Zakon o Parnicnom Postupku FBiH Integralni

Z A K O N
O PARNINOM POSTUPKU
-INTEGRALNI TEKST-
1

Dio prvi

OSNOVNE ODREDBE
I - OSNOVNA NAELA

lan 1.

Ovim zakonom se odreuju pravila postupka na osnovu kojih opinski sudovi, kantonalni
sudovi i Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vrhovni sud
Federacije) raspravljaju i odluuju u graanskopravnim sporovima ako posebnim
zakonom nije drugaije odreeno.

lan 2.

(1) U parninom postupku sud odluuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u
postupku.

(2) Sud u postupku primjenjuje materijalno pravo po vlastitoj ocjeni i nije vezan za
navode stranaka u pogledu materijalnog prava.

lan 3.

(1) Stranke mogu slobodno raspolagati zahtjevima koje su stavile tokom postupka.

(2) Sud nee uvaiti raspolaganja stranaka koja su protivna prinudnim propisima.

lan 4.

Sud odluuje o tubenom zahtjevu, u pravilu, na osnovu usmene, neposredne i javne
rasprave.
lan 5.

Svaka stranka ima pravo da se izjasni o prijedlozima i zahtjevima protivne stranke. Samo
kad je to ovim zakonom odreeno, sud je ovlaten odluiti o zahtjevu o kojem protivnoj
stranci nije bila data mogunost izjanjavanja.

1
Integralni tekst sadri tekst Zakona o parninom postupku (Slubene novine Federacije BiH, broj
53/03), koji je stupio na snagu 5.11.2003. godine i zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parninom
postupku (Slubene novine Federacije BiH, br. 73/05, 19/06).
Integralni tekst se koristi samo za internu upotrebu i na isti se prilikom slubene upotrebe ne moe
pozivati.
http://www.advokat-prnjavorac.com
lan 6.

U parninom postupku u ravnopravnoj su upotrebi bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski
jezik, a slubena pisma su latinica i irilica.

lan 7.

(1) Stranke su dune iznijeti sve injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i izvoditi
dokaze kojima se utvruju te injenice.

(2) Sud je ovlaten utvrditi i injenice koje stranke nisu iznijele, ako iz rezultata rasprave
i dokazivanja proizilazi da stranke idu za tim da raspolau zahtjevima kojima ne mogu
raspolagati (lan 3. stav 2.).
lan 8.

Koje e injenice uzeti kao dokazane odluuje sud na osnovu slobodne ocjene dokaza.
Sud e savjesno i briljivo cijeniti svaki dokaz posebno i sve dokaze zajedno.

lan 9.

Stranke su dune pred sudom govoriti istinu i savjesno se koristiti pravima koja su im
priznata ovim zakonom.

lan 10.

Sud je duan provesti postupak bez odugovlaenja i sa to manje trokova, te
onemoguiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.

lan 11.

Prvostepeni postupak e se, u pravilu, sastojati od dva roita jednog pripremnog
roita i jednog roita za glavnu raspravu.

lan 12.

(1) Kad odluka suda zavisi o rjeavanju nekog prethodnog pitanja koje se odnosi na to da
li postoji neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju jo nije donio odluku sud ili drugi
nadleni organ (prethodno pitanje), sud moe sam rijeiti to pitanje, ako posebnim
propisima nije drugaije odreeno.

(2) Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravni uinak samo u parnici u kojoj je to
pitanje rijeeno.

(3) U parninom postupku sud je u pogledu postojanja krivinog djela i krivine
odgovornosti uinitelja vezan za pravomonu presudu krivinog suda kojom se optueni
oglaava krivim.
lan 13.

(1) U prvostepenom postupku i postupku po prijedlogu za ponavljanje postupka, sudi
sudija pojedinac.

(2) U prvostepenom postupku, u sporovima male vrijednosti, moe postupati i odluivati
struni saradnik.

(3) Struni saradnik, u postupcima iz stava (2) ovog lana, moe preduzimati sve radnje
za koje je ovim Zakonom predvieno da ih preduzima sudija pojedinac.

(4) U drugostepenom postupku i postupku odluivanja po reviziji, sudi vijee od trojice
sudija.

lan 14.

Ako za pojedine radnje nije zakonom odreden oblik u kome se mogu poduzeti, stranke
poduzimaju parnine radnje pismeno izvan roita ili usmeno na roitu.

II - NADLENOST SUDA

1. Zajednike odredbe

lan 15.

(1) Poslije prijema tube sud ocjenjuje da li je nadlean.

(2) Prilikom ocjenjivanja nadlenosti, sud e uzeti u obzir navode u tubi i injenice koje
su sudu poznate.

(3) Ako se u toku postupka promijene okolnosti na kojima je zasnovana nadlenost suda,
sud koji je bio nadlean u vrijeme podnoenja tube ostaje i dalje nadlean i ako bi zbog
tih promjena bio nadlean drugi sud.

lan 16.

(1) Sud u toku cijelog postupka, po slubenoj dunosti pazi da li rjeavanje spora spada u
sudsku nadlenost.

(2) Kad sud u toku postupka utvrdi da za rjeavanje spora nije nadlean sud nego neki
drugi organ vlasti, oglasit ce se nenadlenim, ukinuti provedene radnje u postupku i
odbaciti tubu.

