstvo moe uz obvezu da je odmah preda sudu uhititi osobu
protiv koje postoji osnovana sumnja da je poinila teko kazneno djelo odreeno zakonom.
Uhiena osoba mora odmah na nain njoj razumljiv biti obavijetena o razlozima uhienja, te o
svojim pravima utvrenima zakonom.
Svaka se osoba koja je uhiena ili pritvorena ima pravo aliti sudu, koji e bez odgode
odluiti o zakonitosti lienja slobode.

lanak 25.
Sa svakim se uhienikom i osuenikom mora postupati ovjeno i potivati njegovo
dostojanstvo.
Tko je god pritvoren i optuen zbog kaznenog djela, ima pravo u najkraem roku,
odreenom zakonom, biti izveden pred sud i u zakonskom roku osloboen ili osuen.
Pritvorenik se, uz zakonsko jamstvo, moe pustiti da se brani sa slobode.
Svatko tko je bio nezakonito lien slobode ili osuen ima, u skladu sa zakonom, pravo na
odtetu i javnu ispriku.

lanak 26.
Svi su dravljani Republike Hrvatske i stranci jednaki pred sudovima i drugim dravnim i
inim tijelima koja imaju javne ovlasti.
[NN 28/01., l. 6., 28. 3. 2001.]

lanak 27.
Odvjetnitvo kao samostalna i neovisna sluba osigurava svakome pravnu pomo, u
skladu sa zakonom.
[NN 28/01., l. 7., 28. 3. 2001.]

lanak 28.
Svatko je neduan i nitko ga ne moe smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se
pravomonom sudskom presudom ne utvrdi krivnja.

lanak 29.
[NN 113/00., l. 10., 9. 11. 2000.]
Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravino i u
razumnom roku odlui o njegovim pravima i obvezama, ili o sumnji ili optubi zbog kanjivog
djela.
U sluaju sumnje ili optube zbog kanjivog djela osumnjienik, okrivljenik ili optuenik
ima pravo:

10
- da u najkraem roku bude obavijeten potanko i na jeziku koji razumije o naravi i
razlozima optube koja se die protiv njega i o dokazima koji ga terete,
- da ima odgovarajue vrijeme i mogunost za pripremu obrane,
- na branitelja i nesmetano uspostavljanje veze s braniteljem, i s tim pravom mora biti
upoznat,
- da se brani sam ili uz branitelja po vlastitom izboru, a ako nema dovoljno sredstava da
plati branitelja, ima pravo na besplatnog branitelja pod uvjetima propisanim zakonom,
- da mu se sudi u njegovoj nazonosti, ukoliko je dostupan sudu,
- da ispituje ili dade ispitati svjedoke optube i da zahtijeva da se osigura nazonost i
ispitivanje svjedoka obrane pod istim uvjetima kao i svjedoka optube,
- na besplatnu pomo tumaa ako ne razumije ili ne govori jezik koji se upotrebljava na
sudu.
Osumnjienik, okrivljenik i optuenik ne smije se siliti da prizna krivnju.
Dokazi pribavljeni na nezakonit nain ne mogu se uporabiti u sudskom postupku.
Kazneni postupak moe se pokrenuti samo pred sudom na zahtjev ovlatenog tuitelja.

lanak 30.
Kaznena osuda za teka i osobito neasna kaznena djela moe, u skladu sa zakonom,
imati za posljedicu gubitak steenih ili zabranu stjecanja na odreeno vrijeme nekih prava na
obavljanje odreenih poslova, ako to zahtijeva zatita pravnog poretka.

lanak 31.
Nitko ne moe biti kanjen za djelo koje prije nego je poinjeno nije bilo utvreno
zakonom ili meunarodnim pravom kao kazneno djelo, niti mu se moe izrei kazna koja nije
bila odreena zakonom. Ako zakon nakon poinjenog djela odredi blau kaznu, odredit e se
takva kazna.
Nikome se ne moe ponovno suditi niti ga se moe kazniti u kaznenom postupku za
kazneno djelo za koje je ve pravomono osloboen ili osuen u skladu sa zakonom.
[NN 113/00., l. 11., 9. 11. 2000.]
Samo se zakonom, u skladu s Ustavom i meunarodnim ugovorom, mogu propisati
sluajevi i razlozi za obnovu postupka iz stavka 2. ovoga lanka.
[NN 113/00., l. 11., 9. 11. 2000.]
Ne zastarijevaju kaznena djela ratnog profiterstva, kao ni kaznena djela iz procesa
pretvorbe i privatizacije, poinjena u vrijeme Domovinskog rata i mirne reintegracije, ratnog
stanja i neposredne ugroenosti neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti drave, propisana zakonom,
ili ona koja ne zastarijevaju prema meunarodnom pravu. Imovinska korist, ostvarena tim
djelima ili povezana s njima, oduzet e se.
[NN 76/10., l. 5., 16. 6. 2010.]


11
lanak 32.
Svatko tko se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ima pravo slobodno se
kretati i birati boravite.
[NN 135/97., l. 6., 15. 12. 1997.]
Svaki dravljanin Republike Hrvatske ima pravo u bilo koje doba napustiti teritorij drave
i naseliti se trajno ili privremeno u inozemstvu i bilo kada se vratiti u domovinu.
[NN 135/97., l. 6., 15. 12. 1997.]
[NN 28/01., l. 8., 28. 3. 2001.]
Pravo kretanja na teritoriju Republike Hrvatske, pravo ulaska u nju i izlaska iz nje moe
se iznimno ograniiti zakonom, ako je to nuno radi zatite pravnog poretka, ili zdravlja, prava i
sloboda drugih.
[NN 135/97., l. 6., 15. 12. 1997.]

lanak 33.
Strani dravljanin i osobe bez dravljanstva mogu dobiti utoite u Republici Hrvatskoj,
osim ako su progonjeni za nepolitike zloine i djelatnosti oprene temeljnim naelima
meunarodnog prava.
Stranac koji se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ne moe biti protjeran ni
izruen drugoj dravi, osim kad se mora izvriti odluka donesena u skladu s meunarodnim
ugovorom i zakonom.
[NN 135/97., l. 6., 15. 12. 1997.]

lanak 34.
Dom je nepovrediv.
Samo sud moe obrazloenim pismenim nalogom utemeljenim na zakonu odrediti da se
dom ili drugi prostor pretrai.
Pravo je stanara da on ili njegov zastupnik i obvezatno dva svjedoka budu nazoni pri
pretrazi doma ili drugoga prostora.
U skladu s uvjetima to ih predvia zakon, redarstvene vlasti mogu i bez sudskog naloga
ili privole dratelja stana ui u dom ili prostorije te izvriti pretragu bez nazonosti svjedoka, ako
je to neophodno radi izvrenja naloga o uhienju ili radi hvatanja poinitelja kaznenog djela
odnosno otklanjanja ozbiljne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi ili imovinu veeg opsega.
Pretraga radi pronalaenja ili osiguranja dokaza za koje postoji osnovana vjerojatnost da
se nalaze u domu poinitelja kaznenog djela, moe se poduzeti samo u nazonosti svjedoka.

lanak 35.
[NN 135/97., l. 3., 15. 12. 1997.]
Svakomu se jami tovanje i pravna zatita njegova osobnog i obiteljskog ivota,
dostojanstva, ugleda i asti.
[NN 28/01., l. 9., 28. 3. 2001.]

12

lanak 36.
Sloboda i tajnost dopisivanja i svih drugih oblika openja zajamena je i nepovrediva.
Samo se zakonom mogu propisati ogranienja nuna za zatitu sigurnosti drave ili
provedbu kaznenog postupka.
[NN 135/97., l. 5., 15. 12. 1997.]

lanak 37.
Svakom se jami sigurnost i tajnost osobnih podataka. Bez privole ispitanika, osobni se
podaci mogu prikupljati, obraivati i koristiti samo uz uvjete odreene zakonom.
Zakonom se ureuje zatita podataka te nadzor nad djelovanjem informatikih sustava u
dravi.
[NN 135/97., l. 5., 15. 12. 1997.]
Zabranjena je uporaba osobnih podataka suprotna utvrenoj svrsi njihovoga prikupljanja.

lanak 38.
Jami se sloboda miljenja i izraavanja misli.
Sloboda izraavanja misli obuhvaa osobito slobodu tiska i drugih sredstava priopavanja,
slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopavanja.
Zabranjuje se cenzura. Novinari imaju pravo na slobodu izvjetavanja i pristupa
informaciji.
Jami se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ogranienja
prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ogranienjem u svakom
pojedinom sluaju te nuna u slobodnom i demokratskom drutvu, a propisuju se zakonom.
[NN 76/10., l. 6., 16. 6. 2010.]
Jami se pravo na ispravak svakomu komu je javnom vijeu povrijeeno Ustavom i
zakonom utvreno pravo.
[NN 113/00., l. 12., 9. 11. 2000.]

lanak 39.
Zabranjeno je i kanjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na
nacionalnu, rasnu ili vjersku mrnju ili bilo koji oblik nesnoljivosti.

lanak 40.
Jami se sloboda savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno oitovanje vjere ili drugog
uvjerenja.


