Вы находитесь на странице: 1из 82

SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA

1. Pojam i predmet socijalne antropologije


- Antroplogija je opa na!"a o #o$je"!.
Njena %istorija po#inje jo& od poja$e antropolo&"og ra'do(lja gr#"og mi&ljenja ili (olje
re#eno Protagorinom teoremom) #o$je" je mjera s$i% st$ari** oni% "oje jes! i oni% "oje
nis!.
- Rije# antroplogija poti#e od gr#"e rije#i anthropos (ovjek) i logos (nauka ili uenje),
&to ! pre$od! znai nauka o ovjeku i njegovim mnogostrukim specifinostima, koje
ga izdiu iznad ostalog ivotinjskog carstva.
- Antropologija se poja$ila "ao opi pojam na!"e o #o$je"!* "oji sjedinj!je ra'na
'nanst$ena ispiti$anja #o$je"o$i% speci+i#nosti.
- Antropologija pro!#a$a #o$je"o$! prirod!* str!"t!r! i antropolo&"e 'a"one* o(li"e i
norme njego$og socijalnog ,i$ota* na#ine njego$og socijalnog ,i$ota* na#ine njego$og
,i$ljenja* do,i$ljaje do,i$ljenog* djelo$anje i proi'$ode djelo$anja* osjeaje i misljenje i
proi'$ode osjeanja i mi&ljenja* $rijednosti i potre(e.
- Osno$na razlika izmeu raznih grana antroplogije i socijalne antropologije sastoji
se ! tome &to nji%o$i !$idi nis! do$oljni 'a sagleda$anje cjeline lj!ds"og (ia. One
n!,no moraj! "om!nicirati sa socijalnom antropologijom.
- Razne antropologije javile su se iz dva razloga. Prvi razlog le,i ! ra'li#itim
prist!pima lj!ds"om (i! i tendenciji da se oni ra'li#ito ost$are. rugi razlog se is"a'!je
! tome &to ! 'emljama -Njema#"a* .ngles"a* /ranc!s"a i Ameri"a0 postoje ra'ne
tradicije 'nanst$enog ispiti$anja #o$je"a.
- /ormiranj! antropologije ! .ngles"oj naj$i&e je doprinijelo !#enje e$ol!cionista s "raja
11. stoljea* a pose(no ar!inovo, "pencerovo i irkemovo uenje.
- Proces! +ormiranja i ra'$oj! socijalne antropologije doprinijeli s! npr. #a$lor i %razer*
a njen !spje% ! 'na#ajnim istra,i$anjima omog!ila s! uenja &alino!skog i Radcliff
'rauna.
- Ameri#"a antropologija se +ormirala ! odre2enim speci+i#nostima. Ona se (itno
ra'li"!je od njema#"e i engles"e antropologije.
Jedan od 'na#ajni% ameri#"i% antropologa* njema#"og porije"la je %. 'oas. On je !
sredi&te s$oji% na'ora sta$io pro(lem "!lt!re. To je !darilo pe#at daljnoj orijentaciji
ameri#"i% antropolo&"i% istra,i$anja.
Trideseti% godina 34. stoljea* ta !smjerenost do(ija no$e polete !#enjem '.
&alino!skog. On smatra da s$i podaci o #o$je"! "oje pri"!plja antropolog imaj! pra$i
smisao te" "ada se o(jasni +!nc"ija "oj! oni imaj! ! o"$ir! jednog integralnog sistema
"!lt!re. Ispiti$anje ti% +!n"cija predsta$lja gla$ni cilj antropologije. Njego$a
antropologija se o'na#a$a 5 +!n"cionalisti#"om i integracionisti#"om* jer pola'i od
+!n"cije i primjenj!je integracionisti#"i prist!p ! o(ja&nja$anj! +enomena "!lt!re.
- Istodo(no se +ormiraj! amerika kulturna antropologija i engleska socijalna
antropologija. Naj(itnija ra'li"a i'me2! nji% d$ije le,i ! tome &to je socijalna
antropologija 'natno $i&e !smjerena na istra,i$anje ra'li#iti% str!"t!ra dr!&t$a* do"
ameri#"a "!lt!rna antropologija $i&e insistira ma istra,i$anj! dr!&t$enog (ia #o$je"a i
str!"t!ra dr!&t$a ! o"$irima o(!%$atnije s%$aene "!lt!re* "ao (itnog o(ilje,ja
#o$je"o$og dr!&t$enog ,i$ota.
- 6r!go (itno o(ilje,je engles"e socijalne antropologije se sastoji ! tome &to njeni
predsta$nici ra'ne "!lt!rne +enomene ! cjelini i pro(leme "oji s! ! neposrednoj $e'i sa
(ra"om i porodicom* s$ojinom i politi#"im !pra$ljanjem* ograni#a$aj! na prostore "oji
s! pod (ritans"om "olonijalnom !pra$om. 7 tome le,i jedna od njeni% (itni% sla(osti.
.nergi#n! s!protnost ograni#a$anja toga i'ra'ili s! predsta$nici dominantni% sa$remeni%
antropolo&"i% !#enja - (ehlen i Plessner.
- 8islioci 19. i 1:. stoljea s! ra'li#ito t!ma#ili idej! antropologije. Pr$i s! #o$je"a
s%$aali i o(ja&nja$ali "ao dio prirode* ma "oli"o on (io slo(odno i misaono (ie. ;io
#o$je" m!drac ili ne'nalica* on je dio prirode 5 "pinoza -ot!da se njego$o mi&ljenje o
#o$je"! o'na#a$a nat!ralisti#"om antropologijom. <o$je" ni&ta ne radi* (ilo da je
r!"o$o2en ra'!mom ili samo stra&!* &to ne (i odgo$aralo 'a"onima i pra$ilima prirode.
- S!protno o$om "oncept!* mislioci 1:. stoljea po#inj! tragati 'a 'nano&! o #o$je"!
"ao 'nano&! o dr!&t$enom ,i$ot!= ona (i s$ojim re'!ltatima omog!ila da se !' pomo
metoda prirodni% 'nanosti dop!ni i ra'$ije po'na$anje #o$je"a i dr!&t$a* te da se na
temelj! toga i'$r&i ra'!mna re+orma dr!&t$a.
- Ra'!m jeste $a,an* ali nije jedini "riterij "oji od$aja #o$je"a od ostalog ,i$otinjs"og
s$ijeta* #inei ga nesa$r&enom ,i$otinjom* jer s$ojim radnjama ! ra'nim o(licima s$oje
dr!&t$enosti -! e"onomiji* politici* na!ci ili te%nici0 #ini ono &to ne li#i #o$je"! "ao
#o$je"!. >asnije se ! mi&ljenj! ja$ila ideja o tome da t$rdnj! o #o$je"! "ao animal
rationale tre(a dop!niti idejom o animal s?m(olic!m* jer je #o$je" i (ie.
a.a. Jednostranost is"lj!#i$osti ra'ni% prist!pa
- 7 %istoriji antropolo&"og mi&ljenja dominirala s! d$a na#ina ! ra'!mije$anj! ili
istra,i$anj! s!&tine #o$je"a. To s! racionalistiki i empirijski. Oni s! dijametralno
s!protni i eg'istiraj! ! ra'nim $arijantama.
) Razlika izmeu *ockea i +umea* predsta$ni"a egles"e empiristi#"e antropologije !
19. i 1:. stolje!. Primarna ra'li"a i'me2! nji% se is"a'i$ala ! tome &to je "od @!mea
i'ra,enije do&lo s%$aanje #o$je"a ne samo "ao ra'!ms"og* nego i "ao dr!&t$enog
djelot$ornog (ia. Loc"e smatra da se na!"a o #o$je"! mo,e i'graditi jedino na temelj!
empirijs"og pro!#a$anja lj!ds"e "!lt!re.
- *ock isti#e da pomo! ra'!ma #o$je" spo'naje &ta se mo,e spo'nati. Ra'!m je* mada
ne posjed!je sposo(nost spo'na$anja cijelog "osmosa* do$oljan 'a #o$je"o$e ,i$otne
potre(e i 'a njego$e moralne d!,nosti.
- ,arl &arks A njego$a antropologija pola'i od s!&tine #o$je"a i njego$e prirode* n!,no
i'lo,ene dijale"ti#"om proces!alitet!. Njego$e !$ide o #o$je"! slijedi /romo$a "riti#"a
antropologija.
- O$isno od toga da li se progla&a$a ra'!m ili is"!st$o 'a $r%o$ni "riterij ra'!mije$anja i
o(ja&nja$anja speci+i#nosti lj!ds"og (ia* postoje d$ije $rste antropologije 5
racionalistika i empiristika. On se mog! o'na#iti teorijs"om antropologijom* "oja se
na#elno 'anima 'a o(li"e socijalnog posredo$anja #o$je"o$og ,i$ota* posredo$anja
njego$og mi&ljenja i do,i$lja$anja i $redno$anja eg'istenacijalnog i mi&ljenog.
- Teorijs"a antropologija se ra'$ijala ! d$a pra$ca) racionalistikom i empiristikom.
- Racionalistika je $arijanta teorijs"e antropologije "oja ! ratio!* tj. ra'!m! $idi
$r%o$ni ili apsol!tni "riterij 'a sagleda$anje s!&tine #o$je"a. Njega %istorija po#inje od
antropolo&"og ra'do(lja gr#"og mi&ljenja.
- -mpiristika antropologija potencira na is"!st$! i emocionalno 5 nagons"oj s+eri
lj!ds"og (ia* a odgo$or na pitanje &ta je #o$je"B pr!,a na (a'i empirijs"og pro!#a$anja
lj!ds"e djelatnosti.
- Predstavnici engleske empiristike antropologije 19. i 1:. stoljea s!) Loc" i @!me
-@j!m0.
- Ca ra'li"! od racionalisti#"e antropologije* #ija %istorija traje s$e do njema#"og
"lasi#nog ideali'ma* empiristi#"a antropologija 19. i 1:. stoljea edi+icira "oncept po
"ojem ideje nis! !ro2ene #o$je"!* nego proi'ila'e i' is"!st$a. Njeni predsta$nici
smatraj! da sam ra'!m ne mo,e predsta$ljati $r%o$nog ili apsol!tnog s!dij! 'a
sagleda$anje s!&tine lj!ds"og (ia= 'a to je neop%odno !'eti ! o('ir 'na#aj #o$je"o$e
emocionalno 5 nagons"e s+ere. Ne"i njego$i predsta$nici potenciraj! na indi$id!alnim
osjeanjima i s!(je"ti$nim do,i$ljajima indi$id!e* &to je pose(no i'ra,eno "od @!mea
-@j!ma0.
- 8e2!tim* osjeanja i do,i$ljaje indi$id!e 'anemar!j! mnogi predsta$nici socijalne
antropologije* "ao te"o$ina ameri#"e i engles"e antropolo&"e misli. I'!'eta" toga* #ini
'oas, "oji ra'$ija teorij! s!(je"ti$nog ra'!mije$anja "!lt!re. Njego$a antropologija i
t'$. !tilitarna antropologija* (itno se ra'li"!j! od Stra!sso$e str!"t!ralne antropologije.
Ra'li"a le,i ! tome &to dr!ga po"a'!je interes 'a $ei st!panja !op&ta$anja.
- 7pr"os ra'li"ama i'me2! racionalisti#"e i empiristi#"e antropologije* 'ajedni#! crt!
nji%o$i% !#enja #ini sklonost za uop.tavanje pro/lema.
- Postoje d$ije $arijante socijalne antropologije 5 jedna "oja insistira na !op&ta$anj! i
dr!ga* "oja to 'aposta$lja.
- Razlika izmeu empiristike antropologije 01. i 02. stolje3a* po "ojoj ideje nis!
!ro2ene #o$je"! nego neposredno ili posredno proi'ila'e i' is"!st$a* i empirijske
antropologije formirane u 04. i 56. stolje3u. O$a dr!ga $i&e insistira na empirijs"im
#injenicama i manje je s"lona aptra"cijama ili !op&ta$anjima* nego &to je to sl!#aj sa
empiristi#"im antropolo&"im stajali&tima 19. i 1:. stoljea. Ona insistira na anali'i ra'ni%
$ido$a dr!&t$enog ,i$ota* promatraj!i ga ta"o &to !'ima ! o('ir +!n"cije ili str!"t!rne
lemente ne"og dr!&t$a= manje je s"lona terijs"im !op&ta$anjima* s i'!'et"om Stra!sso$e
str!"t!ralne antropologije.
- >!lt!rna antropologija je !smjerena na istra,i$anje i opisi$anje elemenata "!lt!re
-o(i#aji* mito$i* $jero$anja* proi$odnja i na#in organi'iranja ,i$ota0 ra'ni% etni#"i%
'ajednica i predsta$lja (a'! +ormiranja socijalne antropologije.
- .mpirijs"a antropologija natemelj! raspolo,i$e gra2e* tj. #injenica anali'ira i opis!je
o(li"e dr!&t$enosti lj!ds"og (ia* do" teorijs"a antropologija ot"ri$a i ra'!mije$a ono &to
#ini #o$je"o$! s!&tin!.
- 7 modernom mi&ljenj! pris!tne s! d$ije antropolo&"e smjernice. Jedna je s"lona
apstra"cijama i !op&ta$anjima* i dr!ga* se odli"!je pomen!tim nedostat"om. Osim toga*
o(je sjernice se "ara"teri'iraj! mno&t$om !#enja. Nji%o$i predsta$nici s$oje !$ide o
#o$je"o$oj indi$id!alnosti* odnosno dr!&t$enosti smatraj! jedino ispra$nim i
mjeroda$nim. S o('irom na o$e d$ije smjernice antropolo&"om mi&ljenj! se posta$lja
'na#ajno pitanje) gdje smjestiti socijaln! antropologij!B 6a li je socijalna antropologija
!smjerena "a !op&ta$anj! ra'ni% pitanja #o$je"a i njego$e indi$id!alnosti i dr!&t$enostB
ili pa" njoj nedostaj! te s"onosti. 8no&t$o odgo$ora je mog!e "lasi+icirati ! d$ije
gr!pe. Po pr$oj gr!pi odgo$ora* socijalna antropologija isp!nja$a 'ada! disciplinarne
dr!&t$ene 'nanosti po tome &to po"a'!je s"lonost "a !op&ta$anj! pro(lema lj!ds"og (ia.
Odgo$ori ta"$e $rste s! pris!tni ! !#enjima antropologa 11. i 34. stoljea* a pose(no "od
;oasa i Radcli++e 5 ;roDna.
- Ra'li"a i'me2! ;oasa i Radcli++e 5 ;roDna) pr$i insistira na indi$id!alnosti i
s!(je"ti$nom do,i$lja$anj! ra'ni% o(li"a dr!&t$enosti* a dr!gi potencira cjelin! ili
dr!&t$o.
- 6r!ga $rsta odgo$ora sadr,ana je ! !#enjima oni% antropologa i dr!gi% teoreti#ara #iji
s! !$idi proiste"li na temelj! istra,i$anja predlogi#"og mentaliteta primiti$ni% naroda ili
logi#"og mentaliteta sa$remeni% dr!&ta$a. To pose(no dola'i do i'ra,aja ;r!%la -;rila0 i
6!r"%eimo$og !#eni"a 8. 8a!ssa -8osa0.
- /!ndamentalne elemente 'a ono &to se "asnije o'na#a$a antropologijom nala'imo "od
Protagore. O$aj mislilac ! sredi&te s$og na'ora posta$lja #o$je"a i odre2!je da mjerom
s$i% st$ari.
- Tales) ESpo'naj samog se(eF.
- Te" e >arl 8arG o(!%$atnije sagledati #o$je"a* isti#!i da #o$je" predsta$lja ansam(l
dr!&t$eni% odnosa. Njego$a teorema da je #o$je" naj$i&a $rijednost 'a #o$je"a*
predsta$lja %istorijs"o 5 %!manisti#"i !smjeren! antropologij!= ona ne g!(i i' $ida
'na#aj #o$je"o$og indi$id!aliteta i s!(je"ti$iteta* "ao ni 'a"onitosti ra'$oja njego$og
(ia* "oje nastoji da s$oje potre(e* interese i cilje$e 'ado$olja$a i posti2e "ro' ra'ne
o(li"e dr!&t$eni% odnosa.
- 7pr"os ogromni% ra'li"a i'me2! predsta$ni"a nemeta+i'i#"e i empirij"se antropologije*
postoji 'ajedni#"a crta) isticanje 'na#aja #o$je"o$og rada i njego$i% proi'$oda. Rad
predsta$lja (itn! oso(in! #o$je"a= (e' rada #o$je"o$ ,i$ot je nemog! i ne'amisli$. On
je (a'a i mjerilo s$i% dr!gi% $rijednosti.
- 8e2!tim* pro(lem rada predsta$lja nesa$ladi$! ra'li"! i'me2! meta+i'i#"e i
nemeta+i'i#"e antropologije. Ona se sastoji ! 'ome &to meta+i'i#ari ili racionalisti rad
s%$ataj! asptra"tno* tj. rad 'ami&ljaj! "ao misaon! djelatnost* odnosno djelatnost "oja je
nedjelot$orna* a nemeta+i'i#ari rad poimaj! "on"retno* tj. "ao pra"ti#n! djelatnost "ojom
#o$je" mo,e pot$r2i$ati s$oj! s!&tin! ili je* 'a%$alj!j!i !$jetima s$oje empirijs"e
eg'istencije* #o$je" g!(i* pa rad ! ta"$im sit!acijama se arti"!lira "ao ot!2ena
djelatnosti.
- Cato je 'adata" antropologije* po Cassirer!* da pr!,i !$ide o str!"t!ri lj!ds"i%
djelatnosti i da nas !p!ti da i% s%$atimo ne "ao i'olirane sl!#ajne t$ore$ine* nego "ao
organs"! cjelin!. Cna#aj lj!ds"e djelatnosti ili djelot$orne radnje potencira ne samo
Cassirero$a nemeta+i'i#"a ili neracionalisti#"a antropologija* tj. antropologija sim(ola*
nego i Ge%leno$a empirijs"a antropologija* po "ojoj se "!lt!ra sti#e #o$je"o$om
djelat$ornom radnjom. Ona predsta$lja dr!g! stran! lj!ds"e prirode. <o$je"o$a s!&tina
je proi'$od "!lt!re onoga &to &to se na'i$a po$ije&!.
- Ideja antropologije "ao dr!&t$ene na!"e* ra2a se "rajem 1:. stoljea. Sna,an podstre" 'a
njen ra'$oj daj! stajali&ta .dDarda T?lora ! .ngles"oj i LeDisa -L!is0 8organa !
Americi. Oni predsta$ljaj! pionire antropolo&"e na!"e* odnosno predsta$ni"e "lasi#nog
e$ol!cioni'ma. Osno$no na#elo nji%o$e teorije sa,ima se ! ideji o jedinst$enom
porije"l! #o$je#anst$a.
- Antropologija "a odr!&t$ena na!"a predsta$lja proi'$od mi&ljenja pros$jetiteljs"og
ra'do(lja.
- Na engles"e antropologe sna,an !ticaj s! imala !#enja mislilaca 1:. stoljea* prije s$ega
sta$o$i d. @j!ma* A. Smit%a. Oni s! insistirali na tome da pro!#a$anje dr!&t$a* "oja s!
smatrali prirodnim sistemima ili organi'mima* mora (iti empirijs"o. nji%o$a !#enja se
o'na#a$aj! nat!ralisti#"im na'orima o #o$je"! i dr!&t$!.
- Na!#na mi&ljenja "oja se (a$e pro(lemom #o$je"a i njego$i% s$ojsta$a* mog! se
podijeliti ! tri gr!pacije stajali&ta. Predsta$nici pr$og !#enja ispra$no smatraj! da je
antropologija najop&tija na!"a ili* (olje rei* na!"a nad prirodnim i dr!&t$enim na!"ama.
Ca protagoniste dr!ge gr!pe stajali&ta antropologija predsta$lja dio sociologije.
Predsta$nici treeg stajali&ta smatraj! da je antropologija samostalna dr!&t$ena
disciplina. Ispra$no je misliti da socijalna antropologija predsta$lja samostalno
disciplinarno mi&ljenje o #o$je"!* 'a"onima njego$e prirode* o(licima socijalnog
posredo$anja njego$e eg'istencije i posljedicama tog posredo$anja.
- Po Aristotel!* #o$je" je 'oon politicon* tj. politi#"a ili dr!&t$ena ,i$otinja= samo !
'ajednici sa dr!gim se(i ra$nim (iima #o$je" mo,e ost$ariti smisao s$og postojanja i
djelo$anja= s!ptorno od toga on je (og ili #!do$i&te.
- Pod socijalnom antropologijom tre(a podra'!mije$ati ono disciplinarno mi&ljenje "oje
istra,!je i opis!je ra'ne aspe"te #o$je"o$og dr!&t$enog ,i$ota* "ao npr. o(i#ajne*
religijs"e* e"onoms"e* politi#"e* estets"e* politi#"e itd.* odnosno nji%o$! posredni#"!
!log!* !#in"e toga posredo$anja na #o$je"a "ao ansam(la dr!&t$eni% odnosa.
- Predmet socijalne antropologije je #o$je" "ao ansam(l dr!&t$eni% odnosa.
- <o$je" nije samo prirodno* nego i %istorijs"o* djelatno i dr!&t$eno (ie. Ta misao #ini
temelje jedne 8ar"so$e antropologije.
- Socijalna antropologija je pretposta$ljena "!lt!rnoj antropologiji. Pojam "!lt!re
ameri#"i antropolo'i pre!'imaj! od T?lora* (ritans"og antropologa. T?lor pojam "!lt!re
s%$ata &iro"o* podra'!mije$aj!i pod tim pojmom lj!ds"o st$arala&t$o* "oje #o$je"a
(itno distancira od ,i$otinje.
- Te" sa Radcli++ 5 ;roDnom* jednim od naj$ei% antropologa 34. stoljea* socijalna
antropologija sta$lja ! sredi&te pojmo$e) dr!&t$ena str!"t!ra* dr!&t$eni sistem* dr!&t$eni
odnosi i dr!&t$ena +!n"cija.
- ;ilo da se radi o socijalnoj ili "!lt!rnoj antropologiji* !$ije" se nastoji stei spo'naja o
tome &ta je #o$je"B.
- Antropolo&"o mi&ljenje se "ara"teri'ira d$ostr!"im prist!pom istra,i$anja i opisi$anja
#o$je"o$e dr!&t$enosti= i'me2! nji% ! osno$i ne postoji apsol!tna ra'li"a. To s!)
+!n"cionalisti#"i i str!"t!ralisti#"i.
- Isticanje +!n"cionalnosti #ini jedn! od (itni% dimen'ija Cassirero$og !#enja o #o$je"!
"ao animal s?m(olic!m!. To !#enje (itno dr!ga#ije s%$aa 'na#enje pojma
+!n"cionalnosti od onog "oje m! daje ;. 8alinoDs"i i dr!gi +!n"cionalisti. Oni* "ao i
dr!gi +!n"cionalisti* smatraj! da primarno mjesto ! ispiti$anj! dr!&t$enosti lj!ds"og (ia
pripada +!n"ciji Edr!&t$eni% instit!cijaF. Sla,! se da dr!&t$ene instit!cije predsta$ljaj!
me2!o$isne dijelo$e dr!&t$enog sistema* odnosno relacij! i'me2! #lanoca dr!&t$a i
odnos i'me2! dr!&t$eni% gr!pa. Ca ra'li"! od +!n"cionalista* str!"t!ralisti daj! primat
str!"t!ri ti% odnosa.
- 7#enje no$o"anto$aca predsta$lja naje"latantniji primjer ideali'iranja "!lt!re i
potp!nog 'anemari$anja npr. politi#"i% i pra$ni% normi. 7 tome prednja#i Cassirero$a
teorija. Ona ne traga 'a s!&tinom ili esencijom "omple"snosti lj!ds"og (ia* $e ga
ra'!mije$a is"lj!#i$o sa stajali&ta ra'ni% sim(oli#"i% o(li"a i nji%o$e +!n"cionalnosti= pri
tome se ne 'anima 'a ra'!mije$anje npr. instit!cija e"onoms"og ili pra$nog "ara"tera.
Njeno pola'i&te jeste #o$je" "ao animal s?m(olic!m.
- 8nogi antropolo'i insistiraj! na #o$je"o$oj s!(je"ti$nosti i lj!ds"om d!%!* &to pose(no
dola'i do i'ra,aja "od /. ;oasa i 8. Sc%elera.
(. Predmet* 'adata" socijalne antropologije i ra'li#iti !$idi
- Antropologija predsta$lja opi na!"! o #o$je"!* #iji predmet istra,i$anja je #o$je"*
njego$a priroda i str!"t!ra* indi$id!alnost i dr!&t$enost.
- I' mno&t$a odgo$ara na pitanje sta je predmet antropologije* i'd$ajaj! se tri gr!pe.
Pr$oj gr!pi pripadj! oni odgo$ori #ija se s!&tina s$odi na o$o) predmet antropologije
!"lj!#!je ne samo #o$je"a "ao dr!&t$eno (ie* nego i s$e poja$e #o$je"o$og dr!&t$enog
,i$ota i to (e' $remens"e i prostorne granice. O$dje je primijetna neopra$dana tendencija
i'jedana#a$anja antropologije i aociologije. 6r!ga gr!pa o(!%$ata idej! da je
antropologija na!"a o #o$je"! i njego$im d!&e$nim i tjelesnim poja$ama. O$a gr!pa
odgo$ora ima relati$no naj$ei (roj pristalica. Trea gr!pa o(!%$ata one odgo$ore po
"ojima je antropologija na!"a o prirodnoj %istoriji #o$je"a* ili o njego$oj anatomiji i
+i'iologiji.
- 6r!ga i trea gr!pa en mog! (iti pri%$atlji$e.
- Glacni cilj natropologije je da ot"rije i !t$rdi &ta je #o$je"* &ta je njego$a priroda* "a"$e
s! i "oli"e moi njego$og sa'nanja* &ta ga po$e'!je s dr!gim lj!dima* &ta oti$ira njego$!
dr!&t$enost* "a"o do,i$lja$a ra'ne o(li"e dr!t&$enosti* odnosno "a"o se odnosi prema
s!(je"ti$nim i postojeim normala dr!&t$enog ,i$ota* "a"o do,i$lja$a nea!tenti#nost
s$oje eg'istencije i mog!nost i nemog!nost da (!de gospodar s$oje eg'istencije i
s!d(ine* itd.
- Socijalna antropologija predsta$lja temelj s$im ostalim antropolo&"im disciplinama.
Njen predmet je #o$je" i njego$a priroda* str!"t!ra i antropolo&"i 'a"oni* #o$je"o$a
indi$idalnost ili s!(je"ti$nost i do,i$ljajnost* indi$id!alni i dr!&t$eni "ara"ter* potre(e i
$rijednosti i* napo"on* indi$id!alna i dr!&t$ena normalti$nost #o$je"o$og djelo$anja !
o"$irima dr!&t$ene 'ajednice.
- Cassirer A antropologija sim(ola. 7 njego$oj antropologiji ra'ni o(lici #o$je"o$og
dr!&t$enog ,i$ota s! i'ra,eni pojmom sim(ola= oni predsta$ljaj! (itn! oso(in! #o$je"a i
njego$ monopol ! odnos! na ,i$otinjs"i s$ijet.
- Socijalna antropologija se (a$i pro(lemom dr!&t$a i #o$je"a* polo,aja i ,i$ota #o$je"a
! dr!&t$enoj organi'aciji.
- Ge%leno$a antropologija Eodo'goF. A 7 njoj dominantn! !log! ima pojam "!lt!re* "oji
#ini temelj ameri#"e "!lt!re ili engles"e socijalne antropologije. >!lt!ra je* po Ge%len!*
lj!ds"a priroda* prepa2ena #o$je"o$om djelatno&!* !n!tar "oje i pomo! "oje jedino
mo,e ,i$jeti* odnosno ona je neprirodna t$ore$ina* "ojom se #o$je"! omog!a$a
opstana".
- /!ndamentalna poenta Stra!sso$og !#enja sa,ima se ! 'a%tje$! po$e'i$anja dr!&t$enog
i indi$id!alnog* +i'i#"og i psi%olo&"og. On ,eli po"a'ati da totalna dr!&t$ena poja$a
in$ol$ira sljedee elemente)
10 ra'li#ite modalitete dr!&t$enog -pra$ni* e"onoms"i* religijs"i i estets"i aspe"t0*
30 ra'li#ite tren!t"e ne"e indi$id!alne %istorije
H0 ra'li#ite o(li"e i'ra,a$anja* me2! "oje spadaj! re+le"si* s$jesne predsta$e i
nes$jesni procesi 5 indi$id!alni i "ole"ti$ni.
- Po Pritc%ard!* socijalna antropologja predsta$lja antropolo&"! disciplin! #iji je 'adata"
i cilj da ispit!je dr!&t$ene instit!cije "ao me2!o$isne segmente dr!&t$enog sistema*
odnosno dr!&t$ene odnose i'me2! #lano$a dr!&t$a i odnose i'me2! dr!&t$eni% gr!pa.
- Antropologija se distancira od ostali% dr!&t$eni% 'nanosti po tome &to njen predmet
o(!%$ata +!ndamentalna pitanja #o$je"a. I' mno&t$a pitanja* tri postaj! naj$a,nija) pr$o*
antropolo&"a priroda* dr!go* antropolo&"a str!"t!ra i tree* antropolo&"i 'a"oni.
- Ia,nost o$i% pitanja se sastoji ! '(li,a$anj! socijalne antropologije i sa$remene
teorijs"e ili #iste antropologije* a pose(no Plessnero$e t'$. sistems"e antropologije ili
antropologije jedinst$a.
3. 8etode ! socijalnoj antropologiji
- 7 na!"ama o #o$je"! s! primjenji$ane tri dominantne metode. Jedna od nji% je
funkcionalizam= o$aj metod !temelj!je ;. 8alinoDs"i. ;itna odli"a njego$e teorije se
ogleda ! tome &to "oristi tri 'na#ajna termina E+!ncionali'maF)
10 Pr$a +orma +!n"cionali'ma ;. 8alinoDs"og je integracionisti#"i prist!p* po #em!
je sli#an sa ;oaso$im integracioni'mom.
- /!n"cija ! o$oj +ormi +!n"cionali'ma ima 'a cilj da o'na#i odnos ili
me2!o$isnost dijelo$a jedne cjeline da i'mjena ili pre$lada$anje jednog od
segmenta djel!je na ostale.
- O$dje se integracioni'am i !tilitari'am me2!so(no is"lj!#!j!. 7tilitari'am
pretposta$lja da po$e'anost dijelo$a cjeline nastaje i' "oristi* &to nije
"ara"teristi"a integracioni'ma.
- 6r!ga $arijanta !tilitari'ma je pris!tna "od oni% teoreti#ara "od "oji% dominira
ideja da ! osno$i po$e'anosti segmentata "!lt!re le,i ne"i cilj. S o('irom na to*
mo,e se go$oriti o teleolo&"om !tilitari'm! ili !tilitarnom teleologi'm!.
Integracioni'am insistira na ideji o "!lt!ri "ao integralnoj cjelini.
30 Polo$inom trideseti% godina 34. stoljea* ta#nije ! djel! E8agija* na!"a i
religijaF* 8alinoDs"i "oristi dr!gi tip +!n"cionali'ma. Radi se o monisti#"om
!tilitari'm!. 7tilitari'am* dr!gi tip +!n"cionali'ma* nala'i s$oje mjesto pose(no !
t!ma#enj! s%$atlji$osti i smislenosti magije. Ona poma,e pojedinc! da i'a2e na
"raj sa s$ojim stra%o$anjima i nei'$ijesnostima. 8agija predsta$lja naj(olji
primjer monisti#"e i !tilitarne +orme +!n"cionali'ma.
H0 Trei tip ili +orma +!n"cionali'ma je d!alisti#"i !tilitari'am. Primjer ta o$! +orm!
d!n"cionali'ma 8alinoDs"og je njego$a teorija religije. Po njem!* religija se
!sredre2!je na $a,ne "ara"teristi"e "!lt!re i pomo! nje se poja#a$aj! i
odr,a$aj! o(i#ajni post!pci i $jero$anja.
- 7$ide o 'na#enj! i 'na#aj! +!n"cionalne metode 'a antropolo&"a istra,i$anja pr!,a
!#enje -. irkema. 7 6ir"emo$oj teoriji "omple"s dr!&t$enog ,i$ota* dr!&t$eni%
post!pa"a i dr!&t$enog $jero$anja se promatra i o(ja&nja$a sa stajali&ta pojma +!n"cije.
6ir"em pojam +!n"cije promatra sa stajali&ta njenog !#e&a i doprinosa "oji jedna
dr!&t$ena #injenica pr!,a potre(ama dr!&t$a i njego$og ,i$ota. 6r!&t$eni ,i$ot tra,i od
pojedinca stalno !'dr,a$anje i o(!'da$anje* jer s! "ole"ti$na $jero$anja i dr!&t$eni
post!pci nepo'nati ,i$ot! njego$i% osjeta i potre(a. To predsta$lja "ardinaln! ra'li"!
i'me2! 8arGo$e i 6ir"emo$e teorije.
- 6ir"emo$a teorija nastaje pod sna,nim !ticajem (iologije @. Spencera.
- 6ir"emo$o !#enje negira pojedince* njego$! s!(je"ti$nost* indi$id!alnost* njego$e
$rijednosti i potre(e. Ono* naime* apsol!ti'ira !log! "ole"ti$nog ,i$ota* na &tet! 'na#aja
pojedinca i njego$og interesa.
- /!n"cija* po 6ri"em!* ne sl!,i +i'i#"im ili materijalnim potre(ama #o$je"a* nego
potre(ama samog "ole"ti$iteta. 7 6ir"emo$om +!n"cionali'm! sredi&nje mjesto
'a!'imaj! pojmo$i* "ao npr. "ole"ti$ni ,i$ot* "ole"ti$ne predsta$e* "ole"ti$na s$ijest*
"ole"ti$ne $rijednosti* "ole"ti$ni interesi i potre(e.
- 6ir"em !staje proti$ s$a"og o(li"a red!"cioni'ma. On pola'i od "ole"ti$a* a ne
pojedinca. Taj pro(lem se prepo'naje ! djel! EO dr!&t$enoj podjeli radaF* gdje se isti#e
da dr!&t$eni ,i$ot ima s$oja d$a i'$ora* tj. sli#nost s$ijesti i podjel! rada. 7 pr$om
sl!#aj! pojedinac je specijali'o$an 'ato &to se* nemaj!i sopst$ene indi$id!alnost* !tapa
! jedan i isti "ole"ti$ni tip= ! dr!gom sl!#aj!* 'ato &to on i pored toga &to ima s$oj li" i
li#n! djelatnost* o$isi od nji% ! onoj mjeri ! "ojoj se od nji% ra'li"!je* pa prema tome
o$isi i od dr!&t$a.