(3) Kad sud u toku postupka utvrdi da za rjeavanje spora nije nadlean sud u Federaciji
Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), po slubenoj dunosti ce se proglasiti
nenadlenim, ukinut ce provedene radnje u postupku i odbaciti tubu.

lan 17.

(1) Svaki sud tokom cijelog postupka, po slubenoj dunosti pazi na svoju stvarnu
nadlenost.

(2) Ako je tueni ve dao odgovor na tubu, vii sud prvog stepena se ne moe ni u
povodu prigovora, ni po slubenoj dunosti oglasiti stvarno nenadlenim za predmete iz
nadlenosti nieg suda prvog stepena.

lan 18.

(1) Do donoenja odluke o glavnoj stvari sud e rjeenjem obustaviti parnini postupak
ako utvrdi da bi postupak trebalo provesti po pravilima vanparninog postupka. Nakon
pravomonosti rjeenja postupak e se nastaviti po pravilima vanparninog postupka
prednadlenim sudom.

(2) Radnje koje je proveo parnini sud, kao to su uvidaj, vjetaenje, sasluanje svjedoka
i drugo, i odluke koje je donio taj sud, nisu bez vanosti zato to su poduzete u parninom
postupku.

lan 19.

(1) Sud se moe u povodu prigovora tuenog proglasiti mjesno nenadlenim ako je
prigovor podnesen najkasnije u odgovoru na tubu.

(2) Sud se moe proglasiti po slubenoj dunosti mjesno nenadlenim samo kad postoji
iskljuiva mjesna nadlenost nekog drugog suda, ali najkasnije do podnoenja odgovora
na tubu.

lan 20.

(1) Nakon pravomonosti rjeenja kojim se oglasio nenadlenim, sud e bez odlaganja, a
najkasnije u roku od tri dana, ustupiti predmet nadlenom sudu.

(2) Sud kome je predmet ustupljen kao nadlenom nastavit e postupak kao da je kod
njega bio pokrenut.

(3) Parnine radnje nenadlenog suda, kao to su uviaj, vjetaenje, sasluavanje
svjedoka i drugo nisu bez vanosti zato to ih je poduzeo nenadlean sud.

lan 21.

(1) Ako sud kome je predmet ustupljen kao nadlenom smatra da je nadlean sud koji mu
je predmet ustupio ili neki drugi sud, dostavit e, u roku od tri dana, predmet sudu koji
treba rijeiti taj sukob nadlenosti, osim ako nade da mu je predmet ustupljen zbog oite
pogreke, a trebalo je da bude ustupljen kojem drugom sudu, u kom e slucaju predmet
ustupiti drugom sudu i o tome obavijestiti sud koji mu je predmet ustupio.

(2) Kad je u povodu albe protiv odluke prvostepenog suda kojom se taj sud oglasio
mjesno nenadlenim odluku donio drugostepeni sud, za tu je odluku vezan u vezi s
nadlenou i sud kome je predmet ustupljen, ako je drugostepeni sud koji je odluku
donio nadlean za rjeavanje sukoba nadlenosti izmeu tih sudova.

(3) Odluka drugostepenog suda o stvarnoj nenadlenosti prvostepenog suda vezuje svaki
sud kome se kasnije isti predmet ustupi, ako je drugostepeni sud nadlean za rjeavanje
sukoba nadlenosti izmedu tih sudova.

lan 22.

(1) Sukob nadlenosti izmedu opinskih sudova istog kantona rjeava kantonalni sud.

(2) Sukob nadlenosti izmedu opinskog suda i kantonalnog suda s podruja istog
kantona rjeava Vrhovni sud Federacije.

(3) Sukob nadlenosti izmedu opinskih sudova s podruja dva ili vie kantona rjeava
Vrhovni sud Federacije.

(4) Sukob nadlenosti izmedu opinskog suda jednog kantona s kantonalnim sudom
drugog kantona, kao i sukob nadlenosti kantonalnih sudova rjeava Vrhovni sud
Federacije.

(5) Sukob nadlenosti Vrhovnog suda Federacije i opinskog, odnosno kantonalnog suda,
rjeava Vrhovni sud Federacije, u opoj sjednici.

lan 23.

(1) Dok se ne rijei sukob nadlenosti, sud kome je predmet ustupljen duan je
poduzimati one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odgode.

(2) Protiv rjeenja kojim se odluuje o sukobu nadlenosti nije doputena alba.

lan 24.

Svaki sud obavlja radnje u postupku na svom podruju, ali ako postoji opasnost od
odgode, sud e poduzeti izvrenje pojedinanih radnji i na podruju drugog suda. O tome
e se obavijestiti sud na ijem ce se podruju poduzeti radnja.

2. Nadlenost sudova u sporovima s meunarodnim elementom

lan 25.

U pogledu nadlenosti sudova u Federaciji u postupcima u kojima je stranka stranac koji
uiva pravo imuniteta u Bosni i Hercegovini, strana drava ili meunarodna organizacija,
vae pravila meunarodnog prava.

lan 26.

(1) Sud u Federaciji nadlean je za suenje kad je njegova nadlenost u sporu s
meunarodnim elementom izriito odredena zakonom Bosne i Hercegovine ili Federacije
ili meunarodnim ugovorom.

(2) Ako u zakonu ili meunarodnom ugovoru nema izriite odredbe o nadlenosti suda u
Federaciji za odredenu vrstu sporova, sud u Federaciji nadlean je za suenje u toj vrsti
sporova i kad njegova nadlenost proizilazi iz odredaba ovog zakona o mjesnoj
nadlenosti.