13

lanak 41.
Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od drave.
Vjerske zajednice slobodne su, u skladu sa zakonom, javno obavljati vjerske obrede,
osnivati kole, uilita, druge zavode, socijalne i dobrotvorne ustanove te upravljati njima, a u
svojoj djelatnosti uivaju zatitu i pomo drave.

lanak 42.
[NN 113/00., l. 13., 9. 11. 2000.]
Svakom se priznaje pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed u skladu sa zakonom.
[NN 28/01., l. 10., 28. 3. 2001.]

lanak 43.
Svakom se jami pravo na slobodno udruivanje radi zatite njihovih probitaka ili
zauzimanja za socijalna, gospodarska, politika, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve.
Radi toga svatko moe slobodno osnivati sindikate i druge udruge, ukljuivati se u njih ili iz njih
istupati u skladu sa zakonom.
[NN 113/00., l. 14., 9. 11. 2000.]
[NN 28/01., l. 11., 28. 3. 2001.]
Pravo slobodnog udruivanja ogranieno je zabranom nasilnog ugroavanja
demokratskoga ustavnog poretka, te neovisnosti, jedinstvenosti i teritorijalne cjelovitosti
Republike Hrvatske.
[NN 135/97., l. 6., 15. 12. 1997.]

lanak 44.
Svaki dravljanin Republike Hrvatske ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u
obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne slube.
[NN 135/97., l. 6., 15. 12. 1997.]
[NN 28/01., l. 12., 28. 3. 2001.]

lanak 45.
[NN 76/10., l. 7., 16. 6. 2010.]
Hrvatski dravljani s navrenih 18 godina (birai) imaju ope i jednako birako pravo u
izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku
odluivanja na dravnom referendumu, u skladu sa zakonom.
U izborima za Hrvatski sabor birai koji nemaju prebivalite u Republici Hrvatskoj imaju
pravo izabrati tri zastupnika, u skladu sa zakonom.
U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u
postupku odluivanja na dravnom referendumu birako se pravo ostvaruje na neposrednim
izborima tajnim glasovanjem, pri emu birai koji nemaju prebivalite u Republici Hrvatskoj

14
ostvaruju birako pravo na birakim mjestima u sjeditima diplomatsko-konzularnih
predstavnitava Republike Hrvatske u stranoj dravi u kojoj prebivaju.
U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u
postupku odluivanja na dravnom referendumu ostvarivanje birakog prava Republika Hrvatska
osigurava i svojim dravljanima s prebivalitem u Republici Hrvatskoj koji se u doba izbora
zateknu izvan njezinih granica tako da mogu glasovati u sjeditima diplomatsko-konzularnih
predstavnitava Republike Hrvatske u stranoj dravi u kojoj se nalaze ili na koji drugi nain
odreen zakonom.
[NN 135/97., l. 6. i 7., 15. 12. 1997. - zamjena i dodavanje rijei u l. 45., NN 56/90.]
[NN 28/01., l. 13., 28. 3. 2001. - izmjena stavka 1. i dodavanje rijei u l. 45., NN 113/00.]

lanak 46.
Svatko ima pravo slati predstavke i pritube, davati prijedloge dravnim i drugim javnim
tijelima i dobiti na njih odgovor.
[NN 28/01., l. 14., 28. 3. 2001.]

lanak 47.
Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dunost je svih za to sposobnih dravljana.
[NN 135/97., l. 6., 15. 12. 1997.]
[NN 28/01., l. 15., 28. 3. 2001.]
Doputen je prigovor savjesti onima koji poradi svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu
pripravni sudjelovati u obavljanju vojnikih dunosti u oruanim snagama. Te su osobe obvezane
ispunjavati druge dunosti odreene zakonom.

3. Gospodarska, socijalna i kulturna prava

lanak 48.
Jami se pravo vlasnitva.
Vlasnitvo obvezuje. Nositelji vlasnikoga prava i njihovi korisnici duni su pridonositi
opem dobru.
Strana osoba moe stjecati pravo vlasnitva uz uvjete odreene zakonom.
Jami se pravo nasljeivanja.

lanak 49.
Poduzetnika i trina sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike Hrvatske.
[NN 135/97., l. 6., 15. 12. 1997.]
Drava osigurava svim poduzetnicima jednak pravni poloaj na tritu. Zabranjena je
zlouporaba monopolskog poloaja odreenog zakonom.
[NN 28/01., l. 16., 28. 3. 2001.]

15
Drava potie gospodarski napredak i socijalno blagostanje graana i brine se za
gospodarski razvitak svih svojih krajeva.
[NN 135/97., l. 5., 15. 12. 1997.]
Prava steena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim pravnim
aktom.
Inozemnom ulagau jami se slobodno iznoenje dobiti i uloenog kapitala.

lanak 50.
Zakonom je mogue u interesu Republike Hrvatske ograniiti ili oduzeti vlasnitvo, uz
naknadu trine vrijednosti.
[NN 135/97., l. 6., 15. 12. 1997.]
Poduzetnika se sloboda i vlasnika prava mogu iznimno ograniiti zakonom radi zatite
interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okolia i zdravlja ljudi.
[NN 135/97., l. 6., 15. 12. 1997.]

lanak 51.
Svatko je duan sudjelovati u podmirenju javnih trokova, u skladu sa svojim
gospodarskim mogunostima.
Porezni se sustav temelji na naelima jednakosti i pravednosti.

lanak 52.
More, morska obala i otoci, vode, zrani prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva,
ali i zemljite, ume, biljni i ivotinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od
osobito kulturnog, povijesnog, gospodarskog i ekolokog znaenja, za koje je zakonom odreeno
da su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zatitu.
[NN 135/97., l. 6., 15. 12. 1997.]
Zakonom se odreuje nain na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu
upotrebljavati i iskoritavati ovlatenici prava na njima i vlasnici, te naknada za ogranienja
kojima su podvrgnuti.
[NN 135/97., l. 6., 15. 12. 1997.]

lanak 53.
[NN 76/10., l. 8., 16. 6. 2010.]
[NN 113/00., l. 15., 9. 11. 2000. - izmjena lanka 53., NN 56/90.]
Hrvatska narodna banka je sredinja banka Republike Hrvatske.
Hrvatska narodna banka je samostalna i neovisna i o svom radu izvjeuje Hrvatski sabor.
Hrvatskom narodnom bankom upravlja i njezinim poslovanjem rukovodi guverner
Hrvatske narodne banke.


16
Ustrojstvo, cilj, zadaci i nadlenost Hrvatske narodne banke ureuju se zakonom.
[NN 135/97., l. 2. i 8., 15. 12. 1997. - izmjena stavka 1. i zamjena rijei u l. 53., NN 56/90.]

lanak 53.a
[NN 76/10., l. 9., 16. 6. 2010.]
Dravni ured za reviziju je najvia revizijska institucija Republike Hrvatske, koja je
samostalna i neovisna u svom radu.
Dravnim uredom za reviziju upravlja glavni dravni revizor koji o njegovu radu
izvjeuje Hrvatski sabor.
Osnivanje, ustrojstvo, nadlenost i nain rada Dravnog ureda za reviziju ureuju se
zakonom.

lanak 54.
Svatko ima pravo na rad i slobodu rada.
Svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakomu je pod jednakim uvjetima dostupno
svako radno mjesto i dunost.

lanak 55.
Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom moe osigurati sebi i obitelji slobodan i
dostojan ivot.
Najdue radno vrijeme odreuje se zakonom.
Svaki zaposleni ima pravo na tjedni odmor i plaeni godinji odmor i ovih se prava ne
moe odrei.
Zaposleni mogu imati, u skladu sa zakonom, udjela pri odluivanju u poduzeu.

lanak 56.
Pravo zaposlenih i lanova njihovih obitelji na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje
ureduje se zakonom i kolektivnim ugovorom.
Prava u svezi s poroajem, materinstvom i njegom djece ureuju se zakonom.

lanak 57.
Slabim, nemonima i drugim, zbog nezaposlenosti ili nesposobnosti za rad, nezbrinutim
osobama drava osigurava pravo na pomo za podmirenje osnovnih ivotnih potreba.
[NN 135/97., l. 5., 15. 12. 1997.]
[NN 28/01., l. 18., 28. 3. 2001.]


17
Posebnu skrb drava posveuje zatiti osoba s invaliditetom i njihovu ukljuivanju u
drutveni ivot.
[NN 135/97., l. 5., 15. 12. 1997.]
[NN 76/10., l. 10., 16. 6. 2010.]
Posebnu skrb drava posveuje zatiti hrvatskih branitelja, hrvatskih ratnih vojnih
invalida, udovica, roditelja i djece poginulih hrvatskih branitelja.
[NN 76/10., l. 10., 16. 6. 2010.]
Ne moe se zabraniti primanje humanitarne pomoi iz inozemstva.

lanak 58.
Svakomu se jami pravo na zdravstvenu zatitu u skladu sa zakonom.
[NN 28/01., l. 19., 28. 3. 2001.]

lanak 59.
Radi zatite svojih gospodarskih i socijalnih interesa, svi zaposleni imaju pravo osnivati
sindikate i slobodno u njih stupati i iz njih istupati.
[NN 135/97., l. 9., 15. 12. 1997.]
Sindikati mogu osnivati svoje saveze i udruivati se u meunarodne sindikalne
organizacije.
U oruanim snagama i redarstvu zakonom se moe ograniiti sindikalno organiziranje.
Poslodavci imaju pravo osnivati udruge i slobodno u njih stupati i iz njih istupati.
[NN 135/97., l. 9., 15. 12. 1997.]

lanak 60.
Jami se pravo na trajk.
U oruanim snagama, redarstvu, dravnoj upravi i javnim slubama odreenima zakonom
moe se ograniiti pravo na trajk.

lanak 61.
Obitelj je pod osobitom zatitom drave.
[NN 135/97., l. 5., 15. 12. 1997.]
Brak je ivotna zajednica ene i mukarca.
*

[Narodna ustavotvorna inicijativa 1. 12. 2013., NN 5/14. - odluka Ustavnog suda broj: SuP-O-1/2014 od 14. sijenja 2014.]
Brak i pravni odnosi u braku, izvanbranoj zajednici i obitelji ureuju se zakonom.
*lanak 61. oznaen je u NN 5/14. kao "lanak 62." sukladno Odluci o raspisivanju dravnog referenduma, NN 134/13.


18
lanak 62.
Drava titi materinstvo, djecu i mlade te stvara socijalne, kulturne, odgojne, materijalne
i druge uvjete kojima se promie ostvarivanje prava na dostojan ivot.
[NN 135/97., l. 5., 15. 12. 1997.]

lanak 63.
Roditelji su duni odgajati, uzdravati i kolovati djecu te imaju pravo i slobodu da
samostalno odluuju o odgoju djece.
Roditelji su odgovorni osigurati pravo djetetu na potpun i skladan razvoj njegove
osobnosti.
Tjelesno i duevno oteeno i socijalno zaputeno dijete ima pravo na osobitu njegu,
obrazovanje i skrb.
Djeca su duna brinuti se za stare i nemone roditelje.
Drava osobitu skrb posveuje maloljetnicima bez roditelja i onima za koje se ne brinu
roditelji.
[NN 135/97., l. 5., 15. 12. 1997.]

lanak 64.
Dunost je svih da tite djecu i nemone osobe.
Djeca ne mogu biti primljena na rad prije zakonom odreene dobi niti smiju biti
prisiljavana na rad koji tetno utjee na njihovo zdravlje ili udoree, niti im se takav rad smije
dopustiti.
Mlade, majke i osobe s invaliditetom imaju pravo na osobitu zatitu na radu.
[NN 76/10., l. 11., 16. 6. 2010.]

lanak 65.
[NN 76/10., l. 12., 16. 6. 2010.]
Obrazovanje je u Republici Hrvatskoj svakomu dostupno, pod jednakim uvjetima, u
skladu s njegovim sposobnostima.
Obvezno obrazovanje je besplatno u skladu sa zakonom.

lanak 66.
[NN 113/00., l. 16., 9. 11. 2000.]
Uz uvjete propisane zakonom mogu se osnivati privatne kole i uilita.

lanak 67.
Jami se autonomija sveuilita.
Sveuilite samostalno odluuje o svom ustrojstvu i djelovanju, u skladu sa zakonom.