- 6r!ga $rsta metode je strukturalna metoda. Nj! ra'$ijaj! i Cla!de Le$i 5 Stra!ss i
.$ans Pritc%ard. /!n"cionali'am je pos$e 'anemario ra'$ojne i %istorijs"e perpe"ti$e !
pro!#a$anj! dr!&ta$a* #ija je pro&lost nepo'nata. Ta"o2er* nji%o$a str!"t!ralna metoda
!"lj!#!je relacion! anali'!. Osno$na s!&tina str!"t!ralne metode se is"a'!je !
nes!(je"ti$isti#"om* emprijs"om prist!p! socijalnim +enomenima. Njen !temelji$a#
pola'i od te'e da se s$a"a "!lt!ra mo,e s%$atiti s"lopom dr!&t$eni% sistema* na #ijem
$r%! stoji je'i"* pra$ila $jen#anja* pri$redni odnosi* !mjetnost* 'nanost i religija.
- Primjen! str!"t!ralne metode Stra!ss i'$odi anali'om sistema srodst$a i ,enid(eni%
pra$ila nera'$ijeni% plemens"i% "ole"ti$iteta. Tom pro(lem! pos$e!je spis
E.lementarne str!"t!re srodst$aF ! "ojem ra'li"!je tri (itna odnosa) i'me2! (rae i
sestara* i'me2! m!,a i ,ene i i'me2! roditelja i djece. Te odnose Stra!ss sta$lja !
"orelacij! sa sistemom socijalni% odnosa* s pra$om i o(a$e'ama.
- Primarna sla(ost Stra!sso$e str!"t!ralne metode mani+estira se ! eliminiranj! #o$je"a
"ao s!(je"ta ili* (olje rei* #o$je" g!(i 'na#enje i !log! s!(je"ta i postaje o(je"t smisla.
- Ca Le$i 5 Stra!ssa str!"t!ra predsta$lja s"!p elemanata i'me2! "oji% postoji stalan
odnos* odnosno relacija "oja je podre2ena ra'nim a"siomima -s!do$ima* sta$o$ima ili
is"a'ima0. Str!"t!ra se sastoji od elemanata "oji s! ta"$i da (ilo "a"$o mijenjanje jednog
od nji% po$la#i 'a so(om mijenjanje s$i% dr!gi% elemenata.
- 6r!gi pojam "oji ima sredi&nje mjesto ! str!"t!ralnoj antropologiji je pojam dr!&t$ena
cjelina. Stra!sso$i !$idi ! (it cjeline "ao dr!&t$enog +enomena se (itno ra'li"!je od
!$ida +!n"cionalista "oji dr!&t$en! cjelin! tretiraj! is"lj!#i$o "ao +!n"cionaln! cjelin!.
To Stra!ss opra$dano od(ac!je* jer dr!&t$ena cjelina mo,e (iti i dis+!"ncionalna.
- Pritc%ardo$a teorija "oristi str!"t!raln!* +!n"cionaln! i relacijs"! anali'! ili prist!p.
Pritc%ardo$o !#enje je (itno ra'li#ito ne samo od Radcli++ ;roDno$og +!n"cionali'ma*
jer o&tro od(ac!je njego$ !tilitari'am* nego i od 6ir"emo$og +!n"cionali'ma "oji !staje
proti$ intele"t!alisti#"i% teorija. Osno$! Pritc%ardo$e antropologije #ini ideja da je
#o$je" ra'!mno (ie.
- Ta"o2er* ra'li"a i'me2! Radcli++ 5 ;roDno$og i Pritc%ardo$og +!n"cionali'ma
is"a'!je se i ! pogled! cilje$a antropologije. Radcli++ 5 ;roDn je 'anemario %istorij! i
smatrap da antropolog mo,e (e' %istorije naroda "ojeg pro!#a$a* dotle Pritc%ard misli da
jedno od "ardinalni% pitanja 'a antropologa predsta$lja odnos i'me2! antropologije i
%istorije= !$idi antropologa s! potp!niji !"oli"o respe"tira 'na#aj %istorije naroda* "oji je
predmet njego$og istra,i$anja.
- Pritc%ard ingnorira indi$id!!. Capra$o* pro!#a$aj!i instit!cije* Pritc%ard i% ra'!mije$a
na ra'ni jedin"e ! dr!&t$!* ali se (itno ra'li"!j! od 8arGa jer se opredjelj!je 'a
ideali'am* a 8arG 'a materijali'am. Pritc%ard smatra da dr!&t$o postoji ! d!%!.
- Speci+i#nost Pritc%ardo$og !#enja se sastoji ! tome &to nastoji da dr!&t$o i dr!&t$en!
str!"t!r! pojmi i'n!tra* odnosno s!(je"ti$no* #ime se po"a'!j! njego$e idealisti#"e
po'icije.
- Jo& jedna ra'li"a i'me2! Radcli++e 5 ;roDna i .$ans Pritc%arda je ! tome da pr$i !
istra,i$anj! +!n"cionalnosti dr!&t$a i njego$e str!"t!re primjenj!je analiti#"i metod* do"
Pritc%ard "oristi integrati$ni prist!p. Osno$na s!&tina njego$og integrati$nog prist!pa se
is"a'!je ! tome da se s$a"i dio datog sistema !#ini s%$atlji$im "ro' njego$o po$e'i$anje
sa dr!gim dijelo$ima.
- ;itno dr!ga#ija metoda ! istra,i$anj! i o(ja&nja$anj! #o$je"a i o(li"a njego$og
socijalnog ,i$ota je dija"eti#"a metoda. Ona je mnogo starija od +!n"cionalne i
str!"t!ralne metode.
- 6ijale"ti#"i na#in mi&ljenja se poja$lj!je jo& "od stari% Gr"a. >od Platona* dijale"ti"a
o'na#a$a !mjetnost dis"!sije na temelj! pitanja i odgo$ora. 7 @era"lito$om !#enj!
st$arnost je s%$aena ! stalnim promjenama* a proti$rje#nosti i s!protnosti predsta$ljaj!
i'$ore "retanja i ra'$oja. 7 tome se sastoji s!&tina @era"lito$e teoreme) Panta rei -S$e
te#e* s$e se mijenja0.
- 6$ije s! dominantne i me2!so(no s!protne dijale"ti#"e metode @egelo$a i 8arlso$a.
S!&tina @egelo$e dijale"ti"e se sastoji ! tome &to proces mi&ljenja pret$ara ! samostalan
s!(je"t* do" 'a 8arGa idejni s$ijet predsta$lja materijalni s$ijet prenijet i prera2en !
#o$je"o$oj gla$i.
- Od pose(nog 'na#aja je 8arGo$a dijale"ti#"a metoda. Ona 'a ra'li"! od @egelo$e
idealisti#"e dijale"ti"e* po"a'!je da #o$je" s$oj st$arni i idejni s$ijet i'la,e radi"alnim
promjenama.
- 8arGo$a metoda dijale"ti#"og i'laganja prirode lj!ds"og (ia* o(li"a i normi
dr!&t$enog ,i$ota se (itno ra'li"!je od s$i% pomen!ti% metoda. Ona se ne mo,e
ra'!mjeti (e' njenog +!ndamentalnog principa) "orijen #o$je"a je sam #o$je"* odnosno
naj$i&a $rijednost 'a #o$je"a je #o$je". Pola'ei od toga* 8arG prist!pa dijale"ti#"og
anali'i gr2ans"og dr!&t$a.
- @egel se po'i$a na logi#"e "ategorije "oje le,e ! temelj! gra2ans"i% instit!cija i
gra2ans"og dr!&t$enog procesa. Nas!prot tome* 8arG do apostra"tni% "ategorija dola'i
!opa$anjem '(iljs"i "on"retnog* #injeni#nog materijala ! "ojem se o#it!je gra2ans"i
na#in proi'$odnje ,i$ota.
- S!&tina 8arGo$e dijale"ti#ne metode se sastoji ! tome &to istra,!je i o(ja&nja$a one
str!"t!re proi'$odnje ,i$ota i ra'ni% +ormi #o$je"o$e djelatnosti "oje omog!a$aj! !
"on"retnoj epo%i gra2ans"e %istorije neprirodno s!protsta$ljanje i rangiranje
jedna"o(itni% i "onstit!ti$ni% 'ona lj!ds"e djelatnosti. Pola'ei od sta$a da je #o$je" po
s$ojoj s!&tini proi'$odno* pra"ti#"o* misaono i %istorijs"o (ie* 8arG s$ojom idejom o
#o$je"! se 'ala,e 'a !"idanje ot!2ene i post$arene jedinst$ene (iti lj!ds"og (ia* #ije
ot!2enje i s$o2enje #o$je"a na p!"! st$ar nastaje "lasnom podjelom dr!&t$a* odnosno
"lasnim posredo$anjem lj!ds"e eg'istencije.
- 6ijale"ti#"a metoda predsta$lja metod! istra,i$anja i o(ja&nja$anja poja$a ! nji%o$om
nepre"idnom proces!* ! po$e'anosti sa dr!gim poja$ama* ! !'ajamnoj !$jeto$anosti i
determiniranosti !ope= ona ot"ri$a ! poja$ama nji%o$e s!protnosti i proti$rje#nosti*
negacij! odre2eni% stanja ili sit!acija i nastajanja nji%o$i% no$i% o(li"a.
- Pored na$edeni% metoda* ne"i antropolo'i primjenj!j! i historijsko 7 komparativnu
metodu -.$ans Pritc%ard i Stra!ss0. Pritc%ard smatra da antropolog "oristi metod!
"omparacije "a"o (i odredio (itne oso(ine str!"t!ralni% +ormi i ra'loge 'a nji%o$!
promjen!.
- 6ir"emo$a teorija pola'i od ideje da se o$a $rsta metode mo,e primijeniti ! triadnom
smisl!* odnosno na#inima) pr$i na#in se odnosi na istra,i$anje ra'noli"osti ,i$ota*
pona&anja i djelo$anja ! jednom dr!&t$!* dr!gi se ti#e pro!#a$anja ra'li#iti% $remens"i%
perioda jednog dr!&t$a i trei na#in se primjenj!je ! pro!#a$anj! $i&e dr!&ta$a ra'li#itog
"ara"tera.
Pr$a gla$a
Socijalna antropologija i ne"e na!"e i discipline o #o$je"!. ne"a dominantna
antropolo&"a !#enja
a0 Socijalna antropologija i +ilo'o+s"a antropologija
- Cilj socijalne antropologije ogleda se ! tome &to nastoji sagledati s$e $ido$e #o$je"o$e
dr!&t$enosti -e"onoms"i* politi#"i* pra$ni* religijs"i i estets"i o(lici #o$je"o$og ,i$ota0
"ao jedne cjeline.
- Ca ra'li"! od nje* +ilo'o+s"a antropologija posta$lja pro(lem na pos$e dr!gim
osno$ama* ne ospora$aj!i ono do #ega dola'e ra'ne na!"e ili grana na!"a o #o$je"!*
nego ,eli da go$ori o istini cjelo$itosti lj!ds"og (ia.
- Potre(! postojanja n!,nog odnosa i'me2! socijalne i +ilo'o+s"e antropologije ista"li s!
sa$remeni +ilo'o+s"i antropolo'i) Cassirer !#enjem o #o$je"! "ao animal s?m(olic!m*
Ge%len s$ojom elementarnom antropologijom i antropologijom instit!cija i Plessner*
teorijom !topijs"og stajali&ta. O$i 'adnji* !pr"os ra'li"ama* pola'e od #o$je"a "ao
s!(je"t 5 o(je"ta "!lt!re i s!(je"t 5 o(je"ta prirode. Oni se ra'li"!j! od antropologa "oji
pola'e od +!n"cije i str!"t!re dr!&t$a ili sistema* &to #ini Stra!ss.
- /!ndamentalna ra'li"a i'me2! socijalne i +ilo'o+s"e antropologije se sastoji ! tome &to
+ilo'o+s"a antropologija pretendira da (!de cen'or s$im na!"ama o #o$je"!* do"
socijalna antropologija ima 'a cilj da anali'ira ra'ne o(li"e socijalnog posredo$anja
#o$je"o$og ,i$ota* njego$og $jero$anja* mi&ljenja* post!panja* djelo$anja i $redno$anja
onoga o #em! misli* i &ta $jer!je i na #em! !sredsre2!je s$oje mi&ljenje i djelo$anje.
- Pres!dno pitanje 'a odnos i'me2! soscijalne i +ilo'o+s"e antropologije je) da li se
ra'li"e i'me2! nji% odnose na predmet ili na ni$o teorijs"og mi&ljenja* odnosno na
sinteti#"o i'laganje i o(ra'laganje teme "ojom se (a$eB Odgo$or podra'!mije$a da
pomen!ta ra'li"a o(!%$ata i pr$o i dr!go.
- Predmet socijalne antropologije je ne samo indi$id!a i njena s!(je"ti$nost* nego i
lj!ds"a gr!pa i njena dr!&t$ena organi'acija* do" +ilo'o+s"a antropologija nastoji da
ra'!mije #o$je"a i njego$e speci+i#nosti* "oje ga o&tro disting$iraj! od ,i$otinjs"og
s$ijeta.
- S o('irom na o$o* +ilo'o+s"a antropologija se "ara"teri'ira i'ra'itom apstra"tno&!* &to
nije sl!#aj sa socijalnom antropologijom.
- Postoji dominantna ideja "od predsta$ni"a moderne +ilo'o+s"e antropologije* ! pr$om
red! Cassirera* Sc%elera* Plessnera* Ge%lena* Portmanna i dr!gi%* ta"o i "od oni%
na!#ni"a "oji raspra$ljaj! o o(licima #o$je"o$e socijalne organi'acije* da je "!lt!ra
jedan od o(li"a #o$je"o$og pona&anja ili djelo$anja. Ona je npr. 'a no$o"anto$ce i
predsta$ni"e +ilo'o+ije ,i$ota "amen temeljac 'a isticanje ra'li"a i'me2! prirodni% i
d!%o$ni% na!"a.
- Socijalna antropologija se oslanja na +ilo'o+s"!. /ilo'o+s"a antropologija 'a s$oj!
pretposta$"! ima +ilo'o+ij! prirode* tj. jedno neempirijs"o promatranje tjelesnog s$ijeta*
i' "ojeg se i'gra2!je d!%o$no 5 lj!ds"i s$ijet.
- S!&tina pitanja o odnos! i'me2! +ilo'o+s"e antropologije i socijalne antropologije* se
sastoji ! tome da +ilo'o+s"a antropologija predsta$lja teorijs"i +!ndament socijalnoj
antropologiji.
- /ilo'o+s"a antropologija socijalnoj antropologiji pr!,a teorijs"! osno$! 'a !op&ta$anje
'nanja o #o$je"! i s$i% njego$i% t$ore$ina* ! pr$om red! "!lt!re. ;e' oslanjanja na
+ilo'o+s"! antropologij!* socijalna nije ! stanj! da ! cjelini sagleda s$oj predmet tj.
#o$je"a* njego$e t$ore$ine i nji%o$ odnos prema njem!.
- /ilo'o+s"a antropologija !t$r2!je +!ndamentalne principe s$a"e $rste antropologije.
Porast e$identni% ra'li"a i'me2! pose(ni% antropologija* s$a"o 'nanst$eno istra,i$anje i
ispiti$anje #o$je"a mora pola'iti od ne"i% osno$nij na#ela o speci+i#nim s$ojst$ima
#o$je"a "oji ga distanciraj! od ,i$otinjs"og s$ijeta.
- Cassirera interes!je pro(lem #o$je"o$e dr!&t$enosti* #ij! s!&tin! i "omple"snost
red!cira na ra'ne +orme sim(ola= on isti#e da je #o$je" ta"$o (ie "oje stalno tra,i se(e 5
(ie "oje ! s$a"om moment! s$oje eg'istencije mora da pro!#a$a i istra,!je !$jete s$oje
eg'istencije.
- Cilj socijalne antropologije se sastoji ! tome da se na temelj! empirijs"i% #injenica
sagledaj! dr!&t$eni aspe"ti #o$je"o$e s!&tine i one pretposta$"e "oje spre#a$aj! njeno
potp!no is"a'i$anje.
- Ie'a i'me2! socijalne antropologije i sa$remene +ilo'ods"e antropologije= pr$a opis!je
odnos indi$id!alni% i socijalni% pretposta$n"i #o$je"o$og ,i$ota* mi&ljenja* djelo$anja i
$redno$anja* do" dr!ga traga 'a s!&tinom* speci+i#nos&! i monopolom lj!ds"og (ia.
-Plessnero$a sistemats"a antropologija 5 ra'!mie$a #o$je"a "ao s!(je"ta i o(je"ta s$og
,i$ota0.
(0 Socijalna antropologija i +i'i#"a antropologija
- Ne"i teoreti#ari s! s"loni da pro(lem dr!&t$enosti #o$je"a promatraj! neo$isno od
njego$i% prirodni% dispo'icija* do" dr!gi smatraj! da dr!&t$enost ! &irem smisl!
pr$enst$eno o$isi od (iolo&"e dimen'ije #o$je"a. Trei* nas!prot pret%odnim*
identi+iciraj! 'a"one prirodnosti i dr!&t$enosti ili* pa"* 'a"one dr!&t$enosti red!ciraj! na
'a"one prirodnosti.
- Gla$na sla(ost o$i% mi&ljenja se is"a'!je ! tome &to 'a(ora$ljaj! da se #o$je" mora
promatrati i ra'!mije$ati istodo(no i jedna"o(itno "ao prirodno i dr!&t$eno (ie.
- /i'i#"a antropologija se 'anima 'a pitanja +i'i#"e "onstit!cije #o$je"a. Njeni
predsta$nici potenciraj! na ra'lici i'me2! +i'i#"og aspe"ta i aspe"ta dr!&t$enosti
lj!ds"og (ia.
- Ra'li"a) Socijalna antropologija ima 'adata" da empirijs"im p!tem istra,i !$jete
lj!ds"e eg'istencje ! s$ijet! "oje on st$ara* #ime posti,e opra$danost s$og postojanja.
Njen je cilj da* "oristei ra'ne metode* opi&e #o$je"a* njego$e norme i o(li"e dr!&t$enog
,i$ota i "a"o se njego$e t$ore$ine odr,a$aj! na njego$! indi$id!alnost i dr!&t$enost. 6a
(i to postigla* socijalna antropologija se !gla$nom oslanja na !$ide do "oji% s! do&le
ra'ne dr!&t$ene na!"e.
- Socijalna antropologija +ormira sli"! o #o$je"!* +orme i norme njego$og indi$id!alnog
i dr!&t$enog ,i$ota. S dr!ge strane* +ilo'o+s"a antropologija nastoji +ormirati cjelo$it!
sli"! o #o$je"!* odnosno jedinst$! njego$e tjelesnosti* d!&e$nosti i d!%o$nosti. To
pose(no dola'i do i'ra,aja "od Plessnera.
- njema#"i antropolo'i o&tro od$ajaj! +i'i#"! antropologij! od "!lt!rne ili socijalne
antropologije ona"o "a"o je s%$aa Stra!ss. On je pojam socijalne antropologije
indeti+icirao sa antropologijom !ope. Po njem!* socijalna antropologija predsta$lja
na!#n! disciplin!* #iji je 'adata" da istra,!je ra'ne aspe"te #o$je"o$og dr!&t$enog
,i$ota* a cilj socijalne antropologije je spo'na$anje totalnog lj!ds"og (ia ! s$im
aspe"tima.
- Postoji ra'li"a i'me2! Stra!sso$e odred(e socijalne antropologije i Ge%leno$e
empirijs"e ili elementarne antropologije. Ge%leno$ pojam "!lt!re* "oja predsta$lja
"ompen'acij! #o$je"o$e (iolo&"e de+icijentnosti* ne po"ri$a se odre2enjem socijalne
antropologije* "oje n!di Stra!ss. S dr!ge strane* Ge%leno$a empirijs"a antropologija se
(itno ra'li"!je od Plessnero$e sistemats"e antropologije ili antropologije jedinst$a* jer
dr!ga jasnije isti#e odnos i'me2! #o$je"o$e indi$id!alnosti i dr!&t$enosti* &to po"a'!j!
Plessneo$a stajali&ta o odnos! !n!tarnjeg i 8i ili S!- s$ijeta i antropolo&"im 'a"onima.
- Stra!sso$o !#enje insistira da se mentalitet s$a"og #o$je"a (e' o('ira na st!panj
ra'$oja temelji na odre2enim str!"t!rama "oje !$ije" implicintno sadr,e ! se(i odre2ene
logi#"e operacije i trans+ormacije* mada one lj!dima* "ao i djeci* ostaj! pods$jesne* s
dr!ge strane.
c0 Socijalna antropologija i sociologija
- 8nogi sociolo'i neopra$dano smatraj! da je socijalna antropologija samo pomono
sredst$o sociologije. Ta"o stajali&te !gla$nom dominira "od oni% sociologa "oji
primjenj!j! t'$. str!"t!ralno 5 +!n"cionaln! metod! istra,i$anja i opisi$anja ra'ni%
dr!&t$eni% +enomena. T! metod! primjenj!je Radcli++ 5 ;roDn i .$ans Pritc%ard.
8e2!tim* oni* !mjesto da po2! od #o$je"a i njego$e n!,nosti i sposo(nosti 'a
dr!&t$eno&! i da ta"o do2! do mjesta 'na#aja i !loge sistema i instit!cija* oni post!paj!
o(ratno tj. pola'e od instit!cija i sistema.
- Predmet socijalne antropologije je #o$je" i mani+estiranje njego$og dr!&t$enog ,i$ota.
Nas!prot tome* sociologija 'a s$oj predmet ima dr!&t$o* "omponente njego$e
organi'acije* "oje #ine osno$! ,i$ota #lano$a odre2eni% tipo$a dr!&t$eni% 'ajednica. Ona
ne !'ima ra'noli"e aspe"te indi$id!alnosti i s!(je"ti$ne do,i$ljajnosti #o$je"a na "ojima
insistira socijalna antropologija. Sociologija je jednom rje#j! na!"a o dr!&t$enim
#injenicama.
- Strogo ra'd$ajanje antropologije od sociologije naglasili s! predsta$nici t'$.
sociolo&"og +ormali'ma* Simmel -Cimel0. On predmet sociologije ograni#a$a is"lj!#i$o
na #iste +orme me2!lj!ds"i% odnosa* pri #em! 'aspota$lja "!lt!rn! i d!%o$n! sadr,in!
ti% +ormi* "ao &to s! pra$o* moralnost* religija i !mjetnost* odnosno e"onoms"e ili
politi#"e temelje dr!&t$a.
- Socijalna antropologija istra,i$anje s$og predmeta temelji na socijalnim ili dr!&t$enim
#injenicama. Osni$a# sociologije je O. Comte ->ont0. Po njego$om mi&ljenj!* sociologija
je na!"a nad na!"ama* odnosno ne"a $rsta primarne +ilo'o+ije "ojom se 'amjenj!je
$lada$ina meta+i'i#"e interpretacije dr!&t$a.
- Ideja da socijalna antropologija predsta$lja samo pomono sredst$o sociologije potp!no
je nepri%$atlji$a* jer se sadr,aji nji%o$i% predmeta (itno ra'li"!j!* mada nji%o$i predmeti
me2!so(no palpiraj!.
- Socijalna antropologija istra,!je i pro!#a$a #o$je"a ! njego$oj idni$id!alnosti i
dr!&t$enosti i nji%o$ odnos.
- Apstra%iranje ili !op&ta$anje tre(a da predsta$lja 'ajedni#"! crt! antropologije i njeni%
disciplina i sociologije i sociolo&"i% disciplina.
- Predmet socijalne antropologije se ne mo,e apsol!tno od$ojiti od predmeta sociologije*
mada i'me2! nji% postoji ra'li"a. Na nj! s! !"a'ali mnogi teoreti#ari* jedan od nji% je
6ir"emo$ !#eni" 8arcel 8a!ss -8os0. Po njem! sociologija je antropolo&"a na!"a.
6r!gi teoreti#ari i'$ode sas$im s!protn! te'!* po "ojoj je socijalna antropologija grana
sociologije. Ta"$o stajali&te ra'$ija Pri#ard. Ono se ne mo,e pri%$atiti. Pri#ard pra$i
"ardinalne gre&"e &to ne primje!je jasne ra'li"e i'me2! socijalne antropologije i
sociologije.
- Sociologija* 'a ra'li"! od socijalne antropologije* sadr,aj! s$og predmeta prist!pa na
pos$e dr!ga#iji na#in. Speci+i#nost prist!pa pr$e se ogleda ! tome &to ne mo,e i$ol$irati
s$e i $eoma "omple"sne aspe"te indi$id!e i !'ro"e i posljedice odnosa i'me&! nje i
dr!&t$a.
- Ona nastoji da opi&e one aspe"te st$anosti "oji imaj! opi "ara"ter* interesira se samo
'a ono &to se ! ormi dr!&t$enosti indi$id!e poja$lj!je "ao 'ajedni#"a "ara"teristi"a
pripadni"a glo(alne dr!&t$ene 'ajednice.
- Ca sociologij!* #o$je" je jedinica dr!&t$ene str!"t!re* element dr!&t$enog gr!piranja i
dr!&t$eni% odnosa. Ona se $i&e interesira 'a socijalne +a"tore i socijalne reg!latore a"cije*
nego 'a na#ine na temelj! "oji% indi$id!e do,i$lja$aj! dr!&t$ene norme i standarde
pona&anja. Nas!prot njoj* na s!(je"ti$nom i indi$id!alnom do,i$lja$anj! dr!&t$eni%
normi i standarda pona&anja #o$je"a insistira socijalna antropologija. To je jedna od
primarnih razlika izmeu socijalne antropologije i sociologije.
- Ca ra'li"! od antropologije* a pose(no antropologije Ei'n!traF* sociologija se ne 'anima
'a s!(je"ti$itet i indi$id!alitet #o$je"a ili njego$o do,i$lja$anje ade"$atnog ili
neade"$atnog socijalno% posredo$anja. Sociologija n!di odgo$or na pitanje "a"o se
indi$id!alno trans+ormira ! dr!&t$eno.
- Istra,!j!i dr!&t$o i ra'ne o(li"e dr!&t$ene organi'acije sociologija sta$lja te,i&te na
glo(alno dr!&t$o. To predsta$lja jedan od naj(olji% po"a'atelja ra'li"e i'me2!
sociologije i socijalne antropologije. 8e2!tim* ono &to i% po$e'!je jeste primjena* pored
ostali%* "omparati$ne metode.
- Cajedno* amtropologija i sociologija daj! osno$! 'a istra,i$anje #o$je"a i dr!&t$a "ao
totaliteta. Pr$a istra,!je eg'istencijalne !$jete #o$je"a* norme i o(li"e njego$og
dr!&t$enog ,i$ota* "oji proi'ila'e i' !$jeta dr!&t$ene organi'acije* ali se ne mog!
red!cirati na nji%* a dr!ga ispit!je temeljne !$jete dr!&t$a.
d0 Socijalna antropologija i psi%ologija
- Psi%ologija i njene discipline 'a%$aaj! samo pojedine aspe"te ili dimen'ije onoga &to
spada ! predmet socijalne antropologije* ali ne i pro(lem ! cjelini. Stoga* !$idi
psi%ologije ne mog! (iti do$oljni 'a ono &to se podra'!mije$a pod #o$je"o$om
dr!&t$eno&!* jer se interesira 'a elementarne o(li"e lj!ds"og pona&anja i post!panja !
ra'li#itim o"olnostima ! "ojima se #o$je" nala'i.
- Ona se ne interes!je 'a slo,ene poja$e lj!ds"og (ia* npr. 'a pro(lem s$ijesti*
ras!2i$anje* ideja i #o$je"o$og ,i$ota ! dr!&t$enoj 'ajednici. Radi se o pitanjima "ojima
se (a$i socijalna antropologija* (e' "oji% se ne mo,e 'amisliti njen predmet.
- Ra'li"e i'me2! psi%ologije i soc. antropologije se odnose na sadr,aj i opseg nji%o$og
predmeta i na plan! metode. To se odnosi is"lj!#i$o na !log! promatra#a. O(je"ti$nost
"a"$! podra'!mije$a na!#na psi%ologija ! s$ojim tendencijama* ne 'na#i 'anemari$anje
s$ijesti ili s!(je"ta* nego decentracij! ! odnos! na EjaF promatra#a. S o('irom na o$o*
sa$remen! psi%ologij! "ara"teri'iraj! tri orijentacije ili tri stajali&ta) pr$o stajali&te
post!p"a* dr!go generi#"o stajali&te i tree str!"t!ralisti#"o stajali&te.
- Psi%ologij! i socijaln! antropologij! ne dijele pro(lemi pro!#a$anja= (ilo "oje pitanje
"ome prist!pa socijalna antropologija moglo (i da !2e ! podr!#je psi%ologije.
- Ra'li"a i'me2! socijalne antropologije i psi%ologije se sastoji ! tome &to se psi%olo&"a
na!"a odnosi samo na jedan aspe"t onoga &to se mo,e opa'iti* do" socijalna
antropologija ima 'a cilj i 'adata" da predsta$i cjelo$itost #o$je"a "ao dr!&t$enog (ia.
- Socijalna antropologija mora ra#!nati na doprinos psi%ologije i njeni% disciplina.
- Na odnos i'me2! socijalne antropologije i psi%ologije s! (itno !ticale d$ije no$ije
tendencije) njema#"i sociolo&"i +ormali'am i ameri#"i (i%e$iori'am.
- ;itna oso(ina (i%e$iori'ma se sastoji ! red!ciranj! cjelo"p!nog dr!&t$enog ,i$ota na
+i'i#"o 5 psi%olo&"e re+le"se na soljene podsticaje.
- Psi%ologija pona&anja se od antropologije ra'li"!je po tome &to i'!#a$a elementarne
poja$e* re+le"se i nagone* ali ne i s$ijest* ras!2i$anje* ideje itd.* odnosno pojmo$e (e'
"oji% se ne mo,e 'amisliti nijedna grana ili pra$ac antropologije.
- Ge%leno$a empirijs"a antropologija ili antropologija Eodo'doF - ona pola'i od #o$je"a
"ao djelatnog (ia* "oje na temelj! djelo$anja 'a!'ima sta$o$e prema se(i i prema
dr!gima.
- 7pr"os ra'li"ama* postoje ne"e dodirne ta#"e i'me2! antropologije i psi%ologije. Jedna
od ti% ta#a"a je pitanje s$ijesti. Na njen 'na#aj !"a'!je ne samo psi%olog* nego i
antropolog.
- Arnold Ge%len - Po njem!* s$i +enomeni s$ijesti se imaj! ra'!mjeti sa stajali&ta
djelo$anja i ! me2!igri sa njim. O$o #ini solidn! osno$! 'a 'na#ajno pitanje ne samo
sociologije i socijalne antropologije* nego i 'a nji%o$o me2!so(dno ra'li"o$anje "a"o po
predmet!* ta"o i po nji%o$om sadr,aj!.
- Pitanje se ti#e odnosa i'me2! indi$id!alne i "ole"ti$ne s$ijesti* #em! i'!'etn! pa,nj!
pos$e!je nasta$lja# >onto$og po'iti$i'ma 5 6ir"em.
- 6ir"em s$ojom teorijom nastoji da odgo$ori na pitanje 'a&to "ole"ti$na s$ijest
is"lj!#!je samostalnost indi$id!alne s$ijesti. On smatra da s$e &to pojedinac misli*
$jer!je ili i'ra,a$a socijalnog porije"la* pa je ta"o i sam na#in njego$og promatranja i
promei$anja dr!&t$eno !$jeto$an. ;e' socijalnog djelo$anja ili ne"og pritis"a
pojedinac* po 6ir"em!* ne (i imao potre(! da st$ara red ! s$ojim do,i$ljajima i da i%
sre2!je. 6ir"em 'a o$! posta$"! na$odi primjer primiti$ni% religijs"i% o(reda. Oni* po
njem!* po"a'!j! d!(o"! potre(! 'a !sagla&a$anjem indi$id!alni% rea"cija sa
pona&anjem "ole"ti$a.
- Plessner 5 spoljni* !n!tarnji i mi ili socijalni s$ijet.
- .ric% /romm 5 po njego$om mi&ljenj!* lj!ds"a (ia ,ele da se pona&aj! ona"o "a"o
tre(a da se pona&aj! prema 'a%tje$ima "!lt!re. /rommo$a "riti#"a antropologija
ned$oj(eno po"a'!je da s! li#nost* dr!&t$o i "!lt!ra nera'd$ojna cjelina. Od
ne'amjenji$e je $a,nosti +rommo$a ideja o tome da mora postojati ne"o je'gro str!"t!re
"ara"tera ! "ome !#est$!je $eina #lano$a iste "!lt!re* tj. dr!&t$enog "ara"tera* #ije je
+!n"cioniranje (itno 'a od$ijanje "!lt!re "oja 'ajedni#"i djel!je. Primjer 'a o$o* /romm
!'ima o(!#a$anje djece* "oje je* promatrano sa stajali&ta socijalne str!"t!re* jedno od
sredi&nji% rje&enja me%ani'ama transmisije socijalni% potre(a ! "ara"terne crte.
- Odnos i'me2! antropologije i psi%ologije) Antropologija i psi%ologija nastoje pr!,iti
!$ide o 'a"onima "oji $ladaj! lj!ds"im (iem i njego$im pona&anjem. One pola'e od
pretposta$"e da ne&to reagira na o"olne !ticaje i to na odgo$araj!e na#ine "oji
proi'ila'e i' njego$i% s$ojsta$a.
- /!ndamentalna ra'li"a i'me2! socijalne antropologije i psi%oologije) Ona se sastoji !
tome &to se socijalna antropologija* 'a%$alj!j!i primarno s$ojoj matici* odnosno
antropologiji o"ree "a teorijs"om !opa$anj! odnosno &to njen predmet nije li#nost i
njeno pona&anje* nego totalitet #o$je"a posredo$an ra'nim socijalnim +ormama ,i$ota.
To nago$je&ta$a jo& jedn! ne'amjenji$! ra'li"! i'me2! socijalne antropologije i
psi%ologije. Ra'li"a je i'ra,enija* nego &to je to sl!#aj sa ra'li"om i'me2! antropologije i
sociologije.
6r!ga gla$a
Pojmo$i socijalne antropologije i nepora'!mi antropologa
A0 Sredi&nji pojmo$i socijalne antropologije. Ra'li"e i dileme antropologa
- Na pitanje "oji pojam ima sredi&nj! po'icionalnost ! antropologiji* antropolo'i daj!
me2!so(no opre#ne odgo$ore. Postoje tri stajali&ta. Jedni smatraj! da sredi&nji pojam
antropologije #ini ideja "!lt!re* dr!gi misle da je to !tilitari'am "!lt!re i trei pola'e od
"ole"ti$nog ,i$ota ili sistema "ole"ti$ni% predsta$a* potre(a i $rijednosti* smatraj!i i%
dominantnim pojmo$ima.