3. Stvarna nadlenost

lan 27.

U parninom postupku sudovi sude u granicama svoje stvarne nadlenosti odreene ovim
ili drugim zakonom Federacije, odnosno zakonom kantona.

4. Mjesna nadlenost

a) Opa mjesna nadlenost

lan 28.

(1) Ako zakonom nije odreena iskljuiva mjesna nadlenost nekog drugog suda, za
suenje je nadlean sud koji je ope mjesno nadlean za tuenog.

(2) U sluajevima predvienim u ovom zakonu za suenje je osim suda ope mjesne
nadlenosti nadlean i drugi odreeni sud.

lan 29.

(1) Za suenje je ope mjesno nadlean sud na ijem podruju tueni ima prebivalite,
ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno.

(2) Ako tueni nema prebivalite, ope mjesno je nadlean sud na cijem podruju tueni
ima boravite.

(3) Ako tueni pored prebivalita ima i boravite u nekom drugom mjestu, a prema
okolnostima moe se pretpostaviti da e tu boraviti najmanje godinu dana od dana
podnoenja tube, ope mjesno je nadlean i sud boravita tuenog.

lan 30.

(1) Za suenje u sporovima protiv Federacije, kantona, grada i opine, ope mjesno je
nadlean sud na ijem se podruju nalazi sjedite njihovog zakonodavnog tijela, odnosno
vijea.

(2) Za suenje u sporovima protiv ostalih pravnih osoba, ope mjesno je nadlean sud na
ijem se podruju nalazi njihovo sjedite.

lan 31.

Za suenje u sporovima protiv dravljanina Federacije i Bosne i Hercegovine koji stalno
ivi u inostranstvu, ope mjesno je nadlean sud njegovog posljednjeg prebivalita u
Federaciji.

b) Izberiva mjesna nadlenost

Nadlenost u sporovima za naknadu tete

lan 32.

(1) Za suenje u sporovima o vanugovornoj odgovornosti za tetu, osim suda ope
mjesne nadlenosti, nadlean je i sud na ijem je podruju tetna radnja poinjena ili sud
na ijem je podruju tetna posljedica nastupila.

(2) Ako je teta nastala zbog smrti ili teke tjelesne ozljede, nadlean je, pored suda iz
stava 1. ovog lana, i sud na ijem podruju tuilac ima prebivalite, odnosno boravite.

(3) Odredbe st. 1. i 2. ovog clana primijenjivat e se i u sporovima protiv drutva za
osiguranje radi naknade tete treim osobama na osnovu propisa o neposrednoj
odgovornosti drutava za osiguranje, a odredba stava 1. ovog lana i u sporovima o
regresnim zahtjevima po osnovi naknade tete protiv regresnih dunika.

Nadlenost u sporovima radi zatite prava na osnovu jemstva proizvodaca

lan 33.

Za suenje u sporovima za zatitu prava na osnovu pismenog jemstva protiv proizvoaa
koji je jemstvo dao, nadlean je, osim suda ope mjesne nadlenosti za tuenog, i sud
ope mjesne nadlenosti za prodavca koji je pri prodaji stvari uruio kupcu pismeno
jemstvo proizvoaa.

Nadlenost u sporovima za zakonsko izdravanje

lan 34.

Za suenje u sporovima za zakonsko izdravanje, ako je tuilac osoba koja trai
izdravanje, nadlean je pored suda ope mjesne nadlenosti i sud na ijem podruju
tuilac ima prebivalite, odnosno boravite.

Nadlenost u branim sporovima

lan 35.

Za suenje u sporovima radi utvrivanja postojanja ili nepostojanja braka, ponitaja braka
ili razvoda braka (brani sporovi), nadlean je, pored suda ope mjesne nadlenosti i sud
na ijem su podrucju bracni drugovi imali posljednje zajedniko prebivalite.

Nadlenost u sporovima o utvrdivanju ili osporavanju oinstva ili materinstva

lan 36.

U sporovima radi utvrdivanja ili osporavanja ocinstva ili materinstva, ako je tuilac
dijete, nadlean je pored suda ope mjesne nadlenosti i sud na ijem podruju tuilac
ima prebivalite, odnosno boravite.

Nadlenost po mjestu u kome se nalazi poslovna jedinica pravne osobe

lan 37.

Za suenje u sporovima protiv pravne osobe koja ima poslovnu jedinicu izvan sjedita,
ako spor proizilazi iz pravnog odnosa te jedinice, pored suda ope mjesne nadlenosti
nadlean je i sud na cijem se podruju ta poslovna jedinica nalazi.

Nadlenost u sporovima iz nasljednopravnih odnosa

lan 38.

Dok ostavinski postupak nije pravomono zavren, za suenje u sporovima iz
nasljednopravnih odnosa, te sporovima o potraivanjima vjerovnika prema ostaviocu,
pored suda ope mjesne nadlenosti mjesno je nadlean i sud na ijem se podruju nalazi
sud koji provodi ostavinski postupak.

Nadlenost po mjestu plaanja

lan 39.

Za suenje u sporovima imatelja mjenice ili eka protiv potpisnika nadlean je, pored
suda ope mjesne nadlenosti, i sud mjesta plaanja.

Nadlenost u sporovima iz radnih odnosa

lan 40.