19
lanak 68.
Jami se sloboda znanstvenoga, kulturnog i umjetnikog stvaralatva.
Drava potie i pomae razvitak znanosti, kulture i umjetnosti.
[NN 135/97., l. 5., 15. 12. 1997.]
Drava titi znanstvena, kulturna i umjetnika dobra kao duhovne narodne vrednote.
[NN 135/97., l. 5., 15. 12. 1997.]
Jami se zatita moralnih i materijalnih prava koja proistjeu iz znanstvenoga, kulturnog,
umjetnikog, intelektualnog i drugog stvaralatva.
Drava potie i pomae skrb o tjelesnoj kulturi i portu.
[NN 135/97., l. 5., 15. 12. 1997.]

lanak 69.
Svatko ima pravo na zdrav ivot.
Drava osigurava uvjete za zdrav okoli.
[NN 135/97., l. 5., 15. 12. 1997.]
[NN 28/01., l. 20., 28. 3. 2001.]
Svatko je duan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posveivati zatiti
zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okolia.
[NN 28/01., l. 20., 28. 3. 2001.]

IV. USTROJSTVO DRAVNE VLASTI

1. Hrvatski sabor
[NN 113/00., l. 75., 9. 11. 2000.]
[NN 135/97., l. 2., 15. 12. 1997. - zamjena rijei u nazivu 1. dijela glave IV., NN 56/90]

lanak 70.
Hrvatski sabor je predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici
Hrvatskoj.
[NN 113/00., l. 75., 9. 11. 2000.]
Brisan.
[NN 28/01., l. 21., 28. 3. 2001. - brisan st. 2.]


lanak 71.
Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najvie 160 zastupnika koji se, na temelju opeg i
jednakoga birakog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem.
[NN 28/01., l. 22., 28. 3. 2001.]

20
Brisan.
[NN 28/01., l. 22., 28. 3. 2001. - brisan st. 2.]
Brisan.
[NN 113/00., l. 17., 9. 11. 2000. - brisan st. 3.]
Brisan.
[NN 113/00., l. 17., 9. 11. 2000. - brisan st. 4.]
[NN 135/97., l. 6., 15. 12. 1997. - dodana rije u st. 4., NN 56/90.]
[NN 113/00., l. 17., 9. 11. 2000. - izmjena st. 2., NN 56/90.]

lanak 72.
Zastupnici se u Hrvatski sabor biraju na vrijeme od etiri godine.
[NN 113/00., l. 75., 9. 11. 2000.]
[NN 28/01., l. 23., 28. 3. 2001.]
[NN 28/01., l. 23., 28. 3. 2001. - st. 2. brisan; st. 3. postao st. 2.]
Zakonom se odreuje broj, uvjeti i postupak izbora zastupnika u Hrvatski sabor.
[NN 28/01., l. 23., 28. 3. 2001.]

lanak 73.
Izbori se za zastupnike u Hrvatski sabor odravaju najkasnije 60 dana nakon isteka
mandata ili rasputanja Hrvatskoga sabora.
[NN 113/00., l. 18., 9. 11. 2000.]
[NN 28/01., l. 24., 28. 3. 2001.]
Prvo zasjedanje Hrvatskoga sabora odrava se najkasnije 20 dana nakon provedenih
izbora.
[NN 113/00., l. 18., 9. 11. 2000.]
[NN 28/01., l. 24., 28. 3. 2001.]
Hrvatski sabor konstituira se izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazona
veina zastupnika.
[NN 113/00., l. 18., 9. 11. 2000.]
[NN 28/01., l. 24., 28. 3. 2001.]

lanak 74.
Zastupnici u Hrvatskom saboru nemaju obvezujui mandat.
[NN 113/00., l. 75., 9. 11. 2000.]
Zastupnici u Hrvatskom saboru primaju stalnu novanu naknadu i imaju druga prava
odreena zakonom.
[NN 28/01., l. 25., 28. 3. 2001.]


21
lanak 75.
Zastupnici u Hrvatskom saboru imaju imunitet.
[NN 113/00., l. 75., 9. 11. 2000.]
Zastupnik ne moe biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kanjen za izraeno
miljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru.
[NN 28/01., l. 26., 28. 3. 2001.]
Zastupnik ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak bez
odobrenja Hrvatskoga sabora.
[NN 28/01., l. 26., 28. 3. 2001.]
Zastupnik moe biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskoga sabora samo ako je zateen da
vri kanjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od pet godina. O takvom
se sluaju izvjeuje predsjednika Hrvatskoga sabora.
[NN 28/01., l. 26., 28. 3. 2001.]
Ako Hrvatski sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik lii slobode ili da se protiv
njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovu pravu na imunitet odluuje mandatno-imunitetno
povjerenstvo, s time to njezinu odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor.
[NN 135/97., l. 10., 15. 12. 1997.]
[NN 28/01., l. 26., 28. 3. 2001.]

lanak 76.
Trajanje mandata zastupnicima u Hrvatskom saboru moe se zakonom produiti samo u
sluaju rata ili u sluajevima iz lanka 17. i 101. Ustava
[NN 113/00., l. 19., 9. 11. 2000.]
[NN 135/97., l. 2., 15. 12. 1997. - zamjena rijei u l.76., NN 56/90.]

lanak 77.
[NN 113/00., l. 20., 9. 11. 2000.]
Hrvatski sabor moe se raspustiti radi raspisivanja prijevremenih izbora, ako to odlui
veina svih zastupnika.
[NN 28/01., l. 27., 28. 3. 2001.]
Predsjednik Republike moe sukladno odredbama lanka 104. Ustava, raspustiti Hrvatski
sabor.
[NN 28/01., l. 27., 28. 3. 2001.]

lanak 78.
Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godinje: prvi put, izmeu 15. sijenja i 15.
srpnja i drugi put, izmeu 15. rujna i 15. prosinca.
[NN 113/00., l. 21., 9. 11. 2000.]
[NN 28/01., l. 28., 28. 3. 2001.]
Hrvatski sabor zasjeda izvanredno na zahtjev predsjednika Republike, Vlade ili veine
zastupnika.
[NN 113/00., l. 21., 9. 11. 2000.]
[NN 28/01., l. 28., 28. 3. 2001.]

22
Predsjednik Hrvatskoga sabora moe uz prethodno pribavljeno miljenje klubova
zastupnika parlamentarnih stranaka sazvati Hrvatski sabor na izvanredno zasjedanje.
[NN 113/00., l. 21., 9. 11. 2000.]
[NN 28/01., l. 28., 28. 3. 2001.]
[NN 135/97., l. 2., 15. 12. 1997. - zamjena rijei u l.78., NN 56/90.]

lanak 79.
[NN 113/00., l. 22., 9. 11. 2000.]
Hrvatski sabor ima predsjednika i jednog ili vie potpredsjednika.
[NN 28/01., l. 29., 28. 3. 2001.]
Unutarnje ustrojstvo i nain rada Hrvatskoga sabora ureuje se poslovnikom u skladu s
Ustavom.
[NN 28/01., l. 29., 28. 3. 2001.]
Poslovnik se donosi veinom glasova svih zastupnika.
[NN 28/01., l. 29., 28. 3. 2001.]

lanak 80.
Hrvatski sabor:
- odluuje o donoenju i promjeni Ustava;
- donosi zakone;
- donosi dravni proraun;
- odluuje o ratu i miru;
- donosi akte kojima izraava politiku Hrvatskoga sabora,
- donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske,
- ostvaruje graanski nadzor nad oruanim snagama i slubama sigurnosti Republike Hrvatske
- odluuje o promjeni granica Republike Hrvatske;
- raspisuje referendum;
- obavlja izbore, imenovanja i razrjeenja, u skladu s Ustavom i zakonom;
- nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dunosti odgovornih Hrvatskom
saboru, u skladu s Ustavom i zakonom;
- daje amnestiju za kaznena djela;
- obavlja druge poslove utvrene Ustavom.
[NN 135/97., l. 6., 15. 12. 1997.]
[NN 113/00., l. 23., 9. 11. 2000.]
[NN 28/01., l. 30., 28. 3. 2001.]


23
lanak 81.
Brisan.
[NN 28/01., l. 31., 28. 3. 2001. - brisan]
[NN 113/00., l. 24., 9. 11. 2000. - izmjena l. 81., NN 56/90.]

lanak 82.
Ako Ustavom nije drugaije odreeno, Hrvatski sabor donosi odluke veinom glasova
ukoliko je na sjednici nazona veina zastupnika.
[NN 28/01., l. 32., 28. 3. 2001.]
Zastupnici glasuju osobno.

lanak 83.
*

[NN 113/00., l. 25., 9. 11. 2000.]
Zakone (organski zakoni) kojima se ureuju prava nacionalnih manjina Hrvatski sabor
donosi dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika.
[NN 28/01., l. 33., 28. 3. 2001.]
Zakone (organski zakoni) kojima se razrauju Ustavom utvrene ljudska prava i
temeljene slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela te ustrojstvo i
djelokrug lokalne i podrune (regionalne) samouprave Hrvatski sabor donosi veinom glasova
svih zastupnika.
[NN 28/01., l. 33., 28. 3. 2001.]
Odluku iz lanka 8. Ustava Hrvatski sabor donosi dvotreinskom veinom glasova svih
zastupnika.
[NN 28/01., l. 33., 28. 3. 2001.]
[NN 76/10., l. 13., 16. 6. 2010.]
Brisan.
[NN 28/01., l. 33., 28. 3. 2001.]

* lanak 83. oznaen je u NN 76/10. kao "lanak 82."

lanak 84.
Sjednice su Hrvatskoga sabora javne.
[NN 113/00., l. 75., 9. 11. 2000.]
[NN 28/01., l. 34., 28. 3. 2001.]


lanak 85.
[NN 28/01., l. 35., 28. 3. 2001.]
[NN 113/00., l. 26., 9. 11. 2000. - izmjena l. 85., NN 56/90.]
Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskoga
sabora te Vlada Republike Hrvatske.