- Predsta$ni" pr$og stajali&ta je /ran' ;oas* "oji !jedno 'ast!pa i mi&ljenje o "!lt!rnom
determini'm!. Njego$a teorija postaje meta o&tre "riti"e mnogi% teoreti#ara* ! pr$om
red! 8alinoDs"og i Pritc%arda. S!protno o$oj gr!paciji mi&ljenja* postoji !#enje o
!tilitari'm! "!lt!re* "ojeg ra'$ija L. J%ite. Tre! $rst! !#enja ra'$ija 6ir"em.
- Ca pr$o stajali&te* "!lt!ra je primarna odrednica #o$je"o$og pona&anja. Predsta$ni" je
;oas. On smatra da se lj!ds"i post!pci ne mog! o(ja&nja$ati principom stajali&ta* $e
!"a'i$anjem na dr!&t$en! tradicij!. Post!p"e i pona&anja pojedinca tre(a ra'!mjeti
jedino istra,i$anjem o(i#aja dr!&t$a "ojem pripada. Ina#e* ;oas ne pri%$ata
inete"t!alisti#"! ili racionalisti#"! teorij! o "!lt!ri.
- T?lor n!di racionalisti#"o t!ma#enje lj!ds"i% post!pa"a ili pona&anja. S!protno ta"$om
ra'!mije$anj! stoji ;oaso$ "oncept "!lt!re. Cadata" antropologa je* po ;oaso$om s!d!*
da prodre i'$an ra'ine intele"t!alnog ra'mi&ljanja ili* jo& odre2enije* 'a%tje$ da dospije
do ra'ine osjeanja ili ra'ine s!(je"ti$ne "!lt!re na temelj! #ega se os$jetlja$aj! post!pci
i pona&anje jedin"e.
- Plessner i Ge%len raspra$ljaj! o (itnim pitanjima #o$je"a* njego$oj ot$orenosti prema
s$ijet!* odnosno njego$oj e"scentri#nosti ili ne!temeljenosti. Plessnero$a antropologija
jedinst$a i Ge%leno$a elementarna antropologija "ardinalno se ra'li"!j! od !#enja
e$ol!cionista* +!n"cionalista i dr!gi% na!#ni% teorija i to ne samo ! sadr,ajnom* nego i !
metodolo&"om smisl!.
- Ne"i socijalni antropolo'i* a pose(no Cl. Le$i 5 Stra!ss po"re! pro(lem ot!2enja* #ij!
je s!&tin! o(ra'lo,io >arl 8arG i "asnije na speci+i#an na#in ra'matrao .ric% /romm.
- S!&tina 6ir"emo$og !#enja se sastoji ! sta$! da nema dr!&t$a !"oli"o (i se pojedinc!
do'$olilo da se ! pona&anj! !pra$lja samo na temelj! $lastiti% interesa i ,elja. Tada (i
$ladalo na#elo E(ell!m omnia contra omnesF -rat s$ij! proti$ rata s$i%0* &to #ini temelj
@o((eso$e nat!ralisti#"e antropologije. Temelj sistema i dr!&t$ene solidarnosti* po
6ir"em!* nala'i se ! tome &to "od lj!di dola'i na sna'i osjeajna o(a$e'a "ole"ti$nom
,i$ot! s$oga dr!&t$a. Po 6ir"emo$om s%$aanj!* "ole"ti$na $jero$anja i osjeanja imaj!
$lastit! samostalnost* '(og #ega i% tre(a t!ma#iti pomo! $lastiti% !n!tarnji% na#ela.
- 8alinoDs"i (itno dr!ga#ije misli. On ta"o2er* pola'i od osjeanja* ali dr!ga#ijeg
'na#enja. 6o" osjeanja po 6ri"em! proi'ila'e i' solidarnosti* dotle osjeanje po
8alinoDs"om nastaje i' "oristolj!(lja ili samointeresa.
- 8alinoDs"i smatra da lj!di isp!nja$aj! s$oje 'a"ons"e o(a$e'e ne i' osjeanja sa
dr!&t$enom solidarno&! ili !sa2enog i nepristrasnog moralnog po&to$anja prema
na#elima s$og dr!&t$a* nego i' osjeanja sla$olj!(lja i "orisnosti ili interesa.
- O$dje se o#it!je sli#nost i'me2! njego$i% ideja o lj!ds"om djelo$anj! i ideja Spencera i
t?lora. Oni s!* "ao i 8alinoDs"i* smatrali da je pojedinac pre$as%odno moti$iran s$ojim
prirodnim interesima i s"lonostima. T! idej! prije nji% ra'$ijaj! engles"i mislioci* prije
s$ega Loc"e i ;ent%am.
- Pored o$e sli#nosti* postoji i ra'li"a i'me2! 8alinoDs"og s jedne strane i T?lora i
Spencera s dr!ge strane. Ona se o#it!je ! tome &to s! T?lor i Spencer potencirali na
intele"t!* sredt$a pomo! "ojeg pojedinac reali'ira s$oje ineterse i cilje$e. Oni s!
dr!&t$eni sistem* njego$! "o%e'ij!* "!lt!rne instit!cije i lj!ds"o pona&anje i'$odili i'
#o$je"o$i% ra'!ms"i% sposo(nosti* do" pro(lemima #o$je"o$i% po(!da i osjeanja nis!
osta$ili prostora.
a0 >!lt!ra i njena a!tonomnost. 7#enja o "!lt!rnom determini'm!* !ni$er'ali'm! i
relati$i'm!
a.a Ne"a antropolo&"a stajali&ta o "!lt!ri
- Jedan od o(li"a ! "ojima se is"a'!je #o$je"o$a indi$id!alnost i dr!&t$enost jeste
"!lt!ra ! naj&irem smisl! rije#i.
- Teoreti#are e$ol!cionisti#"e* +!n"cionalisti#"e i str!"t!ralisti#"e pro$inijencije
po$e'!je jedna 'ajedni#"a nit. Njena s!&tina se sastoji ! tome &to se manje 5 $i&e
potencira 'na#aj t'$. spolja&nji% i !n!tarnji% aspe"ata "!lt!re. Spolja&nji aspe"t "!lt!re
in$ol$ira te%ni#"e elemnte* materijalne o(je"te i instit!cije* "oji imaj! odre2ene +!n"cije
! cilj! rje&a$anja odre2eni% pro(lema i 'ado$olja$anja potre(a. S o('irom na o$o* mo,e
se go$oriti o materijalnoj "!lt!ri* a pd !n!tarnjim aspe"tom "!lt!re podra'!mije$aj! se
sa'najni aspe"ti. O$i 'adnji dola'e do p!nog i'ra,aja "od no$o"anto$aca i !temelji$a#a
t'$. antropologije jedinst$a.
- 7 socijalnoj antropologiji dominantn! !log! imaj! d$a !#enja) !#enje o !tilitarnoj i
!#enje o ne!tilitarnoj +!n"ciji "!lt!re. Primjer 'a !tilitarn! +!n"cij! "!lt!re predsta$lja
J%ito$a -Iajto$a0 atropolo&"a teorija* a primjer 'a ne!tilitarn! +!n"cij! predsta$ljaj!
;oaso$i i .$ans 5 Pritc%ardo$i antropolo&"i na'ori.
- Rasprostranjena s! mi&ljenja po "ojima "!lt!ra predsta$lja sredst$o pomo! "ojeg se
indi$id!a prilago2a$a dr!&t$enim !$jetima.
- Ca%tje$ ne samo 'a spo'najom* ne%o i mijenjanjem postojeeg s$ijeta* sadr,aja i +ormi
#o$je"o$e eg'istencije posta$lja 8arGo$a antropologija* "riti#"i raspolo,ena prema
na'orima "oji s! samo t!ma#ili s$ijet !' ods!st$o ideje o njego$oj radi"alnoj promjeni.
- Sa$remena antropolo&"a mi&ljenja o s!&tini i +!n"ciji "!lt!re mog! se "lasi+icirati !
ne"oli"o gr!pa. Jedna gr!pa stajali&ta ! "!lt!ri $idi s!&tin! i sim(ol lj!ds"og (ia. Ona
nastoje ne da od(ace tradicionaln! misao o #o$je"! "ao (i! "!lt!re* nego sa je
moderni'iraj!.
- 6r!g! gr!p! predsta$ljaj! ona mi&ljenja #iji predsta$nici potenciraj! na pragmati#noj
+!n"ciji "!lt!re ili* jo& "onci'nije* "oja "!lt!r! promatraj! "ao sim(ol posti'anja
"orisnosti ili interesa.
- Trea gr!pa stajali&ta pola'i od ne!tilitarnog "ara"tera "!lt!re* ra'!mije$aj!i je sa
stajali&ta do,i$ljenog eg'istencijalnog !strojst$a #o$je"a* tj. is"a'ano Ei'n!traF.
- Predsta$nici #et$rte gr!pe mi&ljenja pola'e od ideje da "!lt!r! tre(a s%$atiti is"lj!#i$o
"ao pri%$aanje dr!&t$eni% standarda ili pra$ila "ojima se ni$elira #o$je"o$a
indi$id!alnost.
- Peta gr!pa stajali&ta pola'i od ideje da "!lt!ra predsta$lja slo,en! cjelin!* #iji s!
elemnti 'nanje* !mjetnost* pra$o* moral* o(i#aji i na$i"e "oje #o$je" sti#e "ao pripadni"
dr!&t$a. O$! idej! pose(no ra'$ija T?lor* s$ojom e$ol!cionisti#"om i !ni$e'aliati#"om
teorijom.
- Kesta gr!pa santropologa pola'i od sta$a da "!lt!ri ne pripadaj! st$ari "oje lj!di
pri'$ode* nego 'na#enja "oja se daj! i na#in nji%o$og sistemati'iranja i osmi&lja$anja.
- Sedma gr!pa smatra da "!lt!ra odre2!je "a"o #o$je" misli i "a"o s%$aa s$oj s$ijet.
- Cl. Le$i 5 Stra!ss s!&tin! "!lt!re red!cira na sistem i str!"t!re. To predsta$lja primarn!
ra'li"! i'me2! njego$og antropolo&"og !#enja i 8arGo$e antropologije* mada se ono
#esto po'i$a na 8arGa. Le$i - Stra!ss (it "!lt!re $idi ! E'ajedni#"oj str!"t!riF lj!ds"og
d!%a. Ta str!"t!ra predsta$lja ling$isti#"! str!"t!r!.
- Pored Cl. Le$i 5 Stra!sso$e str!"t!ralne antropologije* jednostranostima je optereeno i
J%iteo$o e$ol!cionisti#"o i !tilitaristi#"o !#enje. Ono pola'i "ro' d$ije +a'e) pr$a +a'a
se "ara"teri'ira idejom o "!lt!rnom determini'm! i dr!ga nastoji po"a'ati !t!litarn!
prirod! "!lt!re. Po J%ito$om mi&ljenj! "!lt!r! #ine samostalni se"tori)
a0 se"tor materijalni% odnosa
(0 te%nolo&"i se"tor
c0 ideacijs"i se"tor
d0 se"tor stajali&ta "oji in$ol$ira osjeaje
- J%ite i'+ra2!je e$ol!cionisti#"o !#enje o "!lt!ri* "oje od(ac!je slo(odn! ili
a!tonomn! $olj!. Na njego$e !$ide o&tro reagira Pri#ard* smatraj!i slo(odn! $olj!
neras"idi$im dielom socijalne antropologije. J%iteo$o !#enje insistira na istra,i$anj! i
opisi$anj! post!pa"a cjeline* tj. naroda* a ne post!pa"a pojedinca.
- Na post!pcima pojedinca ;oas temelji s$oje antropolo&"o !#enje* "oje postaje predmet
J%iteo$e o&tre "riti"e.
- 6ominantne tendencije antropolo&"om mi&ljenj!) Jedna od nji% je oli#ena T?loro$im
red!"cioni'mom* "oji pola'i od ideje da prirodni 'a"oni igraj! !'$jesn! !log! !
lj!ds"om pona&anj!* i !tilitari'mom "!lt!re* gdje je "orisnost instit!cija potre(no
ra'matrati na temelj! ra'!ma pojedinca* na#ela "oje predsta$ljaja "riterij odre2i$anja
+orme socijalni% instit!cija s$rsis%odno 'ami&ljeni% radi posti'anja interesa pojedinaca.
- 6r!ga tendencija se prepo'naje ! J%ito$om ,igosanj! s$ijesti i !ma.
- Tre! tendencij! po"a'!je ;oaso$a antropologija o slo,enosti "!lt!re* "oja isti#e da se
!"!pnost "!lt!re jednog naroda "ara"teri'ira s$ojom $lastitom jedinst$enom %istorijom.
Po toj antropologiji* "!lt!r! tre(a ra'!mjeti s o('irom na njena $lastita* s!i generis
na#ela* a ne s o('irom na Eprirodna s$ojst$a !maF. S!ptorno* 6ir"em "!lt!r! s%$aa na
temelj! njeni% na#ela ili +!n"cija.
a. (. 7#enja o a!tonomnosti "!lt!re* "!lt!rnom determini'm!* !ni$er'ali'm! i
relati$i'm!
- Pitanje a!tonomnosti ili samostalnosti "!lt!re predsta$lja jedno od sredi&nji% pro(lema
ne samo socijalne antropologije* nego i antropolo&"e misli !ope.
- >od socijalni% antropologa dominiraj! ! osno$i d$ije tendencije ili d$ije gr!pe
stajali&ta o pro(lem! a!tonomije "!lt!re. Jedn! gr!p! #ine e$ol!cionisti#"a teorija
T?lora i J%itea. 6r!g! gr!p! predsta$lja! !#enja ;oasa i .$ans 5 Pri#arda. T?lor pola'i
od ideje da se a!tonomija "!lt!re sastoji ! tome &to s! s$e lj!ds"e instit!cije samostalni
sistemi* "oji imaj! $lastiti ,i$ot. On smatra da postoje sit!acije "ada npr. o(i#aji postoje
samo 'a%$alj!j!i sna'i tradicije.
- T?loer* "ao i "asnije J%ite* ra'$ija teorij! o !tilitari'm! "!lt!re= J%ite pri%$aa
T?loro$! idej! o !tilitari'm! "!lt!re* ali od(ija T?loro$ red!"cioni'am. 6r!gim
rije#ima* J%ite pojam "!lt!re misli ! d$ostr!"om smisl!) ! pr$om* post!pci lj!ds"e
jedin"e s! predodre2eni "!lt!rom* a ! dr!gom smisl! "!lt!ra predsta$lja st$ar i
doga2anje* o$isno od sim(ola "oji preo(raaj! #o$je"a od o(i#ne ,i$otinje ! lj!ds"!
,i$otinj!.
- Pitanje a!tonomnosti ili nesamostalnosti "!lt!re predsta$lja jedno od sredi&nji% tema
ra'ni% mislilaca i teoreti#ara. S o('irom na o$o* ! socijalnoj antropologiji dominiraj! d$a
!#enja. Rije# je o "!lt!rnom determini'm! -T?lor* ;oas* J%ite0 i njego$om o&trom
proti$ni"! .$ans 5 Pritc%ard!.
- I'me2! predsta$ni"a "!lt!rnog determini'ma postoji golema ra'li"a. Ona se sastoji !
s!&tini odgo$ora na d$a (itna pitanja) pr$o* "a"a$ je odnos i'me2! determini'ma i
slo(odne $oljeB i dr!go* "a"a$ je odnos i'me&! red!"cioni'ma i s!i generis prirode
"!lt!re. T! se na$odi ra'li"a i'me2! T?loro$og i J%ito$og !#enja* "oja 'ago$araj!
"!lt!rni determini'am.
- J%ite s$oje !#enje i'$odi i' ;oaso$og "oncepta* "oji s$e poja$ne "ara"teristi"e
"!lt!re red!cira na s!(je"ti$na mi&ljenja* odnosno "!lt!r! odre2!j"e "ao s"!p
pri'$edeni% +enomena. ;osaso$ "oncept "!lt!r! t!ma#i promjenji$im i samostalnim
+enomenom ! odnos! na n!,ne ili prirodne 'a"one ra'$it"a.
- Pored toga* temeljna ra'li"a i'me2! T?loro$og* J%ito$og i ;oaso$og !#enja le,i !
tome &to pr$a d$a insistiraj! na !tilitarnom* a ;oaso$o !#enje na ne!tilitarnom "ara"ter!
"!lt!re. S dr!ge strane* po J%ito$om !#enj! post!pci lj!ds"e jedin"e ! potp!nosti s!
determinirani "!lt!rom* ili (olje rei* ne odre2!j! lj!ds"a (ia "!lt!r!* nego "!lt!roa
sam! se(e odre2!je ili "!lt!ra odre2!je pona&anje #o$je"a.
- >!lt!ra se mijenja i ra'$ija ! s"lad! sa $lastitim 'a"onima i ne podre2!je se
#o$je"o$oj $olji i ,elji. Ona ima s$oj pose(an i a!tonoman ,i$ot. To !#enje pola'i od
ideje da ra'$ita" "!lt!re predsta$lja #o$je"o$o prilago2a$anje +i'i#"om s$ijet!. Po tome
se ono dodir!je sa T?loro$om e$ol!cionisti#"om teorijom. To je istodo(no i ono &to
J%ito$! teorij! ra'li"!je od T?loro$e teorije.
- T?loro$a teorija "a,e da s! lj!ds"o mi&ljenje i pona&anjeodre2eni prirodnim 'a"onima*
"oji ne osta$ljaj! prostora 'a slo(odn! $olj!. S!protno tome* ;oaso$o !#enje o
"!lt!rnom determini'm! pola'i od ideje da slo(odna $olja pojedinca mo,e (iti
ograni#ena* ali ne i potp!no ods!tna.
- Proti$ !#enja "!lt!rnog determini'ma energi#no !staje .$ans 5 Pritc%ard. Njegi$e
o&tre primjed(e toj $rsti !#enja ti#! se t!ma#enja odnosa i'me2! dr!&t$enog
determini'ma i "r&ans"og !#enja. To d$oje se ni"ada ne mog! spojiti. Pritc%ard %oe
jedin"! "ao moralno slo(odnog djelatni"a* jer a"o jedin"a nije odgo$orna 'a s$oje
post!p"e* religija !ope nema smisla.
- Nastojei da naglasi 'na#aj integriteta s!(je"ti$ne "!lt!re* Pritc%ard na$odi tri $a,na
st!pnja ! rad! antropologa)
10 pr$i st!panj je opisi$anje= on se sastoji ! premje&tanj! jedne "!lt!re ! dr!g!.
Antropolog ,i$i me2! pripadnicima jednog naroda i !#i da go$ori nji%o$im
je'"om* da misli pomoi nji%o$i% pojmo$a i da osjea ! nji%o$im $rijednostima i
nastoji nji%o$oj "!lt!ri dati 'na#enje pomo! "ategorija i $rijednosti s$oje
$lastite "!lt!re* odnosno po"!&a$a nji%o$! "!lt!r! t!ma#iti i'n!tra.
30 6r!gi st!panj po$la#i sa so(om str!"t!ralni ili relacijs"i metod. Na o$om st!pnj!
antropolog nastoji ot"riti str!"t!ralni sistem dr!&t$a.
H0 Treem st!pnj! s$og istra,i$anja antropolog pod!'ima "ompariranje "a"o (i
odredio primarne oso(ine str!"t!ralni% +ormi i ra'loge 'a nji%o$o mijenjanje.
- Ca socijaln! antropologij! 'na#ajno je pitanje ra'$it"a i $a,enja s$i% "!lt!rni% i
socijalni% ra'noli"osti. S o('irom na to $a,no pitanje* ! socijalnoj antropologiji
dominiraj! !gla$om d$a stajali&ta. Jedno je !ni$er'alisti#"o* a dr!go relati$isti#"o.
- Predsta$nici pr$og insitiraj! na ot"ri$anj! opi% "riterija ili principa* pomo! "oji% se
mog! po"a'ati ra'li#iti o(lici ,i$ota. Oni apstra%iraj! speci+i#nosti "!lt!rni% i socijalni%
$arijeteta ! traganj! 'a opim i 'ajedni#"im crtama ra'ni% dr!&ta$a i "!lt!ra* odnosno 'a
!ni$er'alnim na#elima.
- Antropolo&"i +!ncionali'am ili 'nanst$ena antropologija ;- 8alonoDs"og pripada onoj
gr!pi antropolo&"i% !#enja "oja 'ago$araj! "!lt!rni determini'am* (e' o('ira na
speci+i#nosti !$jeto$ane prostorom i $remenom.
- 8isao o !ni$er'ali'm! "!lt!re prije 8alinoDs"og ra'$ija .. T?lor.
- Predsta$nici !ni$er'ali'ma "!lt!re smatraj! da se mo,e go$oriti samo o jedinst$enom
ra'$it"! #o$je#anst$a* pa sljedst$eno tome i o nepromjenji$osti ili $je#nosti "!lt!rni%
$rijednosti. O$e dieje se nala'e "od e$ol!cionista i +!n"cionalista. Jedni i dr!gi smatraj!
da postoje !ni$er'alije "oje po$e'!j! dr!&t$a i "!lt!re.
- TDorija o "!lt!rnom $a,enj!. Ona je "ompa"ti(ilna s !#enjem o "!lt!rnom
!ni$er'ali'm!. Predsta$ni te teorije smatraj! da s$e "!lt!rne jedinice ili socijaliteti
predsta$ljaj! jedinice 'a se(e i da s$a"a ! odnos! na dr!g! #ini samostalni i a!tenti#ni
+enomen.
- Najdosljednjiji predsta$nici relati$nog $a,enja "!lt!rni% i ostali% $rijednosti ! 8arG*
Niet'sc%e i moderni po'iti$isti. Oni o&tro !staj! proti$ !ni$er'alnog ! nepromjenji$og
$a,enja "!lt!rni% i ostali% $rijednosti.
(. /!n"cije i instit!cije* nji%o$ 'na#aj i mjesto ! socijalnoj antropologiji
- >oli"i je 'na#aj pojma +!ncije 'a pro!#a$anje #o$je"a jasno po"a'!j! !$idi i dr!gi%
antropologa* npr. A. Ge%lena. On smatra da je "!lt!ra ono &to odre2!je #o$je"a djelatnim
(iem= ona je dr!ga strana lj!ds"e prirode i nado"na2!je #o$je"o$! (iolo&"!
de+icijentnost.
- 7 +!n"cionali'm! i str!"t!rali'm! sredi&nje mjesto pripada pojm! +!n"cije. 6od!&e
postoji ra'li"a i'me2! +!n"cionalista i str!"t!ralista. Ona je i'ra2ena i'me2! pojedini%
predsta$ni"a +!n"cionali'ma* npr. i'me2! 8alinoDs"og i Radcli++ 5 ;roDna. Po o$om
'adnjem* smisao +!n"cije jedne instit!cije* o(i#aja* $jero$anja ili ne"e dr!&t$ene
djelatnosti le,i ! e+e"t! "oji ona proi'$odi na str!"t!r! i procese socijalnog ,i$ota. R.
;roDn smatra da je +!n"cija primarni +a"tor s$i% dr!&t$eni% instit!cija. Ona sl!,i
postojanj! i odr,a$anj! sin%ornijs"og sistema.
- 8alinoDs"i ! s$ojoj E'nanst$enoj antropologijiF na pos$e dr!ga#iji na#in odre2!je
pojam +!n"cije. On smatra da taj pojam mo,emo de+irnirati samo pod !$jetom da
+!n"cija 'ado$olja$a ne"! potre(!.
- S!protno od 8alinoDs"og* "oji s!&tin! i 'na#enje pojma +!n"cije sagleda$a sa aspe"ta
pojedinca i njego$og indi$id!alnog ,i$ota* 6i"rem o$aj pojam promatra sa aspe"ta
predsta$e o ,i$ot! "ole"ti$iteta ili cjeline. On pod pojmom +!n"cije podra'!mije$a !log!
j"oj! jedna instit!cija o(a$lja ! odr,a$anj! "ole"ti$nog ,i$ota* ! "ojem se #o$je"
oso(o(lja$a ! nad$ladanj! determini'ma s$oje ,i$otinjs"e prirode.
- I +!n"cionalni odnosi stoje ! $e'i sa ne"im "ona#nim ciljem* prije s$ega interesom.
- Nas!prot Radcli++ 5 ;roDno$oj antropolo&"om !#enj! stoji teorija "oj! edi+icira .$ans
5 Pritc%ard. On od(ac!je idej! o "ona#nom cilj! instit!cija. A"o (i "ona#ni cilj (io
gla$ni prist!p instit!cija* smatra .$ans 5 Pritc%ard* tada (i se #o$je" red!cirao na
a!tomat. Prema tome* .$ans 5 Pritc%ard energi#no od(ac!je idej! da s! instit!cije
!smjera$ane i r!"o$o2ene ciljem. Po njego$om mi&ljenj!* socijalna antropologija tre(a
da ispit!je dr!&t$ene instit!cije "ao me2!o$isne dijeloe dr!&t$enog sistema.
- Ne"i sa$remeni teoreti#ari* sta$ljaj!i ! centar s$oji% antropolo&"i% istra,i$anja
dr!&t$o* smatraj! da s! ne"e instit!cije predsta$ljale prijela' "a $i&im* tj. sa$remenim
pra$nim i e"onoms"im o(licima. Na o$o !"a'!je !#enje 8arcel 8a!ssa -8osa0* "oji
smatra da moral i !pra,nja$anje ra'mjena ! dr!&t$imma* "oja neposredno pret%ode
sa$remenim dr!&t$ima* npr. pra$ila $eli"od!&nosti i pra$ila ra'mjenji$anja do(ara i
o(a$e'a !'$raanja daro$a.
- Pre"o instit!cija o(e'(je2!je se +!n"cioniranje dr!&t$enog sistema "ao cjeline.
- Ge%len ra'$ija idej! o tome da instit!cije "anali&! odre2ene rea"cije #o$je"a goto$o na
isti na#in "ao &to instin"ti "anali&! njeno pona&anje. O$a ideja jasno po"a'!je
(iologi'ma* "ojim je optereena Ge%leno$a antropologija Eodo'doF.
c. Socijalna atr!"t!ra i ra'na antropolo&"a o(ja&njenja
- 7 socijalnoj antropologiji ja$ljaj! se d$ije "oncepcije* "oje s! toli"o (lis"e da se #esto
identi+iciraj!. To s! "oncepcija socijalne str!"t!re i "oncepcija socijalni% odnosa. Ipa"*
i'me2! nji% postoji ra'li"a. Ra'li"a se is"a'!je ! tome &to se socijalni odnosi sastoje od
elemenata "oji sa#inja$aj! socijaln! str!"t!r!* pa se str!"t!ralna anali'a "ao metodaa
primjenj!je ! pro!#a$anj! dr!&t$a. Njen "rajnji cilj je nadila,enje stari% ili "lasi#ni%
prepre"a* pris!tni% ! tradicionalnim mi&ljenjima.
- Str!"t!ralna metoda apstra%ira mog!nost da se #o$je" i dr!&t$o promatraj! !
neras"idi$noj $e'i. Ta"a$ post!pa" se ne mo,e pri%$atiti* jer ispolja$anje ,i$ota
indi$id!e 'na#i isposlja$anje i potr$r2i$anje dr!&t$enog ,i$ota. Prema tome* odnos
i'me2! pojedinca i dr!&t$a predsta$lja odnos neras"idi$og jedinst$a.
- N!,no je pra$iti ra'li"! i'me2! socijalne +orme i socijalne organi'acije #o$je"o$og
,i$ota. Pomen!tom ra'li"o$anj i'!'etn! pa,nj! pos$e!je ;oas* "oji ! s$ojoj
antie$ol!cionisti#"o% teoriji i'la,e o&toroj "ritici J%iteo$o !#enje o !tilitari'm! "!lt!re.
- Pojam socijalne str!"t!re $e'an je 'a ime najpo'natijeg socijalnog antropologa 34.
stoljea* Radcli++ 5 ;roDna. Po njem!* 'na#aj o$og pojma se sastoji ! tome &to se
pomo! njega so$ijalna antropologija mo,e po$e'ati sa (iolo&"im na!"ama. Radcli++ 5
;roDn smatra da postoji analogija i'me2! organs"e i socijalne str!"t!re. 8es&to sli#no
tome misli i ;. 8alinoDs"i* isti#! da postoji nesporedsna $e'a i'me2! +!n"cija jedne
instit!cije i (iolo&"i% potre(a lj!ds"og (ia. Ipa"* postoji ogromna ra'li"a i'me2!
njego$og i Radcli++ 5 ;roDno$og mi&ljenja. To se prepo'naje po tome &to 8alinoDs"i
pola'i od pojedinca* a Radcli++ ;roDn od dr!&t$a.
- Pr$i smatra da pojedinac s$oje primarne potre(e -tjelesne !do(nosti. (e'(jednost*
"retanje* rast* 'dra$lje0 'ado$olja$a "!lt!rnim* a ne prirodnim s$ojst$ima= lj!di jed!
%ran! "oja je pripremljena !potre(om "!lt!rni% pomagala i te%ni"a.
- S!protno tom !#enj!* 6ir"em s$ojom teorijom o "ole"ti$nom ,i$ot! i'$odi 'a"lj!#a"
da gr!pa namee logi#"oa pra$ila pojedinc!* pose(no podsredst$om je'i"a #ime
ospora$a Le$? 5 ;r!%lo$o !#enje o predlogici* odnosno predlogi#"om mentalitet!.
- Socijalni antropolo'i raspra$ljaj! i o socijalnom sistem! i socijalnom odnos!.
Naj!pe#atlji$ij! ra'li"! i'nosi Radcli++ 5 ;roDn. Po njem!* socijalna str!"t!ra se sastoji
od !"!pnog (roja socijalni% odnosa s$i% pojedinaca ! odre2enom $remens"om ra'do(lj!=
socijalni sistem predsta$lja s"!p lj!di "oji 'ajedno !s"la2!j! s$oje interese* do" socijalni
odnos o(!%$aa pona&anje lj!di "oje se temelji na ta"$om !s"la2i$anj!.
- Radcli++ 5 ;roDn s$oje s%$aanje pojma socijalne str!"t!re i'la,e "ro' tri st!pnja. Pr$i
st!panj se "ara"teri'ira time &to on socijaln! str!"t!r! promatra "ro' pri'm! podjele
dr!&t$a na dr!&t$ene s"!pine ra'li#iti% $rsta 5 (ratst$a* "lano$e itd.
- 6r!gi st!panja se odnosi na idej! da s! dr!&t$ene str!"t!re !temeljene na s"!p!
!n!tarnji% str!"t!ralni% principa ili na#ela. ;itna "ara"teristi"a treeg st!pnja pomen!tog
pojma se sastoji ! tome &to ga Radcli++ 5 ;roDn strogo od$aja od &ireg pojma "!lt!re. On
je pr$o(itno str!"t!r! smatrao samo jednim od spolja&nji% o(li"a "!lt!re. To je st!panje
na "ojem se instit!cije #o$je#anst$a naj(olje mog! ra'!mjeti "ro' nji%o$! +!n"cionaln!
$e'! sa str!"t!rom dr!&t$a.
- S!protno Radcli++ 5 ;roDno$om i'laganj! pojma socijalne str!"t!re stoji .$ans 5
Pritc%ardo$o o(ja&njenje* "oje je dosljedno +!n"cionali'm! i "oje ! o(ja&njenj! pojma
socijalne str!"t!re primjenj!je t'$. relacijs"i metod* #ija s!&tina se sastoji ! tome da se
ne"i dio dr!&t$enog ,i$ota !#ini s%$atlji$im i to na temelj! pri"a'i$anja njego$i% $e'a sa
dr!gim dijelo$ima.
Trea gla$a
Ne"a dominantna antropolo&"a !#enja i antropolo&"i o(rat
1. S!&tina i 'na#enje antropolo&"og o(rata
- 7sljed poja$e ra'ni% antropologija* ili +ilo'o+s"i%* teolo&"i% i antropolo&"i% Ei'amamF*
#ime je nast!pila "ri'a spo'naje #o$je"a o samom se(i* ja$lja se ideja o i'$o2enj!
antropolo&"og o(rata. On je ! osno$i 'na#io o(e'$re2i$anje do tada $ladaj!i% i opre#ni%
!$ida ! #o$je"!* nastojei se predsta$iti "ao po"!&aj i'las"a i' "ri'e ! "oj! s! !pali
#o$je" i e$rops"e 'nanosti. Ijesnici i !temelji$a#i antropolo&"og o(rata s! sa$remeni
mislioci.
- Antropolo&"i o(rat je i'$r&en "rajem 11. i pr$i% decenija 34. stoljea. On je o'na#io
temelj i'gradnje no$e 'nanosti o #o$je"!. Anticipatori antropolo&"og o(rata s!
no$o"anto$ci* ! pr$om red! .rnest Cassirer* "oji ra'$ija !#enje o #o$je"! "ao animal
s?m(olic!m. To !#enje predsta$lja jedn! od $arijanti t'$. Antropologije Eodo'goF.
- Antropolo&"i o(rat ima trostr!"i smisao) pr$o* +ormiranje jasne i "on'istentne ideje o
#o$je"!* dr!go* energi#no od(aci$anje tradicionalni% odgo$ora na pitanje &ta je #o$j* &to
pretposta$lja i nadila,enje d!ali'ma i ra'ni% antropolo&"i% Ei'amaF i tree* ra'!mije$anje
jedna"o(itni% dimen'ija lj!ds"og (ia* tj. njego$e tjelesnosti* d!%o$nosti i d!&e$nosti.
- Antropolo&"im o(ratom se ja$ljaj! #etiri dominantna !#enja. To s!) antropologija
Eodo'goF* antropologija Eodo'odoF* antropologija Ejedinst$a ili sistemats"a
antropologija i antropologija Ei'n!traF.
- Antropologija Eodo'goF se ja$lja ! d$ije $arijante. Jedn! $arijant! ra'$ija 8aG Sc%eler*
"oji se smatra najenergi#nijim 'ago$orni"om antropolo&"og o(rata. 6r!g! $arijant!
ra'$ija no$o"anto$ac .rnest Cassirer* #ija teorija se temelji na ideji o #o$je"! "ao animal
s?m(olic!m.
1. 1. Antropologija Eodo'goF
a. Teorija o #o$je"! "ao animal s?m(olic!m
- /!ndament Cassirero$e antropologije Eodo'goF* odnosno antropologije sim(ola* #ini
ideja o #o$je"! "ao animal s?m(olic!m.
- Pola'ei od ideje da se lj!ds"i s$ijet i #o$je"o$ indi$id!alni i dr!&t$eni ,i$ot mo,e
ra'!mjeti jedino pomo! sim(ola* Cassirer isti#e da odred(! #o$je"a "ao animal
s?m(olic!m tre(a s%$atiti ! +!"ncionalnom* a ne ! s!pstancijalnom smisl!.