Ako je u sporu iz radnog odnosa tuilac zaposlenik, za suenje je nadlean, pored suda
koji je ope mjesno nadlean za tuenog, i sud na ijem se podruju rad obavlja ili se
obavljao, odnosno sud na ijem bi se podruju rad morao obavljati, te sud na ijem je
podruju zasnovan radni odnos.

Nadlenost u sporovima zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima

lan 41.

Za sporove zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima nadlean je, pored suda ope
mjesne nadlenosti, i sud na ijem se podruju dogodilo smetanje.

c) Iskljuiva mjesna nadlenost

Nadlenost u sporovima o nekretninama

lan 42.

(1) Za suenje u sporovima o pravu vlasnitva i o drugim stvarnim pravima na
nekretninama, u sporovima zbog smetanja posjeda na nekretnini, te u sporovima iz
zakupnih ili najamnih odnosa na nekretnini, ili iz ugovora o koritenju stana ili poslovnih
prostorija, iskljuivo je nadlean sud na cijem se podrucju nalazi nekretnina.

(2) Ako nekretnina lei na podrucju vie sudova, nadlean je svaki od tih sudova.

Nadlenost u sporovima o zrakoplovu i brodu

lan 43.

Kad je za suenje u sporovima o pravu vlasnitva i o drugim stvarnim pravima na
zrakoplovima, odnosno brodovima, kao i sporovima iz zakupnih odnosa na zrakoplovu i
brodu, nadleni sud u Federaciji, iskljuivo je mjesno nadlean sud na ijem se podruju
vodi registar u koji je zrakoplov, odnosno brod upisan.

lan 44.

Kad je za suenje u sporovima zbog smetanja posjeda na brodovima, odnosno
zrakoplovima iz lana 43. ovog zakona nadlean sud u Federaciji, mjesno je nadlean,
pored suda na ijem se podruju vodi registar u koji je brod, odnosno zrakoplov upisan, i
sud na ijem se podruju dogodilo smetanje.

Nadlenost za sporove u izvrnom i steajnom postupku

lan 45.

Za suenje u sporovima koji nastaju u toku i u povodu sudskog ili administrativnog
izvrnog postupka, odnosno u toku i u povodu steajnog postupka, mjesno je iskljuivo
nadlean sud na ijem se podruju nalazi sud koji provodi izvrni ili steajni postupak,
odnosno sud na ijem se podruju provodi administrativno izvrenje.

d) Supsidijarna nadlenost

Nadlenost za suparniare

lan 46.

Ako je jednom tubom tueno vie osoba u svojstvu materijalnih suparniara (lan 362.
stav 1. taka 1.), a za njih ne postoji mjesna nadlenost istog suda, nadlean je sud koji je
mjesno nadlean za jednog od tuenih.

Nadlenost za osobe za koje ne postoji opa mjesna nadlenost u Federaciji

lan 47.

(1) Tuba o imovinskopravnim zahtjevima protiv osobe za koju ne postoji opa mjesna
nadlenost u Federaciji, moe se podnijeti svakom sudu u Federaciji na ijem se podruju
nalazi kakva imovina te osobe ili predmet koji se tubom trai.

(2) Ako nadlenost suda u Federaciji postoji zato to je obaveza nastala za vrijeme
boravka tuenog u Federaciji, mjesno je nadlean sud na ijem je podruju obaveza
nastala.

(3) U sporovima protiv osoba za koje u Federaciji ne postoji opa mjesna nadlenost, za
obaveze koje treba ispuniti u Federaciji, tuba se moe podnijeti sudu na ijem podruju
tu obavezu treba ispuniti.

Nadlenost po mjestu gdje se nalazi zastupnitvo strane osobe u Federaciji

lan 48.

U sporovima protiv pravne osobe koja ima sjedite u inostranstvu, u pogledu obaveza
koje su zasnovane u Federaciji ili im se u njoj ima udovoljiti, tuba se moe podnijeti
sudu u Federaciji na ijem se podruju nalazi njeno stalno zastupnitvo za Bosnu i
Hercegovinu, odnosno Federaciju ili sjedite organa kome je povjereno da obavlja njene
poslove.

e) Odreivanje mjesne nadlenosti od vieg suda

lan 49.

Ako nadleni sud zbog izuzea sudija ne moe postupati, obavijestit e o tome
neposredno vii sud, koji ce odrediti da u tom predmetu postupa drugi stvarno nadlean
sud sa njegovog podruja.

lan 50.

(1) Kantonalni sud moe, na prijedlog stranke ili nadlenog opinskog suda, odrediti da u
pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadlean opinski sud s njegovog podruja,
ako je oito da e se tako lake provesti postupak ili ako za to postoje drugi opravdani
razlozi.

(2) Vrhovni sud Federacije moe, na prijedlog stranke ili nadlenog suda, odrediti da u
pojedinom predmetu postupa stvarno nadlean sud u drugom kantonu ako je oito da e
se tako lake provesti postupak ili ako za to postoje drugi opravdani razlozi.

lan 51.

Ako je za suenje nadlean sud u Federaciji, ali se prema odredbama ovog zakona ne
moe utvrditi koji je sud mjesno nadlean, Vrhovni sud Federacije e, na prijedlog
stranke, odrediti koji e stvarno nadlean sud biti mjesno nadlean.

f) Sporazum o mjesnoj nadlenosti

lan 52.