24

lanak 86.
[NN 113/00., l. 27., 9. 11. 2000.]
Zastupnici Hrvatskoga sabora imaju pravo postavljati Vladi Republike Hrvatske i
pojedinim ministrima zastupnika pitanja.
Najmanje jedna desetina zastupnika moe podnijeti interpelaciju o radu Vlade Republike
Hrvatske ili pojedinoga njezinog lana.
[NN 28/01., l. 36., 28. 3. 2001.]
Postavljanje zastupnikih pitanja i podnoenje interpelacije poblie se ureuju
poslovnikom.

lanak 87.
*

Hrvatski sabor moe raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu
zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga.
[NN 28/01., l. 37., 28. 3. 2001.]
Predsjednik Republike moe na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade raspisati
referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje dri da je vano za
neovisnost, jedinstvenost i opstojnost Republike.
O pitanjima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka Hrvatski sabor e raspisati referendum u skladu
sa zakonom ako to zatrai deset posto od ukupnog broja biraa u Republici Hrvatskoj.
[NN 113/00., l. 28., 9. 11. 2000.]
[NN 28/01., l. 37., 28. 3. 2001.]
Na referendumu se odluuje veinom biraa koji su pristupili referendumu.
[NN 76/10., l. 14., 16. 6. 2010.]
Odluka donesena na referendumu obvezatna je.
O referendumu se donosi zakon. Zakonom se mogu propisati i uvjeti za odravanje
savjetodavnog referenduma.
[NN 76/10., l. 14., 16. 6. 2010.]

lanak 88.
Hrvatski sabor moe, najvie na vrijeme od godinu dana, ovlastiti Vladu Republike
Hrvatske da uredbama ureuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga, osim onih koja se odnose
na razradu Ustavom utvrenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni
sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela i lokalne samouprave.
[NN 28/01., l. 38., 28. 3. 2001.]
Uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag.
Uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu
dana od dana dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor ne odlui drukije.
[NN 28/01., l. 38., 28. 3. 2001.]

25

lanak 89.
[NN 113/00., l. 29., 9. 11. 2000.]
Predsjednik Republike proglasit e zakone u roku od osam dana od kada su izglasani u
Hrvatskom saboru.
Ako Predsjednik Republike smatra da proglaeni zakon nije u skladu s Ustavom moe
pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske.

lanak 90.
[NN 113/00., l. 30., 9. 11. 2000.]
Prije nego to stupe na snagu zakoni i drugi propisi dravnih tijela objavljuju se u
"Narodnim novinama", slubenom listu Republike Hrvatske.
Propisi tijela koja imaju javne ovlasti prije stupanja na snagu moraju biti objavljeni na
dostupan nain u skladu sa zakonom.
Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave, osim ako nije zbog
osobito opravdanih razloga zakonom drukije odreeno.
Zakoni i drugi propisi dravnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti ne mogu imati
povratno djelovanje.
Iz posebno opravdanih razloga samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno
djelovanje.

lanak 91.
*

Dravni se prihodi i rashodi utvruju u dravnom proraunu.
Hrvatski sabor donosi dravni proraun veinom glasova svih zastupnika.
[NN 76/10., l. 15., 16. 6. 2010.]
U zakonu ija primjena trai financijska sredstva, moraju se predvidjeti njihovi izvori.


lanak 92.
Hrvatski sabor moe osnivati istrana povjerenstva za svako pitanje od javnog interesa.
[NN 113/00., l. 31., 9. 11. 2000.]
[NN 28/01., l. 39., 28. 3. 2001.]
Istrana povjerenstva imaju sastav, djelokrug i ovlasti u skladu sa zakonom.
Predsjednika istranog povjerenstva bira veina zastupnika iz reda oporbenih zastupnika.
[NN 113/00., l. 31., 9. 11. 2000.]
[NN 28/01., l. 39., 28. 3. 2001.]


26
lanak 93.
*

[NN 76/10., l. 16., 16. 6. 2010.]
Puki je pravobranitelj opunomoenik Hrvatskoga sabora za promicanje i zatitu ljudskih
prava i sloboda utvrenih Ustavom, zakonima i meunarodnim pravnim aktima o ljudskim
pravima i slobodama koje je prihvatila Republika Hrvatska.
Svatko moe podnijeti pritubu pukom pravobranitelju ako smatra da su, uslijed
nezakonitog ili nepravilnog rada dravnih tijela, tijela lokalne i podrune (regionalne)
samouprave i tijela s javnim ovlastima, ugroena ili povrijeena njegova ustavna ili zakonska
prava.
Pukog pravobranitelja bira Hrvatski sabor na vrijeme od osam godina. Puki
pravobranitelj samostalan je i neovisan u svom radu.
Uvjeti za izbor i razrjeenje pukog pravobranitelja i njegovih zamjenika, djelokrug i
nain rada ureuju se zakonom. Zakonom se, radi zatite temeljnih ustavnih prava, pukom
pravobranitelju mogu povjeriti i odreene ovlasti u odnosu na pravne i fizike osobe.
Puki pravobranitelj i ostali opunomoenici Hrvatskoga sabora za promicanje i zatitu
ljudskih prava i temeljnih sloboda imaju imunitet kao i zastupnici u Hrvatskom saboru.
[NN 113/00., l. 32., 9. 11. 2000. - zamjena rijei i dodavanje stavka u l. 93., NN 56/90.]


2. Predsjednik Republike Hrvatske

lanak 94.
[NN 113/00., l. 33., 9. 11. 2000.]
Predsjednik Republike Hrvatske predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i
inozemstvu.
Predsjednik Republike brine se za redovito i usklaeno djelovanje te za stabilnost dravne
vlasti.
Predsjednik Republike odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti
Republike Hrvatske.

lanak 95.
Predsjednik Republike bira se na temelju opeg i jednakog birakog prava na
neposrednim izborima tajnim glasovanjem na vrijeme od pet godina.
Nitko ne moe biti biran vie od dva puta za Predsjednika Republike.
[NN 113/00., l. 34., 9. 11. 2000.]
Predsjednik Republike bira se veinom svih biraa koji su glasovali. Ako ni jedan od
kandidata ne dobije takvu veinu, izbor se ponavlja nakon 14 dana.

27
Na ponovljenom izboru pravo da budu birani imaju dva kandidata koja su u prvom
glasovanju dobili najvie glasova. Ako koji od tih kandidata odustane, pravo da bude ponovno
biran stjee kandidat koji je sljedei po broju dobivenih glasova.
Izbor predsjednika Republike obavlja se najmanje 30, a najvie 60 dana prije isteka
mandata.
Prije preuzimanja dunosti, Predsjednik Republike pred predsjednikom Ustavnog suda
Republike Hrvatske polae sveanu prisegu kojom se obvezuje na vjernost Ustavu.
[NN 113/00., l. 34., 9. 11. 2000.]
Izbor predsjednika Republike, prisega i njeno polaganje ureuje se zakonom.
[NN 113/00., l. 34., 9. 11. 2000.]

lanak 96.
[NN 113/00., l. 35., 9. 11. 2000.]
Predsjednik Republike ne moe obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dunost.
Nakon izbora Predsjednik Republike podnosi ostavku na lanstvo u politikoj stranci, o
emu obavjetava Hrvatski sabor.
[NN 28/01., l. 41., 28. 3. 2001.]

lanak 97.
[NN 113/00., l. 36., 9. 11. 2000.]
U sluaju krae sprijeenosti uslijed odsutnosti, bolesti ili koritenja godinjeg odmora,
Predsjednik Republike moe povjeriti predsjedniku Hrvatskoga sabora da ga zamjenjuje. O
povratku na dunost odluuje Predsjednik Republike.
U sluaju due sprijeenosti uslijed bolesti ili nesposobnosti, a posebno ako Predsjednik
Republike nije u stanju odluiti o povjeravanju dunosti privremenom zamjeniku, predsjednik
Hrvatskoga sabora preuzima dunost privremenog predsjednika Republike na temelju odluke
Ustavnog suda. Ustavni sud o tome odluuje na prijedlog Vlade.
U sluaju smrti, ostavke koja se podnosi predsjedniku Ustavnog suda Republike Hrvatske
i o kojoj se obavjetava predsjednik Hrvatskoga sabora, ili kada Ustavni sud utvrdi razloge za
prestanak mandata Predsjednika Republike, dunost privremenog predsjednika Republike po sili
Ustava preuzima predsjednik Hrvatskoga sabora.
Kada predsjednik Hrvatskoga sabora kao privremeni predsjednik Republike donosi akt o
proglaenju zakona, akt supotpisuje predsjednik Vlade Republike Hrvatske.
Izbori za novog Predsjednika Republike moraju se odrati u roku od 60 dana od dana
preuzimanja dunosti privremenog predsjednika Republike sukladno stavku 3. ovoga lanka.

lanak 98.
Predsjednik Republike:
- raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje

28
- raspisuje referendum, u skladu s Ustavom;
- povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupnikih
mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uiva povjerenje veine svih zastupnika
- daje pomilovanja;
- dodjeljuje odlikovanja i priznanja odreena zakonom;
- obavlja druge dunosti odreene Ustavom.
[NN 113/00., l. 37., 9. 11. 2000.]
[NN 28/01., l. 42., 28. 3. 2001.]

lanak 99.
[NN 113/00., l. 38., 9. 11. 2000.]
Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske surauju u oblikovanju i provoenju
vanjske politike.
Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, odluuje o
osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu.
Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga
sabora, donosi odluku o postavljanju i opozivu efova diplomatskih misija Republike Hrvatske u
inozemstvu, uz prethodni supotpis predsjednika Vlade Republike Hrvatske.
[NN 28/01., l. 43., 28. 3. 2001.]
Predsjednik Republike prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih efova
diplomatskih misija.

lanak 100.
[NN 135/97., l. 11., 15. 12. 1997.]
Predsjednik Republike vrhovni je zapovjednik oruanih snaga Republike Hrvatske.
Predsjednik Republike imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike, u skladu sa zakonom.
[NN 113/00., l. 39., 9. 11. 2000.]
Na temelju odluke Hrvatskoga sabora predsjednik Republike objavljuje rat i zakljuuje
mir.
[NN 113/00., l. 39., 9. 11. 2000.]
[NN 28/01., l. 44., 28. 3. 2001.]
U sluaju neposredne ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti drave
Predsjednik Republike moe, uz supotpis predsjednika Vlade, narediti uporabu oruanih snaga
iako nije proglaeno ratno stanje.
[NN 113/00., l. 39., 9. 11. 2000.]