- Oni imaj! primarn! $rijednost i "ao ta"$i i'ra,a$aj! (it d!%a. S o('irom na o$o*
Cassirero$! teorija o #o$je"! se o'na#a$a "ao antropologija sim(ola ili antropologija
Eodo'goF* ! "ojoj je #o$je" s%$aen "ao #isto d!%o$no (ie.
- S$oj! antropologij! Eodo'goF ili antropologij! sim(ola* Cassirer i'gra2!je na temelj!
pret$aranja >anto$e "riti"e !ma ! "riti"! "!lt!re. On prigo$ara >anto$om red!ciranj!
d!%a na !m. Po njego$om mi&ljenj!* d!% je &iri od !ma jer o(!%$aa "!lt!r!. Pomo! i
na temelj! pojma d!%a* odnosno sim(ola* Cassirer moderni'ira i dop!nja$a t'$. !ms"!
antropologij!* "oja je dominirala s$e do >anta. Cassirer je ne pri%$aa* ali i ne od(ac!je.
- Li$ot ! 'ajednici* odnosno politi#"i ,i$ot nije jedina +orma dr!&t$ene eg'istencije
#o$je"a. Postoje i dr!ge +orme* "ao &to s! je'i"* mit* religija* !mjetnost i 'nanost* "oje
Cassirer i'na#a$$a sim(oli#"im +ormama. Pomo! nji%* #o$je" po"!&a$a organi'irati
s$oje osjeaje* nade* misli itd. 7 sim(olima* Cassirer $idi "lj!# 'a ra'!mije$anje
lj!ds"og (ia i njego$e nara$i.
- Pola'ei od sim(ola* pomo! "oji% se i'ra,a$a speci+i#nost lj!ds"og (ia i njego$og
s$ijeta* Cassirer i'gra2!je teorij! o #o$je"! ! "ojem o&tro "ri'itira 8arGo$o*
Niet'sc%eo$o i /re!deo$o apsol!ti'iranje e"onoms"og nagona* $olje 'a mo i se"s!alnog
instin"ta. 8e2!tim* (e' o('ira na manj"a$osti* Cassirero$a antropologija sim(ola je* 'a
ra'li"! od dr!gi% dominantni% antropolo&"i% !#enja 34. stoljea* najmanje ostala $e'ana
'a tradicionalno ra'!mije$anje #o$je"a.
- S$ijet sim(ola i sim(oli#"i% +ormi mnogo je ra'no$rsniji i speci+i#niji od +i'i#"og i
ra'ms"og s$ijeta. 6r!gim rije#ima* mit* religija* je'i" i !mjetnost s!o#a$aj! #o$je"a sa
mnogo (ogatijim s$ijetom od onoga &to n!di racionalno mi&ljenje. Gdje god ima #o$je"a
i njego$og odnosa prema s$ijet! t! mora (iti i ra'ni% sim(oli#"i% +ormi "oje taj odnos
posred!j! i "onstit!iraj! pro(leme spo'naje.
- 7 Cassirero$oj antropologii dominira ideja da se priroda #o$je"a i smisao njego$og
,i$ota ne ot"ri$a ! !m!* nego ! cjelini sim(oli#"og. To 'ato &to s$e lj!ds"e
mani+estacije* "oje s! $rlo ra'nos$rsne i (ogate* nis! ra'!ms"e* nego s! po s$ojoj prirodi
sim(oli#"e. Sim(oli#"o mani+estiranje mnogo je &ireg dijapa'ona od ra'!ms"og* jer
!"a'!je na mno&t$o #o$je"o$i% mog!nosti.
- Ca%$alj!j!i s$ojim djelima* tj. sim(olima pomo! "oji% plete mre,! s$og ,i$ota*
#o$je" se (itno ra'li"!je od ,i$otinja "od "oji% djel!je signal. 6r!gim rije#ima* #o$je" je
sim(oli#"o* a ,i$otinja je signals"o (ie.
- Postoji 'ajedni#"a crta i'me2! Cassirero$i% i 6i"remo$i% stajali&ta* !pr"os ogromni%
ra'li"a. Ona se sastoji ! tome &to 6ir"em i Cassirer !"a'!j! na dr!&t$eni "ara"ter mita.
Po Cassirero$om mi&ljenj!* mit je naj$a,niji o(li" "ole"ti$ne s$ijesti= ! njem! se talo,i
najd!(lje ,i$otno is"!st$o #ita$i% generacija.
- Sli#no stajali&'e o mit! edi+icira Arnold Ge%len* smatraj!i da je mit E"a'i$anje po
se(iF.
- Cassirer je s$oj! antropologij! odo'go ili antropologij! d!%o$nosti temeljio na ideji o
potre(i ra'!mije$anja #o$je"o$a d$a s$ijeta) +i'i#"om i sim(oli#"om* !"a'!j!i na
'na#aj sim(oli#"og s$ijeta i njego$i% djelatnosti.
- Sim(oli s!* po Cassirer!* #o$je"o$o djelo. Oni #ine jedinst$o ! s$im +ormama
ispolja$anja d!%a.
- Ca ra'li"! od Sc%elera* Portmanna* Ge%lena* Rot%ac"era i dr!gi% antropologa* Cassirer
ne od(ac!je tradicionaln! odred(! #o$je"a* po "ojoj je #o$je" animal rationale. Naproti$*
onsmatra da te'a o #o$je"! "ao racionalnom (i! ima neprola'n! $rijednosti* jer je
racionalnost jedna od +!ndamentalni% odli"a s$i% lj!ds"i% a"ti$nosti. 8e2!tim* ra'!mom
se ne mog! in$ol$irati s$e +orme #o$je"o$og ,i$ota ! nji%o$om (ogatst$! i
ra'no$rsnosti.
- Cassirero$i !$idi o mit! "ao o(li"! i&ljenja* o(li"a opa,anja i o(li"! ,i$ota* o odnos!
i'me2! Ja i 6!&e* predsta$ljaj! dragocijen! $rijednost 'a socijaln! antropologij! i
antropologij! "ao ope na!"e o #o$je"!. S o('irom na o$o* ona se s!sree sa
Plessnero$om antropologijom Ejedinst$aF ili !ni$er'alnom 'nano&! o #o$je"!.
(. Sc%elero$a antropologija d!%a
(. 1. Radi"ali'iranje o(rata
- Sc%elero$a antropologija d!%a naja$lj!je radi"alno pro$o2enje ideje antropolo&"og
o(rata* a po s$om 'a%tje$! jo& radi"alnija od teorije no$o"anto$aca.
- Po toj teoriji 34. stoljee je $rijeme ! "ojem #o$je" najmanje 'na o se(i. Preci'nije
+orm!lirano* ,i$imo ! $remen! "oje se "ara"teri'ira enormnom "ri'om lj!ds"e
samospo'naje.
- Sc%eler s$ojim !#enjem n!di "riterij 'a edi+iciranje no$e 'nanosti o #o$je"!* "ao o&tre
rea"cije na ra'ne teolo&"e* +ilo'o+s"e i 'nanst$ene antropologi'me.
- Sc%elero$a antropologija Eodo'goF ili antropologija d!%a od pose(nog je 'na#aja 'a
one socijalne antropologe ! #ijim !#enjima dola'i do i'ra,aja #o$je"o$a indi$id!alnost*
odnosno s!(je"ti$nost.
- 7 pr$oj +a'i Sc%elero$og st$arala&t$a dominita teisti#"a misao prema "ojoj na
prapo#et"! s$ega stoji d!%o$ni i s$emog!i Edo(riF (og "oji t$ara s$ijet ni i' #ega. T!
teisti#"! pretposta$"! Sc%eler od(ac!je ! dr!goj +a'i s$oga rada. 7 njoj dominira ideja o
#o$je"! "ao d!%o$nom (i!.

/. 5. Preciziranje pojma duha i odred/a ovjeka
- Preci'iranje pojma d!%a i odred(a #o$je"a predsta$lja o"osnic! Sc%elero$e
antropologije Eodo'goF.
- Sc%eler -Keler0 s$ojom antropologijom Eodo'goF i'ra,a$a energi#no s!protsta$ljanje
racionalisti#"o 5 meta+i'i#"oj interpretaciji #o$je"a* ! "ojoj je !sposta$ljen d!ali'am ili
ja' i'me2! psi%i#"og ili d!&e$nog i +i'i#"og ili tjelesnog ,i$ota. Sc%eler smatra da je
psi%o+i'i#"i ,i$ot jedan. On o&tro oponira i /re!!deo$om (iolo&"om determini'm! i
!#enjima de'ertiranja od ,i$ota i E$olje 'a moF* "oj! ra'$ijaj! Scopen%a!er i Niet'sc%e.
- Sc%elero$o$ pojam d!%a je (itno dr!ga#ijeg 'na#aja od onog "ojeg s!sreemo "od
stari% %elena. Ca%$alj!j!i d!%! #o$je" je ! dr!goj po'i$iji od ,i$otinje* jer se ona nala'i
! odre2enoj s"tr!"t!ri ,i$otne sredine* ! "ojoj je dato samo ono &to je o$isno od nagona
"ao sredi&ta otpora.
- 7mjesto $e'anosti 'a sredin!* "ao (itne "ara"teristti"e ,i$otinje* #o$je" je slo(odan od
sredine.
- Cijela enigma Sc%elero$e antropologije le,i ! pojm! d!%a* '(og #ega se o'na#a$a
antropologijom d!%no$nosti ili antropologijom Eodo'goF.
- 6a (i po"a'ao ! #em! se sastoji nje%o$a s!&tina* Sc%eler sta$lja pod l!p! o&tre "riti"e
d$ije $rste na'ora o #o$je"!.
- Pr$a $rsta na'ora* pris!tna "od Gr"a* daje d!%! ne samo a!tonomij!* nego i snag! i
djelo$anje. Ta"$o s%$aanje se na'i$a "lasi#na teorija.
- 6r!go* Sc%eler imen!je negati$nom teorijom o #o$je"!. Ona pola'i od ideje da se d!% i
st$araj!i a"ti -moralni* logi#"i i estets"i0 temelje na is"lj!#i$om EneF. Nara$no* Sc%eler
od(ac!je o(a pomen!ta s%$aanja. On smatra da d!% ia"o ima $lastit! (it i 'a"onitost* ne
posjed!je $lastit! energij!.
- O$a teorija* po Sc%eler! E(ol!jeF od primarne 'a(l!de) d!% i idjea posjed!j! i'$orn!
mo* odnosno d!% je s$emoni princip. Ona se temelji na t$rdnji o a!tonomiji d!%a i
njego$oj s!&tini i njego$im 'a"onima= a!tonomija d!%a je naj$i&a pretposta$"a 'a idej!
istine i njen! mog!! spo'natlji$ost. Oli#enje "lasi#ne teorije predsta$ljaj! !#enja I(n
R!,dam Spino'e* >anta* /ic%tea* Sc%ellinga i @egela.
- Plessner* Ge%len* Rotc%ac"er* Portmann* Litt* Lipps i dr. energi#no !staj! proti$
Sc%elero$e antropologije.
- Ono &to "ara"teri'ira Sc%elero$! misao o #o$je"! sastoji se ! ideji o eg'istencijalnoj
neo$isnosti d!%o$nog (i#a od organs"og tj. od ,i$ota.
- Sc%eler s%$aa #o$je"a ot$orenim* ne!temeljenim (iem ili (iem es"centri#nosti.
- Idej! o #o$je"o$oj ot$orenosti* ne!temeljenosti ili e"scentri#nosti dalje ra'$ijaj!
Plessner i Ge%len.
- Sc%elera* Plessnera i ostale sa$remene mislioce ne interesiraj! ra'ni o(lici #o$je"o$og
,i$ota -porodica* e"onomija* dr!&t$o* dr,a$a* pra$o itd.0. Po tome* oni se (itno ra'li"!j!
od predsta$ni"a socijalne antropologije* "oji s!&tini #o$je"a* njego$e indi$id!alnosti i
dr!&t$enosti prist!paj! s ne!jedna#enim "riterijima. 8e2!tim* Sc%elera pre$as%odno
'anima samos$ijest #o$je"a* "oja #o$je"a #ini #o$je"om i njego$! nera'ori$! str!"t!r!.
- Speci+i#nost Sc%elero$e antropologije d!%o$nosti ili antropologije Eodo'goF sastoji se*
pored sotalog* ! tome &to isti#e emocije* #iji je 'na#aj ospora$alo tradicionalno mi&ljenje.
- Sc%eler* "riti#"i prist!paj!i jednostranim !$idima ra'ni% antropolo&"i% !#enja !
"ojima se 'aposta$lja 'na#aj emocionalne s+ere* smatra da s! ona pro&la "ro' d$ije +a'e.
Pr$a +a'a traje s$e do po#et"a 11. stoljea. Njoj pripadaj! !#enja 6escartesa* Spino'e*
Lei(ni'a i dr!gi% racionalista. Ona se "ara"teri'iraj! t$rdnjom da ! emocionanom ,i$ot!
nema niega osim elemanat nejasnog i "on+!'nog. Pomen!ti mislioci smatraj! da
emocije predsta$ljaj! ni,i st!panj mi&ljenja. Poslije >anta po#inje drga +a'a mi&ljenja o
#o$je"!. 7 toj +a'i emocije do(ijaj! $ei 'na#aj. 8e2!tim* predsta$nici o$i% na'ora s!
smatrali da se emocionalnost ne mo,e !'dii na st!panja inteligencije i intele"t!alnosti.
- Sc%eler ,eli da emocionalnost !'digne na rang racionalnosti.
- O"osnic! Sc%elero$e antropologije #ini ideja da i' 'a"onitosti gradnje ,i$otne
eg'istencije #o$je"a proi'ila'e s$i njego$i monopoli* poslo$i i djela 5 je'i"* moral* or!2e*
pra$o* dr,a$a* !mjetnost* religija* 'nanost i dr!&t$enost.
- 6!% je monopol #o$je"a i neo$isan je od %istorije. Ost$arenje d!%a* tj. pret$aranje ideja
ili $rijednosti ! st$arnost nastaje te" ! spoj! #o$je"o$e nagons"e osno$e "oja po
Sc%eler! ima inadi$d!alni i "ole"ti$ni o(li" 5 i transcedentni% ili d!%o$ni% sadr,aja.
- O(e'$rije2i$anje 'na#aja %istorije prerdsta$lja sasta$ni dio !#enja predsta$ni"a t'$.
str!"t!ralne antropologije.
- Sredi&nji pojam Sc%elero$e antropologije Eodo'goF ili d!%o$nosti je d!%. On ima s$oje
porije"lo ! d!(o"oj %istoriji mi&ljenja o #o$je"!. I'me2! Sc%elero$og pojma d!%a i istog
! tradiciji postoji golema ra'li"a.
- Ra'li"a i'me2! !ma odnosno d!%a* "ojim se sl!,ila cjelo"!pna misao Capada* i
Sc%elero$a pojma d!%a se sastoji ! tome &to d!% "od Sc%elera in$ol$ira ne samo
mi&ljenje ideja* nego i odre2en! "las! emocionalni% a"ata -do(rota* lj!(a$*
stra%opo&to$anje* d!%o$no #!2enje* d!&e$nost itd.0
- 6r!ga (itna ra'li"a je ! tome &to 'a ra'li"! od "lasi#ne teorije o #o$je"!* "oja je
dominirala cijelom tradiciojom ! "ojom d!% ima i'$orn! mo i samost$arala#"! snag!*
Sc%elero$ d!% ne posjed!je $lastit! mo. Jedino je ,i$ot sposo(an* po Sc%eler!* da d!%
sta$i ! a"cij! i da ga reali'ira. 6r!gim rije#ima* d!% nema $lastite snage i moi. On je
do(oja samo 'a%$alj!j!i ,i$ot!.
- 6!% je* ! s$ojoj #istoj +ormi* (e' moi* snage i djelatnosti. To je ono &to #ini primarn!
s!&tin! Sc%elero$e antropologije d!%o$nosti.
- Sc%elero$a antropologija d!%$nosti isti#e da #o$je" se(e posjed!je trolisno) 1. #o$je"
ima s$ijest o se(i* 3. #o$je" posjed!je po$ratn! in+ormacij! s$oji% stanja i H. #o$je"
posjed!je sposo(nost da s$oje $lastite psi%i#"e mani+estacije posjed!je "ao predmetne.
- <o$je" je d!%o$no (ie* (ie "oje je nadmonije od se(e samog "ao ,i$og (ia i od
s$ijeta.
- Nas!prot #o$je"!* ,i$otinja ima s$ijest "ao po$ratn! in+ormacij! s$oji% tjelesni% stanja
jednom !n!tarnjem centr!. Ona #!je i $idi ali ne 'na da #!je i $idi. To po"a'!je
"ardinaln! ra'lli"! i'me&! #o$je"a i ,i$otinje. Ona le,i ! 'oni $an$italnog ,i$ota= d!% je*
po Sc%eler!* $an$italno.
- Is%odi&te Ge%leno$e antropologije se sa,ima ! ideji da potre(e i pori$i moraj!
+!ncionisati ! pra$c! djelo$anja* spo'na$anja i pred$i2anja. S o('irom na o$o* ona
radi"alno oponira Sc%elero$oj antropologiji d!%o$nosti ili antropologiji Eodo'goF.
/. 8. ,ritika Prethodnik teorija
- M osno$ni% ideja* smjero$a ili teorija o #o$je"! prema Sc%eler!)
10 Pr$a ideja o #o$je"! se s!sree ! cr"$enim -,ido$s"im i "r&ans"im0 "r!go$ima.
Ona nije proi'$od +ilo'o+ije i 'nanosti* nego predsta$lja idej! religijo'nog
$jero$anja. Toj ideji Sc%eler ne po"lanja pa,nj! "oli"o ostalim idejama ili
!#enjima o #o$je"!.
30 6r!ga ideja o #o$je"! je ideja o E%omo sapiens!F. To je ideja stari% Gr"a 5
Ana"sagore* Platona i Aristotela. Ona je jedna od naj'amr&eniji% ot"ria !
%istoriji mi&ljenja. Osno$na misao o$og !#enja sa,ima se ! tome da !m* logos*
ratio pripada samo #o$je"!.
- Pomo! !ma* specigi#nog agensa #o$je" ima mog!nost da s$ijet ili postojee* tj.
ono &to jeste* odnosno (o,anst$o i samog se(e sam spo'na. Sc%eler i'nosi #etiri
odre2enja o$e ideje* smatraj!i da se po njima sla,e* !psr"os ra'li"ama* Aristotel* T.
A"$ins"i* 6escartes* Lei(ni' i >ant. O$aj agens i ono &to s$ijet s$ijetom $je#no t$ori
i o(li"!je jest jedno te isto= o$aj agens "ao logos i "ao lj!ds"i !m je do$oljno moan
i sna,an da ost$ari s$oje idealne sadr,aje -Emo d!%aF* $lastit! mo idejeF0 i
napo"on* o$aj agens je "onstantan.
H0 Tre! na!"! o #o$je"!* "oja o(!%$aa nat!rali'am* po'iti$i'am i pragmati'am*
Sc%eler o'na#a$a "rat"om o'na"om= na!"a "oja pola'i od %omo +a(era. Ona
ospora$a d!%o$ni agens ! #o$je"!* odnosno pose(n! i specigi#n! mo lj!ds"og
!ma.
N0 <et$rta na!"a stoji ! radi"alnoj opo'iciji prema pret%odnim idejama ili na!"ama
o #o$je"!. Ona se pret%odnim !#enjima s!protsta$lja te'om o n!,noj de"adenciji
#o$je"a.
M0 Pet! idej!* Sc%eler o'na#a$a post!latornim atei'mom odgo$ornosti.
/. 9. ualizam nove vrste
- Primarni cilj i 'adata" no$e na!"e o #o$je"! sastoji se ! pre$lada$anj! 6escarteso$e
podjele s!pstancije na Eres cogitansF i Eres eGtensaF* misaonog i prote,nog* psi%i#"og i
tjelesnog. To pre$lada$anje naja$lj!je Sc%eler s$ojom idejom i programom no$e na!"e o
#o$je"!.
- O(e'$re2i$anje pomen!te* "arte'ijans"e podjele ili d!ali'ma psi%i#"og i tjelesnog
mog!e je samo pomo! no$e E#injeniceF. To je d!%.
- 6!% je osno$ni princip "ojim se is"a'!je monopol #o$je"a. On je s!ptoran s$em!* pa i
samom ,i$ot!. 7 tome se sastoji no$a +orma d!ali'ma.* "ara"teristi#na 'a Sc%elero$!
antropologij! Eodo'goF ili antropologij! d!%o$nosti.
- O$aj no$i o(li" d!ali'ma ili s!protnosti ima (itno dr!ga#iji smisao od tradicionalne
+orme. >od Sc%elera je rije# o s!protnosti i'me2! d!%a i ,i$ota.
- Sc%elero$a antropologija insistira na neras"idi$oj $e'i i'me2! ps%ologije i
(ioantropologije* odnosno +i'iologije* &to po"a'!je Sc%elero$o energi#no isticanje da s!
d!&e$no i +i'iolo&"o samo s$ije strane istog ,i$otnog procesa.
- 6!%! pripada +!n"cija ideali'iranja ,i$ota* a ,i$ot sposo(an da d!% sta$i ! a"cij!.
- 6a (i se d!% reali'orao* smatra Sc%eler* mora iti !p!en na nagons"e snage ! s$ijet!* !
#o$je"! i s$jets"oj %istoriji. 6$a s$ijeta* s$ijet ,i$ota i s$ijet d!%a imaj! s$oje ra'li#ite*
imanentne* nad$remens"e str!"t!re* od "oji% nijedan ne !ti#e na nastajanje dr!gog* ali se
stalno ! %istoriji prepli!.
- 6!% ne posjed!je realn! snag! i djelot$ornost* '(og #ega nije ! stanj! da sam s$oje
sadr,aje pret$ori ! ne"e %istorijs"e o(li"e ,i$ota. O$a misao #ini osno$! Sc%elero$og
od(aci$anja @egelo$og !#enja o sposo(nosti apsol!tne ideje da st$ara prirod! i o(li"!je
,i$ot i 8arGo$e teorije o tome da "!lt!ra* s$ijest* d!% nastaj! "ao proi'$od odre2eni%
dr!&t$eni% odnosa* da"le oni% pitanja "oja postaj! predmet istra,i$anja i opisi$anja
socijalni% antropologa ra'ni% orijentacija.
- Sc%eler od(ac!je @egelo$ racionali'am* odnosnospirit!ali'am i 8arGo$ Enat!rali'amF.
7mjesto nji% i tradicionalne +orme d!ali'ma* 'a$r&a$a no$om $rstom d!ali'ma ili
s!protno&! i'me2! d!%a i nagona. 6!% se* po Sc%eler!* "ara"teri'ira nadis"!st$enim
sadr,ajem i nad$remens"om dimen'ijom. On je nemoan i ne posjed!je djelatn! snag! ili
energij!. Nas!prot d!%!* nagoni s! djelatni 'ato &to pret$araj! nad$remens"e d!%o$ne
sadr,aje ! st$arnost ili ,i$ot.
- 6r!gim rije#ima* nagoni s! realni +a"tori ,i$ota i njego$e po"reta#"e snage.
- Sc%eler ostaje dosljedan no$oj $rsti d!ali'ma. Na to !p!!je njego$a misao da d!% nije
i'ra'* nije proi'$od ,i$ota "ao &to ni ,i$ot nije emanacija i proi'$od d!%a. Nedosljedan
s$ojoj pr$o(itno posta$ljenoj ideji o i'gradnji no$e 'nanosti o #o$je"!* Sc%eler od(ac!je
d$a naj!tjecajnija i me2!so(no opre#na stali&ta @egelo$o i 8arGo$o.
5. :ntropologija jedinstva tjelesnost, du.evnosti i duhovnosti ili univerzalna
znanost o ovjeku
a. Cadata" i d!%o$ni poticaji antropologije jedinst$a ili !ni$er'alne 'nanost o
#o$je"!
a. 1. Cadata" antropologije jedinst$a
- Cago$orni" antropologije jedinst$a ili sistemats"e antropologije je @elm!nt Plessner.
Ona ima am(icije da predsta$lja !ni$er'aln! 'nanost o #o$je"!* postaje sredi&te !$ida
ostali% 'nanosti* d!%o$no 5 po$ijesni% i +ilo'o+ije prirode. Njena odli"a se sastoji ! tome
&to sistemati#no i'la,e speci+i#nosti lj!ds"og (ia i to ! nji%o$om jedinst$!.
- 6a (i po"a'ao ! #em! se sastoji s!&tina o$e ideje* Plessner najprije o(e'$re2!je
"arte'ijans"i d!ali'am tj. s!protnost !n!tarnjeg neprote,nog s$ijeta d!&e -rec cogitans0 i
i'$anjs"og tjelesnog s$ijeta -res eGtensa0 * s!(je"ta i o(je"ta* "oji do(ija s$oj smisao i li"
! 6escarteso$om mi&ljenj!.
Cadata" !ni$er'alne 'nanosti o #o$je"! je d$oaspe"ti$ne prirode) pr$o* dosljedno
pro$o2enje ideje o jedinst$enoj slici lj!ds"og (ia i njego$i% speci+i#nosti i* dr!go*
pod!'imanje o&tre "riti"e s$i% +ilo'o+s"i% i 'nanst$eni% Oi'amaP*'(og nji%o$i%
jednostrani% i jednodimen'ionalni% pola'i&ta i is%odi&ta.
Reali'iranje pr$og dijela 'adat"a antropologije jedinst$a ili sistemats"e antropologije se
temelji na ideji da je #o$je" istodo(no teorijs"o i pra"ti#"o pitanje.
Plessner ! program! no$e 'nanosti ne +orm!lira #o$je"a s o('irom na ono &to mo,e i &to
tre(a (iti. Od!stajanje od toga proi'ila'i i' njego$e odred(e po "ojoj je #o$je" ne 5
!temeljeno ili e"scentri#no (ie.
@elm! Plessner smatra da istra,i$anje prirode #o$je"a i njego$i% speci+i#nosti ne mo,e
dati apsol!tno $a,ee odgo$ore i' prostog ra'loga &to je #o$je" e"scentri#no*
ne!temeljeno* ot$oreno (ie spram s$ijeta.
Ideje jedinst$enosti i e"scentri#nosti ili ne!temeljenosti imaj! sredi&nje mjesto !
Plessnero$oj sistemats"oj antropologiji. One m! sl!,e da i'$r&i "riti#"! anali'! ne samo
+ilo'o+s"i%* teolo&"i% i 'nanst$eni% !#enja o #o$je"!* nego i 'a "riti"! Sc%elero$e s%eme
st!pnje$itosti ,i$og s$ijeta.
Sartreo$a antropologija Oi'n!traP ma "oli"o se ra'li"o$ala od pret%odni% mi&ljenja* ipa"
ostaje 'aro(ljena pojmo$nim aparatom @egelo$og mi&ljenja. To po"a'!j! pojmo$i (ie
O'a se(eP i (ie Opo se(iP. Ona !sposta$lja speci+i#n! $rst! d!ali'ma. Od(ac!j!i
ideali'am i reali'am* Sartre posmatra #o$je"a sa stajali&ta njego$og do,i$ljenog
eg'istencijalnog !strojst$a.
Nastojei da dosljedno pro$ede 'adata" !ni$er'alne 'nanosti o #o$je"! "ao s!(je"t!
s$ije s$ijesti i "!"lt!re* "ao o(je"t! s$oje 'nanosti i s!(je"t o(je"t! s$oga ,i$ota*
Plessner se o&tro s!protsta$lja Cassirero$om nastojanj! da !ni$er'aln! 'nanost o #o$je"!
red!cira na teorij! sim(ola* "oja je samo segment !ni$er'alne 'nanosti.
Plessner s"ree pa,nj! da !m ne mo,e (iti od$ojen od dr!gi% #o$je"o$i% moi. 7m
naime* predsta$lja sinte'! s$i% lj!ds"i% moi* prema tome i ra'!ma.
Plessnero$a antropologija jedinst$enosti !po'ora$a da* pored ra'!ma i !ma* #o$je" ima i
dr!ge speci+i#nosti 5 tjelesnost i psi%! 5 "oje s! predmet ra'ni% emprijs"i% 'nanosti
-prirodni% i socijalni%* pose(no (iologije i psi%ologije* "!lt!rne i socijalne antropologije
itd.0* 7ni$er'alna 'nanost o #o$je"! ima 'adata"* smatra Plessner* da "on+rontira i
"riti#"i isnteti'ira ono &to n!de pojedina#ne -prirodne i d!%o$no 5 po$ijesne0 'nanosti i
+ilo'o+ija* pose(no +ilo'o+ija (iologije i +ilo'o+ija prirode. I'me2! o$i% pojedina#ni%
'nanosti i +ilo'o+ije i po$ijesti mora dominirati "om!ni"acija. ;e' !nije npr. (iologije sa
+ilo'o+ijom i %istorijom* ili psi%ologije sa +ilo'o+ijom nema jedinst$ene sli"e o (i! '$ano
#o$je". Ta"$! sli"! nastoje pon!diti pored Sc%elera* Plessner* Ge%len* Portmann i dr!gi
sa$remeni mislioci antropolo&"e orijentacije.
a. 5. uhovni poticaji
- Plessnero$o s%$aanje #o$je"a nastaje na temelj! d!%o$ni% poticaja "oje tre(a s%$atiti
! !,em i &irem smisl!. 6!%o$ne poticaje ! !,em smisl! 'a s$oj! antropologij! jedinst$a
Plessner nala'i ! stajali&tima ;eargsona* 6ilt%e?a -6iltaja0* @!sserla -@!serla0 i !
7eG"!llo$im -Is"ilo$im0 (iologijs"im !$idima.
- 7 #em! se sastoji $e'a i'me2! 6ilt%e?e$e teorije ,i$ota promatranog sa stajali&ta
po$ijesnosti i Plessnero$e antropologije jedinst$a ili !ni$er'alne 'nanosti o #o$je"!B
S!&tina odgo$ora le,i ! Plessnero$om odnos! prema triadnoj +ormi ,i$ota* tj. do,i$ljaja*
i'ra'a i ra'!mije$anja* sredi&nji% pojmo$a 6ilt%e?e$e teorije* ali i (or(e proti$ apstrat"ne
psi%ologije* (or(e proti$ ideala jedne spo'najne teorije i (or(e proti$ $lada$ine
apstra"tni% s%ema i' 1:. stoljea* "oje s! psi%ologij! i spo'najn! teorij! Eo"i$ale
!mjetnim perspe"ti$amaF.
- Plessner je 6ilt%e?e$ triali'am 5 do,i$ljaj* i'ra' i ra'!mije$anje smatrao 'na#ajnim
doprinosom !ni$er'alne 'nanosti o #o$je"!.
- Plessner je s$jestan da je s 6ilt%e?e$om teorijom nago$ije&tena pro(lemati"a da se (it
#o$je"a nala'i ! +enomen! ,i$ota "ojeg istra,!j! d!%o$ne 'nanosti. Nas!prot njoj*
@!sslero$a teorija nije po"a'ala interes 'a s!&tin! lj!ds"og (ia* $e se intereso$ala 'a
pro(lem spo'naje 'apadnog #o$je"a. I' te teorije Plessner crpi idej! o "ri'i e$rops"e
'nanosti.
- Plessner prepo'naje nemo 'nanosti* (ilo ona prirodna ili d!%o$na* da pra$ilno s%$ati i
ra'!mije #o$je"o$! s!&tin! i njego$e speci+i#nosti i to 'ato &to s$a"a od nji% promatra
samo jedan segment $rlo "omple"snog pro(lema. Stoga* @!sslero$o inistiranje na
isprepletenost i !'ajamnom i me2!so(nom odnos! prirode* d!&e i d!%a !' oslo(a2anje
meta+i'i#"e s!(je"ti$nosti ili preci'nije is"a'ano* oslo(a2anje 6escarteso$e i >anto$e
racionalisti#"o 5 meta+i'i#"e interpretacije #o$je"a* nala'i 'na#ajno mjesto !
Plessnero$oj ideji !temeljenja !ni$er'alne 'nanosti o #o$je"!.
- Plessner %$ali i "riti'ira >anto$o i /ic%teo$o mi&ljenje= %$ali >anta 'ato &to tra,i
!$o2enje antropologije "ao a"adems"e dispcipline* ali m! prigo$ara 'ato &to (ogatst$o i
slo,enost lj!ds"e prirode red!cira na morali'irano! prirod!* odnosno na moralno
Etre(anjeF ! "oje se >ant nemino$no 'apleo i nije ga rije&io= %$ali /ic%tea 'ato &to isti#e
djelatn! stran! #o$je"a i "riti#"i pre!'ima njego$! teorem! E6jel!jem* da"le jesamF* ali
prigo$ara /ic%te! &to moralno tre(anje progla&a$a na#inom ,i$ota.
- S!protno >ant 5 /ic%teo$oj odred(i #o$je"a "ao moralnog (ia* Plessner edi+icira
teorem!) #o$je" je s!(je"t i o(je"t s$oga ,i$ota.
/. ,ritika ;izama<
- Plessner isti#e potre(! i'gradnje no$e 'nanosti i #o$je"!. Ona ima (iolp&"! podlog! i to
ne samo +ilo'o+s"!* nego i empirijs"!.
- Plessner ostaje do "raja dosljedan l! pro$o2enj! ideje o no$oj 'nanosti o #o$je"!* &to je
pretposta$ljalo (orn! proti$ ra'ni% Ei'amaF - materijali'ma* nat!rali'ma* empiri'ma*
spirit!ali'ma* ideali'ma* apriori'ma* racionalisti#"e i iracionalisti#"e meta+i'i"e.
- S$i na$edeni Ei'miF s!sre! se sa d$ostr!"om istinom) Eistinom s$jesno% aspe"taF i
Eistinom aspe"ta s$ijetaF. O$a d$ostr!"a istina predsta$lja sredi&te Plessnero$e
antropologije jedinst$a* "oja se temelji na jedna"om $redno$anj! #o$je"o$e tjelesnosti*
d!&e$nosti i d!%o$nosti.
- 8aterijali'am 5 empiri'am pola'i od #o$je"a i njego$i% tjelesni% oso(ina* 'anemar!j!i
njego$! d!%o$n! i d!&e$n! s+er!.
- Ideali'am* odnosno racionaln! i emocionalni apriori'am ra'!mij! cijel! prirod! i
po$ijest "ao "onstr!"cij! #o$je"a prema mjerilima apriorni% +ormi njego$o% d!%a i !
o"$ir! njego$e s$ijesti.
- Pr$a apsl!ti'ira prirod!* a dr!ga d!%. Plessner "ategori#"i od(ija jedn! i dr!g! $rst!
Ei'maF.
c. #emeljna su.tina znanosti o ovjeku
- Temeljna s!&tina !ni$er'alne 'nanosti o #o$je"! se sastoji ! tome &to pola'i od ideje da
se cjelo$ita predsta$a o lj!ds"om (i! mo,e ra'!mjeti jedino a"o se po2e od #o$je"a ne
samo "ao s!(je"ta s$oje s$ijesti ili samo "ao o(je"ta 'nanosti* nego "ao s!(je"tQo(je"t
s$og ,i$ota.