(1) Ako zakonom nije odredena iskljuiva nadlenost nekog suda, stranke se mogu
sporazumjeti da im u prvom stepenu sudi sud koji nije mjesno nadlean, uz uslov da je taj
sud stvarno nadlean.

(2) Ako je zakonom odreeno da su za suenje u odreenom sporu mjesno nadlena dva
ili vie sudova u Federaciji, stranke se mogu sporazumjeti da im u prvom stepenu sudi
jedan od tih sudova ili neki drugi stvarno nadleni sud.

(3) Sporazum iz stava 2. ovog lana vai samo ako je pismeno sastavljen, ako su ga
potpisale sve stranke i ako se tice odredenog spora ili vie sporova koji svi proistjeu iz
odreenog pravnog odnosa.

(4) Ispravu o sporazumu tuilac mora priloiti uz tubu.

(5) Ako tuba nije podnesena sudu na koji upuuje sporazum o mjesnoj nadlenosti
tueni moe zahtijevati da se predmet ustupi tom sudu.

(6) Zahtjev iz stava 5. ovog lana tueni moe podnijeti najkasnije u odgovoru na tubu,
uz prilaganje isprave o sporazumu.

Dio drugi
TOK POSTUPKA
A. POSTUPAK PRED PRVOSTEPENIM SUDOM
III T U B A

1. Tuba i njen sadraj

lan 53.

(1) Parnini postupak se pokree tubom.

(2) Tuba mora sadravati:
1) osnovu za nadlenost suda,
2) odreden zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih potraivanja (tubeni zahtjev),
3) injenice na kojima tuilac zasniva tubeni zahtjev,
4) dokaze kojima se utvruju te injenice,
5) naznaku vrijednosti spora,
6) pravni osnov tubenog zahtjeva i
7) druge podatke koje u skladu s odredbama lana 334. ovog zakona mora imati svaki
podnesak.

(3) Sud nije vezan za pravni osnov tubenog zahtjeva.

(4) Sud e postupiti po tubi i kad tuilac nije naveo pravni osnov tubenog zahtjeva.

2. Tuba za utvrenje

lan 54.

(1) Tuilac moe u tubi traiti da sud samo utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje
nekog prava ili pravnog odnosa, ili istinitost, odnosno neistinitost neke isprave.

(2) Takva se tuba moe podici kad je to posebnim propisima predvieno ili, kad tuilac
ima pravni interes da sud utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje nekog prava ili
pravnog odnosaili istinitost, odnosno neistinitost neke isprave prije dospjelosti zahtjeva
za inidbu iz istog odnosa.

(3) Ako odluka o sporu zavisi o tome postoji li ili ne postoji neki pravni odnos koji je
tokom parnice postao sporan, tuilac moe pored postojeceg zahtjeva istaknuti i tubeni
zahtjev da sud utvrdi da takav odnos postoji, odnosno da ne postoji, ako je sud pred kojim
parnica tee nadlean za takav zahtjev.

(4) Isticanje zahtjeva prema odredbi stava 3. ovog lana nee se smatrati preinakom
tube.

3. Isticanje vie tubenih zahtjeva u jednoj tubi

lan 55.

(1) U jednoj tubi tuilac moe istaknuti vie zahtjeva protiv istog tuenog kad su svi
zahtjevi povezani istom injenicnom i pravnom osnovom.

(2) Ako zahtjevi nisu povezani istom injeninom i pravnom osnovom, oni se mogu
istaknuti u jednoj tubi protiv istog tuenog samo kad je isti sud stvarno nadlean za
svaki od tih zahtjeva i kad je za sve zahtjeve odredena ista vrsta postupka, a sud ocijeni
da isticanje takvih tubenih zahtjeva u jednoj tubi doprinosi ekonominosti postupka.

(3) Ako sud, u sluaju iz stava 2. ovog lana, ocijeni da isticanje vie tubenih zahtjeva u
jednoj tubi ne doprinosi ekonominosti postupka, najkasnije na pripremnom roitu
donijet e rjeenje o razdvajanju postupaka.

(4) Tuilac moe u jednoj tubi istaknuti dva ili vie tubenih zahtjeva koji su u
meusobnoj vezi i traiti da sud usvoji slijedeci od tih zahtjeva ako nade da onaj koji je u
tubi istaknut ispred njega nije osnovan.

(5) Zahtjevi se mogu, prema stavu 4. ovog lana, istaknuti u jednoj tubi samo ako je sud
stvarno nadlean za svaki od istaknutih zahtjeva i ako je za sve zahtjeve odreena ista
vrsta postupka.

4. Preinaka tube

lan 56.

(1) Preinaka tube jeste promjena istovjetnosti zahtjeva, poveanje postojeeg ili isticanje
drugog zahtjeva uz postojei.

(2) Tuba nije preinacena ako je tuilac promijenio pravnu osnovu tubenog zahtjeva,
ako je smanjio tubeni zahtjev ili ako je promijenio, dopunio ili ispravio pojedine navode.

lan 57.

(1) Tuilac moe preinaiti tubu najkasnije do zakljuenja pripremnog roita ili do
poetka glavne rasprave, ako pripremno roite nije odrano.

(2) Nakon odravanja pripremnog roita, a najkasnije do zakljuenja glavne rasprave,
sud moe dopustiti preinaku tube samo ako ocijeni da preinaka nije usmjerena na
odugovlaenje postupka i ako tueni pristaje na preinaku.