29

lanak 101.
[NN 113/00., l. 40., 9. 11. 2000.]
Za vrijeme trajanja ratnog stanja Predsjednik Republike moe donositi uredbe sa
zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskoga sabora. Ako
Hrvatski sabor nije u zasjedanju, Predsjednik Republike ima ovlast da uredbama sa zakonskom
snagom ureuje sva pitanja koja zahtijeva ratno stanje.
[NN 28/01., l. 45., 28. 3. 2001.]
U sluaju neposredne ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti drave, ili kad
su tijela dravne vlasti onemoguena da redovito obavljaju svoje ustavne dunosti, Predsjednik
Republike moe, na prijedlog predsjednika Vlade i uz njegov supotpis, donositi uredbe sa
zakonskom snagom.
Predsjednik Republike podnijet e uredbe sa zakonskom snagom na potvrdu Hrvatskom
saboru im se bude mogao sastati.
[NN 28/01., l. 45., 28. 3. 2001.]
Ako Predsjednik Republike ne podnese uredbu Hrvatskom saboru na potvrdu u skladu sa
stavkom 3. ovoga lanka ili Hrvatski sabor istu ne potvrdi uredba sa zakonskom snagom prestaje
vaiti.
[NN 28/01., l. 45., 28. 3. 2001.]
U sluaju iz stavka 1. i 2. ovoga lanka Predsjednik Republike ima pravo sazvati sjednicu
Vlade i predsjedavati tako sazvanoj sjednici Vlade.
[NN 135/97., l. 2. i 5., 15. 12. 1997. - zamjena rijei u l. 101., NN 56/90.]

lanak 102.
[NN 113/00., l. 41., 9. 11. 2000.]
Predsjednik Republike moe predloiti Vladi da odri sjednicu i razmotri odreena
pitanja.
Predsjednik Republike moe biti nazoan sjednici Vlade i sudjelovati u raspravi.

lanak 103.
[NN 113/00., l. 42., 9. 11. 2000.]
Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske, u skladu s Ustavom i zakonom,
surauju u usmjeravanju rada sigurnosnih slubi.
Imenovanje elnika sigurnosnih slubi, uz prethodno pribavljeno miljenje nadlenog
odbora Hrvatskoga sabora, supotpisuju Predsjednik Republike i predsjednik Vlade Republike
Hrvatske.
[NN 28/01., l. 46., 28. 3. 2001.]


30

lanak 104.
[NN 113/00., l. 43., 9. 11. 2000.]
Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, a nakon
savjetovanja s predstavnicima klubova zastupnika parlamentarnih stranaka, moe raspustiti
Hrvatski sabor ako, na zahtjev Vlade da se izglasa povjerenje, Hrvatski sabor Vladi izglasa
nepovjerenje ili u roku od 120 dana od dana predlaganja ne donese dravni proraun.
[NN 28/01., l. 47., 28. 3. 2001.]
Predsjednik Republike Hrvatske ne moe na prijedlog Vlade raspustiti Hrvatski sabor dok
traje postupak za utvrivanje njegove odgovornosti za povredu Ustava.
[NN 28/01., l. 47., 28. 3. 2001.]

lanak 105.
Predsjednik Republike odgovoran je za povredu Ustava koju poini u obavljanju svojih
dunosti.
Postupak za utvrivanje posebne odgovornosti predsjednika Republike moe pokrenuti
Hrvatski sabor dvotreinskom veinom svih zastupnika.
[NN 28/01., l. 48., 28. 3. 2001.]
O odgovornosti predsjednika Republike odluuje Ustavni sud Republike Hrvatske
dvotreinskom veinom svih sudaca.
Ustavni sud mora donijeti odluku o odgovornosti Predsjednika Republike Hrvatske za
povredu Ustava u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga kojim se pokree odgovornost
Predsjednika Republike Hrvatske za povredu Ustava.
[NN 113/00., l. 44., 9. 11. 2000.]
Ako Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdi njegovu odgovornost, predsjedniku
Republike prestaje dunost po sili Ustava.

lanak 105.a
[NN 113/00., l. 45., 9. 11. 2000.]
Predsjednik Republike ima imunitet nepovredivosti.
Predsjednik Republike ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni
postupak bez prethodnog odobrenja Ustavnog suda.
Predsjednik Republike moe biti pritvoren bez odobrenja Ustavnog suda samo ako je
zateen da ini kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od pet godina.
U takvom sluaju dravno tijelo koje je Predsjednika Republike pritvorilo, duno je o tome
odmah obavijestiti predsjednika Ustavnog suda.


31
lanak 106.
[NN 113/00., l. 46., 9. 11. 2000.]
Predsjedniku Republike u obavljanju njegovih dunosti pomau savjetodavna tijela.
lanove tih tijela imenuje i razrjeuje Predsjednik Republike. Nisu doputena imenovanja koja su
u suprotnosti s naelom diobe vlasti.
Savjetodavni, struni i drugi poslovi obavljaju se u Uredu Predsjednika Republike.
Ustrojstvo i djelokrug Ureda ureuje Predsjednik Republike svojom odlukom. Ured Predsjednika
Republike i strune slube Vlade Republike Hrvatske surauju u obavljanju poslova od
zajednikog interesa. Sredstva za rad Ureda Predsjednika Republike osiguravaju se u okviru
dravnog prorauna Republike Hrvatske.
[NN 76/10., l. 17., 16. 6. 2010.]

3. Vlada Republike Hrvatske

lanak 107.
Vlada Republike Hrvatske obavlja izvrnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom.

lanak 108.
[NN 113/00., l. 47., 9. 11. 2000.]
Vladu Republike Hrvatske ine predsjednik, jedan ili vie potpredsjednika i ministri.
Bez odobrenja Vlade predsjednik i lanovi Vlade ne mogu obavljati nijednu drugu javnu
ili profesionalnu dunost.

lanak 109.
*

[NN 113/00., l. 48., 9. 11. 2000.]
lanove Vlade predlae osoba kojoj je Predsjednik Republike povjerio mandat za sastav
Vlade.
Odmah po sastavljanju Vlade, a najkasnije u roku od 30 dana od prihvaanja mandata,
mandatar je duan program Vlade i Vladu predstaviti Hrvatskom saboru i zatraiti glasovanje o
povjerenju.
[NN 28/01., l. 49., 28. 3. 2001.]
Vlada stupa na dunost kad joj povjerenje iskae veina svih zastupnika u Hrvatskom
saboru.
[NN 28/01., l. 49., 28. 3. 2001.]
Predsjednik i lanovi Vlade polau sveanu prisegu pred Hrvatskim saborom. Tekst
prisege utvruje se zakonom.
[NN 28/01., l. 49., 28. 3. 2001.]
Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi Republike Hrvatske,
rjeenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi Predsjednik Republike uz supotpis

32
predsjednika Hrvatskoga sabora, a rjeenje o imenovanju lanova Vlade donosi predsjednik
Vlade uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora.

lanak 109.a
*

[NN 113/00., l. 49., 9. 11. 2000.]
Ako mandatar ne sastavi Vladu u roku od 30 dana od dana prihvaanja mandata,
Predsjednik Republike mu moe produiti mandat za najvie jo 30 dana.
Ako ni u tom roku mandatar ne uspije sastaviti Vladu ili ako predloena Vlada ne dobije
povjerenje Hrvatskoga sabora, Predsjednik Republike povjerit e mandat za sastav Vlade drugoj
osobi.
[NN 28/01., l. 50., 28. 3. 2001.]
* lanak 109.a oznaen je u NN 28/01. kao "lanak 111."

lanak 109.b
*

[NN 113/00., l. 49., 9. 11. 2000.]
Ako Vlada ne bude sastavljena u skladu sa lankom 109. i 109.a Ustava Predsjednik
Republike e imenovati privremenu nestranaku Vladu i istodobno raspisati prijevremene izbore
za Hrvatski sabor.
[NN 28/01., l. 51., 28. 3. 2001.]
* lanak 109.b oznaen je u NN 28/01. kao "lanak 112."

lanak 110.
*

[NN 113/00., l. 50., 9. 11. 2000.]
Vlada Republike Hrvatske:
- predlae zakone i druge akte Hrvatskom saboru,
- predlae dravni proraun i zavrni raun,
- provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora,
- donosi uredbe za izvrenje zakona,
- vodi vanjsku i unutarnju politiku,
- usmjerava i nadzire rad dravne uprave,
- brine o gospodarskom razvitku zemlje,
- usmjerava djelovanje i razvitak javnih slubi,
- obavlja druge poslove odreene Ustavom i zakonom.
[NN 28/01., l. 52., 28. 3. 2001.]




33

lanak 111.
[NN 113/00., l. 51., 9. 11. 2000.]
Ustrojstvo, nain rada, odluivanje i vrste akata koje Vlada donosi propisuju se zakonom i
poslovnikom.

lanak 112.
*

[NN 113/00., l. 52., 9. 11. 2000.]
Vlada je odgovorna Hrvatskom saboru.
[NN 28/01., l. 53., 28. 3. 2001.]
Predsjednik i lanovi Vlade zajedniki su odgovorni za odluke koje donosi Vlada, a
osobno su odgovorni za svoje podruje rada.

lanak 113.
*

[NN 113/00., l. 53., 9. 11. 2000.]
Na prijedlog najmanje jedne petine zastupnika u Hrvatskom saboru moe se pokrenuti
pitanje povjerenja predsjedniku Vlade, pojedinom njezinom lanu, ili Vladi u cjelini.
[NN 28/01., l. 54., 28. 3. 2001.]
Glasovanje o povjerenju Vladi moe zahtijevati i njezin predsjednik.
Ne moe se raspravljati i glasovati o povjerenju prije nego protekne sedam dana od dana
dostave prijedloga Hrvatskom saboru.
[NN 28/01., l. 54., 28. 3. 2001.]
Rasprava i glasovanje o povjerenju mora se provesti najkasnije u roku od 30 dana od dana
dostave prijedloga Hrvatskom saboru.
[NN 28/01., l. 54., 28. 3. 2001.]
Odluka o nepovjerenju je donijeta ako je za nju glasovala veina od ukupnog broja
zastupnika u Hrvatskom saboru.
[NN 28/01., l. 54., 28. 3. 2001.]
Ako Hrvatski sabor odbije prijedlog za izglasavanje nepovjerenja, zastupnici koji su ga
postavili ne mogu ponovno podnijeti isti prijedlog prije isteka roka od est mjeseci.
[NN 28/01., l. 54., 28. 3. 2001.]
Ako se izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade ili Vladi u cjelini, predsjednik Vlade i
Vlada podnose ostavku. Ako se u roku od 30 dana ne izglasa povjerenje novom mandataru i
lanovima koje predlae za sastav Vlade, predsjednik Hrvatskoga sabora obavijestit e o tome
Predsjednika Republike Hrvatske. Nakon primljene obavijesti predsjednika Hrvatskoga sabora
Predsjednik Republike e odmah donijeti odluku o rasputanju Hrvatskoga sabora i istovremeno
raspisati izbore za Hrvatski sabor.
[NN 28/01., l. 54., 28. 3. 2001.]