- Plessner smatra da se !ni$er'alna 'nanost o #o$je"! temelji na tri elementa) pr$o* s$i
aspe"ti lj!ds"og (ia 5 +i'i#"i* d!&e$ni i d!%o$no 5 !doredni 5 imaj! jedna"!
$rijednost= dr!go= jedinst$o "oje omog!a$a prijela' od jednog "a dr!gome* npr.
(iolo&"og ! %istorijs"o* od +i'iolo&"og "a sociolo&"om* od teorijs"og ! djelatno* ne mo,e
(iti predsta$ljeno is"a'ima misli* 'nanosti i ,i$ota* nego mora (iti od iste osno$e "a"$!
#o$je" pot$r2!je s$ojim postojanjem i* tree* odre2enje #o$je"a s o('irom na ono &to
mo,e (iti i &to tre(a (iti.
d. "redi.nji pojmovi
- Ge%len e pod!'eti o&tr! "riti"! Plessnero$e antropologije* progla&a$aj!i je
s$oje$rsnom meta+i'i"om "oja potp!no odgo$ara istini da je #o$je" samo dio cjeline
s$ijeta.
- ."scentri#na po'icionalnost #o$je"a je planetarnog "ara"tera. Ona je temelj
ra'!mije$anja lj!ds"og opstan"a* #o$je"o$e "ona#nosti* po$ijesnosti i ot$orenosti.
- Pomo! e"scentri#nosti #o$je" se distancira od dr!gog #o$je"a* gr!pe ili &ireg
"ole"ti$iteta. I' nje proi'ila'e temeljni antropolo&"i 'a"oni.
- ."scentri#nost* tj. ne!temeljenos ili nedo"!#i$ost lj!ds"og (ia !$odi 8aG Sc%eler. Taj
pro(lem o(!%$atnije i'la,e Plessner. Po njem!* #o$je" je trostr!"o po'icionalan) spoljni
s$ijet -tijelo0* !n!tarnji s$ijet -d!&a0 i 8i 5 s$ijet -d!%0. Ca%$alj!j!i tome* #o$je" je (ie
ot$oreno prema s$ijet!.
8. -lementarna antropologija ili antropologija ;odozdo<
a. ;itni aspe"ti
- O$o !#enje ra'$ija Arnold Ge%len. On !"a'!je na potre(! i'gradnje ta"$e 'nanosti o
#o$je"! "oja e (iti oslo(o2ena s$i% meta+i'i#"i% sadr,aja.
- .lementarna antropologija se temelji na speci+i#nom promatranj! lj!ds"og (ia. Ta
speci+i#nost se ogleda ! onom na#in! prmatranja "ojim se tjelesno !strojst$o #o$je"a
ot"ri$a 'ajedno sa "ompliciranom !n!tra&njo&! -misao* je'i"* ma&ta i imp!lsi0. To
predsta$lja orginalnost Ge%leno$og !#enja o #o$je"!.
- Osno$ elemntarne antropologije ili antropologije Eodo'doF #ini s!protnost i'me2!
prirodnog i d!%o$nog pona&anja #o$je"a. Ona se is"a'!je ! tome &to Ge%len pola'i od
#o$je"o$e prirodne ili (iolo&"e de+icijentnosti i "!lt!re* "oja nado"na2!je prirodne
nedostat"e lj!ds"og (ia. To 'na#i da s! prirodno i "!lt!rno pona&anje d$a 'ase(na
entiteta lj!ds"og (ia-
- Ra'li"a i'me2! Ge%leno$e elementarne antropologije i Sc%elero$e antropologije
odo'go se sastoji ! tome &to cilj pr$e nije da o(jasni s!pstanacijaln! (it #o$je"a* nego da
istra,i njego$o tjelesno !strojst$o ! jedinst$! sa njego$om "ompliciranom
E!n!tra&njo&!F -misao* je'i"* s$ijest itd.0
- S dr!ge strane* pored ra'li"a i'me2! elemntarne antropologije i !#enja socijalni%
antropologa postoji i sli#nost* "oja se si"a'!je ! tome &to s! misao* je'i" itd. sredi&nja
pitanja nji%o$i% istra,i$anja.
/. uhovni poticaji
- Ge%len moti$e 'a s$oje mi&ljenje o #o$je"! ponajprije nala'i ! /ic%teo$om !#enj!*
odnosno od /ic%teo$e teorije pre!'ima njen sredi&nji pojam* tj. pojam djelo$anja. Taj
pojam postaje sredi&nja "ategorija Ge%leno$e antropologije.
- Pored /ic%teo$og !#enja o pojm! radnje ili djelo$anja* Ge%len moti$e 'a s$oje !#enje
nala'i i ! Sc%open%a!ero$oj misli. Ge%len isti#e 'na#aj o$e misli "oja je tijelo s%$aala
i'n!tra i spolja* "ao ne&to &to reagira ne samo na se(e* nego jedna"o i na spolja&nji s$ijet.
c. "redi.nji pojmovi
- Pored radnje ili djelo$anja* sredi&nji pojmo$i Ge%leno$e antropologije s! pojmo$i
'a"ona* rastereenja* "!lt!ra* (iolo&"a de+icijentnost i je'i". Ne"i od nji% s! a!tenti#ni*
do" s! dr!gi "riti#"i po'ajmljeni od pret%odni% mi&ljenja ili !#enja.
- Ge%len pojam "!lt!re ili djelo$anja pre!'ima od /ic%tea.
c. a. 'iolo.ka deficijentnost i rastere3enje
<o$je" se mora i'(oriti da opstane. Na to ga tjera manja"$ost njego$og tjelesnog
!strojst$a. Sa tom idejom* Ge%len po#inje i'lagati s!&tin! i (itn! odrednic! s$oje
antropologije.
- 6jelo$anjem #o$je" sa$la2!je s$oj! (iolo&"! de+icijentnost* nespecijali'iranost i
ot$orenost prema s$ijet!.
- Ra'li"! i'me2! #o$je"a i ,i$otinje Ge%len $idi prije s$ega ! ra'li#itoj !smjerenosti
#o$je"o$i% moi* ta"o da lj!ds"i% snaga* cjelo"!pno $ladanje njego$e #!lne*
spo'na$aj!e i $oljne prirode "oja se "od #o$je"a 'o$e !m* do" "od ,i$otinje postoje
instin"ti.
- S (iolo&"om de+icijentno&! n!,no je po$e'an i pojam rastereenja. 7 rastereenj!*
Ge%len $idi ra'!mije$anje 'a"ona str!"t!re ! !'gradnji cjelo"!pni% lj!ds"i% dostign!a.
- Pomo! rasterenja Ge%len ra'matra i dr!ge "ara"teristi"e lj!ds"og (ia* npr. pro(lem
$olje.
- Rastereenjem* "a"o je nagla&eno* #o$je" nado"na2!je s$oje tjelesne manja"$osti.
<o$je" je po prirodi de+icijentno (ie.
- Pomo! pojma rastereenja Ge%len sagleda$a i ra'!mije$a ne samo tjelesno !strojst$o
#o$je"a* nego i dr!ga s$ojst$a "oja #o$je"a od$ajaj! od animalisti#"og s$ijeta* npr.
s$ijest* samos$ijest* je'i" i "!lt!r! !ope.
c. /. =akon rastere3enja
- ;iolo&"a de+icijentnost se mo,e ra'!mjeti samo na temelj! ra'!mije$anja 'a"ona
rastereenja. S!&tina o$og 'a"ona se sastoji ! pre$lada$anj! lj!ds"e nespecijali'iranosti i
neprilago2enosti oo"olnom prirodnom s$ijet!.
- .lementarne pretposta$"e s$oje eg'istencije #o$je" ost$ar!je p!temdjelo$anja. To je
temeljna ideja Ge%leno$e elementarne antropologije* po #em! se ra'li"!je od (iolo&"i%
teorija. Ali* njoj se mo,e opra$dano !p!titi o&tra "riti"a i to 'ato &to 'a(ora$lja
dijale"ti"! i onoga &to i' nje proi'ila'i. Ona se mo,e i'lo,iti pos$e arg!mentiranoj "ritici
sa stajali&ta ne samo npr. 8arGo$e* nego i sa stajali&ta /rommo$e "riti#"e antropologije.
c.c. Porivi i njihova sprega s djelovanjem
- Jedno od $a,ni% pitanja "oja se name! mnogim sa$remenim antropolo'ima je +enomen
pori$a i odnos i'me2! njega i djelo$anja.
- Ne"i sa$remeni antropolo'i pos$e!j! pa,nj! pitanji! pori$a samo onoli"o "oli"o je
potre(no da (i ista"li da je ono 'aspota$ljeno ! tradicionalnoj antropologiji. Smatrali s!*
da taj pro(lem tre(a ra'matrati samo onoli"o "oli"o je potre(no istai da s! pori$i jedno*
ali ne jedino s$ojst$o lj!ds"og (ia.
- Na tome se s!sre! 8. Sc%eler i @. Plessner. Pr$i se* $i&e od dr!gog (a$i temom
odnosa pori$a i d!%a. Ca ra'li"! od nji%* Ge%len ra'matra pro(lem pori$a i nji%o$e
sprege sa djelo$anjem.
- On nastoji detaljnije anali'irati i ot"riti s!&tin! pori$a* pola'ei od elementarni%
de+icijentnosti i potre(a. >ro' njego$o antropolo&"o !#enje poro$ija$a pitanje "a"o tre(a
da (!de gra2en ,i$ot potre(a i ,i$ot pori$a #o$je"a* (ia (itno ra'li#itog od ostalog
animalisti#"og s$ijeta.
- Li$otno je n!,no da potre(e i pori$i #o$je"a +!n"cioniraj! ! pra$c! djelo$anja i
pred$i2anja. I' toga proi'ila'i da je #o$je" (ie "oje planira i pred$i2a. 7 tome se sastoji*
pored ostalog* (itna ra'li"a i'me2! njega i ,i$otinje.
- S o('irom na o$o* Ge%len !po'ora$a da je nepodno&lji$o ono stanje ! "ojem (i
#o$je"o$i pori$i (ili p!"o nadila,enje onog EsadaF i Eo$djeF* !"oli"o (i se sa,imali !
"r!g! tren!tne sit!acije* do" #o$je"o$a s$ijest i djelo$anje rade ! smjer! (!d!nosti.
- Li$otinja ne posjed!je s$ijest o (!d!nosti. Jedino i samo ! djelo$anj! nala'imo "lj!#
'a ra'!mije$anje s!&tine #i$je"a* a ono je neo$isno od porica. Tom idejom Ge%len dola'i
do !$ida o 'aro(ljenosti Sc%elero$e antropologije no$om +ormom d!ali'ma* ja'a i'me2!
d!%a i ,i$ota.
- Nas!prot Sc%eler!* ! #ijem !#enj! se ne po"lanja pa,nja djelo$anj!* Ge%len smatra da
se pori$i mog! E!"o#itiF ili o(!'dati* odnosno 'adr,ati i to p!tem djelo$anja. Oni s!
$arija(lini* &to 'na#i da mog! slijediti primjen! is"!sta$a i odre2eni% p"olnosti ili
sit!acija.
Pro/lem otuenja u konceptima predstavnika antropolo.kog o/rata
- @egel* /e!er(ac% i 8arG s! pr$i mislioci "oji s! i'lo,ili pojam ot!2enja* mada se
nji%o$a stajali&ta (itno ra'li"!j!.
- 8arGo$a teorija ot!2enja ! teorijs"om i pra"ti#nom smisl! 'adr,a$a s$oj! a"t!elnost i
nadila'i $remens"e i prostorne granice.
- 8arGo$ "oncept ot!2enja i samoot!2enja* odnosno mog!nost $raanja #o$je"a E"
se(iF* ! s$oje sopst$o ili $lastitost energi#no od(ac!j! predsta$nici gla$ni% "ocepata
sa$remenog mi&ljenja o #o$je"!.
- I'$or 'a s$oj! teorij! ot!2enja* odnosno samoot!2enja* 8arG nala'i "od @egela i to
"riti#"om anali'om @egelo$og idealisti#"og mi&ljenja. 7 tom mi&ljenj! cijela %istorija*
#ije je pola'i&te d!% "oji je ot!2en* se s$odi na proces ra'ot!2enja apsol!tnog d!%a.
- 8e2!tim* ne samo apsol!tni d!%* nego i "ona#ni d!% ili #o$je" se ot!2!j! od se(e.
- 8arG je %$alio @egela 'ato &to je samora2anje #o$je"a s%$atio "ao proces* a
opredmeenje "ao raspredmeenje* "ao ot!2enje i "ao !"idanje ot!2enja.
- Pored po'iti$nog sta$a* 8arG !p!!je @egel! o&tre prigo$ore 'ato &to identi+icira
opredmeenje s ot!2enjem* a pre$lada$anje ot!2enja s !"idanjem predmetnosti i &to
promatra #o$je"a "ao ot!2enje samos$ijesti* odnosno &to @egel smatra da se ot!2enje
mo,e pre$ladati ! o"$irima #iste misli.
- Ot!2enje #o$je"a mo,e (iti d$ostr!"o ra'matrano) pr$o* "ao ot!2enje indi$id!e* gdje je
rije# o indi$id!alnom ot!2enj!* i dr!go* ot!2enje dr!&t$ene gr!pe ili 'ajednice* pa se radi
o socijalnom ili dr!&t$enom ot!2enj!.
- Postoje ra'li#iti o(lici ot!2enja sopst$a ili #o$je"a. Ne"i o(lici ot!2enja) ot!2enje
#o$je"a od prirode i od dr!gi% lj!di* ot!2enje od s$oji% osjeanja* potre(a i $rijednosti i
ot!2enje od st$arala#"i% mog!nosti.
- Postoje tri primarna "riterija ot!2enja ili alijenacije) pr$i* prema prirodi onoga &to se
ot!2!je -ot!2enje st$ari i ot!2enje sopst$a ili #o$je"a0* dr!gi* od #ega se ot!2!je ono &to
se ot!2!je -ot!2enje od ne"oga ili ne#eg dr!gog i ot!2enje od sama se(e0 i* tree* da li se
ono &to je ot!2eno ot!2!je p!tem s$oje $lastite djelatnosti ili p!tem djelatnosti ne"og
dr!gog.
- Ot!2enje i samoot!2enje postaje predmet @egelo$og i 8arGo$og mi&ljenja. Pr$o je (ilo
pretposta$"a nastan"a dr!gog* mada i'me2! nji% postoje goleme ra'li"e. Cna#aj
'a%$alj!j!i @egel!* sastoji se ! tome &to je po"a'ao da sagleda$anje samoot!2enja
predsta$lja osno$! 'a sagleda$anje ostali% o(li"a ot!2enja.
- 8e2!tim* @egelo$e i 8arGo$e !$ide energi#no od(ac!j! predsta$nici antropolo&"og
o(rata.
- Kta 'na#i samoot!2eni #o$je" ili sopst$oB To 'na#i da postoji rascjep i'me2! #o$je"o$e
pra$e s!&tine ili (iti i njego$i% #injeni#ni%* postojei% s$ojsta$a* odnosno njego$e
eg'istencije.
- 6r!gim rije#ima* samoot!2eni #o$je" nije ono &to ! s$ojoj s!&tini jest* odnosno to je
ta"a$ #o$je" #ija st$arna eg'istencija stoji ! s!protnosti prema njego$oj lj!ds"oj s!&tini.
- S!&tina 8arGo$e teorije ot!2enja se is"a'!je d$ostr!"o) pr$o* po"a'!je da se st$ar ne
mo,e ot!2iti od same se(e* nego se samo #o$je" mo,e ot!2iti od ne"og ili ne#eg i od
samog se(e i dr!go* !"a'!je na pretposta$"e $raanja #o$je"a samom se(i* tj. s$ojoj
pra$oj prirodi ili (iti.
- Primarna ra'li"a i'me2! @egela i 8arGa se sastoji ! tome &to @egel posmatra rad
ona"a$ "a"a$ jest* a ta"a$ rad je ot!2en. Naime* rad je ot!2en !"oli"o ga #o$je" o(a$lja
pod prisilom. Ta"$im radom se #o$je" samoot!2!je.
- 8isao da opredmeenje "ao ot!2enje 'na#i odricanje od samoga se(e* g!(ita" sopst$a
-#o$je"a0* &to predsta$lja s!&tin! 8arGo$e teoreme o samoot!2enj! -samoalijenaciji0 se
temelji na idealisti#"oj predras!di @egelo$og mi&ljenja.
- Ot!2enje nije mog!e pre$ladati. To #ini osno$! Plessnero$og i Ge%leno$og prigo$ora
8arGo$oj teoriji samoalijenacije.
- Plessner i Ge%len energi#no od(ac!j! po'iti$na mi&ljenja mislilaca ra'ni% !smjerenja.
- Predsta$nici antropolo&"og o(rata* Plessner* Ge%len i dr!gi* smatraj! da je 8arGo$a
teorija samoot!2enja oslonjena na is%odi&ta idealisti#"og mi&ljenja* pa je tre(a od(aciti.
Ona ne mo,e (iti pri%$aena* jer s! o"olnosti ,i$ljenja dana&njeg #o$je"a (itno dr!ga#iji
od !$jeta ! "ojima je nastala o$a teorija.
- 8i&ljenje ot!2enja #o$je"a i'$an o"$ira dijale"ti#"og mi&ljenja dola'i do i'ra,aja !
Ge%leno$oj teoriji) slo(odam to je ot!2enje ili jo& preci'nije ot!2enje je jedna"o slo(odi.
- <o$je" se ot!2!je e(i samome "ao s$ojoj prirodi onda "ada prestane %tjeti da postane
ono &to nije. 8e2!tim* to nije nigdje dato i ni"o m! ne mo,e dati* nego ga mo,e i mora
sam i'(oriti* prooi'$esti 'a se(e "ao #o$je"a i 'a dr!gog #o$je"a.
- Ot!2enje #o$je"a je dijale"ti#"o '(i$anje. To od(ac!j! predsta$nici gla$ni% sa$remeni%
antropolo&"i% "oncepata* Oni dr!ga#ije $redn!j! pro(leme dr!&t$a s$oga $remena od
8arGo$og $redno$anja.
- 8arG s$ojojm teorijom o (!d!nosti* od "oje je #o$je" ot!2en samome se(i "ao
$lastitom djel!* samost$aranj!* samoproi'$o2enj!* odnosno o po$ijesti "ao lj!ds"oj
pra"si i proi'$od! #o$je"a* nala'i i'la' i' stanja negati$nog i "ri$ljenog o#ito$anja (iti ili
s!&tine #o$je"a. Jedino rje&enje se nala'i ! po$rat"! #o$je"a i' Et!2ineF ! s$oj 'a$i#aj
gdje e reali'irati lj!ds"o dostojanst$o i !spra$an %od -;loc%0* tj. ! carst$o slo(ode
-8arG0* "oje se nala'i s on! stran! ot!2enog rada ili* jo& preci'nije* pre$lada$anjem
"lasne podjele dr!&t$a. To je t!2e @egel!.
- 8arG "riti#"om anali'om s$ijeta ot!2enog rada !"a'!je na mog!nost nadila,enja
%istorije alijenacije i samoalijenacije #o$je"a. To je jedna od primarni% ideja 8arGo$e
antropologije* "oja postaje meta o&tre "rit"e predta$ni"a dominantni% sa$remeni%
antropolo&"i% !#enja Plessnera i Ge%lena.
- Plessner $r&i !spored(! @egela i 8arGa* a Ge%len /ic%tea i 8arGa.
- >od Plessnera je primjetna am(i$alentnost. 7 s$ojim djelima poslije ESt!pnje$a
organs"og i #o$je"F* Plessner isti#e ra'li"! i'me2! opredmeenja i ot!2enja* &to je
nagla&eno "od 8arGa* do"* s dr!ge strane* Plessner prigo$ara 8arG! da o(je"ti$iranje
misli "ao Eodricanje od se(eF* tj. "ao ot!2enje* "ao g!(ita" sopst$a ili $lastitosti* "ao
Ese(e 5 g!(ita"F.
>shodi.ta ideje univerzalne znanosti o ovjeku
- Cajedni#"a crta s$i% predtsa$ni"a no$e 'nanosti o #o$je"! i'ra,a$a se "ro' nji%o$!
energi#n! "riti"! tradicionalni% "oncepata i en!diranjem -ot"ri$anjem0 sla(i% ta#a"a
racionalisti#"e i iracionalisti#"e meta+i'i"e* materijalisti#"e i aprioristi#"e interpretacije
#o$je"a ili "rae "a'ano* d!ali'ma s$i% $rsta.
- Irijednost od neprocjenji$e $a,nosti ideje !ni$er'alne 'nanosti o #o$je"! sastoji se !
tome &to energi#no insistira na pomirenj! s!protnosti i'me2! prirodni% i d!%o$no 5
po$ijesni% 'nanosti* &to pose(no dola'i do i'ra,aja ! Plessnero$oj antropologiji
Ejedinst$aF.
- Ideja !ni$er'alne antropologije !"lj!#!je i pitanja "oja s! (itna 'a ra'ne $arijante
socijalne antroplogije. 8e2! njima se pose(no isti#! pro(lemi slo(ode* ot!2enja* s!&tina
i mjesto ra'ni% instit!cija sa$remenog dr!&t$a i re"acija i'me2! Ja* Ti i 8i* o$o
posljednje predsta$lja (itno o(ilje,je Plessnero$e antropologije.
?etvrta glava
:ntropolo.ki zakoni i antroplo.ko razumijevanje historije. @eki koncepti
razumijevanja ljudskog ivota i pitanje progresa
a. :ntropolo.ki zakoni
- Ra'matranje i t!ma#enje* istra,i$anje i opisi$anje antroplo&"i% 'a"ona predsta$lja
+!ndament cjelo$itijeg sagleda$anja #o$je"o$e indi$id!alnosti i dr!&t$enosti* &to postaje
predmet antropolo&"e misli od njeni% pr$i% po#eta"a pa s$e do danas.
- 7 osno$i postoje d$ije gr!pe !#enja ili teorija. Jedn! gr!p! #ine ona !#enja "oja pola'e
od nepromjenji$osti lj!ds"e prirode i antropolo&"i% 'a"ona. Ona od(ac!j! dijale"ti"!
jednog i dr!gog.
- 6r!g! gr!p! #ine ona !#enja "oja isti#! relati$ni "ara"ter lj!ds"e prirode i
antropolo&"i% 'a"ona. Ona pola'e od ideje da je #o$je" "ona#no (ie. T! idej! ra'$ija ne
samo 8arG* nego i mnogi dr!gi "asniji antropolo'i me2! "ojima je i .ric% /romm.
- Od s$i% sa$remeni% antropologa i mislilaca "oji se (a$e' pro(lemati"om s!&tine
lj!ds"og (ia i antropolo&"i% 'a"ona* Plessner i'gra2!je nacjelo$itije !#enje. Na to
!"a'!je njego$ energi#ni 'a%tje$ o i'gradnji !ni$er'alne 'nanosti o #o$je"!.
- Plessner o(ra'la,e tri temeljna antropolo&"a 'a"ona)
10 'a"on prirodne arti+icio'nosti
30 'a"on posredo$ane nesporednosti i
H0 'a"on !topijs"og stajali&ta.
- 8e2!tim* d!% s%$ae ne "ao s!(je"ti$itet* s$ijest i intele"t* nego "ao socijalna ili 8i
s+era* "oja sip!nja$a 'a"on #o$je"o$e es"centri#nosti po'icionalnosti predsta$lja (a'!
odnosa i'me2! Ja* Ti* 8i ili S! 5 s$ijeta* tj. am(ijenta dr!&t$a i prirode.
- Ona* promatraj!i i opis!j!i ra'nme o(li"e socijalne organi'acije i socijalnog
posredo$anja lj!ds"og ,i$ota i mi&ljenja* pola'i od "ole"ti$nog ,i$ota* "ole"ti$ni%
predsta$a i osjeanja.
- Ca"onom apridodne arti+icio'nosti se is"a'!je #o$je"o$a prirodna de+icijentnost.
- <o$je"! je priroda mnogo !s"ratila* "oj! mora transcendirati. 6a (i nado"nadio ono &to
m! je !s"raeno st!pa na scen! 'a"on posredo$ane nesporednosti. To &to #o$je" st$ara
ra'ne E!mjetnineF -%ran!* odje!* "!!* mit* religij!* !mjetnost* na!"! itd.0 ne 'na#i
ni&ta dr!go nego djelatnost pomo! "oje postaje $lasni" onoga &to m! priroda nije
podarila* da"le djelatnost "ao osno$a "!lt!re.
- I' gornjeg slijedi da #o$je" nije samo prirodno (ie* "a"o ga je t!ma#ila t'$.
nat!ralisti#"a antropologija* '(og #ega postaje predmet o&tre "riti"e "oj! pod!'imaj!
8arG i sa$remeni antropolo'i* pose(no Plessner.
- Ca 8arGa i Plessnera* #o$je" je ne samo prirodno* nego i po$ijesno i samodjelatno (ie
ili (ie pra"se "ojom st$ara "!lt!r! ! naj&irem smisl! rije#i.
- 8e2!tim* o$o ne 'na#i da nema ra'li"e i'me2! 8arGo$e %!manisti#"e antropologije i
Plessnero$e antreopologije jedinst$a ili sistemats"e anstropologije. Ra'li"e i'me2! nji%
s! !'ra,ene ne samo ! de+iniranj! #o$je"a* nego i s o('irom na dr!ga antropolo&"a
pitanja "ao npr. slo(ode* ot!2enja* postojei% i potencijalni% mog!nosti o(li"o$anja
,i$ota* st$arni% i mog!i% potre(a i $rijednosti itd. Ta pitanja postaj! sasta$ni dio
8arGo$e antropologije. 7$ide "oje ona pr!,a 'na#e radi"aln! "riti"! s$i% pret%odni%
antropolo&"i% !#enja.
- Pola'ei od #o$je"a "ao "!lt!rno 5 po$ijesnog i samodjelatnog (ia* Plessner pod!'ima
o&tr! "riti"! idealisti#"i% i materijalisti#"i%* spirit!alisti#"i% i nat!ralisti#"i% s%$aanja o
porije"l! "!lt!re.
- Ona apsol!ti'iraj! jedan od sim(ola lj!ds"og (ia -Cassirer0* ,elei na taj na#in da
o(jasne s$e dr!go &to o'na#a$a #o$je"a.
- Ne"a stajali&ta specigi#nosti lj!ds"og (ia red!ciraj! na se"s!alni nagon* dr!ga na
ra'!m* trea na e"onoms"i instin"t* #et$rta na $olj! 'a mo. S!protno tome* Plessner
smatra da ono &to #o$je" ne mo,e s$ojim prirodnim sredst$ima da 'ado$olji s$oje
nagone* &to ne mir!je ! onome &to jeste* &to ga nedo$oljno pri$la#o ireali'acija !
!mjetnim +ormama radnje* ! o(i#ajima i moral! 5 "rajnji ra'log nije ! nagon!* $olji i !
potis"i$anj!* nego ! e"scentri#noj str!"t!ri ,i$ota* ! tip! +orme same eg'istencije.
- @istorija ,i$ota #o$je"a* ra'noli"osti njego$og e"onoms"og* politi#"og* religio'nog i
s$a"og dr!gog st$arala&t$a* ne predsta$lja ni&ta dr!go nego mani+estiranje jednog dr!gog
'a"ona* tj. 'a"ona posredo$ane nesporednosti ili 'a"ona indire"tne dire"tnosti.
Posredo$ana neposrednost predsta$lja +!ndamentaln! crt! #o$je"o$og opstan"a* njego$e
indi$id!alnosti i dr!&t$enosti.
- Plessner ! es"presi$nosti $idi speci+i#n! dinami"! lj!ds"og ,i$ota. On ne grije&i "ada
t$rdi da 'a"on posredo$ane neposrednosti i'(ac!je #o$je"a i' polo,aja miro$anja*
i'la,!i ga djelo$anj! i do,i$lja$anj! s$oga polo,aja i djelo$anja.
- Plessner je s$ejstan #injenice da #o$je"o$a nara$ ili priroda nije stati#na* nego je
dinami#na. 6od!&e* Plessner pra$i "ardinalne gre&"e ! odgo$r! na pitanje &sta
predsta$lja !'ro" dinami"e #o$je"o$og ,i$otaB 7$ide o tome pr!,a 8aarGo$a teorija o
#o$je"! i dr!&t$! !ope.
- <o$je" "ao s!(je"t s$oje s$ijesti i s$oga ,i$ota o(ra'!je posredo$anje i'me2! se(e i
o(je"ta "oji 'a njega postaje nadre2!j!a i ot!2!j!a sila. To posredo$anje proi'ila'i i'
njego$e ,i$otne n!,nosti* ! proti$nom* ne (i mogao pstati* i 'nanja o onom "o posred!je
norme i o(li"e njego$og indi$id!alnogi i dr!&t$enog ,i$ota. O$je Plessner !"lj!#!je
+enomen e"spresi$nosti "ao !n!tarnjeg ra'loga #o$je"o$e eg'istencije.
- 7 ! s"oj $e'i sa idjejom da je #o$je" s$jesno i djelatno (ie stoji i Plessnero$o
raspra$ljanje o 'a"on! !topijs"o% stajali&ta. ;itna s$ojst$a o$og 'a"ona* "ao id$a
pret%odna* proi'ila'e i' temeljne odred(e #o$je"a "ao e"scentri#nog (ia "oje* '(og
s$oje e"scentri#nosti ili ne!temeljenosti i nedo"!#i$osti* ra'$ija s$ijest o $lastitoj
ni&ta$nosti i ni&ta$nosti postojeeg s$ijeta* tj. Ja 5 Ti 5 8i.
- 6r!gim rije#ima* #o$je"o$a eg'istencija ! se(i "rije (esmislenost i ni&ta$nosti.
Ni&ta$nost indi$id!alne eg'istencije i 'nanje o tome da smo s$i isti 'ato &to smo
indi$id!e i da se ra'li"!jemo jedan od dr!gi% predsta$lja jedn! od (itni% Plessnero$i%
ideja o 'a"on! !topijs"og stajali&ta. >ao Ja ili 8i* #o$je" ispolja$a s$oj! indi$id!alnost i
dr!&t$enost. Pr$o podra'!mije$a mog!nost 'ado$olja$anja indi$id!alni% potre(a* do"
dr!go ! osno$i mo,e'naiti pri%$aanje ili od(ijanje standardi'irani% ormi pona&anja i
o(li"a dr!&t$enog ,i$ota.
- Ra'li"! i'me2! R!soa* po "ome se #o$je" ra2a do(ar* ali ga "$are instit!cije i @egela*
po #ijoj teoriji gra2ans"o dr!&t$o predsta$lja popri&te pri$atni% interesa* a dr,a$a
"olije$"! slo(ode.
/. :ntropolo.ko razumijevanje historije
- Pitanje antropolo&"og ra'!mije$anja %istorije predsta$lja al+! i omeg! antropologije i
njeni% disciplina. Postoje ra'na !#enja ili teorije o tom pro(lem!* "oje je mog!e
podijeliti ! d$ije $eli"e gr!pe.
- Jedna gr!pa teoreti#ara ospora$a 'na#aj %istorije* &to dola'i do pose(nog i'ra,aja "od
str!"t!ralista* #em! se o&tro s!protsta$lja Pritc%ard.
- 6r!ga gr!pa nagla&a$a 'na#aj %istorije* s tom ra'li"om &to jedni isti#! 'na#aj d!%a* a
dr!go pra"se "ao (a'e #o$je"o$e slo(ode ! indi$id!alnom i dr!&t$enom smisl!.
- Pr$a gr!pa pra$i "ardinalne gre&"e* jer (e' !$ida ! 'na#aj %istorije nema pra$ilnog
ra'!mije$anja #o$je"a i njego$i% normi i o(li"a dr!&t$enog ,i$ota.
- @egel je jedan od na'namenitiji% mislilaca "oji +ilo'o+"i o(ra'la,e 'na#aj %istorije* #ij!
ideali'acij! i misti+i"acij! energi#no od(ac!je 8arG s$ojom teorijom o #o$je"! ili
antropologjom i teorjom o dr!&t$! !ope.
- <o$je" st$ara %istorij!= ona predsta$lja s!&tin! lj!ds"e prirode. S dr!ge strane* #o$je"
se st$ara "ro' %istorij!* #ime se pot$r2!je njego$ na#in postojanja.
- @istorija se ne mo,e od$ajati od #o$je"a. @istorija (e' #o$je"a g!(i s$oj smisao= ! njoj
o(ja&nja$a #o$je" samog se(e i ona je ogledalo #o$je"a* njego$i% moi i sla(osti* !spona*
pado$a itd.
- Samo ! %istoriji i "ro' %istorij! se mog! ra'!mjeti antropolo&"i pro(lemi i samo "ro'
antropolo&"e pro(leme mo,e se ra'!mjeti s!&tina %istorije.
- >ardinalne gre&"e pra$e se samo predsta$nici ra'ni% empirijs"i% antropologija* nego i
protagonisti gla$ni% sa$remeni% "oncepata o #o$je"!. One se is"a'!j! ! d$ostr!"om
smisl!) pr$o* 'aposta$ljaj! pitanje antropolo&"og ra'!mije$anja %istorije i* dr!go* ne
isti#! a'li"! dimen'ija pro&losti* sada&njosti i (!d!nosti.
- 8arGo$a antropologija* pola'ei od ideje da je #o$je" ne samo prirodno* nego i
%istorijs"o (ie* ne pri%$aa "rilatic! teorije prirodnog pra$a da je #o$je" po prirodi
do(ar i da je #o$je "po prirodi slo(odan.
- Prije 8arGa* pitanje prirode i slo(ode postaje sredi&nje pitanje njema#"e "lasine misli*
a pose(no >anta* /ic%tea i @egela* #ija se mi&ljenja (itno ra'li"!j! od cjelo"!pne
pret%odne misli o tome.
- @egel se sla,e sa idjeom da je #o$je" od prirode slo(odan* a"o se pod o$im misli
#o$je"o$a po$ijesna i d!%o$na (it. Po njem!* slo(oda pripada prirodi lj!ds"e $olje*
#o$je"! "ao #o$je"!. 8e2!tim* @egel* se ne sla,e sa protagonistima teorije prirodnog
pra$a "ada "ontatiraj! da je #o$je" od prirode ili po prirodi slo(odan ! s$ojoj
empirijs"oj* neposrednoj eg'istenciji.
- 7 %istoriji "ao realnoj lj!ds"oj drami st$arni% i "on"retni% lj!di* po$e'ani% ! dr!&t$ene
odnose i o(li"e dr!&t$enog ,i$ota* #o$je" i smisao njego$og ,i$ota se pri"a'!j! "ao
sredst$o ! sl!,(i "lasne %istorije* tj. %istorije "oja nije #o$je#na* jer ne sl!,i #o$je"! nego
ne#em! dr!gom.