(3) Smatrat e se da postoji pristanak tuenog na preinaku tube ako se on upusti u
raspravljanje o glavnoj stvari po preinaenoj tubi, a nije se prije toga protivio preinaci.

(4) Sud e, u sluaju iz stava 2. ovog lana, dopustiti preinaku tube i kad se tueni
protivi preinai, ako su ispunjeni svi slijedei uvjeti:
1) tuilac bez svoje krivnje nije mogao tubu preinaiti ranije;
2) tueni je u mogunosti da raspravlja po preinaenoj tubi bez odlaganja glavne
rasprave.

(5) Protiv rjeenja kojim se usvaja ili odbija preinaka tube nije doputena posebna alba.

lan 58.

(1) Tuilac moe, u roku iz lana 57. ovog zakona, svoju tubu preinaiti i tako da
umjesto prvobitnog tuenog tui drugu osobu.

(2) Za preinaku tube prema stavu 1. ovog lana potreban je pristanak osobe koja treba da
stupi u parnicu umjesto prvobitnog tuenog. Ako se prvobitni tueni ve upustio u
raspravljanje o glavnoj stvari, potreban je i njegov pristanak.

(3) Osoba koja stupa u parnicu umjesto prvobitnog tuenog mora primiti parnicu u onom
stanju u kojem se ona nalazi u trenutku kad u nju stupa.

5. Povlaenje tube

lan 59.

(1) Tuilac moe povui tubu bez pristanka tuenog prije nego to je tuba dostavljena
tuenom. Tuba se moe povui i nakon dostave tuenom, sve do zakljuenja glavne
rasprave, ako tueni na to pristane. Ako se tueni u roku od osam dana od dana obavijesti
o povlaenju tube ne izjasni o tome, smatrat e se da je pristao na povlaenje.

(2) Povuena tuba smatra se kao da nije ni bila podnesena i moe se ponovo podnijeti.

6. Postojanje parnice

lan 60.

(1) Parnica pocinje tei dostavom tube tuenom.

(2) U pogledu zahtjeva koji je stranka postavila tokom postupka, parnica poinje tei od
trenutka kad je o tom zahtjevu obavijetena protivna stranka.

(3) Dok parnica tee, ne moe se u pogledu istog zahtjeva pokrenuti nova parnica medu
istim strankama, a ako takva parnica bude pokrenuta, sud e tubu odbaciti.

(4) Ako medu istim strankama ve tee druga parnica o istom zahtjevu pred sudom u
Bosni i Hercegovini, stranke su o tome dune obavijestiti sud.

(5) Sud e tokom cijelog postupka po slubenoj dunosti paziti tee li ve druga parnica o
istom zahtjevu medu istim strankama pred sudom u Bosni i Hercegovini.

lan 61.

(1) Ako koja od stranaka otudi stvar ili pravo o kojem tee parnica, to ne sprjeava da se
parnica medu istim strankama dovri.

(2) Osoba koja je pribavila stvar ili pravo o kojem tee parnica moe stupiti u parnicu
umjesto tuioca, odnosno tuenog, samo ako na to pristanu obje stranke.

IV PRIPREMANJE GLAVNE RASPRAVE

1. Ope odredbe

lan 62.

(1) Sud odmah nakon prijema tube poinje pripreme za glavnu raspravu.

(2) Te pripreme obuhvataju prethodno ispitivanje tube, dostavu tube na obavezni
odgovor, odravanje pripremnog roita i zakazivanje glavne rasprave.

lan 63.

U toku pripremanja glavne rasprave stranke mogu upuivati podneske u kojima e
navesti injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve, te predloiti dokaze kojima se
utvruju te injenice.

lan 64.

(1) Sud u toku pripremanja glavne rasprave donosi odluke o upravljanju postupkom u
skladu s odredbama ovog zakona.

(2) Protiv rjeenja iz stava 1. ovog lana nije doputena posebna alba.

lan 65.

Sud moe u toku pripremanja glavne rasprave donijeti presudu na osnovu priznanja,
presudu na osnovu odricanja i presudu zbog proputanja, te primiti na zapisnik nagodbu
stranaka.

2. Prethodno ispitivanje i dostava tube

lan 66.

Kad utvrdi da je tuba nerazumljiva ili da ne sadri elemente propisane odredbom lana
53. ovog zakona (nepotpuna tuba), ili da postoje nedostaci koji se tiu sposobnosti
tuioca ili tuenog da budu stranke u parnici, ili nedostaci u pogledu zakonskog
zastupanja stranke, ili nedostaci koji se odnose na ovlatenje zastupnika da pokrene
parnicu kad je takvo ovlatenje potrebno, sud e radi otklanjanja tih nedostataka poduzeti
potrebne radnje predviene odredbama l. 295. i 336. ovog zakona.

lan 67.

(1) Nakon prethodnog ispitivanja tube sud donosi rjeenje kojim se tuba odbacuje ako
utvrdi:
1) da rjeavanje o tubenom zahtjevu ne spada u sudsku nadlenost;
2) da je tuba podnesena neblagovremeno, ako je posebnim propisima odreen rok za
podnoenje tube;
3) da o istom zahtjevu ve tee parnica;
4) da je stvar pravomono presuena;
5) da je o predmetu spora sklopljena sudska nagodba;
6) da se tuilac pred sudom odrekao tubenog zahtjeva;
7) da ne postoji pravni interes tuioca za podnoenje tube za utvrenje; ili
8) da tuilac u roku koji je sud odredio nije otklonio nedostatke iz lana 66. ovog zakona.