34
Ako se izglasa nepovjerenje pojedinom lanu Vlade predsjednik Vlade moe umjesto
njega predloiti drugoga lana Hrvatskom saboru da mu izglasa povjerenje ili predsjednik Vlade i
Vlada mogu podnijeti ostavku.
[NN 28/01., l. 54., 28. 3. 2001.]
U svim sluajevima kada predsjednik Vlade ili Vlada podnesu ostavku postupit e se u
skladu sa stavkom 7. ovoga lanka.

lanak 114.
[NN 113/00., l. 54., 9. 11. 2000.]
Ustrojstvo i poslovi dravne uprave i nain njihovog obavljanja ureuju se zakonom.
Odreeni poslovi dravne uprave mogu se zakonom povjeriti tijelima jedinica lokalne i
podrune (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.
Zakonom i drugim propisima ureuje se status dravnih slubenika te radno-pravni status
namjetenika.

4. Sudbena vlast

lanak 115.
*

Sudbenu vlast obavljaju sudovi.
Sudbena vlast je samostalna i neovisna.
Sudovi sude na temelju Ustava, zakona, meunarodnih ugovora i drugih vaeih izvora
prava.
[NN 76/10., l. 18., 16. 6. 2010.]

lanak 116.
*
[NN 113/00., l. 55., 9. 11. 2000.]
Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najvii sud, osigurava jedinstvenu primjenu prava i
ravnopravnost svih u njegovoj primjeni.
[NN 76/10., l. 19., 16. 6. 2010.]
Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, uz prethodno miljenje Ope sjednice
Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadlenog odbora Hrvatskoga sabora, na prijedlog
Predsjednika Republike bira i razrjeuje Hrvatski sabor. Predsjednik Vrhovnog suda Republike
Hrvatske bira se na etiri godine.
[NN 28/01., l. 55., 28. 3. 2001.]


35
Ustanovljavanje, djelokrug, sastav i ustrojstvo sudova te postupak pred sudovima ureuje
se zakonom.

lanak 116. oznaen je u NN 76/10. kao "lanak 118."

lanak 117.
Sudske su rasprave javne i presude se izriu javno, u ime Republike Hrvatske.
Javnost se moe iskljuiti iz cijele rasprave ili njezina dijela zbog razloga koji su nuni u
demokratskom drutvu radi interesa morala, javnog reda ili dravne sigurnosti, posebno ako se
sudi maloljetnicima, ili radi zatite privatnog ivota stranaka, ili u branim sporovima i
postupcima u svezi sa skrbnitvom i posvojenjem, ili radi uvanja vojne, slubene ili poslovne
tajne i zatite sigurnosti i obrane Republike Hrvatske, ali samo u opsegu koji je po miljenju suda
bezuvjetno potreban u posebnim okolnostima u kojima bi javnost mogla biti tetna za interese
pravde.
[NN 113/00., l. 56., 9. 11. 2000.]

lanak 118.
*

[NN 76/10., l. 20., 16. 6. 2010.]
Sudaka dunost povjerava se osobno sucima.
U suenju sudjeluju suci porotnici i sudski savjetnici, u skladu sa zakonom.

lanak 119.
*

[NN 113/00., l. 57., 9. 11. 2000.]
Suci imaju imunitet u skladu sa zakonom.
Suci i suci porotnici koji sudjeluju u suenju ne mogu biti pozvani na odgovornost za
izraeno miljenje ili glasovanje pri donoenju sudbene odluke, osim ako se radi o krenju zakona
od strane suca koje je kazneno djelo.
[NN 28/01., l. 56., 28. 3. 2001.]
Sudac ne moe u postupku pokrenutom zbog kaznenog djela uinjenog u obavljanju
sudake dunosti biti pritvoren niti mu moe biti odreen istrani zatvor bez odobrenja
Dravnoga sudbenog vijea.
[NN 76/10., l. 21., 16. 6. 2010.]


lanak 120.
*

[NN 113/00., l. 58., 9. 11. 2000.]
Sudaka dunost je stalna.
[NN 76/10., l. 22., 16. 6. 2010. - st. 2. brisan; st. 3. do 8. postali st. 2. do 7.]

36
Sudac e biti razrijeen sudake dunosti:
- ako to sam zatrai,
- ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dunost,
- ako bude osuen za kazneno djelo koje ga ini nedostojnim obavljanja sudake dunosti,
- ako u skladu sa zakonom, zbog poinjenoga tekoga stegovnog djela tako odlui
Dravno sudbeno vijee,
- kad navri sedamdeset godina.
Protiv odluke o razrjeenju sudake dunosti sudac ima pravo u roku od 15 dana od dana
dostave odluke, podnijeti Ustavnom sudu Republike Hrvatske albu o kojoj Ustavni sud odluuje
na nain i u sastavu odreenom Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
Protiv odluke Dravnoga sudbenog vijea o stegovnoj odgovornosti sudac ima, u roku od
15 dana od dana dostave odluke, pravo albe Ustavnom sudu Republike Hrvatske. O albi
odluuje Ustavni sud na nain i po postupku kako je to odreeno Ustavnim zakonom o Ustavnom
sudu Republike Hrvatske.
U sluajevima iz stavka 3. i 4. ovoga lanka Ustavni sud duan je odluiti u roku od 30
dana od primitka albe. Odluka Ustavnog suda iskljuuje pravo na ustavnu tubu.
[NN 76/10., l. 22., 16. 6. 2010.]
Sudac ne moe biti premjeten protivno njegovoj volji osim u sluaju ukidanja suda ili
preustroja suda u skladu sa zakonom.
Sudac ne moe obavljati slubu ili posao koje je zakon odredio kao nespojive sa
sudakom dunou.

lanak 121.
*

[NN 76/10., l. 23., 16. 6. 2010.]
[NN 113/00., l. 59., 9. 11. 2000. - izmjena l. 121., NN 56/90.]
Dravno sudbeno vijee je samostalno i neovisno tijelo koje osigurava samostalnost i
neovisnost sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj.
Dravno sudbeno vijee, u skladu s Ustavom i zakonom, samostalno odluuje o
imenovanju, napredovanju, premjetaju, razrjeenju i stegovnoj odgovornosti sudaca i
predsjednika sudova, osim predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Odluke iz stavka 2. ovoga lanka Dravno sudbeno vijee donosi na nepristran nain, a na
temelju kriterija propisanih zakonom.
Dravno sudbeno vijee sudjeluje u osposobljavanju i usavravanju sudaca i drugog
pravosudnog osoblja.
Dravno sudbeno vijee ima jedanaest lanova, a ine ga sedam sudaca, dva sveuilina
profesora pravnih znanosti i dva saborska zastupnika, od kojih jedan iz redova oporbe.
lanovi Dravnoga sudbenog vijea biraju predsjednika izmeu sebe.

37
Predsjednici sudova ne mogu biti birani za lanove Dravnoga sudbenog vijea.
lanovi Dravnoga sudbenog vijea biraju se na razdoblje od etiri godine, s tim da
lanom Dravnoga sudbenog vijea nitko ne moe biti vie od dva puta.
Djelokrug, ustrojstvo, nain izbora lanova i nain rada Dravnoga sudbenog vijea
ureuju se zakonom.


5. Dravno odvjetnitvo
[NN 113/00., l. 60., 9. 11. 2000.]

lanak 121.a
*

[NN 76/10., l. 24., 16. 6. 2010.]
[NN 113/00., l. 60., 9. 11. 2000. - dodan l. 121.a, NN 56/90.]
Dravno odvjetnitvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlateno i duno
postupati protiv poinitelja kaznenih i drugih kanjivih djela, poduzimati pravne radnje radi
zatite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zatitu Ustava i prava.
Glavnoga dravnog odvjetnika Republike Hrvatske imenuje na vrijeme od etiri godine
Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, uz prethodno miljenje nadlenog odbora
Hrvatskoga sabora.
Zamjenike dravnih odvjetnika, u skladu s Ustavom i zakonom, imenuje, razrjeuje i o
njihovoj stegovnoj odgovornosti odluuje Dravnoodvjetniko vijee.
Odluke iz stavka 3. ovoga lanka Dravnoodvjetniko vijee donosi na nepristran nain, a
na temelju kriterija propisanih zakonom.
Zamjenici dravnog odvjetnika dravnoodvjetniku dunost obavljaju stalno.
Dravnoodvjetniko vijee ima jedanaest lanova, a ine ga sedam zamjenika dravnog
odvjetnika, dva sveuilina profesora pravnih znanosti i dva saborska zastupnika, od kojih jedan
iz redova oporbe.
lanovi Dravnoodvjetnikog vijea biraju se na vrijeme od etiri godine, s tim da
lanom Dravnoodvjetnikog vijea nitko ne moe biti vie od dva puta.
lanovi Dravnoodvjetnikog vijea biraju predsjednika izmeu sebe.
elnici dravnih odvjetnitava ne mogu biti birani za lanove Dravnoodvjetnikog
vijea.
Djelokrug, ustrojstvo, nain izbora lanova i nain rada Dravnoodvjetnikog vijea
ureuju se zakonom.


38
Ustanovljavanje, ustrojstvo, djelokrug i nadlenost dravnog odvjetnitva ureuju se
zakonom.
[NN 28/01., l. 58., 28. 3. 2001. - zamjena rijei u l. 121.a, NN 113/00.]

lanak 121.a oznaen je u NN 76/10. kao "lanak 124."

V. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

lanak 122.
*

Ustavni sud Republike Hrvatske ini trinaest sudaca koje bira Hrvatski sabor
dvotreinskom veinom glasova ukupnog broja zastupnika iz reda istaknutih pravnika, osobito
sudaca, dravnih odvjetnika, odvjetnika i sveuilinih profesora pravnih znanosti, na nain i u
postupku propisanim ustavnim zakonom. Mandat suca Ustavnog suda traje osam godina, a
produuje se do stupanja na dunost novog suca u sluaju da do njegova isteka novi sudac nije
izabran ili nije stupio na dunost, a iznimno najdulje do est mjeseci.
[NN 76/10., l. 25., 16. 6. 2010.]
Postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske i predlaganja za izbor
Hrvatskom saboru provodi odbor Hrvatskoga sabora, nadlean za Ustav.
[NN 113/00., l. 61., 9. 11. 2000.]
[NN 28/01., l. 59., 28. 3. 2001.]
Ustavni sud Republike Hrvatske bira predsjednika suda na vrijeme od etiri godine.
[NN 28/01., l. 59., 28. 3. 2001 . - zamjena rijei u l. 122., NN 56/90.]


lanak 123.
Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske ne mogu obavljati nikakvu drugu javnu ni
profesionalnu dunost.
Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske imaju imunitet kao i zastupnici u Hrvatskom
saboru.
[NN 113/00., l. 75., 9. 11. 2000.]

lanak 124.
Sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske moe biti razrijeen dunosti prije isteka
vremena na koje je izabran ako zatrai da bude razrijeen, ako bude osuen na zatvorsku kaznu,
ili ako trajno, to utvruje sam Sud, izgubi sposobnost da obavlja svoju dunost.