- Ona je* prema tome* proces "retanja ! "ojem se #o$je" pret$ara ! njeno p!"o sredst$o.
- 8arG !spije$a da s%$ati prirod! %istorije i s$e ono &to ona sa so(om nosi. Po njem!*
"lasna %istorija nije ni&ta dr!go nego medij ot!2enja #o$je"a od s$oje djelatnosti i
njego$i% proi'$oda od dr!gog #o$je"a i od samog se(e* "oje se mani+estira (a& ! tom
medij!.
- Lj!ds"! %istorij! tre(a s%$atiti "ao totalitet 5 ili cjelin!.
- >anto$a teorija o #o$je"! je jedna od $arijanti meta+i'i#"i% teorija. 8arGo$a "riti"a
meta+i'o#"i% teorija pr!,a odgo$or na pitanje smisla %istorije i #o$je"a "ao njenog
"reatora. S!&tina toga odgo$ora se sastoji ! tome da %istorija nije ta "oja se sl!,i
#o$je"om "a osredst$om da (i reali'irala s$oje s$r%e* $e ona predsta$lja djelatnost
#o$je"a "oji ide "a s$ojim s$r%ama.
- Pored meta+i'i#"i% ili spe"!lati$ni% teorija* gre&"e pra$e i pragmatisti#"e teorije. 8ada
pola'e od #o$je"a* "ao (ia pra"se* "oje djel!j! ! odre2enim "on"retnim i
pro(lemati#nim sit!acijama* pragmatisti#"e teorije lj!ds"i s$ijet identi+iciraj! sa
pra"ti#"om !mjetnos&! rje&a$anja "on"retni% i parcijalni% pro(lema. Predsta$nici ti%
teorija smatraj! da %istorija predsta$lja ni' odre2eni% "on"retni% pro(lemati#ni% sit!acija
"oje lj!di tre(aj! rje&a$ati.
- Nji%o$a is%osdi&ta postaj! predmet o&tre "riti"e 8aGa Sc%elera* "oji smatra da ! njima
#o$je" ne sadr,i ni&ta $i&e od "ara"teristi"a s$ijesti te%ni#"e inteligencije. O&tri prigo$ori
se mog! ta"o2er !p!titi i Le$i 5 Stra!sso$oj str!"t!ralnoj antropologiji* "oja eliminira
#o$je"a "ao s!(je"ta smisla %istorije i "oja ne insistira na ra'nim $rijednostima "oje
#o$je" st$ara* #em! se o&tro s!protsta$lja Pritc%ard.
- S!protno pragmatisti#"oj antropologiji* Pont?e$a antropologija Ei'n!traF pri'naje da
lj!ds"a %istorija postoji 'ato &to #o$je" !la,e se(e ! s$ijet "oji ga p"r!,!je* (ie "ome s!
potre(ni dr!gi lj!di.
- Pra$i smisao %istorije le,i ! mog!nosti da ind$id!!m st$arala#"i ra'$ija s$oje
potencije i da st$ara %istorij!.
- Sc%eler smatra da se s$jest"a %istorija mo,e 'amisliti samo "ao ne&to &to e nastati !
(!d!nosti* a da je dosada&nja %istorija (ila %istorija naroda i nji%o$i% "!lt!ra.
- Pro(lem primarni% pitanja %istorije 5 mog!nost !t$r2i$anja opi% principa* tendencija
ili 'a"onistosti %istorijs"og ra'$it"a* mog!nost po$e'i$anja %istorijs"i% doga2aja ! &ire
%istorijs"e cjeline* tj. ! %istorij! #o$je#anst$a i napo"on* pitanje o smisl! %istorije.
- Nji% mo,emo podijeliti ! d$ije $eli"e gr!pe. Jedn! gr!p! #ine oni odgo$ori "oji
pri'naj! jedinst$eni cilj* imanentan lj!ds"oj %istoriji. Nji%o$i protagonosti smatraj! da !
%istoriji postoji imanentna teleologija.
- 6r!g! gr!p! #ine odgo$ori "oji negiraj! postojanje (ilo "a"$e !smjerenosti lj!ds"e
%istorije. Spenglero$ -Kpengler0 odgo$or na pitanje postoji li s$r%a ili cilj lj!ds"e
%istorijeB pripada dr!goj gr!pi odgo$ora. E<o$je#anst$o nema s$r%!* nema idej!* nema
plan...<o$je#anst$o je pra'na rije#.F >od Spenglera je na djel! e"stremni relati$i'am*
"ojeg nije ni dosljedan.
- Spengler smatra da ne postoji na!"a o %istoriji* jer %istorija nema ni#eg opeg. Po
njem!* tema %istorije je pro(lem ,i$ota* pa je stoga aps!rdno raspra$ljati o idealnom ili
apstra"tnom #o$je"!.
- Realti$isti#"o s%$aanje pris!tno je i ! J. 6ilt%e?e$oj teoriji. Ona predsta$lja o&tr!
rea"cij! na racionalisti#"o rje&enje o smisl! %istorij* ! "ojem je sadr,ano da je taj smisao
!naprijed dat* "ao ne"i !n!tarnji plan ra'$it"a. 8e2!tim* %istorija nije racionalna sama
po se(i* ali mo,e (iti racionalno s%$aena samo a"o se o(jasne (itni odnosi i'me2!
#injenica* doga2aja i $rijednosti "oje stoje ! osno$i doga2aja.
- Pomen!ta pitanja postaj! predmet 8arGo$og s%$aanja %istorije. Ono pola'i od ideje da
%istorij! #ine "on"retni i djelatni lj!di. Po 8arG!* %istorija predsta$lja totalitet.
- 8arG se na taj na#in distancira od @egela* nagla&a$aj!i da %egel 'apada ! il!'ij! da
realno s%$ati "ao re'!ltat mi&ljenja.
c. @eki koncepti razumijevanja ljudskog ivota
- Jedan "oncept se temelji na %istorijs"om prist!p!* a dr!gi na %istorici'm!.
- Teleolo&"a a"ti$nost #o$je"a predsta$lja apsol!tni proces d!%a* s$jets"a po$ijest nije
ni&ta dr!go nego ra'$oj pojma slo(ode.
- Predsta$ljaj!i slo(odn! lj!ds"! djelatnosti i sl!#ajnost ! %istoriji* @egel !$i2a $e'!
i'me2! interes* potre(a* %tijenja i strasti i %istorijs"i% '(i$anja. Pojedinci s! samo
instr!menti s$jets"o 5 %istorijs"og principa* a li#nosti igraj! !"og! te" onda "ada se
indenti+iciraj! sa tim principom. @istorija je podre2ena opem !n!tarnjem plan! ra'$it"a.
7 tome se sastoji s!&tina @egelo$og apsol!tno racionalisti#"og s%$aanja %istorije i
,i$ota pojedinca* odnosno dr,a$e "ao mjesta ost$ari$anja slo(ode.
- @egelo$a +ilo'o+ija %istorije se temelji na ideji o st$aranj! %istorije lj!ds"om
djelatno&!* #ija se s!&tina sastoji ! tome da je Enapreda" ! s$ijesti o slo(odiF (it
%istorijs"og ra'$it"a. Cna#aj o$e ideje o(ja&nja$a ;loc%* isti#!i da Enapreda" ! s$ijestiF
'na#i Erast!! pris!tnost #o$je"a ! st$aranj! %istorije* "ao njego$e %istorije* "oj! je
st$orio i s%$atio.F
- Relati$isti#"o !#enje ra'$ija J. 6ilt%e? -6iltaj0. Po njem!* na!"a o #o$je"! je 'apra$o
antropologija* a %istorijs"o o(ja&njenje te,i da ra'!mije totalitet is"lj!#i$o ! str!"t!rnom
"onte"st! reali'irani% mog!nosti.
- 6ilt%e? smisao %istorije tra,i ! onome &to !$ije" postoji* &to se !$ije" pono$o ja$lja !
str!"t!rnim odnosima.
- Pore"a %istorijs"om prist!p! lj!ds"og ,i$ota predsta$lja relati$isti#"a teorija O.
Spenglera. ;itno o(ilje,je njego$og relati$i'ma se sastoji ! tome &to rast$ara s$a"o
dr!&t$o i njego$ ,i$ot ! sopst$ene granice.
d. Pitanje progresa
- Pitanje progresa spada ! red 'na#ajni% pitanja ne samo antropologa* nego i mislilaca
ra'li#iti% misaoni% orijentacija. 6o$oljno je na$esti >anta* @egela* 8arGa* @!sslera*
;loc%a* L!"acsa -L!"a#a0 i Sartrea. To s! mislioci "ojie nemaj! goto$o ni#eg
'ajedni#"og osim &to isti!#! jedn! $rst! progresa ! %istoriji* progresa "a slo(odi.
- Postoje tri g!pe "riterija odre2i$anja s!&tine progresa. Ne"i mislioci s! smatrali da se
ta" "riterij is"a'!je ! neras"idi$om jedinst$! istinitog i do(rog. Nas!prot tome* na!#nici*
pose(no predsta$nici e$ol!cionisti#"e antropologije* isticali s! e+i"asnost i
+!n"cionalnost ra'ni% #o$je"o$i% te"o$ina* "ao npr. e+i"asnost ! +!n"cioniranj!
dr!&t$eni% instit!cija. Predsta$nici tree gr!pe stajali&ta s! naj(li,i ispra$nom odgo$or!.
Oni smatraj! da se "riterij progresa is"a'!je ! po$e'anosti racionalnosti i moralnosti.
- 8islioci 1:. i 11. stoljea se s!sre! ! 'ajedni#"oj ideji da progres o'na#a$a d!%o$ni
napreda" pojedinca i napreda" #o$je#anst$a* &to 'ago$ara npr. Condorcet ->ondorse0*
do" dr!gi insistiraj! samo na napret"! #o$je#anst$a* "ao npr. O. Comte ->ont0.
- Predsta$nici ne"i% sa$rmeni% mi&ljenja 'ago$araj! idej! o moralnom os$je&i$anj!
'nanst$eni"a* te%ni#ara i politi#ara. Nji%o$i predsta$nici !"a'!j! na sla(osti s$i%
pret%odni% antropolo&"i% !#enja 'ato &to nis! imala na !m! da 'nanst$eni i te%ni#"i
napreda" ili progres ne 'na#i apsol!tni garant ljep&e (!d!nosti ili dr!gim rije#ima* da
,elja 'a 'nanjem ii mo nad prirodom nije 'na" rje&enja pro(lema lj!ds"og ,i$ota*
njego$og smisla i s!d(ine. C(og toga* ti predsta$nici od(ijaj! s$a"! idej! napret"a.
Peta glava
>ndividua, dru.tvo i dru.tveni karakter
a. >ndividua i proces socijalizacije
- Sredi&nji pojam socijalne anptrologije se #o$je"o$a indi$i!alnost i dr!&t$enost.
<o$je" i njego$a po'icionalnost ! datom dr!&t$enom sistem! i odnos dr!&t$enog sistema
spram #o$je"a predsta$ljaj! gla$ne pro(leme isra,i$anja socijalnog antroploga.
- >ad "a,emo da je #o$je" dr!&t$eno (ie* pod tim podra'!mije$amo da s! njego$ ,i$ot*
djelo$anje i mi&ljenje dr!&t$eno posredo$ani.
Na pitanje &ta je 'a socijalnog antroploga primarnije #o$je" ili dr!&t$oB postoje d$ije
gr!pe dogo$ora. Jedna gr!pa odgo$ora se odli"!je po tome &to cijeli pro(lem socijalne
antroopologije red!cira na pro(lem indi$id!e i njena s!(je"ti$na osjeanja i do,i$ljaje
-T?lor* ;oas* J%ite i Pritc%ard0.
6r!ga gr!pa odgo$ora potencira na dr!&t$! ili "ole"ti$nitet! -;roDn* 6ir"em i 8a!ss0.
- Lj!ds"a s!&tina se ne mo,e ot"riti ! pojedina#noj indi$id!i* nego ! njenom dr!&t$enom
postojanj!.
- <o$je" je istodo(no i proi'$od dr!&t$a i njego$ t$orac. To predsta$lja jedn! od
sredi&nji% misli 8arGa* ta#nije njego$i% O."onoms"o 5 +ilo'o+s"i% r!"opisaP
- Ca pr$! gr!p! antropologa* (itno je to &to 'aposta$ljaj! proces lj!ds"e indi$id!ali'acije*
#ime ne ost$ar!"! program socijalne antropologije= dr!ga gr!pa antropologa #o$je"a "ao
dr!&t$enog (ia red!cira na i'oliranog pojedinca* "oji stoi i'$an realni% to"o$a socijalnig
e"onoms"og i politi#"og ,i$ota.
- Najsistemati#nije i naj$aljanije !$ide o pro(lemima indi$id!e i dr!&t$a moderne
ci$ili'acije pr!,aj! 8arGo$a %!manisti#"a i /rommo$a O"riti#"a antropologijaP.
- >oli"o 'na#aj se daje pojedinc!* njego$im li#nim ili s!(je"ti$nim do,i$ljajima naj(olje
po"a'!j! onastajali&ta "oja se o'na#a$aj! 'ajedni#"im na'i$om indi$id!alisti#"a
antropologija. Ona se ! s$om e"stremnom o(li"! ja$ljaj! ! !#enj! njema#"og mislioca
8aGa Stirnera* teoreti#ara anar%isti#"og po"reta.
Stirnero$ e"stremni indi$id!ali'am od(ac!je s$e o(li"e socijalno 5 politi#"og
posredo$anja. On se i'ra,a$a +orm!lom) ja A nedr,a$a* odnosno dr,a$a A ne 5 ja.
- Stirnero$ OJediniP* apstra"tno 'ami&ljeni indi$!!m postoji i'$an dr,a$e i dr!&t$a. On
predsta$lja negacij! s$a"e dr!&t$enosti i organiiranosti i is"lj!#!je %istorij! i dijale"ti"!.
- Indi$id!alisti#"a stajali&ta pola'e od pojedinca i njego$i% "!lt!rni% t$ore$ina. Ona
ra'$ijaj! idej! o "!lt!rnom determini'm! i samoodre2enosti "!lt!re. Tim !#enjima
pripadaj! 'nanst$ena antropologija ;. 8alinoDs"og i ;oaso$o s%$aanje o s!(je"ti$nom
ra'!mije$anj! "!lr!tni% +enomena.
- Antropologija pr$og energi#no od(ac!je idej! o ras"ol! i'me2! "!lt!re i #o$je"o$e
prirode* o #em! s$jedo#i njeno t!ma#enje magije. Ona ra'$ija idej! da se moti$acija 'a
odre2eno pona&anje nala'i ! #o$je"o$im prirodnim s"lonostima i interesima.
- 6r!ga#ije misle Radli++se 5 ;roDn i .mil 6ir"em. 7 nji%o$im teorijama sredi&nje
mjesto pripada +!n"cionalnoj cjelini. Oni pola'e od dr!&t$a* odnosno 6ir"emo$im
rije#ima is"a'ano od "ole"ti$ni% predsta$a i "ole"ti$nog ,i$ota* tj. ,i$ota religijs"i%
$jero$anja* moralni% reg!la* "ategorija mi&ljenja* $rijednosti itd.
a.a. Cna#aj /rommo$e "riti#"e antropologije i Sali$eno$a teorija interpersonalni% idnosa.
Nji%o$i !$idi o proces! socijali'acije
- /rommo$a "riti#"a antropologija sta$lja te,i&te na s!&tin! i 'na#aj procesa
indi$id!ali'acije i li#nosti* pola'ei od ideje da proces li#nog Ja ometaj! ra'ni dr!&t$eni
+a"tori.
- Ta antropologija "ao i Sali$eno$a teorija interpersonalni% odnosa ra'matra pojam
li#nosti.
- Sali$ensmatra da s! procesi pamenja* mi&ljenja i imaginacije interpersonalni po s$om
"ara"ter!.
- Li#nost je* "a'!je Sali$en* samo "omponenta me2!lj!ds"e sit!acije* "oja i'$an tog
polja ne postoji 'nast$eno pro!#a$anje. On go$ori o $a,nosti !no&enja s!(je"ti$nog*
personalnog 'na#enja ! interpersonaln! sit!acij! i insistira da se pona&anje indi$id!a
o(jasni s o('irom na aspe"t jedinst$enosti.
- /romm go$ori o indi$id!alnosti i jedinst$enosti li#nosti "ao $a,nim materijalom 'a
'nanst$eno pro!#a$anje. On re+!tira osno$ni post!lat Sali$eno$og !#enja da je indi$id!a
mnogo $i&e lj!ds"o (ie nego indi$id!alnost. S!protno tome* /romm 'a"lj!#!je da
socijali'acija li#nosti ni"ada ne mo,e do$esti do potp!nog "on+ormi'ma* nego je ona
!s"o po$e'ana sa ra'$ojem personali'acije.
- Procesi indi$id!ali'acije i slo(ode predsta$ljaj! jedno od (itni% pitanja /rommo$e
"riti#"e antropologije* "oja se ra'li"!je od str!"t!ralne i politi#"e antropologije po tome
&to* sagleda$aj!i djelo$anje dr!&t$a na pojedinca i nadmoi dr!&t$a pojednc!*
ne'ago$ara negiranje indi$id!alnosti* &to je sl!#aj sa str!"t!ralnom i politi#"om
antropologijom* niti identi+icira dr!&t$eno i indi$id!alno.
- /rommo$a "riti#"a antropologija pola'i od ideje da je indi$id!a odre2ena dr!&t$om.
- 7pr"os tome &to se energi#no opire /re!do$oj d!(ins"oj %erene!tici i insin"ti$isti#"oj
teoriji li#nosti* /rommo$a "riti#"a antropologija sad,i do'! ne"e $rste socijalne
psi%ologije* jer anali'ira psi%! indi$!e i sti#e prisn! po$e'anost pojedinca i dr!&t$a.
-8arG odnose "lasne %istorije odre2!je "ao ot!2ene odnose* ! "ojima dr!&t$o ima
apsol!tn! prdnost nad pojedincem* "ao &to nad #o$je"om $ladaj! njego$i $lastiti
proi'$odi i to (ilo pojedina#ni predmeti ili instit!cije.
- Na trag! te 8arGo$e ideje* /romm anali'ira me2!lj!ds"e odnose sa$remenog
ind!strijs"i ra'$ijenog dr!&t$a i "ara"tern! str!"t!r! indi$id!a ! njima* dola'ei do !$ida
da s! ti odnosi postali apstra"tni i "$anti+icirani.
- Anali'om me2!lj!ds"i% odnosa ! sa$remenom dr!&t$!* /rom dola'i do !$ida o
ot!2enosti me2! lj!dima. To #ini osno$! njego$og djela OCdra$o dr!&t$oP.
- Ra'li"a i'me2! /re!da i Sali$ena ! odnos! na /romma se satoji ! tome &to predmet
/rommo$i% pro!#a$anja nije ni li#nost ni me2!lj!ds"i odnos ! maloj gr!pi* nego dr!&t$o
sa s$ojim speci+i#nim tipo$ima me2!lj!ds"i% odnosa i "ara"ternim str!"t!rama
indi$id!e.
a.(. Ra'li"a i'me2! /rommo$e "riti#"e antropologije i Sali$eno$e teorije
interpersonalni% odnosa
- Naj#e&e se s!sre! mi&ljenja "oja insistiraj! na triadnim aspe"tima pojma
socijali'acije. Pr$i* proces "oji 'a ind$id!! 'na#i spolja&nji pritisa"= dr!gi* proces
do,i$lja$anja i trei* socijali'acija o'na#a$a "rajnje is%odi&te o$i% procesa.
- Jedan od teoreti#ara "oji ! proces! socijali'acije $idi njego$! triadn! +orm! je 6ir"em.
On smatra da socijali'acija predsta$lja !"sla2i$anje sistema ideja* osjeanja i na$i"a.
- Socijalni antropolo'i pojam socijali'acije t!ma#e ! !,em i ili &irem smisl!. Oni "oji
socijali'acij! s%$aaj! ! !,em smisl! pra$e "ardinalne gre&"e* jer njen! s!&tin! i
"omple"snost red!ciraj! na !#enj! o !lo'i indi$id!e ! dr!&t$!.
- Ta"a$ post!pa" ne omog!a$a potp!no ili iscrpno sagleda$anje st$arne s!&tine o$og
procesa. Pri%$atljji$ija s! onastajali&ta "ojasocijali'acij! t!ma#e ! njenom &irem smisl!*
#iji predsta$nici smatraj! da socijal'acija predsta$lja $eoma slo,en proces* pomo! "ojeg
se $r&i prijela' od (iolo&"e organi'acije no$oro2en#eta ! psi%osocijaln! organi'acij!* tj.
! Ja i o'na#a$a pored sposo(nosti da indi$id!a ,i$i ! 'ajednici sa dr!gia i sposo(nost da
i'ra'i $lastit! indi$id!alnost.
- Ca ne"eindi$id!e socijali'acija je* &to ostaje do "raja* osjeanje pritis"a spolja&nje
sredine* "ojim se g!&i indi$id!alnost* &to je sl!#aj sa a!toriarnim porodicama i
a!toritarnim re,imima* o #em! raspra$lja /romm.
- Postoje indi$id!e "oje do,i$lja$aj! proces socijali'acije "ao prioprem! i o(!#a$anje 'a
!loge "ojes! im dr!&t$eno dodijeljene i 'a "oje se pripremaj!.
- Trei i naj"omple"sniji proces socijali'acije je onaj "ada indi$id!a ne prima dr!&t$ene
standarde* nego i% pri%$aa ! $eoj ili manjoj mjeri "riti#"i i s odre2enom do'om
samostalnosti.
- 7 tom sl!#aj! se +ormira d$ostr!"a rea"cija) socijalna* "oja omog!!je da se indi$id!a
integrira sa socijalnom o"olinom* i indi$id!alna* "oja spre#a$a da se indi$id!a i'g!(i !
la(irint! dr!gi% indi$id!a.
- 7pr"os ra'li"ama* socijalne antropologe i dr!ge teoreti#are sjedinj!j! 'ajedni#"e teme*
"ao &to s! li#nost i procesi socijali'acije. To se odnosi i na /romma* #ije stajali&te pripada
socijalno 5 antropolo&"om "oncept! i Sali$ena* ne!+re!do$ca "oji sa aspe"ta psi%ologije
ra'matra ista pitanja "ao i /romm.
- Sali$en smara da je li#nost integrirani tip interpersonalnog pona&anja= li#nost je da"le
proi'$od me2!lj!ds"i% odnosa* (ilo da s! dr!ge indi$id!e pris!tne ili 'ami&ljene.
Naj$a,niji i'$or dinami"e indi$id!alnog pona&anja nis! organs"e potre(e* nego s! to
nemir i 'a(rin!tost.
- Sali$eno$a teorija interpersonalni% odnosa) proces socijali'acije je dominantiji ! teoriji
li#nosti od !n!tarnji% pro(lema same li#nosti.
- I /romm pro!#a$a pro(leme li#nosti ! 'oni me2!lj!ds"i% odnosa. Njego$a temeljna
misao sastoji se ! t$rdnji da je nemog!e i'lo$ano i'!#a$ati ind$id!a!! i njen!
dinami"!* jer s! dr!&t$eni* me2!so(ni lj!ds"i odnosi i'$or moti$acije ind$id!e "ao
socijalnog (ia. 8e2!tim* /romm s%$aa me2!lj!ds"e odnose samo "ao n!,ni o"$ir !
"ome se +ormira li#nost.
- /romm smatra da se mora o(jasniti pojam lj!ds"e prirode i lj!ds"e sit!acije. I'
speci+i#nosti lj!ds"e sit!acije +ormira se i speci+i#nost lj!ds"e rirode* "oja semo,e
o(jasniti osno$nim lj!ds"im potre(ama* 'a ra'li"! od (iolo&"i% i +i'iolo&"i%.
- /romm na$odi pet tipi#no lj!ds"i% potre(a) potre(a 'a!dr!,i$anjem* 'a pre$la$a$anjem
i st$arala&t$om* 'a !"orijenjeno&!* tj. mjestom ! dr!&t$!* 'a identitetom i 'a o"$irom
orijentacije.
- /romm pr!,a opse,no teorijs"o o(ja&njenje procesa socijali'acie* smatraj!i da postoje
d$ije $rste socijali'acije. Jedn! $rst! o'na#a$a neprod!"ti$nom socijali'acijom= ! nj!
spadaj! ma'o%i'am* sadi'am* destr!"cija i indi+erentnost ili ra$nod!&nost. 6r!g! #ini
prod!"ti$na socijali'acija* #iji je temelj lj!(a$ #o$je"a prema samom se(i i prema
dr!gom #o$je"!.
- /romm ta"o2er ra'li"!je N primarna o(li"a neprod!"ti$ne orijentacije ! procesima
asimilacije i to) recepti$na ili primala#"a* i'ra(lji$a#"a ili e"sploatators"a* 'grta#"a i
tr,i&na orijentacija.
- Ra'matraj!i odnos i'me2! indi$id!e i dr!&t$a* /romm se 'ala,e 'a ta"$! radi"aln!
promjen! dr!&t$a ! "ojoj e interesi* potre(e i ,elje pojedinca istins"i odre2i$ati nji%o$
,i$ot.
- Sa stajali&ta procesa socijali'acije* !$ide je mog!e podijeliti ! d$ije gr!pe. Jedn!
gr!p! #ine ona mi&ljenja #iji predsta$nici insistiraj! na "ontrolnoj i adapti$noj +!n"ciji
procesa socijali'acije. 6r!g! gr!p! #ine ona s%$aanja po "ojima proces socijali'acije
ima intergrati$n! +!n"cij!. Ta"$o stajali&te ra'$ija Tal"olt Parsons.
- Istra,i$anja o proces! socijali'acije se mog! podijeliti ! d$ije gr!pe. Pr$! gr!p!
predsta$ljaj! ona "oja pola'e od pojedinca* pri #em! se pa,nja pos$e!je slo,enosti
procesa socijali'acije i njego$e primarne +!n"cije. Toj gr!pi pripadaj! !$idi
8alinoDs"og* J%itea i ;oasa.
- 6r!g! gr!p! #ine ona antropolo&" istra,i$anja "oja ola'e od sta$a da sredi&nje
pro(leme istra,i$anja #ine dr!&t$o* njego$a str!"t!ralna i +!n"cionalna organi'acija*
,i$ot i predsta$e. 7 t! gr!p! spadaj! !#enja Radcli++ 5 ;roDna* 6ir"ema i njego$og
!#eni"a 8arcel 8a!ssa.
(. Indi$id!a i dr!&t$o
- 7 "a"$om odnos! se nala'e indi$id!a i dr!&t$oB Najsa,etiji i najjasniji odgo$or pr!,a
>arl 8arG* po "ome se ind$id!a i dr!&t$o moraj! promatrati i istra,i$ati ! s!&tins"oj
$e'i. To #ini (itn! "ara"teristi"! njego$e antropologije* po "ojoj #o$je" posta$lja s$oj
s$ijet* dr,a$! i dr!&t$o.
- Indi$id!a 'apra$o insistira na dr!&t$enom #o$je"! i ne is"lj!#!je indi$id!alnost
#o$je"a ili lj!ds"! indi$id!alnost* nego je implicira.
- 7 st$arnom #o$je"!* sadr,ano je d$ojst$o= on je pripadni" gra2ans"og dr!&t$a i #lan
politi#"e 'ajednice dr,a$e.
- .ngles"i i +ranc!s"i socijalni antropolo'i i sociolo'i 'anemar!j! indi$id!alnost ! "orist
dr!&t$a* &to dola'i pose(no do i'ra,aja "od Radcli++ 5 ;roDna* .mila 6ir"ema i
njego$og !#eni"a 8arcel 8a!ssa -8arsel 8osa0.
- Antropolo&"a misao po"a'!je ne!jedna#ene !$ide o tome &ta &redsta$lja dr!&t$oB 7
la(irint! ti% !$ida pris!tni s! oni odgo$ori* "oji s! optereeni "ardinalnim gre&"am=
gre&"e se sastoje ! s%$aanj! dr!&t$a "ao '(ira apstra"tno 'ami&ljeni% pojedinaca. Ta"$!
misao ra'$ijaj! e"onomisti 1:. stoljea. Nji%o$a !#enja se temelje na ideji o
samodo$oljnosti pojedinca "oji sam proi'$odi s$oj! eg'istencij!.
- Stirnero$a antropologija es"stremnog ili #istog indi$id!ali'ma* odnosno radi"alnog
egoi'ma pola'i od pojedinca ili ind$id!!ma "oji se !pra$lja prema interesima i nema
ni"a"$i% d!,nosti i o(a$e'e prema dr!gim lj!dima. S$e &to postoji* postoji samo 'a njega
i '(og njega.
- Na pitanje &ta predsta$lja lj!ds"o dr!&t$oB* Stirnero$a antropologija #istog ili
e"stremnog indi$id!ali'ma* odnosno radi"alnog egoi'ma odgo$ara da ono #ini s"!p
egoista.
- Stirnero$a antropologija radi"alno od(ac!je dr!&t$eneodnose i norme na "ojima se
temelji dr!&t$o. Ona je o&tra opre"a onoj antropologiji "oja pola'i od ideje da se
indi$id!!m mo,e s%$atiti i'$an je'i#"i%* moralni%* 'a"ons"i% i dr!&t$eni% odnosa.
- /e!er(ac%o$a nat!ralisti#"a i Stirnero$a e"stremno indi$id!alisti#"a antropologija
postaj! mete o&tre 8arGo$e "riti"e. Jedna i dr!ga n!de jednostrane !$ide.
- /e!er(ac%o$a nat!ralisti#"a antropologija do'$olja$a da se #o$je" s%$ati samo "ao
primjera" (iolo&"e $rste* ali ne i ona"$im "a"a$ on realno postoji i djela ! dr!&t$!.
Njego$a antropologija n!di apstra"tne !$ide o lj!ds"oj s!&tini.
- 8arG isti#e da lj!ds"a s!&tina predsta$lja s$e!"!pnost dr!&t$eni% odnosa. Njego$a
antropologija ne pola'i od #o$je"a !ope* nego od "on"retni%* realni% lj!di i nji%o$e
neposredne* empirijs"e eg'istencije.
- 8aG Je(er po"a'!je da 8arGo$o ot"rie da je ! "apitalisti#"om dr!&t$! radni"
od$ojen od sredsta$a rada* $a,i i 'a dr!ge o(lasti dr!&t$enog ,i$ot. Je(er isti#e da
njego$a +orm!la O$lada$ine sredst$a nad ciljemP* 'na#i 'apra$o 8arGo$! +orm!l!
O$lada$in! st$ari nad lj!dimaP. On smatra da se dr!&t$o mo,e s%$atiti samo "ao proi'$od
ili na#in organi'acije speci+i#ni% radnji pojedinaca.
- Je(er pola'i od pojedinca* '(og #ega se njego$a teorija mo,e o'na#iti
indi$id!alisti#"om i normalisti#"om.
- Aristotel je pr$i mislilac "oji je ra'$o idej! #o$je"a "ao dr!&t$enog (ia* 'oon politicon.
- Polis -grad0 tj. grads"i ,i$ot jeste !$jet i t$orac s$a"e "!lt!re. 8isao o #o$je"! "ao
dr!&t$enom (i! #ini sredi&te 8arGo$e antropologije i njego$e teorije !ope= nj! slijedi
/rommo$a "riti#"a antropologija.
- 7 socijalnoj antropologiji dominiraj! ! osno$i tri prist!pa ! o(j&nja$anj! odnosa
indi$id!e i dr!&t$a. Jedan* "oji pola'i od indi$id!e* !smjera$a se na "riti#"! anali'!
polo,aja #o$je"a ! sa$remenom dr!&t$! i pos$e!je pa,nj! pro(lem! me%ani'ama
(je"st$a od slo(ode. O$im prist!pom se detaljno ra'la,e s!&tina po$ijesni% di%otomija
lj!ds"e eg'istencije. 6r!gim prist!pom se !smjera$a pa,nja anali'i i o(ja&nja$anj!
antinomija i'me2! predlogi#"og i logi#"og mentaliteta. Treim prist!pom se nastoji
po"a'ati da se predlogi#"i mentalitet "osristi p!te$ima ra'!ma* a ne a+e"tima*
distin"cijama s!protsta$ljanjima* a ne mije&anjem i participacijom. Pr$i prist!p
primjenj!je /romm* dr!gi Le$? ;r!%l* a trei edi+icira Stra!ss -Stros0.
- Jedino 8arG na temelj! "riti#"e anali'e no$o$je"o$nog gra2ans"og dr!&t$a* "oje se
"onstit!ira na od$ojenosti #o$je"a od pretposta$"i s$oje eg'istencije* dola'i do !$ida da
se proi'$odi #o$je"o$og $lastitog rada ot!2!j! od njega.
- Po G!r$i#!* pojam dr!&t$a n!,no !"lj!#!je "a"o "ole"ti$na pona&anja* ta"o i o(rasce*
'na#enja* sim(ole* ideje i $rijednosti.
- Socijalna antropologija opis!je i pretposta$"e na temelj! "oji% dr!&t$o mo,e postojati i
+!n"cionirati. 7 najprimarnije pretposta$"e* prema mi&ljenj! mnogi% antropologa
spadaj!) pr$o* odgo$araj!i proi'$odni odnosi i te%ni#"o 5 te%nolo&"i sistemi= dr!go*
politi#"i sistem sa s$ojim po'iti$nim normama ili 'a"ons"im propisima i dr!&t$enim
standardima* "ojima podlije,! i pojedinci i dr!&t$o "ao cjelina i tree* instit!cije i
organi'acije pomo! "oji% se i'$r&a$aj! 'adaci* o(a$e'e i d!,nosti i 'ado$olja$aj!
+!ndamentalne potre(e #lano$a dr!&t$a.
- Socijalna antropologija stoji ! saradnji sa dr!gim antropologijama* i'me2! ostali% i
antropologijom instit!cija. O$! posljednj! ra'$ija antropolog A. Ge%len.
- 8rG pra$i o&tr! ra'li"! i'me2! 'ajednice i dr!&t$a* ! #em! se sla,e i 8aG Je(er "oji
smatra da s! 'ajednica i dr!&t$o #isti tipo$i dr!&t$enog odnosa. 6r!&t$eni odnos ima
"ara"ter 'ajednice !"oli"o !#esnici ! odnos! osjeaj! da pripadaj! jedan dr!gome "ao
dio iste cjeline. S dr!ge strane* dr!&t$eni odnos ima "ara"ter dr!&t$a !"oli"o !#esnici !
odnos! spora'!mno !s"la2!j! s$oje interese ! ,elji da 'ado$olji ne"! potre(! ili postigne
odre2eni cilj.
- 7s"la2i$anje interesa mo,e (iti $rijednosno 5 racionalno i ciljno racionalno. Pr$a +orma
!s"la2i$anja nastaje ! sl!#aje$ima "ada pojedinci $jer!j! da i% o(a$e'!je pristana" "oji
s! dali* do" dr!ga +orma !s"la2i$anja nast!pa onda "ada pojedinci s$oje djelo$anje
orijenti&! prema o#e"i$anj! da e partneri (iti lojalni.