(2) Sud donosi rjeenje kojim se sud oglaava nenadlenim i predmet ustupa drugom
sudu, ako utvrdi:
1) da nije mjesno nadlean da rjeava o tubenom zahtjevu; ili
2) da nije stvarno nadlean da rjeava o tubenom zahtjevu.

lan 68.

Ako smatra da nema dovoljno injenica za donoenje odluke o pitanju koje se postavilo u
toku prethodnog ispitivanja tube, sud e o tom pitanju odluku donijeti naknadno, im
bude raspolagao sa dovoljno injenica.

lan 69.

Tuba sa prilozima se dostavlja tuenom na odgovor u roku od 30 dana od dana prijema
ispravne i potpune tube u sudu.

3. Odgovor na tubu

a) Odgovor na tubu i njegov sadraj

lan 70.
(1) Nakon prijema tube sa prilozima, tueni je duan najkasnije u roku od 30 dana
dostaviti sudu pismeni odgovor na tubu.

(2) Prilikom dostavljanja tube tuenom, sud e pouiti tuenog o obavezi iz stava 1.
ovog lana, o tome ta treba da sadri odgovor na tubu i obavijestiti ga o posljedicama
nedostavljanja odgovora na tubu u odreenom roku.

lan 71.

(1) U odgovoru na tubu, tueni e istai mogue procesne prigovore i izjasniti se da li
priznaje ili osporava postavljeni tubeni zahtjev, te navesti i druge podatke koje u skladu
s odredbama lana 334. ovog zakona mora imati svaki podnesak.

(2) Ako tueni osporava tubeni zahtjev, odgovor na tubu mora sadrati i razloge iz
kojih se tubeni zahtjev osporava, cinjenice na kojima tueni zasniva svoje navode,
dokaze kojima se utvrduju te injenice, te pravni osnov za navode tuenog.

lan 72.

Kad je u ovom zakonu predvieno da stranka moe staviti odreen prigovor ili prijedlog
ili poduzeti kakvu drugu parninu radnju dok se tueni ne upusti u raspravljanje o glavnoj
stvari, takav prigovor odnosno prijedlog moe se staviti dok sud ne primi odgovor na
tubu.

lan 73.

Kad utvrdi da je odgovor na tubu nerazumljiv ili nepotpun, sud e radi otklanjanja tih
nedostataka postupiti u skladu s odredbom lana 336. ovog zakona.

b) Protivtuba i odgovor na protivtubu

lan 74.

(1) Tueni moe u odgovoru na tubu, a najkasnije na pripremnom roitu, podnijeti
protivtubu, ako je zahtjev protivtube u vezi s tubenim zahtjevom, ili ako se ti zahtjevi
mogu prebiti, ili ako se protivtubom trai utvrenje nekog prava ili pravnog odnosa o
ijem postojanju ili nepostojanju zavisi u cijelosti ili djelimino odluka o tubenom
zahtjevu.

(2) Nakon odravanja pripremnog roita, protivtuba se moe podnijeti samo ako tueni
na to pristane i ako sud ocijeni da podnoenje protivtube nije usmjereno na
odugovlaenje postupka.

(3) Protivtuba se ne moe podnijeti ako je za zahtjev iz protivtube stvarno nadlean vii
sud.

(4) Odredbe ovog zakona o tubi i odgovoru na tubu na odgovarajui nain se
primjenjuju i na protivtubu i odgovor na protivtubu, ako ovim zakonom nije drugaije
odreeno.

4. Pripremno roite

a) Ope odredbe

lan 75.

(1) Nakon prijema odgovora na tubu, odnosno odgovora na protivtubu, sud e zakazati
pripremno roite.

(2) Ako tueni nije dostavio odgovor na tubu, a tuilac u tubi nije traio donoenje
presude zbog proputanja, sud e zakazati pripremno roite nakon proteka roka za
podnoenje odgovora na tubu.

(3) Datum odravanja pripremnog roita sud e, u pravilu, odredit i uz prethodnu
konsultaciju sa strankama.

(4) Pripremno roite odrat e se, u pravilu, najkasnije u roku od 30 dana od dana
prijema u sudu pismenog odgovora na tubu, odnosno od dana proteka roka za
podnoenje odgovora na tubu, ili, ako je tueni podnio protivtubu, u roku od 30 dana
od dana prijema odgovora na protivtubu.

lan 76.

Odravanje pripremnog roita je obavezno, osim u sluajevima u kojima sud, nakon
ispitivanja tube i odgovora na tubu, utvrdi da meu strankama nema spornih injenica
ili da zbog jednostavnosti spora odravanje pripremnog roita nije potrebno.

lan 77.

U pozivu za pripremno roite sud e obavijestiti stranke o posljedicama izostanka s
pripremnog rocita, kao i o tome da su dune najkasnije na pripremnom roitu iznijeti
sve injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predloiti sve dokaze koje ele izvesti
u toku postupka, te na pripremno rocite donijeti sve isprave i predmete koje ele
upotrijebiti kao dokaz.

lan 78.

(1) Pripremno roite pocinje tako to tuilac ukratko izlae tubu, a zatim tueni ukratko
izlae odgovor na tubu.