39

lanak 125.
*

Ustavni sud Republike Hrvatske:
- odluuje o suglasnosti zakona s Ustavom;
- odluuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom;
- moe ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su
prestali vaiti ako od tog prestanka do podnoenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka
nije prolo vie od godine dana,
- odluuje povodom ustavnih tubi protiv pojedinanih odluka dravnih tijela, tijela
jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su
tim odlukama povrijeena ljudska prava i temeljne slobode, kao i pravo na lokalnu i podrunu
(regionalnu) samoupravu zajameni Ustavom Republike Hrvatske,
- prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uoenim pojavama neustavnosti i
nezakonitosti izvjeuje Hrvatski sabor
- rjeava sukob nadlenosti izmeu tijela zakonodavne, izvrne i sudbene vlasti;
- odluuje, u skladu s Ustavom, o odgovornosti predsjednika Republike;
- nadzire ustavnost programa i djelovanja politikih stranaka i moe, u skladu s Ustavom,
zabraniti njihov rad;
- nadzire ustavnost i zakonitost izbora i dravnog referenduma i rjeava izborne sporove
koji nisu u djelokrugu sudova;
- obavlja druge poslove odreene Ustavom.
[NN 135/97., l. 5., 15. 12. 1997.]
[NN 113/00., l. 62., 9. 11. 2000.]
[NN 28/01., l. 60., 28. 3. 2001.]

lanak 125.a
*

[NN 113/00., l. 63., 9. 11. 2000.]
Ako Ustavni sud utvrdi da nadleno tijelo nije donijelo propis za izvrenje odredaba
Ustava, zakona i drugih propisa, a bilo je duno takav propis donijeti, o tome obavjetava Vladu,
a o propisima koje je bila duna donijeti Vlada, obavjetava Hrvatski sabor.
[NN 28/01., l. 61., 28. 3. 2001.]


lanak 126.
Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut e zakon ako utvrdi da je neustavan.
Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut e ili ponititi drugi propis ako utvrdi da je
neustavan ili nezakonit.

40
U sluajevima iz lanka 125. stavka 1. podstavka 3. Ustava, ako Ustavni sud Republike
Hrvatske utvrdi da zakon nije bio u skladu s Ustavom ili da drugi propis nije bio u skladu s
Ustavom i zakonom, donijet e odluku o utvrenju neustavnosti ili nezakonitosti.
[NN 113/00., l. 64., 9. 11. 2000.]

lanak 127.
*

Postupak i uvjeti za izbor sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske i prestanak njihove
dunosti, uvjeti i rokovi za pokretanje postupka ocjene ustavnosti i zakonitosti, postupak i pravno
djelovanje njegovih odluka, zatita ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamenih Ustavom i
druga pitanja vana za izvravanje dunosti i rad Ustavnog suda Republike Hrvatske ureuju se
ustavnim zakonom.
[NN 113/00., l. 65., 9. 11. 2000.]
[NN 28/01., l. 62., 28. 3. 2001.]
Ustavni zakon donosi se po postupku odreenome za promjenu Ustava.
Unutarnje ustrojstvo Ustavnog suda Republike Hrvatske ureuje se njegovim
poslovnikom.


VI. MJESNA, LOKALNA I PODRUNA (REGIONALNA) SAMOUPRAVA
[NN 113/00., l. 66., 9. 11. 2000.]

lanak 128.
*

[NN 113/00., l. 67., 9. 11. 2000.]
Graanima se jami pravo na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu.
Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih, odnosno podrunih (regionalnih)
predstavnikih tijela koja su sastavljena od lanova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na
temelju neposrednog, jednakog i opega birakog prava.
Graani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima, putem zborova,
referenduma i drugih oblika neposrednog odluivanja u skladu sa zakonom i statutom.
Prava iz ovoga lanka u Republici Hrvatskoj ostvaruju i graani Europske unije, u skladu
sa zakonom i pravnom steevinom Europske unije.
[NN 76/10., l. 26., stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji]


lanak 129.
[NN 113/00., l. 68., 9. 11. 2000.]
Jedinice lokalne samouprave su opine i gradovi i njihovo podruje odreuje se na nain
propisan zakonom. Zakonom se mogu ustanoviti i druge jedinice lokalne samouprave.
Jedinice podrune (regionalne) samouprave su upanije. Podruje upanije odreuje se na
nain propisan zakonom.

41
Zakonom se moe glavnom gradu Zagrebu utvrditi poloaj upanije. Veim gradovima u
Republici Hrvatskoj zakonom se mogu dati ovlasti upanije.
U naselju ili dijelu naselja mogu se, u skladu sa zakonom, osnivati oblici mjesne
samouprave.

lanak 129.a
*

[NN 113/00., l. 69., 9. 11. 2000.]
Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se
neposredno ostvaruju potrebe graana, a osobito poslove koji se odnose na ureenje naselja i
stanovanja, prostorno i urbanistiko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu
skrb, primarnu zdravstvenu zatitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport,
tehniku kulturu, zatitu potroaa, zatitu i unapreenje prirodnog okolia, protupoarnu i
civilnu zatitu.
[NN 76/10., l. 27., 16. 6. 2010.]
Jedinice podrune (regionalne) samouprave obavljaju poslove od podrunog
(regionalnog) znaenja, a osobito poslove koji se odnose na kolstvo, zdravstvo, prostorno i
urbanistiko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu te planiranje i
razvoj mree obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova.
Poslovi lokalnog i podrunog (regionalnog) djelokruga ureuju se zakonom. Prilikom
dodjeljivanja tih poslova prednost e imati ona tijela koja su najblia graanima.
Prilikom odreivanja djelokruga jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave
mora se voditi rauna o irini i prirodi poslova i o zahtjevima uinkovitosti i ekonominosti.


lanak 129.b
[NN 113/00., l. 69., 9. 11. 2000.]
Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave imaju pravo u okviru zakona, svojim
statutima samostalno urediti unutarnje ustrojstvo i djelokrug svojih tijela te ih prilagoditi
lokalnim potrebama i mogunostima.

lanak 130.
[NN 113/00., l. 70., 9. 11. 2000.]
U obavljanju poslova iz svojeg djelokruga tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave samostalna su i podlijeu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlatenih dravnih
tijela.


42
lanak 131.
[NN 113/00., l. 71., 9. 11. 2000.]
Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave imaju pravo na vlastite prihode
kojima slobodno raspolau u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga.
Prihodi jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave moraju biti razmjerni
njihovim ovlastima predvienim Ustavom i zakonom.
Drava je duna pomagati financijski slabije jedinice lokalne samouprave u skladu sa
zakonom.

VII. MEUNARODNI ODNOSI

1. Meunarodni ugovori

lanak 132.
*

[NN 113/00., l. 72., 9. 11. 2000.]
U skladu s Ustavom, zakonom i pravilima meunarodnog prava, sklapanje meunarodnih
ugovora u nadlenosti je, ovisno o naravi i sadraju meunarodnog ugovora, Hrvatskoga sabora,
Predsjednika Republike i Vlade Republike Hrvatske.
[NN 28/01., l. 63., 28. 3. 2001.]


lanak 133.
*

Hrvatski sabor potvruje meunarodne ugovore koji trae donoenje ili izmjenu zakona,
meunarodne ugovore vojne i politike naravi i meunarodne ugovore koji financijski obvezuju
Republiku Hrvatsku.
[NN 135/97., l. 6., 15. 12. 1997.]
[NN 113/00., l. 73., 9. 11. 2000.]
[NN 28/01., l. 64., 28. 3. 2001.]
Meunarodne ugovore kojima se meunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti
izvedene iz Ustava Republike Hrvatske, Hrvatski sabor potvruje dvotreinskom veinom
glasova svih zastupnika.
[NN 28/01., l. 64., 28. 3. 2001.]
Predsjednik Republike potpisuje isprave o ratifikaciji, pristupu, odobrenju ili prihvatu
meunarodnih ugovora koje je Hrvatski sabor potvrdio na temelju stavka 1. i 2. ovoga lanka.
[NN 113/00., l. 73., 9. 11. 2000.]
[NN 28/01., l. 64., 28. 3. 2001.]
Meunarodne ugovore koji ne podlijeu potvrivanju Hrvatskoga sabora sklapa
Predsjednik Republike na prijedlog Vlade ili Vlada Republike Hrvatske.
[NN 113/00., l. 73., 9. 11. 2000.]
[NN 28/01., l. 64., 28. 3. 2001.]


43

lanak 134.
[NN 135/97., l. 16., 15. 12. 1997.]
Meunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvreni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji
su na snazi, ine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi
iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na nain koji su u
njima utvreni, ili suglasno opim pravilima meunarodnog prava.

2. Udruivanje i razdruivanje
[NN 113/00., l. 74., 9. 11. 2000.]

lanak 135.
*

[NN 135/97., l. 17., 15. 12. 1997.]
Pravo da pokrenu postupak udruivanja Republike Hrvatske u saveze s drugim dravama
ima najmanje jedna treina zastupnika u Hrvatskom saboru, predsjednik Republike i Vlada
Republike Hrvatske.
[NN 28/01., l. 65., 28. 3. 2001.]
Zabranjuje se pokretanje postupka udruivanja Republike Hrvatske u saveze s drugim
dravama u kojem bi udruivanje dovelo, ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga
dravnog zajednitva, odnosno neke balkanske dravne sveze u bilo kojem obliku.
O udruivanju Republike Hrvatske prethodno odluuje Hrvatski sabor dvotreinskom
veinom glasova svih zastupnika.
[NN 28/01., l. 65., 28. 3. 2001.]
Odluka o udruivanju Republike Hrvatske donosi se na referendumu veinom glasova
biraa koji su pristupili referendumu.
[NN 76/10., l. 28., 16. 6. 2010.]
Referendum se mora odrati u roku od 30 dana od dana donoenja odluke Hrvatskoga
sabora.
[NN 28/01., l. 65., 28. 3. 2001.]
Odredbe ovoga lanka o udruivanju odnose se i na uvjete i postupak razdruivanja
Republike Hrvatske.