- Je(er pod 'ajednicom smatra dr!&t$eni odnos ! "ome se orijentacija dr!&t$enog
djelo$anja osni$a na s!(je"ti$nom osjeanj! !#esni"a da pripadaj! jedan dr!gome "ao
dio iste cjeline.
- Ca ra'li"! od 'ajednice* dr!&t$o predsta$lja ta"a$ dr!&t$eni odnos ! "ome se
orijentacija dr!&t$enog djelo$anja osni$a na racionalno moti$iranom "ompromis!
interesa ili nji%o$om po$e'i$anj!* s$ejedno da li je ! pitanj! $rijednosna ili ciljna
racionalnost.
- Je(er je ra'$io !#enje o tipo$ima dr!&t$a. Tipo$i dr!&t$a mog! (iti)
10 strogo ciljno racionalno i slo(odno !go$orena ra'mjena na tr,i&t!* "oja predsta$lja
s$arni "ompromis s!protni%* ali "omplementarni% interesa*
30 !dr!,enje !sposta$ljeno radi posti'anja ne"og cilja* tj. slo(odno !go$oreno
nepre"idno djelo$anje "oje se orijentira samo prema i'$jesnim spolja&njim interesima
!#esni"a* e"onoms"im ili ne"im dr!gim=
H0 !dr!,enje istomi&ljeni"a 'asno$ano na $rijednosno racionalnim moti$ima* npr.
religio'na se"ta* !"olli"o ona apstra%ira e"onoms"e i a+e"tne interese i %oe da sl!,i
samoj st$ari.
- Primarna s!&tina 8arGo$e antropologije* po #em! se ra'li"!je od s$i% dr!gi% !#enja i
&to daje prednost ! odnos! na nji%* le,i ! tome &to ona gaji a"ti$isti#"i optimi'am prema
"ome se enigma #o$je"o$og odnosa prema o(licima dr!&t$enog odnosa nala'i !
dr!&t$enim odnosima.
c. Indi$id!alni i socijalni "ara"ter
- Sc%eler je jedan od sa$remeni% mislilaca "oji je is"lj!#i$o ra'matrao indi$id!alni
"ara"ter. Njego$a personalisti#"a teorija se temelji na ra'!mije$anj! s!&tine "ara"tera
li#nosti.
- S dr!ge strane* postoje mislioci i teoreti#ari "oji nastoje o(jasniti s!&tin!* do" dr!gi ,ele
istai +!n"cij! indi$id!alnog i socijalnog "ara"tera.
- Najcjelo$itij! anali'! i najsistemati#nije !$ide o indi$id!alnom i socijalnom "ara"ter! !
sa$remenom mi&ljenj! pr!,a .ric% /romm. Jedno od sredi&nji% pitanja njego$e
antropologije je indi$id!alni i socijalni "ara"ter.
- Pod pojmom socijalnog "ara"tera* /romm podra'!mije$a s!&tin! "ara"terne str!"t!re
"oja je 'ajedni#"a $eini #lano$a iste "!lt!re* s!protno indi$id!alnom "ara"ter! po "ome
se lj!di ra'li"!j! jedan od dr!gog ia"o pripadaj! istoj "!lt!ri.
- 6r!&t$o mo,e da postoji jedino a"o +!n"cionira ! o"$ir! s$oje odre2ene str!"t!re.
- Socijalni "ara"ter nije stati#ne prirode* odnosno ne predsta$lja samo '(ir s$i%
"ara"terni% oso(ina "oji se mog! nai "od $eine lj!di ! datoj "!lt!ri. On se mo,e
ra'!mjeti jedino ! odnos! na s$oj! +!n"cij!* a to 'na#i da je dinami#an. /!n"cija
socijalnog "ara"tera* po /romm!* sastoji se ! reg!lisanj! i "anali'iranj! energije #lano$a
dr!&t$a da lj!di i'$r&a$aj! dr!&t$eno pro"lamirane norme i 'adat"e* ali (e' pogo$ora i
otpora.
- Osno$! /rommo$og !#enja o "ara"ter! #ini misao da je "ara"ter socijalno !$jeto$an.
/romma ne interesiraj! primarno "ara"terne speci+i#nosti po "ojima se pojedinci
ra'li"!j! jedan od dr!gog* nego onaj dio str!"t!re nji%o$og "ara"tera "oji je 'ajedni#"i
$eini #lano$a gr!pe.
- /romm odre2!je "ara"ter "ao relati$no -sta(iln!0 +orm! ! "oj! se lj!ds"a energija
"anali'ira ! prices! asimilacije i socijali'acije.
- /romm nadila'i /re!do$ instin"ti$isti#"i i (iologisti#"i determini'am i indi$id!ali'am
ta"o &to #o$je"o$om "ara"ter! prila'i sa socijalne strane. S o('irom na o$o* /romm ne
pri%$aa /re!deo$! misao da je #o$je" pr$enst$eno samodo$oljan i da s! m! dragi lj!di
potre(ni samo !'gredno* "a"o (i 'ado$oljio s$oje instin"t!alne potre(e.
A-"#: (*:B:
Brijednosti i potre/e. "ocijalno posredovanje i pro/lem otuenja
0. Brijednosti
) Irijednosti s!* 'ajedno sa potre(ama* "lj!# ra'!mije$anja #o$je"o$e indi$id!alnosti i
dr!&t$enosti. Nji% #o$je" spo'naje ili ot"ri$a i st$ara.
- Irijednosti* "ao #o$je"o$o djelo !spjemara$j! pona&anje #o$je"a ! d$a opre#na pra$ca)
jednim* "oji ide "a st$aranj! no$i% $rijednosti i dr!gim* "ojim se opra$da$a postojei
sistem $rijednosti* "oji stoji ! %armoniji sa postojeom str!"t!rom odnosa. S$e
$rijednosti "oje odgo$araj! toj str!"t!ri o'na#a$aj! se postojeim ili po'iti$nim
$rijednostima.
- Irijednosti pr!,aj! mog!nost rje&enja "on+li"ata i s!"o(a i'me2! pojedinca i
dr!&t$ene cjeline* eg'istencije i esencije itd.
- Postoji ne"oli"o "riterija na temelj! "oji% se $rijednosti mog! podijeliti. Po jednom
"riterij!m! $rijednosti se mog! podijeliti na po'iti$ne $rijednosti ili $rijednosti "ao
po'iti$ne #injenice i negati$ne $rijednosti ili $rijednosti "ao proje"cije* odnosno ideali.
- Postojee ili po'iti$ne $rijednosti i'ra,a$aj! odre2ene* postojee empirijs"e dr!&t$ene
interese i potre(e i "ao ta"$e imaj! odre2en! +!n"cij! ! datim dr!&t$enim odnosima.
Pomo! nji% "ao $a,eim normama se reg!liraj! odnosi i'me2! #lano$a jedne dr!&t$ene
'ajednice.
Irijednosti se mog! podijelitit i po dr!gom "riterij!* tj. sa stajali&ta onoga &to #o$je" na
temelj! odre2eni% mog!nosti mo,e (iti* a to jo& !$ije" nije. Prema tom "riterij!m!*
$rijednosti mog! (iti %!mane i ne%!mane.
- ;e' #o$je"a i njego$ogpo$ijesnog ra'$oja nema $rijednosti.
- Irijednosti* !"lj!#!j!i i potre(!* #ine s$oje$rsni s$ijet #o$je"a* ! "ojem re+le"tira
s$oj! "!lt!r! i s$oj sopst$eni stil ,i$ota.
- 8oderna antropolo&"a misao !smjera$a pa,nj! na pro(lem s!&tine* i'$ora i $a,enja
$rijednosti. Nj! ne interesira pitanje da li je #o$je" (iolo&"ideterminiran* nego da li je
#o$je" (iolo&"i moti$iran. Ona ne pri%$aa /re!deo$! $arijant! (iologisti#i s%$aene
determinacije* po "ojoj nagons"o predsta$lja temelj i $italn! snag! li#nosti.
- Irijednosti pretposta$ljaj! a"ti$isti#"o 5 dinami#"i odnos osjetilnog s!(je"ta spram
s$ijeta* odnosno a"cij! i ono &to a"cij! omog!a$a.
- Irijednosti se mog! podijeliti po s$ome "ara"ter! 'ado$olja$anja ili ne'ado$olja$anja
na po'iti$ne i negati$ne. Ca $rijednost se mo,e rei da je po'iti$na a"o 'ado$olja$a ne"!
od lj!ds"i% potre(a.
- Jedna gr!pa mislilaca i socijalni% antropologa ra'li"!j! d$ije $rste $rijednosti)
indi$id!alne* "ole"ti$ne $rijednosti i $rijednosti djela.
- Primat indi$id!alnim $rijednostima daje /. ;oas.
- 6r!ga gr!pa mislilaca ra'li"!je indi$id!alne* nadindi$id!alne $rijednosti i $rijednosti
djela. S o('irom na o$o postoje tri stajali&ta) indi$id!alisti#"o* nadindi$id!alisti#"o i
transpersonalisti#"o.
- 7 sa$remenom mi&ljenj! jedna od gla$ni% "oncepcija o #o$je"! je t'$. antropologija
Oodo'goP* "oj! ra'$ija 8aG Sc%eler. Ona pola'i od ideje da ra'!m i $olja ne mog!
predsta$ljati "riterij $rijednosti* nego da to pripada emocijama.
- S!protne !$ide n!di po'iti$isti#"a teorija* "ojomse rje&enje pro(lema odnosa i'me2!
#injenica ili st$ari i $rijednosti tra,i ! nji%o$om identi+iciranj!.
- >ara"ter postojanja $rijednosti. Ne"i mislioci smatraj! da postoje apsol!tne $rijednosti=
dr!gi go$ore o relati$nim $rijednostima= 'a tree postoje i $a,e o(je"ti$ne $rijednosti=
#et$ri detaljno o(ra'la,! te'! o s!(je"ti$nim $rijednostima= peti smatraj! da se mo,e
go$oriti o racionalnom i iracionalnom "ara"ter! $rijednosti= &esti edi+iciraj! teorij! o
realnim $rijednostima i sedmi ra'$ijaj! !#enje o irealnim ili idealnim $rijednostima.
- Ca socijaln! antropologij! i antropolo&"o mi&ljenje !ope mnogo je $a,nija misao o
tome da je #o$je" st$aralac $rijednosti na!#ni%* te%ni#"i%* estets"i%* moralni%* pra$ni% i
politi#"i%. One s! proi'$od lj!ds"e spo'naje i djelatnosti* pomo! "oji% #o$je" odnosno
dr!&t$o 'ado$olja$a s$oje potre(e i strasti.
- Ca antropolo&"o mi&ljenje od naj(itnije je $a,nosti pitanje temelja $rijednosti* "oja je
(a'a s$im $rijednostima. Ta (a'i#na $rijednost je #o$je" i njego$ ,i$ot ili po >arl!
8arG! O#o$je" je naj$i&a $rijednostP.
- Po&to je #o$je" (ie "oje s$ojom pra"ti#"om djelatno&! stalno ra'$ija pretposta$"e
s$oje eg'istencije* temelj s$i% $rijednsoti* pr$o mjesto ! %ijerar%iji $rijednosti pripada
istini i slo(odi.
- Tre(a imati na !m! da se $rijednosti mog! tretirati na temelj! d$a elemnta) pr$o*
$rijednosti "ao dr!&t$eni i indi$id!alni cilje$i i norme* i dr!go* $rijednosti "ao ideali*
proje"ti ili mog!nosti.
- Osno$na "ara"teristi"a $rijednosti ! pr$om sl!#aj! sastoji se ! postojanj! dis%armonije
indi$id!alni% i dr!&t$eni% cilje$a i normi.
- 6r!&t$o mo,e (iti) progresi$no i regresi$no. 6r!&t$o je progresi$no) pr$o* !"oli"o s!
ra'$ijene one $rijednosti "oje omog!a$aj! ra'$ijane li#nosti indi$id!e= dr!go* !"oli"o
ono doprinosi pra"ticiranj! ideala 5 jedna"osti* pra$ednosti i slo(ode* i tree* !"oli"o
njego$e insist!cije djelj! ta"o da predsta$ljaj! (edem de%!mani'iranja lj!ds"i%
$rijednosti.
- 7 dr!gom sl!#aj! se radi o tome da indi$id!a o(ja&nja$a i osmi&lja$a se(i odnos
s!(je"t 5 o(je"ta i o(je"t 5 s!(je"ta $rijednosti. O(a sl!#aja $rijednosti #ine o"osnic!
8arGo$e antropologije i njego$e teorije !ope.
- 7 antropologiji i dr!&t$enoj teoriji !ope naj#e&e se spominj! t$a tipa radi"ali'ma 5
desni i lije$i i'me2! "oji% postoji (itna ra'li"a.
- 6estr!"ti$ni radi"ali'am je pris!tan ! onim "onceptima "oji ne pola'e od #o$je"a "ao
naj$i&e $rijednosti. Lije$i radi"ali'am 'ast!paj! mislioci i teoreti#ari "oji pri'naj! s$e
$rijednosne ideje* "oje imaj! !ni$er'alno $a,enje. On pola'i* od #o$je"a "ao naj$i&e
$rijednosti. >arl 8arG je !#itelj lije$og radi"ali'ma.
- Antropolo&"a misao raspra$lja o d$ije $rste racionalnosti 5 $rijednosnoj i ciljnoj. To je
pris!tno i ! socijalnoj antropologiji i dr!gim disciplinama socijalni% na!"a. 7 njima se
insistira na ra'lici i'me2! $rijednosno 5 racionalnog i ciljno racionalno% djelo$anja. 8aG
Je(er je jedan od teoreti#ara "oji insistira na tom ra'li"o$anj!.
- Aristotel 'a o(ja&nja$anje ciljno racionalnog djelo$anja !potre(lja$a d$a pojma 5
tec%ne i energia* "oje o&tro ra'd$aja. Pojm! tec%ne* Aristotel daje 'na#enje misaonog
rada dostojnog slo(odnog #o$je"a* do" je energi! identi+icirao sa moralnim sta$om "oji
je ade"$atan djelatnosti primjerene $rlini.
- Ne"e $rijednosti mog! (iti la,ne* odnosno da predsta$ljaj! 'a(l!d! ili pre$ar!.
- Ra'!mije$anje $rijednosne racionalnosti pretposta$lja s$a "riterija. Jedan "riterij se
odnosi na OmojeP stalno !$a,a$anje osno$ne $rijednosti.
- 6r!gi "riterij je da $rijednost mora imati dr!&t$eno pri'nanje* tj. da ona mo,e (iti
pri'nata od strane indi$id!a. 8e2!tim* $rijednost indi$id!e mo,e* ali i ne mora (iti
dr!&t$eno pri'nata.
5. Potre/e
- >lasna di+erencijacija predsta$lja osno$! poja$e i djelo$anja di+erenciranog
sistema potre(a* "ao npr. sistem potre(a 'a slijepim i'ra,a$anjem i s!(je"ti$nim
do,i$ljajem.
- Platon isti#e 'na#aj lijepog ili estets"og ira,a$anja* &to je nagla&eno i "od
sa$remenog mislioca @artmanna. @o((es* Loc" i dr!gi no$o$je"o$ni mislioci
potenciraj! na 'na#aj! 'a"onoda$ni% reg!la ili normi.
- 8ainoDs"i* Redcli++ 5 ;roDn* ;r!%l -;ril0 i Pritc%ard ! s$ojim
+!n"cionalisti#"im i str!"t!ralisti#"im !#enjima* na (a'i pri"!pljeng materijala*
i'la,! s!&tin!* 'na#enje i 'na#aj mito$a Oprimiti$ni% narodaP i nji%o$e
predlogi#"e metalitete.
- Na 'na#aj mita* religije* !mjetnosti* +ilo'o+ije i na!"e* "ao sim(ola postojanja
lj!ds"og (ia !"a'!je >asirer.
- Cna#aj potre(e 'a moralnim djelo$anjem i do,i$lja$anjem prati
d$adesetpetostoljetni ra'$oj eti#"e misli. Naj(olji do"a' 'a 'na#aj o$e $rste
potre(a predsta$ljaj!* pored mnogi% dr!gi% stajali&ta stoi#ara i >anta. Stajali&ta
stoi#ara nagla&a$aj! potre(! moralnog do,i$ljaja ! smisl! atara"sije ili e!timije*
odnosno d!&e$nog mira* do" stajali&te dr!gog* tj. >anta potencira !ni$er'ali'acij!
s!(je"ti$nog principa* odnosno ma"sime "oja postaje moralni 'a"on* "oji ne
n!,an i o(a$e'an 'a s$a !mna (ia.
- Nije sporno da #o$je" st$ara !$jete 'a ,i$ot. Ta potre(a je s$ojst$ena ne samo
indi$id!i* nego i cijelom lj!ds"om rod!. 7$jeti 'a ,i$ot se st$araj! radom. Na toj
ideji se s!sre! s$i mislioci i teoreti#ari* (e' i'!'et"a. Rad je 'ajedni#"a potre(a
ne samo pojedinaca i to (e' o('ira "a"o ga oni do,i$lja$ali* nego i cijelog
lj!ds"og roda. 8arGo$a antropologija o(ra'la,e s!&tin! rada "ao potre(e. Po njoj*
rad predsta$lja st$arala#"! djelatnost* odnosno pra"s!.
- Sa stajali&ta #o$je"o$e indi$id!alnosti i dr!&t$enosti neop%odno je disting$irati
Ost$arni radP -8arG0 od Opojma radaP -8arG0. Pr$o se dr!gom is"a'!je "ao
spolja&nja i nametn!ta* odnosno t!2a sila. Po Opojm!P rad predsta$lja s!&tin!
#o$je"a pre"o "oje se ost$ar!je i pot$r2!je s$oje (ie* mani+estira s$oj! slo(odn!
+i'i#"! i d!%o$n! slo(odn! +i'i#"! i d!%o$n! energij!= on je a!tonoman i 'na#i
samodjelatnost i samos$r%!.
- 8arGo$a antropologija energi#no od(ac!je e"onomisti#"a !#enja* po "ojima se
dr!&t$ene ili dr!&t$eno proi'$edene potre(e red!ciraj! na e"onoms"e potre(e.
8. "ocijalno posredovanje
- Jedno od osno$ni% pitanja socijalne antropologije jeste pro(lem socijalnog
posredo$anja. Taj pro(lem na speci+i#an na#in i'la,! ne"i predsta$nici
dominanti% sa$remen% antropolo&"i% teorija* "ao npr. Cassirer s$ojom teorijom
sim(ola i Ge%len teorijom instit!cija. Nji%o$a 'ajedni#"a ideja se i'ra,a$a ! tome
&to $i&e insistiraj! na +!n"ciji sim(oli#"i% o(li"a lj!ds"og ia -magija* mit*
religija0* odnosno instit!cija pri #em! 'a(ora$ljaj! ade"$atno ili neade"$atno
o#ito$anje #o$je"o$e s!&tine.
- Socijalnom posredo$anj! pos$e! pa,nj! i t'$. terens"i i "a(inets"i antropolo'i
ra'li#iti% !smjerenja* pr!,aj!i $rlo %eteronomne i opre#ne !$ide. Speci+i#nost
instra,i$anja i opisi$anja terens"i% antropologa se sastoji ! tome &to posta$ljaj!
se(i 'adata" da i'$jesno $rijeme ,i$e ,i$otom #lano$a ne"og "ole"ti$iteta
-dr!&t$ene gr!pe ili plemens"e 'ajednice0 s ciljem da do2! do a!tenti#ni% ili
o(je"ti$ni% in+ormacija o tome "a"o i na "oje na#ine se ispolja$aj! ra'li#iti o(lici
socijalnog posredo$anja nji%o$og ,i$ota. Nji% ne 'animaj! samo magija i mit*
rit!ali i o(redi* nego e"onoms"i ,i$ot i materijalna i d!%o$na do(ra*
o(i#aji*na$i"e itd.
- To nije in%erentno t'$. "a(inets"im antropolo'ima* "oji se $i&e interes!j! 'a
s!&tin!.
- Pro(lem posredo$anja se ja$lja jo& ! Platono$om djel! OGo'(aP* gdje je i'ra,en
pojam daimon* &to ! pre$od! 'na#i posredo$anje i'me2! lj!ds"og i (o,ans"og.
- N!,no je pra$iti ra'li"! i'me2! pojma socijalnog poredo$anja i pojma
posredo$anja !ope.
- Pojam Oposredo$anjaP !ope podra'!mije$a ne"i a!toritet ili ne"! sil! "oja
posred!je i'me2! #o$je"a* #o$je"o$og ,i$ota i #o$je"o$i% predsta$a o ,i$ot! i
smisl! ,i$ota. Te sile s! to"om ra'$oja #o$je"a i njego$e s$ijesti predsta$ljale
(o,anst$a* &to je sl!#aj sa aganst$om* ili ;og na #em! se temelje monoteisti#"e
religije.
- Sas$im dr!go 'na#enje ima pojam socijalnog posredo$anja. Radi se o
posredo$anj! "oje nije proi'$od ili i'ra' tajanst$eni% a!toriteta ili sila i
#o$je"o$i% osjeanja apsol!tne o$isnosti* nego je rije# o proi'$odima "oje je
#o$je" sam st$orio* ali se i'di,! i'nad njega i postaj! m! t!2a sila "oja gospodari
njego$om eg'istencijom i s!d(inom.
- Socijalno posredo$anje predsta$lja ta"a$ proces gdje #o$je" s$oj odnos prema
pretposta$"ama s$oje eg'istencije !posta$lja podsredst$om dr!&t$ene 'ajednice
"ojoj pripada i ! "ojoj o(a$lja ra'ne djelatnosti sa dr!gim lj!dima.
- Socijalno posredo$anje predsta$lja ta"a$ dr!&t$eni odnos !posta$ljen na "lasno 5
politi#"oj organi'aciji dr!&t$a. 7"oli"o dr!&t$eni odnosi ne od$ajaj! ili ot!2!j!
#o$je"a od pred!$jeta njego$e egistencije*onda je rije# o a!tenti#nom ili
neot!2enom o(li"! #o$je"o$og ,i$ota* i nas!prot* a"o se dr!&t$eni odnosi temelje
na "lasno 5 politi#"oj organi'aciji dr!&t$a tada se radi o nea!tenti#nom ili
ot!2enom o(li"! #o$je"o$e egistencije i o socijalnom posredo$anj! "ao prateem
proces! "lasno 5 politi#"e organi'acije dr!&t$a.
- Socijalno posredo$anje podra'!mije$a instit!cijei procese "oji le,e !osno$i ti%
instit!cija= pri$atno $lasni&t$o je pr$ana instit!cija* a dr!&t$eni odnosi
proi'$odnje s! odnosi ! "ojima dola'i do od$ojeni% ili ot!2eni% pri$atni%
$lasni"a) $lasni" "apitala i $lasni" rada.
- Socijalno posredo$anje je %istorijs"i nastala poja$a "oja mo,e mijenjati s$oj!
+orm! ali joj temelj i sadr,aj ostaj! isti. >arl 8arG se od s$i% mislilaca i
teoreti#ara naj$i&e (a$io tim pro(lemom* po"a'!j!i empirijs"om anali'om
s!&tin! "apitalisti#"og posredo$anja i "riti#"im st!diranjem logi"e "apitala. 7
"apital! s! od #o$je"a od$ojeni predmetni !$jeti rada i "ao ta"$i stoje samostalno
naspram #o$je"a 5 radni"a.
- Osno$na s!&tina dr,a$e* "ao t$ore$ine "lasne $lada$ine "apitala nad radom i "ao
organa "lasnog socijalnog posredo$anja* le,i ! njenoj posred!j!oj !lo'i i'me2!
#o$je"a i njego$e slo(ode. Ona* s jedne strane* p!tem s$oji% instit!cija i
me%ani'ama (ri,no #!$a temelje i gra2e$in! "lasnog posredo$anja i s dr!ge
strane* garantira #o$je"! 5 gra2anin! +ormalna -ograni#ena0 pra$a.
- Politi#"o posredo$anje je !temeljno na posredo$anj! "apitala i'me2! #o$je"a 5
radni"a i njego$e eg'istencije* a politi#"o ot!2enje nije ni&ta dr!go do i'ra'
e"onoms"og ot!2enja.
9. Pro/lem otuenja
- <o$je" je s"ro' ot!2en* #iji "orijeni le,e ! te%ni#"im i dr!&t$enim promjenama
dr!&t$a 34. stoljea.
- /romm 'a"lj!#!je da sa$remeno dr!&t$o ra2a ta"$e donose "oji proi'$ode
ot!2enje li#nosti. Ono pri$idno daje s$e $i&e mog!nosti 'a ra'$oj i napredo$anje
indi$id!a* a lj!dima od!'ima st$arn! mo.
- /romm "oristi empirisj"e podat"e "oji !"a'!j! na $e'! i'me2! !#estalosti
simptoma indi$id!alne patologije i stepena ot!2enosti dr!&t$ene sredine= a"o je
npr. !gro,ena lj!ds"a moti$acija tada dola'i ili do ot$orene mani+estacije (olesti
ili do st$aranja Ome%ani'ma (je"st$aP* pomo! "oji% se indi$id!a (rani od (olesti
ali na ot!2eni na#in.
- Ra'matranje +enomena ot!2enja ima s$oj! relati$no "rat"! %istorij!. Od
njema#"og "lasi#nog mi&ljenja* pose(no /ic%teo$og i @egelo$og* s$e do danas*
taj pro(lem postaje predmet ra'ni% 'nanst$eni% i +ilo'o+s"i% !#enja.
- Ra'li"a i'me2! 8arGo$og !#enja i @!sslero$og mi&ljenja o "ri'i e$rops"og
lj!dst$a i e$rosp"e 'anosti. 8arG osno$n! pretposta$"! ot!2enja #o$je"a od
s$oji% $lastiti% proi'$oda $idi ! e"onoms"oj str!"t!ri dr!&t$a* a dr,a$a i politi"a
i'rastaj! i' e"onoms"e str!"t!re dr!&t$a.
- @!ssler sas$im pogre&no tra,i !'ro"e "ri'e e$rops"og lj!dst$a i nala'i i% ! "ri'i
erops"e 'nanosti* do" taj !'ro" predsta$nici elemntarne i sistemats"e
antropologije o"tri$aj! ! "ri'i e$rops"i% instit!cija i time po"a'!j!da je ot!2enje
s!d(a #o$je"a i da se ono ni#im ne mo,e nad$ladati.
- /ilo'o+s"! osno$! ot!2enja pr!,a @egelo$o !#enje o gospodar! i sl!'i* i' "ojeg
8arG "riti#"i crpi moti$e 'a s$oj! %!manisti#"! antropologij! i teorij! ot!2enja.
- Posredo$anjem nastaje ta"a$ odnos ! "ome #isti !,ita" gospodara* "oji i'me2!
se(e i st$ari !$la#i ro(a* os!2!je gospodara i !'di,e s$ijest sl!ge i'nad s$ijesti
gospodara. 7 tom odnos! sl!ga se ra'$ija "ao samos$ijest= s$ijest sl!ge se !'di,e
i'nad s$ijesti gospodara.
- Rei da je #o$je" ot!2en ne 'na#i ni&ta dr!go nego od!st$o mog!nosti da (!de
gospodar s$oje eg'istencije i s!d(ine. Ot!2enjem od $lastitog rada ot!2!jemo se i
od proi'$oda "oje smo st$orili. Nemog!nost da raspola,emo s onim &to smo
st$orili !s"ra!je mog!nost da !do$oljimo s$oje ra'noli"e potre(e* "oje s!
osno$a lj!ds"og ,i$ota* a ne samo p!"og (iolo&"og ,i$otarenja.
- >orijen ot!2enja le,i ! #o$je"o$oj djelatnosti* tj. rad!. Radom #o$je" s$ara
s$ooje predmete* s$oja ,i$otna sredst$a. Ti predmeti i ta sredst$a postaj!
$lasni&t$o dr!gog* a ne onoga "oji i% je st$orio. 6r!gim rije#ima* !"oli"o se rad
ne is"a'!je "ao #o$je"o$o samopot$r2i$anje* onda je rije# o ot!2enom rad!.
C(og ta"$og rada ili ta"$e djelatnosti* dosada&nja %istorija #o$je"o$e eg'istencije
po'naje sljedee o(li"e ot!2enja)
a0 Ot!2enje proi'$oda rada od onoga "oji i% je st$orio=
(0 Ot!2enje generi#"e s!&tine od #o$je"a=
c0 Ot!2enje #o$je"a od #o$je"a.
- Jedini na#in da se nad$lada ot!2enje 8arG $idi ! radi"alnoj ili "orjenitoj promjeni
$ladaj!i% odnosa ! proi'$odnji.
"-&: (*:B:
@orme dru.tvenog ivota
:. Razliiti pristupi normama dru.tvenog ivota
- Pro(lemom normi #o$je"o$og ,i$ota se ne (a$i samo antropolog 5 empiri#ar*
nego i mislilac #iji je cilj da #o$je" s%$ati ! njego$oj s!&tini i cjelini. Pr$i se
ra'li"!je od dr!gog po ni$o! teorijs"og !op&ta$anja s$oji% empirijs"i%
istra,i$anja.
a. C/iaji
- O(i#aji s! nepisane norme #o$je"o$og ,i$ota* (e' o('ira na to da li se radi o
o$je"! 5 pripadni"! Opredlogi#"i%P ili Ologi#"i%P predsta$a. Ca nji%o$! +!n"cij!*
'na#enje i smisao po"a'!j! interes "a"o predsta$nici e$ol!cionisti#"e*
+!n"cionalisti#"e i str!"t!ralisti#"e antropologije* ta"o i predsta$nici elemntarne
antropologije. Nji% ne ra'matraj! predsta$nici antropologije jedinst$a i
antropologije i'n!tra.
- O(i#aji s! jedan od elemenata "ole"ti$nog ,i$ota* '(og #ega s! po$e'ani sa
$rijednostima odre2ene dr!&t$ene st$arnosti. Ra'$ojem dr!&t$a i !slo,nja$anjem
dr!&t$enog ,i$ota* o(i#aji ostaj! ! sjenci religije* +ilo'o+ije* !mjetnosti* na!"e*
pra$a* e"onomije* politi"e i dr,a$e.
- O(i#aji predsta$ljaj! na$i"om ste#ene norme ! "ojima nema mog!nosti
od$ajanja pojedinca od "ole"ti$a. Pojedinac ne mo,e odst!pati od o(i#aja
"ole"ti$iteta "ojem pripada.
- Cajedno sa ra'$ojem dr!&t$a* o(i#aji do,i$lja$aj! manje - $i&e tran+ormacij!. Tim
procesom se (a$e mnogi antopolo'i i dr!gi teoreti#ari* me2! "ojima se pose(no
isti#e Le$? 5 ;r!%l* "oji pos$e!je pa,nj! anali'i s!&tine o(i#aja Oprimiti$ni%
narodaP* ili "ole"ti$iteta predlogi#"og* i s!$remeni% ci$ili'irani% naroda* ili
"ole"ti$iteta loi#"og mentaliteta.
- 6o poja$e dr,a$e*"ao #!$ara po'icije i interesa $ladaj!e "lase* o(i#ajne norme
s! predsta$ljale temelj ,i$ota pripadni"a primiti$ni% 'ajednica.
- S nastan"om dr,a$e i njeni% insstit!cionalni% me%ani'ama* o(i#aji ostaj! nara'ini
reg!lisanja porodi#ni% i rod(ins"i% odnosa i odnosa i'me2! manji% socijalni%
gr!pacija.
- Cna#ajne !$ide o o(i#ajima "ao $a,nim pitanjima socijalne antropologije* n!di i
Cassirer* "oji ! religiji* mit!* na!ci* !mjetnosti i +ilo'o+iji $idi sim(ole
#o$je"o$og postojanja* $jero$anja* mi&ljenja i djelo$anja. Njem! nije stalo toli"o
do o(ra'laganja s!&tine o(i#aja* "oli"o do nji%o$e +!n"cionalnosti ! ,i$ot!
pripadni"a odre2enog "ole"ti$a.
- Naj'na#ajnije doprinose ! istra,i$anj! i opisi$anj! o(i#aja i nji%o$og 'na#enja
dola'e antropolo'i i sociolo'i 5 e$ol!cionisti* +!n"cionalisti i str!"t!ralisti* od
"oji% se pose(no isti#! T?lor* 8alinoDs"i* ;oas* 6ir"em* Le$? ;ri%l* 8a!ss
-8os0* Stra!ss* .$ans 5 Pritc%ard i td.
- Primarna "ara"teristi"a istra,i$anja i opisi$anja o(i#ajni% normi o$i% antropologa
i sociologa se sastoji ! isticanj! !loge o(i#ajni% normi odre2ene dr!&t$ene cjeline*
(e' o('ira na to &to ne"i od antropologa pola'e od indi$id!e* a dr!gi od
"ole"ti$iteta.
- Antropolo'i i sociolo'i* +!n"cionalisti i str!"t!ralisti* smatraj! da se pona&anje
reg!lirano normama mo,e o(jasniti samo s$rsis%odno&! djelo$anja. Po
nji%o$om mi&ljenj!* o(i#aji imaj! samo +!n"cij! da 'ado$olje odre2ene potre(e
"ro' ra'ne a"ti$nosti* ! "ojoj lj!ds"a (ia sara2!j! radi ne"og do(ra.
- O(i#aji mog! imati po'iti$n! i negati$n! stran!. Po'iti$ni aps"et se mani+estira !
sl!#aje$ima "ada imaj! ne"! po'iti$n! i dr!&t$en! s$r%!* a dr!ga "ada oni
postaj! "o#nica no$i% ,i$otni% o(li"a ,i$ota.
- Podjela o(i#aja se mo,e i'$riti i s o('irom na to da se odnose na ra'ne o(li"e
lj!ds"e djelatnosti. Prema tom "riterij!* mo,emo go$oriti o s$ad(enim o(i#ajima*
o(i#ajima sa%rane* o(i#ajima priro2enj!* religijs"im o(i#ajima itd.
/. &oral
- 8oral* "ao interdisciplinarni +enomen* postaje predmet istra,i$anja socijalni%
antropologa. Oni se sla,! ! ideji da moral predsta$lja sistem normi pros!2i$anja*
osjeanja* djelo$anja i $redno$anja.
- Jedni pro(lem morala promatraj! ta"o &to pola'e od indi$id!e* do" dr!gi to #ine
sa stajali&ta odre2enog "ole"ti$iteta.
- 6a li je moral %istorijs"i i dr!&t$eno !$jeto$anB >anto$o i @egelo$o stajali&te.