44
VII.A EUROPSKA UNIJA
*

[NN 76/10., l. 29., 16. 6. 2010.]
* Glava VII.A dodana je u ustavni tekst lankom 29. Promjene Ustava Republike Hrvatske (NN 76/10.). Brojane oznake lanaka
141.a, 141.b, 141.c i 141.d slijede brojane oznake lanaka u proienom tekstu Ustava Republike Hrvatske (NN 41/01., 55/01. -
ispravak), a ne brojane oznake lanaka iz izvornih tekstova kojima se Ustav mijenjao i dopunjavao, zbog ega je u Glavi VII.A
prekinut kontinuitet u redoslijedu oznaavanja lanaka.

1. PRAVNA OSNOVA LANSTVA I PRIJENOS USTAVNIH OVLASTI
lanak 141.a

Republika Hrvatska, na temelju lanka 141.
*
Ustava, kao drava lanica Europske unije,
sudjeluje u stvaranju europskog zajednitva, kako bi zajedno s drugim europskim dravama
osigurala trajni mir, slobodu, sigurnost i blagostanje te ostvarila druge zajednike ciljeve, u
skladu s temeljnim naelima i vrijednostima na kojima se Europska unija zasniva.
Republika Hrvatska, na temelju lanka 139. i 140.
**
Ustava, institucijama Europske unije
povjerava ovlasti koje su potrebne za ostvarivanje prava i ispunjavanje obveza preuzetih na
temelju lanstva.

* Umjesto brojke "141." treba stajati brojka "135."
**

Umjesto brojki "139. i 140." trebaju stajati brojke "133. i 134."

2. SUDJELOVANJE U INSTITUCIJAMA EUROPSKE UNIJE
lanak 141.b
Graani Republike Hrvatske neposredno su zastupljeni u Europskom parlamentu gdje
putem svojih izabranih predstavnika odluuju o stvarima iz njegove nadlenosti.
Hrvatski sabor sudjeluje u europskom zakonodavnom postupku u skladu s ugovorima na
kojima se temelji Europska unija.
Vlada Republike Hrvatske izvjeuje Hrvatski sabor o prijedlozima pravnih propisa i
odluka u ijem donoenju sudjeluje u institucijama Europske unije. Hrvatski sabor moe o tim
prijedlozima donositi zakljuke na osnovi kojih Vlada djeluje u institucijama Europske unije.
Nadzor Hrvatskoga sabora nad djelovanjem Vlade Republike Hrvatske u institucijama
Europske unije ureuje se zakonom.
Republiku Hrvatsku u Vijeu i Europskom vijeu zastupaju, sukladno njihovim ustavnim
ovlastima, Vlada i Predsjednik Republike Hrvatske.

3. PRAVO EUROPSKE UNIJE
lanak 141.c
Ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne steevine Europske unije, izjednaeno je s
ostvarivanjem prava koja su zajamena hrvatskim pravnim poretkom.
Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije
primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom steevinom Europske unije.

45
Hrvatski sudovi tite subjektivna prava utemeljena na pravnoj steevini Europske unije.
Dravna tijela, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravne osobe
s javnim ovlastima izravno primjenjuju pravo Europske unije.

4. PRAVO GRAANA EUROPSKE UNIJE
lanak 141.d
Dravljani Republike Hrvatske su graani Europske unije i uivaju prava koja im jami
pravna steevina Europske unije, a osobito:
- slobodu kretanja i nastanjivanja na podruju svih drava lanica,
- aktivno i pasivno birako pravo na izborima za Europski parlament i na lokalnim
izborima u drugoj dravi lanici, sukladno propisima te drave lanice,
- pravo na diplomatsku i konzularnu zatitu bilo koje drave lanice, jednaku zatiti
vlastitih dravljana kada se nalaze u treoj dravi u kojoj Republika Hrvatska nema diplomatsko-
konzularno predstavnitvo,
- pravo podnoenja peticija Europskom parlamentu, predstavki Europskom ombudsmanu
te pravo obraanja institucijama i savjetodavnim tijelima Europske unije na hrvatskom jeziku,
kao i na svim slubenim jezicima Europske unije, te pravo dobiti odgovor na istom jeziku.
Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ogranienjima propisanima ugovorima na
kojima se temelji Europska unija te mjerama prihvaenima na temelju tih ugovora.
U Republici Hrvatskoj sva prava zajamena pravnom steevinom Europske unije uivaju
svi graani Europske unije.

VIII. PROMJENA USTAVA

lanak 136.
*

Pravo da predloi promjenu Ustava Republike Hrvatske ima najmanje jedna petina
zastupnika u Hrvatskom saboru, predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske.
[NN 113/00., l. 75., 9. 11. 2000.]
[NN 28/01., l. 66., 28. 3. 2001.]



lanak 137.
*

Hrvatski sabor odluuje da li e pristupiti promjeni Ustava veinom glasova svih
zastupnika.
[NN 28/01., l. 67., 28. 3. 2001.]
Nacrt promjene Ustava Hrvatski sabor utvruje veinom glasova svih zastupnika.
[NN 28/01., l. 67., 28. 3. 2001.]


46

lanak 138.
*
[NN 28/01., l. 68., 28. 3. 2001.]
O promjeni Ustava odluuje Hrvatski sabor dvotreinskom veinom glasova svih
zastupnika.

lanak 139.
*

Promjenu Ustava proglaava Hrvatski sabor.
[NN 113/00., l. 75., 9. 11. 2000.]
[NN 28/01., l. 69., 28. 3. 2001.]


PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
USTAVA REPUBLIKE HRVATSKE I NJEGOVIH IZMJENA I DOPUNA

Ustav Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56 od 22. prosinca 1990.):
"IX. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lanak 140.
Republika Hrvatska ostaje u sastavu SFRJ do novog sporazuma jugoslavenskih republika ili dok
Sabor Republike Hrvatske ne odlui drugaije.
Ako se aktom ili postupkom tijela federacije ili tijela druge republike ili pokrajine lanice
federacije narui teritorijalna cjelovitost Republike Hrvatske, ili ako bude dovedena u neravnopravan
poloaj u federaciji ili joj budu ugroeni interesi, republiki organi e na temelju prava na samoodreenje i
ovim Ustavom utvrenog suvereniteta Republike Hrvatske donijeti potrebne odluke radi zatite suvereniteta
i interesa Republike Hrvatske.
lanak 141.
Ovaj se Ustav primjenjuje od dana kad ga proglasi Sabor Republike Hrvatske, ako za primjenu
pojedinih njegovih odredaba ustavnim zakonom za njegovu provedbu nije drugaije odreeno.
Izbori za Sabor i predsjednika Republike raspisat e se prema izbornim zakonima koji e se
donijeti najkasnije za godinu dana od dana proglaenja ovog Ustava.
lanak 142.
Za provedbu ovog Ustava donijet e se ustavni zakon."
[NN 135/97., l. 18., 15. 12. 1997. - brisani naslov: "IX. Prijelazne i zavrne odredbe" i lanci 140., 141. i 142., NN 56/90.]

Ustavni zakon o izmjenama i dopunama Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 135
od 15. prosinca 1997.):
"lanak 18.
Naslov: 'IX. Prijelazne i zavrne odredbe' i lanci 140., 141. i 142. briu se.

47
lanak 19.
Ovlauje se Odbor za Ustav, Poslovnik i politiki sustav Zastupnikog doma Sabora da na temelju
ovoga Ustavnog zakona utvrdi i objavi proieni tekst Ustava Republike Hrvatske.
lanak 20.
Ovaj Ustavni zakon stupa na snagu danom objave u 'Narodnim novinama'."

Promjena Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 113 od 16. studenoga 2000.):
"lanak 76.
Promjena Ustava stupa na snagu danom proglaenja."

Promjena Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 28 od 2. travnja 2001.):
"lanak 70.
Iza lanka 146. dodaje se Glava IX. i lanci 146.a, 146.b i 146.c koji glase:
'IX. ZAVRNE ODREDBE
lanak 146.a
Stupanjem na snagu ove Promjene Ustava Republike Hrvatske prestaje s radom upanijski dom
Hrvatskoga sabora te prestaje dunost dosadanjem predsjedniku i lanovima Dravnoga sudbenog vijea i
predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
lanak 146.b
Hrvatski sabor donijet e Ustavni zakon za provedbu Ustava Republike Hrvatske.
lanak 146.c
Promjena Ustava Republike Hrvatske stupa na snagu kad ju proglasi Zastupniki dom Hrvatskoga
sabora.'"

Promjena Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 76 od 18. lipnja 2010.):
"lanak 30.
Hrvatski sabor donijet e Ustavni zakon za provedbu Ustava Republike Hrvatske u roku od 6
mjeseci od dana proglaenja Promjene Ustava.
lanak 31.
Promjena Ustava stupa na snagu danom proglaenja, osim lanka 4. u dijelu koji se odnosi na
izvrenje odluka o predaji donesenih sukladno pravnoj steevini Europske unije, lanka 26. i dodanih
lanaka 141.b, 141.c i 141.d iz lanka 29. ove Promjene Ustava, koji stupaju na snagu danom pristupanja
Republike Hrvatske Europskoj uniji."

__________________________________


48
Kratice: NN = "Narodne novine", slubeni list Republike Hrvatske; l. = lanak; st. = stavak

Tekst u uglatim zagradama pisan obinim (regularnim) tiskom: izmjene i dopune Ustava koje su na snazi.

Tekst u uglatim zagradama pisan kurzivom (italikom): prethodne izmjene i dopune Ustava koje vie nisu na
snazi.

Znaenje oznaka u uglatim zagradama po redoslijedu: [broj Narodnih novina u kojima su objavljene izmjene ili
dopune, lanak u kojem su sadrane izmjene ili dopune, datum stupanja na snagu izmjena ili dopuna - biljeka o
sadraju izmjena ili dopuna, broj Narodnih novina u kojima je objavljen ustavni tekst na koji se odnose izmjene ili
dopune].

Tekst oznaen simbolom zvjezdice '*'

: redakcijska objanjenja brojanih oznaka ili brojki u tekstovima Promjene
Ustava iz 2001. i Promjene Ustava iz 2010.

Oznake i simbol nisu dio teksta Ustava i ne citiraju se pri njegovu navoenju.

Redakcijski Prociscen Tekst Ustava Republike Hrvatske, Ustavni Sud Republike Hrvatske, 15. Sijecnja 2014

Загружено:

Сведения о документе

Авторское право

Доступные форматы

Поделиться этим документом

Поделиться или встроить документ

Параметры публикации

Этот документ был вам полезен?

Это неприемлемый материал?

Авторское право:

Доступные форматы

Redakcijski Prociscen Tekst Ustava Republike Hrvatske, Ustavni Sud Republike Hrvatske, 15. Sijecnja 2014

Загружено:

Авторское право:

Доступные форматы

U S T A V

Вам также может понравиться