@egelo$o stajali&te se "ara"teri'ira time &to moralnost !"lapa ! realni totalitet
%istorijs"o 5 dr!&t$enog '(i$anja* ! "ojem moralnost nala'i s$oje '(iljs"o 5
djelatno tlo i "ao ta"$a je nera'd$ojno po$e'ana sa s$im (itnim
o(licima#o$je"o$og nera'd$ojno po$e'ana sa s$im (itnim o(licima #o$je"o$og
"on"retnog opstan"a. A!tonomnost #o$je"a se po @egel!* posti,e jedino !
jedinst$! i pro,imanj! indi$id!alnosti i openitosti.
- 6a (i se o(!'dali pojedina#ni interesi* nji%o$i me2!so(ni s!"o(i i strasti mora
postojati ne"asila* "ojom se omog!a$aj! elementarni pred!$jeti 'ajedni#"og
,i$ota s!protni% "ole"ti$iteta. Ta sila je dr,a$a sa s$ojim pra$nim normama* "oje
s! +ormalno jedna"e 'a s$e #lano$e dr!&t$a. Pomo! nji% se reg!lira post!panje i
pona&anje pojedinaca i gr!pa* pa se moralnost !temeljena na pra$noj ili 'a"ons"oj
normi i'a'i$a po'iti$na moralnost. Predsta$nici ta"$e ideje moralnosti i'la,!
o&troj "ritici ra'na eti#"a !#enja "oja pola'e od Otre(a daP* a ne od Omora daP.
- Predsta$nici antropolo&"i% stajali&ta* #iji je interes !smjeren na istra,i$anje
"ole"ti$nog ,i$ota i "ole"ti$ni% predsta$a o ,i$ot!* smatraj! da je moral* "ao
pose(na 'ona dr!&t$ene s$ijesti* dr!&t$eno !$jeto$an.
- Ta"$! te'! s!sreemo "od 'ago$orni"a t'$. +!n"cionalisti#"e -6ir"em i njego$
!#eni" 8a!ss0 i "riti#"e antropologije -../romm0.
- 6r!ga gr!pa antropologa #ija s! !#enja nastala pod !ticajem njema#"i% "lasi#ni%
mislilaca* pose(no >anta i /ic%tea '(og se #ega nji%o$a stajali&ta na'i$aj!
moralisti#"om antropologijom* ra'$ijaj! !#enje o a!tonomiji i moralnosti i
njenom opiranj! empirijs"om s$ijet!.
c. Pravo
- Pra$o* "ao i moral* postaje sasta$ni dio ne"i% pra$aca sa$remenog antropolo&"og
mi&ljenja* pose(no predsta$ni"a t'$. +!n"cionalisti#"e i str!"t!ralisti#"e
antropologije.
- Pra$o je predmet ra'ni% disciplinarni% mi&ljenja i"ao ta"$o postaje jedno od
"lj!#ni% pitanja "ojim se !sposta$lja $e'a i'me2! socijalne antropologije i
+ilo'o+ije pra$a* socijalne antropologije i eti"e* socijalne antropologije i
sociologije pra$a itd.
- Ne"i antropolo'i isti#! (itn! ra'li"! i'me2! dr!&t$enog pra$a i indi$id!alnog
pra$a. Ta ra'li"a odgo$ara ra'lici i'me2! dr!&t$enosti do "oje se dola'i
!n!tarnjim pro,imanjem i dr!&t$enosti "oja nastaje "ro' !'ajamn! o$isnost
-"om!ni"acija p!tem 'na"o$a0.
- Sa stajali&ta #o$je"a "ao s!(je"ta pra$a i "ao sim(ola #o$je"o$og djelo$anja i
ost$ari$anja ra'ni% cilje$a ili s$r%a* potre(no je ra'li"o$ati tri $rste !#enja o
pra$!)
a0 !#enje o prirodnom pra$!
(0 7#enje o !n!tarnjem 'a"onda$st$! i
c0 7#enje o po'iti$nom pra$!
- Pr$o !#enje ima najd!,! %istorij!= ono se ja$lja jo& od pr$i% po#eta"a eti#"e
misli* a i&#e'a$a ! njema#"om ideali'm!* ta#nije sa >anto$im i /ic%teo$im
!#enjem o !n!tarnjem 'a"onoda$st$!.
- 7 !#enjima ne"i% no$o$je"o$ni% mislilaca* pose(no "od C%. Jol++a* pris!tna je
tendencija po$e'i$anja prirodnog sa po'iti$nim pra$om* "oji smatra da pra$o
posjed!je (o,ans"i i racionalni meta+i'i#"i temelj. On ra'$ija idej! po "ojoj tre(a
da postoji %armonija i'me2! prirode st$ari i prirode #o$je"a.
- Potre(no je imati na !m! da po'iti$no ili postojee pra$o predsta$lja pra$o
!t$r2eno pra$nm propisima i "ao ta"$o sad,i +ormalna s$ojst$a $a,enja. Ono
'a%tije$a legalitet* odnosno spolja&nj! saglasnost na&eg pona&anja sa !t$r2enim
normama.
- Cadata" antropologa je da !t$rdi da li se legalitetom a+irmira ili "o#i is"a'i$anje
indi$id!alni% potre(a* odnosno postoji li s!protnost i'me2! pona&anja ili
post!panja indi$id!e sa !t$r2enm pra$nim normama dr!&t$a.
- To od(ac!j! predsta$nici teorije identiteta. Oni ra'$ijaj! misao o %armoniji* to je
'(iljs"o= s$e &to je '(iljs"o to je !mno.
- Po'iti$no ili dato pra$o se sastoji i' sistema Onegati$ni%P normi ili 'a(rana.
- I'ra' Opo'iti$no pra$oP* po @egel!* sadr,i d$osmislenost da li se misli "ao da ono
postoji na neposredan prirodan na#in* ili ona"o "a"o ono se(e odre2!je prirodnom
st$ari* tj. pojmom.
- Pra$o i s$a njego$a odre2enja osni$aj! na slo(odnoj li#nosti* samoodre2enj!*
"oje je naproti$* s!protnost prirodnog odre2i$anja.
- Cato je pra$o prirode eg'istencija ja"osti i !$a,a$anje sile* a prirodno stanje jest
stanje nasilja i nepra$a. 6r!&t$o je naproti$* stanje ! "ojem pra$o ima jedino
s$oj! '(ilj!. O$a misao predsta$lja $r%!nac "riti"e mi&ljenja ili teorija o
prirodnom pra$!* 'apo#ete sa >antom* ali istodo(no 'na#i i d!%o$ni poticaj
ne"im antropolo'ima 'a istra,i$anje pra$a npr. roditelja prema djeci* m!,a prema
s!pr!'i itd.
- Ra'li"a i'me2! nji%o$i% !#enja i @egelo$og "oncepta pra$a ist$arnosti je
o#igledna ! tom smisl! to @egel '(iljnost s%$aa ne "ao ne"! stati"! datost* nego
"ao ne&to djelatno* proces!alno i &to je promjenama podlo,no. @egelo$a teorija
podra'!mije$a dijale"ti"!* odnosno %istorij! "ojoj o"re! le2a predsta$nici
+!n"cionalisti#"e i str!"t!ralisti#"e antropologije.
- Po'iti$no pra$o* odnosno pra$o "oje je dato propisima* sastoji se i' d$ije $rste
'apo$ijedi)
a0 Po'iti$ni%* "ojima se 'apo$ijeda da se ! radnjama post!pa ! s"lad! sa
po'iti$nim ili postojeim 'a"ons"im normama i
(0 Negati$ni% 'apo$ijedi* "ojima se 'a(ranj!je s$a"o post!panje s!protno od
postojei% ili $a,ei% po'iti$ni% normi.
d. Religija
- Religija je "omple"san +enomen i "ao ta"$a predsta$lja speci+i#an pogled na
s$ijet i i'ra,a$a oso(ena osjeanja i radnje. Ona je "oli"o s!(je"ti$na toli"o i
o(je"ti$na* "oli"o indi$id!alna toli"o i "ole"ti$na poja$a.
- Religijs"e "omponente)
10 Pr$a i osno$na "omponenta religije je 'amisao o postojanj!
nadempirijs"og* na#!lnog ili onostranog (ia* tj. ;oga.
30 6r!g! "omponent! predsta$ljaj! religijs"a osjeanja prema ;og!. Ca
religijs"og #o$je"a ;og posjed!je Apsol!tno 'nanje* Apsol!tn! istin! i
Apsol!tn! mo.
H0 Tre! "omponent! #ine o(redi. O$a "omponenta proi'ila'i i' d$ije
pret%odne. O(redima se o(a$ljaj! ra'ne radnje* "ojima se i'ra,a$aj!
'a%$alnost ;og!* opra&tanje 'a po#injenje grije%e i #o$je"o$a po"ornost
;og!.
N0 <et$rta "omponenta se odnosi na organi'acij! religijs"og ,i$ota* "oja se
ost$ar!je pomo! $jers"i% d!,nosni"a. Oni imaj! d!,nost da organi'iraj!
$jers"i ,i$ot gr!pe ili &ire 'ajednice.
- Na$edene "omponente religije ra'matraj! +ilo'o+i i istra,!j! i opis!j! antropolo'i
ra'ni% !smjerenja* (e' o('ira na to da li o$i 'adnji pola'e od indi$id!e i njeni%
osjeanja i do,i$ljaja ili od "ole"ti$a i njego$i% predsta$a o ,i$ot!. Jedni i dr!gi
nastoje po"a'ati speci+i#nost religije ! pore2enj! s ostalim o(licima #o$je"o$og
"!lt!rnog st$arala&t$a. To dola'i pose(no do i'ra,aja "od predsta$ni"a t'$.
antropologije d!%o$nosti* no$o"anto$aca .rnesta Cassirera i mislilaca
+enomenolo&"e orijentacije 8aGa Sc%elera i predsta$ni"a +!n"cionalisti#"e
antropologije ;. 8alinoDs"og i .. 6!r"%eima.
- Religija se (itno ra'li"!je od na!"e. Na!"a nema ni"a"$i% teorijs"i% cilje$a. Ona
pr!,a odgo$ore na pitanja porije"la s$ijeta i porije"la #o$je"a. S dr!ge strane*
religija ima +!n"cij! intera"ti$ne s$ijesti* tj. s$ijesti "oja daje !p!te o temeljima
s$ijeta i o smisl! #o$je"o$og postojanja i odre2!je temelje sjedinja$anja #o$je"a i
dr!&t$a* #o$je"a i "osmosa. Religija tre(a imati "onstr!"ti$n! !log! ! dr!&t$!.
- Religija ima ni' +!n"cija "oje s! joj 'ajedni#"e sa pstalim o(licima "!lt!rnog
st$arala&t$a. H naj$a,nije +!n"cije religije)
10 ePr$a i osno$na +!n"cija religije je njen pogled na s$ijet. O$a +!n"cija se
mo,e o'na#iti i +ilo'o+s"om +!n"cijom religije. Ona !"lj!#!je !
psi%olo&"o 5 smocionaln! ili "ompen'acion! +!n"cij!* "ojom se
"ompen'ira tjelesna "ona#nost #o$je"a (esmrtno&! d!&e* gdje d!&a
na"on smrtnosti tijela prela'i ! $je#ni d!%o$ni ,i$ot. To je 'ajdni#"a ideja
teologa i religijs"i% +ilo'o+a.
30 6r!ga +!n"cija religije je +!n"cija eti#"og "ara"tera. O$a +!n"cija se
is"a'!je ! +orm!liranj! primani% eti#"i% pra$ila ili principa i ! nji%o$om
dosljednom pra"ticiranj!. S o('irom na o$! +!n"cij!* ne postoji ra'li"a
i'me&! npr. >anto$e eti"e tre(anja i religije* na #em! je insistirao o&tar
"riti#ar >anto$og eti#"og rigori'ma i deontologi'ma* A. Sc%open%a!er.
H0 Trea +!n"cija je dr!&t$eno 5 integrati$na +!n"cija religije. O$a +!n"cija
je predmet raspra$a oni% predsta$ni"a antropolo&"i% teorija "oji !
ra'matranj! ra'ni% antropolo&"i% pro(lema pola'e od "ole"ti$iteta i
njego$i% predsta$a. O"osnic! nji%o$og !#enja o +!n"ciji religije #ini ideja
po "ojoj religija $r&i $a,n! !log! ! integriranj!* po$e'i$anj! ili
ideolo&"om !jedinja$anj! glo(alnog dr!&t$a ili ne"e dr!&t$ene 'ajednice.
- Pored dr!&t$eno 5 integrati$ne +!n"cije* religija mo,e imati i de'integracion!
+!n"cij!. 6e'integrati$na +!n"cija religije se ja$lja ! onim dr!&t$ima ! "ojim
postoje narodi dr!gi% religija "oji s! prepre"a ideologiji "oja ,eli pra"ticirati idej!
Ojedan narod ! jednoj dr,a$iP.
- Terens"a istra,i$anja antropologa i teorijs"a ra'matranja +ilo'o+a n!de mno&t$a
opre#ni% odgo$ora na pitanje o i'$or! ili temelj! religije. Oni se mog! s$rstati !
d$ije $eli"e gr!pe. Jedn! gr!p! #ine odgo$ori po "ojima se i'$or religije nala'i !
#o$je"o$om osjeanj! o$isnosti od njem! nedo"!#i$i% sila* do" dr!ga gr!pa
odgo$ora i'$or ili temelj religije $idi ! ,elji #o$je"a 'a $rijednostima "oje pr!,aj!
dr!ga#iji smisao ,i$ota od postojeeg. Jedan od predsta$ni"a pr$e gr!pe
odgo$ora je njema#"i +ilo'o+ Sc%leiermac%er -Klajerma%er0. T! idej! ra'$ija i
engles"i antropolog J.G. /ra'er -/rej'er0.
- Antropolo'i i +ilo'o+i istra,!j! i ra'matraj! odnos i'me2! magije i religije n!dei
di$ergentne re'!ltate.
- 8i&ljenje no$o"anto$ca Cassirera i /ra'era. Cassirer smatra da magija i religija
nis! isto i nemaj! 'ajedni#"o porije"lo. Po njem!* religija predsta$lja sim(oli#"i
i'ra' na&i% naj$i&i% moralni% ideala* do" magij! #ini siro$a gomila pra'no$jerja.
- Sli#no stajali&te 'ast!pa /ra'er. On je pr$i ! antropologiji "oji nastoji do"a'ati da
magija i religija nis! i ne mog! (iti isto. /ra'er smatra da s! one pos$e ra'li#ite i
da te,e s!protnim cilje$ima. 8agija je samo pripremila p!t religiji. 6r!gim
rije#ima* da (i se magija mogla poja$iti* magija je morala propasti.
- 6r!gi primjer istra,i$anja magije i religije predsta$lja antropolo&"a teorija ;.
8alinoDs"og* po "ojoj #o$je" ! s$om magijs"om ili religijs"om rit!al! po"!&a$a
o'a"oniti #!da ne 'ato &to po"a'!je granice $lastiti% d!%o$ni% moi nego 'ato &to
i% je pos$e s$jestan.
- 6r!gi pro(lem antropolo&"og istra,i$anja i +ilo'o+s"og ra'matranja jeste pro(lem
mita i religije. O(a mi&ljenja interesiraj! d$ije ci$ili'acije 5 primiti$na i
sa$remena.
- Oni smatraj! da se Oprimiti$niP #o$je" "ara"teri'ira predlogi#"im mentalitetom* a
sa$remeni #o$je" logi#"im mentalitetom.
- S dr!ge strane* postoje antropolo'i i +ilo'o+i "oji ospora$aj! ta"$! misao* t$rdei
da mentalne sposo(nosti primiti$nog #o$je"a nis! ni,e od mentalni% sposo(nosti
sa$remeni% lj!di* nego s! samo na#ini 'a"lj!#i$anja primiti$no dr!ga#iji od
na#ina 'a"lj!#i$anja sa$remenog #o$je"a* &to proi'ila'i i' "!lt!rni% premisa.
Cna#aj o$i% premisa nagla&a$aj! podjedna"o "a"o Cassirer i dr!gi +ilo'o+i* ta"o i
predsta$nici +!n"cionalisti#"e antropologije ;. 8alinoDs"i 5 "oji smatra da se
nijedna djelatnost me (i mogla 'asno$ati (e' osno$ni% pretposta$"i logi#"og
mi&ljenja* npr. #o$je"o$o promatranje prirodni% poja$a i #o$je"o$a mo
pros!2i$anja i napo"on* 6ir"em 5 po #ijem je !#enj! model mita dr!&t$o* a ne
priroda* &to dr!gim rije#ima 'na#i da s! po(!de mita samo proje"cije dr!&t$enog
,i$ota.
- I'me2! +ilo'o+a i antropologa dominira jo& jedna 'ajedni#"a ideja o odnos! mita i
religije. 8it je ni,i st!panj s$ijesti #iji s!pstrat #ine osjeanja* a ne misli.
Njego$a osno$na +!n"cija se sastoji ! !sposta$ljanj! 'ajednice ili slo,enosti
,i$ota* odnosno !#$r&i$anj! osjeanja jedinst$a i solidarnosti i'me2! pripadni"a
odre2ene gr!pe i jedinst$a i'me2! nji% i "o'mi#"i% sila* a ne ! ra'$ijanj!
o(je"ti$nog 'nanja o s$ijet! "oji nas o"r!,!je &to spada ! domen na!"e.
- Prema tome* mit nema teorijs"! $rijednost i njego$ 'adata" se ne sastoji !
o(ja&nja$anj! poja$a* nego ! (!2enj! osjeanja i !pra$ljanj! lj!ds"og djelo$anja
! odre2enom pra$c!. Ta"$! te'! nala'imo ne samo "od Cassirera* nego i "od
;oasa i Pritc%arda.
- Osno$na ra'li"a i'me2! +ilo'o+a i antropologa se sastoji ! tome &to antropolo'i
tragaj! 'a psi%olo&"im* dr!&t$enim i "!lt!rno 5 %istorijs"im pretposta$"ama
mits"i% predsta$a i mits"og ,i$ota.
- Cassirer je ista"ao po$e'anost mita i religije* odnosno da je mits"a s$ijest
prolegomena ili !$od 'a religijs"! s$ijest.
- 8it je (io nera'd$ojno po$e'an s religijom samo ! po#et"! tj. ! najranijoj +a'i
"!lt!rnog ra'$it"a. Nijedna %istorijs"a religija nije nastala neo$isno od mita* mit
je (io neop%odna pretposta$"a ra'ni% religijs"i% sim(ola. Na $i&em st!pnj!
#o$je#anst$a religija "ree $lastitim p!tem* odlo(a2aj!i se od odminacije mita.
- <o$je" ne mo,e ,i$jeti (e' $jere ! ne&to* npr. $jere ! $aljanost normi 'a ,i$ot*
$jere ! ra'!m i njego$! sposo(nost da !sposta$i socijalni poreda"* #iji (i principi
(ili slo(oda* pra$da i jedna"ost. Po'nato je da s! $eli"i mislioci i 'nanst$enici
'(og s$oji% ideja i $jero$anja ! mo !ma (ili maltretirani* !(ijani i
e"s"om!nicirani -;r!no* Spino'a0.
- Ijera ! ra'ne #o$je"o$e sposo(nosti i djelatnosti predmet s! ra'ni% grana
antropologije* npr. $jera ! ra'!ms"! djelatnost predsta$lja $r%o$ni "riterij t'$.
racionalisti#"e* a $jera ! emocionaln! djelatnost #ini $r%o$ni princip t'$.
emocionalne antropologije.
e. Politika
- Teorijs"a ra'matranja @. Spencera o politici* odnosno odnos! cilje$a i sredsta$a.
- Njego$im is%odi&tima o&tre prigo$ore !p!!j! .. /romm* "oji smatra da Spencer
nije !o#io ra'li"o$anje i'me2! s$jesno $i2enog cilja i cilja "ojeg nes$jesno
sl!timo) OOso(a mo,e misliti da je nje'in cilj -ili moti$0 !,i$anje ,i$ota ili
isp!njenje d!,nosti prema porodici* do" je njego$ st$arni cilj* mo "oj! sti#e
pomo! no$ca ili !,ita" &to ga do(i$a od sa"!pljanja no$ca.
- 8e2!tim* politi#"e antropologe ne 'anima s!&tina* nego +!n"cija politi"e. ;e'
o('ira na ra'li"e* oni se sla,! ! sta$! da politi"a predsta$lja ta"$! $rst!
djelatnosti "ojom se odre2!j! cilje$i i sredst$a 'a os$ajanje i odr,a$anje oni% "oji
s! na $lasti. To je primarni post!lat politi"e "ao t$ore$ine "lasnog dr!&t$a.
- Politi"a* "ao te%ni"a $ladanja lj!dima ili "ao te%nologija $lasti* "a"o je odre2!je
8ac%ia$eli -8a"ija$eli0 ! s$om djel! OIladalacP* odnosi se prema dr!&t$!*
s$ijet! #o$je"o$i% potre(a* pri$atni% interesa* pri$atnog pra$a "ao prema osno$i
s$og postojanja ili "ao s$ojoj prirodnoj osno$i.
- 8arGo$a misao podra'!mije$a potre(! nadila,enja politi"e "ao dr!&t$ene pra"se*
"ojom se os$aja $ladaj!a po'icija ! dr!&t$! i "ojom se ot!2!je mog!nost
#o$je"a da (!de gospodar s$oje eg'istencije i s!d(ine.
- Ra'li"a i'me2! Platona i Aristotela.Platon smatra da polit"a predsta$lja $je&tin!
go$ora i djelo$anja ! cilj! ja#anja dr,a$e* (itnog +a"tora ra'$oja s$ijesti i
pona&anja pripadni"a politi#"e 'ajednice. Nas!prot tome* Aristotel smatra da je
politi"a po$e'ana sa ra'!mije$anjem do(rog i pra$ednog ,i$ota.
- Policijs"a 'ajednica ili dr,a$a -polis0 predsta$lja najra'$ijeniji* naj$i&i o(li"
lj!d"se 'ajednice. Ona postoji radi ne"og cilja. Ca dr,a$! taj cilj je naj$i&e do(ro
5 moralan i !mst$en ,i$ot. 6o" je porodica nastala ! cilj! odr,a$anja golog
,i$ota i 'ado$olja$anja #o$je"o$i% s$a"odne$ni% potre(a* dotle je dr,a$a
nasta$a" njego$og odr,a$anja i s dr!ge strane* radi do(rog ,i$ota.
- <o$je" jest #o$je" jesr je politi#"o ili dr!&t$eno (ie. O$a Aristotelo$a odred(a
daje trajni pe#at ne samo s"olasti#"om ismalms"om mi&ljenj!* nego i (!d!oj
misli. Islams"i mislilac i teolog* Al 5 G%a''ali pri%$aa Aristotelo$! odred(!
#o$je"a.
C"&: (*:B:
Dezik i njegova trostruka funkcija posredovanja. (lavni koncepti u savremenom
mi.ljenju
a. Posrednika funkcija jezika
- Lj!ds"i je'i" je sim(ol lj!ds"og (ia. Idej! o #o$je"! "ao animal s?m(olic!m
i're"ao je no$o$je"o$ni antropolog i psi%olog 6e"art* a ! sa$remenom mi&ljenj!*
Cassirer ra'$ija antropologij! o Osim(oli#"im +ormamaP.
- Cassirer e ! sim(olima $idjeti jedinst$en! #o$je"o$! mo* t$rdei da #o$je"a
de+iniramo "ao animal rationale* mo,emo ga de+inirati "ao animal s?m(olic!m.
- Je'i" #o$je"a je njego$ speci+i#an monopol* #ime se #o$je" distancira od ostali%
,i$i% (ia. Je'i" je sredst$o 'a is"ons"o ra'!mije$anje #o$je"a i s$ijeta*
"om!niciranje i spora'!mije$anje i'me2! lj!di.
- On se "ara"teri'ira ne samo s!pstancijalno&!* nego i +!n"cionalno&! -&to
!p!!je na to da se "ro' je'i" lj!di me2!so(no ra'!mije$aj! i spora'!mije$aj!0.
- Je'i" ima trostr!"! +!n"cij! posredo$anja. Ta je +!n"cija (ila predmet
istra,i$anja +ilo'o+a* antropologa i psi%ologa. Posredni#"e +!n"cije je'i"a s!)
10 pri"a' ili pre'entacija -pri"a' stanja st$ari0 re#eni% st$ari*
30 i'ra' -!n!tarnja strana go$orni"a0 !n!tra&njosti s!(je"ta "oji go$ori i
H0 apel -!p!en onome "ome go$orimo i od "oga o#e"!jemo odre2en!
rea"cij!0 ili "om!ni"acija me2! s!(je"tima.
a.a Dezik kao prezentacija (prikaz)
- Tre(a ra'li"o$ati ra'li#ite $rste je'i#"e pre'entacije. Jedna od nji% je
opa,aj= opa,amo ta"o da progo$orimo o onom &to nam (i$a dano !
i'$anjs"om ili !n!tarnjem is"!st$!.
- 6r!ga $rsta je'i#"og pri"a'a sastoji se ! sljedeem) osim +!n"cije "oj!
ima pri pri"a'i$anj! onog pris!tnog p!tem sjeanja* je'i" nam omog!!je
!#initi pris!tnim ! na&em do,i$ljaj! i ono &to $i&e nije ili jo& !$ije" nije
pris!tno p!tem sjeanja.
a./. Dezik kao izraz. &ogu3nost tumaenja jezika kao izraza
- 7 mnogim 'nanst$enim istra,i$anjima je'i"a* on se $eoma #esto odre2!je
"ao i'ra'. Naj#e&e je to sl!#aj ! +ilo'o+s"im i pi%olo&"im istra,i$anjima*
sla,!i se ! sta$! da je i'ra' dr!ga posredni#"a +!n"cija je'i"a. 7 njima se
s!sre! !gla$nom tri $rste mog!nosti t!ma#enja je'i"a "ao i'ra'a)
10 Pr$a $rsta mog!nosti) je'i" je* "ao i'ra' ili e"spresija* samo
spolja&nje mani+estiranje ne#ega &to je $e prije O!n!traP (ilo
goto$o* (e' i"a"$e '(iljnosti i i'$an s$ijeta.
30 6r!ga mog!nost t!ma#enja je'i"a "ao i'ra'a pretposta$lja da je
ra$'$ijenom i ra'!mlji$om je'i"! pret%odio ne"i pred'na"* "oji (i
se s$odio na #ist! a+e"ti$nost* predra'!ms"i emocionalni i'ra,ajni
stadij.
H0 Trea mog!nost i'ra,ajnog s%$aanja je'i"a se sastoji !
odre2i$anj! i'ra'a "ao o(li"a ili +omre je'i"a* sadr,ajno
ra'!mlji$a je'i"! ! njego$oj i'$ornosti i o(li"o$anom (ogatst$!.
a.c Dezik kao sredstvo komuniciranja. Dezik i zajednica
- ;e' je'i"a "ao ra'go$ora nema 'ajednice* a (e' 'ajednice nema
spora'!mije$anja. To 'na#i) ja mog! (iti ja samo 'a dr!goga i te" !
odnos! spram dr!goga ja postajem ja* a i jedna"o dr!gi spram mene (i$a
dr!gi ja= trei spram pr$oga i dr!goga itd.
- Je'i" je !$jet spora'!mije$anja ili* (olje rei* je'i" je !$jet mog!nosti
s$a"e 'ajednice lj!di ! s$ijet!* po#e$ od proi'$odnje goli% !$jeta 'a ,i$ot*
pa s$e do te%ni#"i% napra$a* na!#ni% i'!ma* !mjetnosti* +ilo'o+ije itd.
- Je'i" ima ne'amjenji$! +!n"cij! onda "ada ,elimo s ne"im ra'mijeniti
misli. Ra'mjena mi&ljenja ne predsta$lja p!"i prijenos misli* nego ne&to
$i&e od toga.
- Je'i" i mi&ljenje se ni"a"o ne mog! i'olirati* jer se nala'e ! me2!so(noj
po$e'anosti i jedinst$!.
- Ne"i s! mislioci pop!t ;acona -;e"ona0 smatrali da se (it je'i"a sa,ima !
nominali'm!* do" s! ga dr!gi* pop! 6e"arta s%$aali !
instr!mentalisti#"om smisl!.
- 8i&ljenje nije identi#no s go$orom. 8ala djeca "oja ne go$ore* ipa" mog!
misliti* ili (olesnici #iji s! peri+erni ili centralni organi go$orenja osla(ili*
ipa" mog! misliti itd.
/. (lavni koncepti u 56. stolje3u
- Socijalni antropolog da (i do&ao do re'!ltata o ne"om pitanj! Oprimiti$ni%P
dr!&ta$a* mora 'nati nji%o$ je'i"* nji%o$e o(i#aje i na#in ,i$ljenja. Jedini od
predsta$ni"a antropolp&"og o(rata* .rnest Cassirer* po"a'!je interes 'a pro(lem
je'i"a Oprimiti$ni% dr!&ta$aP. Ostali predsta$nici pro(lem! je'i"a prist!paj! sa
stajali&ta teorijs"e osta$&tine.
- 7n!tar mi&ljenja 34. stoljea* i'd$ajaj! se #etiri "oncepta o pro(lem! je'i"a)
10 Pr$i "oncept se o'na#a$a antropologijom Oodo'goP ili !#enjem "oje
posmatra #o$je"a sa stajali&ta d!%o$nosti* ! "oje !la'i i !#enje o
Osim(oli#"im +ormamaP=
30 6r!gi "oncept predsta$lja antropologija Oodo'goP ili antropologija
OprirodnostiP*
H0 Tree !#enje #ini antropologija jedinst$a -d!%o$nosti* prirodnosti i
d!&e$nosti0 i
N0 <est$rti "oncept #ini antropologij! Oi'n!traP* tj. !#enje "oje promatra
#o$je"a sa stajali&ta njego$og eg'istencijalnog !strojst$a.
- Cajedni#"o je s$im !#enjima &to se "riti#"i oslanjaj! na 'nanst$ene re'!ltate
(iologije* +i'iologije i psi%ologije.
- I'me2! o$i% !#enja postoje jasne ra'li"e. Pr$a tri "oncepta sim(oli'iraj!
nastojanje jedne no$e 'nanosti o #o$je"!* &to nije sl!#aj sa 'adnjim "onceptom.
Ali* oni s! 'na#ajni po tome &to raspra$ljaj! o je'i"! "ao O#!$ar! (it"aP.
- Ali s$i oni je'i" smatraj! $r%!ns"im dostign!em lj!ds"og (ia* "oji ga ne
o(a$e'!je 'a Oo$djeP i OsadaP. Oni smatraj! da je 'a%$alj!j!i je'i"!* #o$je"o$
s$ijet !mjetnina. Pmoi i podsredst$om je'i"a* #$je" "reira s$oj na#in ,i$ljenja*
prenosi s$oje 'nanje dr!gima i prima 'nanje od dr!gi% itd.

- 6r!gim rije#ima* je'i"om #o$je" postaje ot$oren prema #o$je"! i ra'nim
st$arima. Poo! njega* #o$je" se nala'i ! stanj! OtransaP* "a"o prema se(i ta"o i
prema s$ijet!.
- Stajali&ta Ge%lena i plessnera sa,imaj! se ! 'ajedni#"oj ideji) je'i" je temeljno
lj!ds"o !strojst$o* pretposta$"a spo'naje !ope i i'$or opeg 'nanja i istine. O$a
stajali&ta stoje i'nad Cassirero$e teorije je'i"a.
- Primarna ideja Cassirero$e teorije je da je'i" predsta$lja sim(oli#"o dostign!e
#o$je"a= nj! ne 'anima meta+i'i#"a* nego sim(oli#"a (it je'i"a.
- Ipa"* postoji ne&to 'ajedni#"o Cassirero$oj antropologiji sim(oli#"i% +ormi*
Ge%leno$oj antropologiji sim(oli#"i% +ormi* Ge%leno$oj elemntarnoj
antropologiji ili antropologiji Oodo'doP i Plessnero$oj sistemats"oj antropologiji.
Nj%o$a jediinst$ena nit le,i ! tome &to $i&e insistiraj! na +!n"ciji je'i"a* a manje
na njego$oj esenciji -s!&tini0.
- Plessner ne pri%$aa Cassirero$! teorij! je'i"a* jer 'a(ora$lja na s!(je"t i nastoji
po"a'ati da se je'i"om #o$je" is"a'!je s!(je"tQo(je"tom s$og ,i$ota.
- Ge%leno$a antropologija pola'i od ideje da je je'i" majstors"o djelo lj!ds"og
postign!a.
- Je'i"om #o$je" reali'ira mog!nosti da saopi s$oje ,elje* namjere* 'nanje
osjeanje itd. ;e' je'i"a je ne'amisli$ ,i$ot #o$je"a.
- Je'i" je domi&te lj!ds"og (ia. To je sredi&nja misao Plessnera i Ge%lena. Nji%o$a
misao nije mogla nastati neo$isno od tradicionalnog mi&ljenja. Ona se (itno
ra'li"!je od tradicionalnog i sa$remenog mi&ljenja po tome &to nije #sto
intele"t!alisti#"a misao* jer pro(lem! je'i"a ne prila'i samo sa ra'ine
spo'na$anja* t!ma#enja i o(ja&nja$anja* nego !"lj!#!je i pojam djelo$anja.
- Plessner primjenj!je (ermene!ti#"! metod!* tj. metod! t!ma#enja ili
interpretiranja odnosno na#in na "oji interpretator i'nosi s$oje misli ! $e'i s
odre2enim pro(lemom. Ta"$a metoda je t!2a Ge%len!. 8e2!tim i jednom i
dr!gom nedostaje dijale"ti#"o mi&ljenje* '(og #ega nji%o$a !#enja pate od ni'a
sla(osti* a pose(no ! o(ja&nja$anj! pro(lema alijenacije -ot!2enja0 i
samoalijenacije -samoot!2enja0 sa$remenog #o$je"a.
- Ca%$alj!j!i je'i"!* lj!di se po$e'!j! i me2!so(no "om!niciraj! i to neo$isno od
geogra+s"e !daljenosti* religijs"i%* "!lt!rni% * e"onoms"i% i politi#"i%
ra'noli"osti.
- Tradicionalni i sa$remeni antropolo'i ra'ni% !smjerenja i is%odi&ta se sla,! !
t$rdnji da je'i"om #o$je" plete mre,! smisla i na#ina ,i$ljenja* modeliranja i
normiranja* djelo$anja i $redno$anja* "ontroliranja i prod$i2anja* pro&losti i
sada&njosti i (!d!nosti* ra'!mije$anja* samora'!mije$anja* "om!niciranja i
spora'!mije$anja* primanja i saopa$anja ra'ni% in+ormacija* "ao i da je'i"om
#o$je" i'ra,a$a s$oj na'or na s$ijet* s$oja osjeanja -t!g!* radost* (ol* prijatnost i
ne!godnost0 i impresije.
- Pored o$i% sli#nosti* i'me2! nji% postoje $eli"e ra'li"e* a o#it!j! se na "riterij i
metod! o(ja&nja$anja* istra,i$anja i opisi$anja iste teme.