(2) Kad je potrebno, sud e zatraiti od stranaka razjanjenje u vezi s njihovim navodima
ili prijedlozima.

lan 79.

(1) Nakon izlaganja tube i odgovora na tubu, raspravljat e se o pitanjima koja se
odnose na smetnje za daljni tok postupka. O tim se pitanjima mogu na pripremnom
roitu izvoditi dokazi kad je to potrebno.

(2) Sud e, po prigovoru stranke ili po slubenoj dunosti, postupiti u skladu sa
odredbama lana 67. ovog zakona, ako odredbama ovog zakona nije drugaije odreeno.

(3) Ako sud ne usvoji prigovor da postoji koja od smetnji za voenje postupka, odluku
prigovoru donijet e zajedno s odlukom o glavnoj stvari.

(4) Protiv odluke iz stava 3. ovog lana nije doputena posebna alba.

lan 80.

U daljem toku pripremnog roita, raspravljat e se o prijedlozima stranaka i injeninim
navodima kojima stranke obrazlau svoje prijedloge.

lan 81.

(1) Sud e prema rezultatima raspravljanja na pripremnom roitu odluiti o emu e se
raspravljati i koji e se dokazi izvesti na glavnoj raspravi.

(2) Prijedloge koje ne smatra bitnim za donoenje odluke sud e odbiti i u rjeenju
naznaiti razlog odbijanja.


(4) Sud nije u daljnjem toku parnice vezan za svoja prijanja rjeenja iz ovog lana.

lan 82.

(1) Ako sud, na prijedlog stranke, odredi izvoenje dokaza vjetaenjem, uvijek e
odrediti rok u kojem vjetak treba pripremiti i dostaviti svoj nalaz i miljenje.

(2) Pri odredivanju ovog roka sud ce voditi racuna o tome da pismeni nalaz i miljenje
mora dostaviti strankama najkasnije osam dana prije odravanja roita za glavnu
raspravu.

lan 83.

(1) Ako pred istim sudom tee vie parnica izmedu istih osoba ili u kojim je ista osoba
protivnik raznih tuilaca ili raznih tuenih, sud moe, uz saglasnost stranaka, rjeenjem
spojiti sve te parnice radi zajednikog raspravljanja, ako bi se time ubrzalo raspravljanje
ili smanjili trokovi. Za sve spojene parnice sud e donijeti zajedniku presudu.

(2) Sud moe, uz saglasnost stranaka, odrediti da se odvojeno raspravlja o pojedinim
zahtjevima iz iste tube, te e nakon zavretka odvojenog raspravljanja donijeti posebne
odluke o tim zahtjevima.

(3) Rjeenja iz st. 1. i 2. ovog lana mogu se, u pravilu, donijeti najkasnije na
pripremnom roitu ili do pocetka glavne rasprave, ako pripremno roite nije odrano.

(4) Protiv rjeenja iz st. 1 i 2. ovog lana nije doputena posebna alba.

lan 84.

(1) Ako na pripremno roite ne doe tuilac, a bio je uredno obavijeten, smatrat e se
da je tuba povuena, osim ako tueni ne zahtijeva da se roite odri.

(2) Ako na pripremno roite ne dode uredno obavijeten tueni, roite ce se odrati bez
njegovog prisustva.

lan 85.

Na pripremnom roitu sud ima u pogledu upravljanja postupkom sva ovlatenja koja ima
i na glavnoj raspravi.

b) Medijacija i sudska nagodba

lan 86.

(1) Najkasnije na pripremnom roitu, sud moe, ukoliko ocijeni da je to svrsishodno s
obzirom na prirodu spora i druge okolnosti, predloiti strankama da spor rijee u
postupku medijacije, kako je predvieno posebnim zakonom.

(2) Takav prijedlog mogu staviti i stranke sporazumno do zakljuenja glavne rasprave.

lan 87.

Stranke mogu zakljuiti nagodbu o predmetu spora u toku cijelog postupka (sudska
nagodba).

lan 88.

(1) Sud e, na nain koji ne ugroava njegovu nepristrasnost, na pripremnom roitu, kao
i u toku cijelog postupka, nastojati da stranke zakljue sudsku nagodbu.

(2) U cilju doprinoenja nagodbi sud moe, kada ocijeni da je to osnovano, strankama
predloiti kako da se nagode, vodei rauna o eljama stranaka, prirodi spora, odnosima
medu strankama i drugim okolnostima.

lan 89.

(1) Sudska nagodba se moe odnositi na cijeli tubeni zahtjev ili na jedan njegov dio.

(2) Pred sudom se ne moe zakljuiti nagodba u pogledu zahtjeva kojima stranke ne
mogu raspolagati (lan 3. stav 2.).

(3) Kada sud donese rjeenje kojim ne doputa nagodbu stranaka, zastat e s postupkom
dok to rjeenje ne postane pravomono.

lan 90.

(1) Sporazum stranaka o nagodbi unosi se u zapisnik.

(2) Nagodba je zakljuena kad stranke potpiu zapisnik.

(3) Nagodba sadri i sporazum o trokovima. Ako stranke ne postignu sporazum o
trokovima, mogu se dogovoriti da odluku o trokovima donese sud.

(4) Sud e strankama izdati ovjeren prepis zapisnika u koji je unesena nagodba.

lan 91.

Sudska nagodba ima snagu izvrnog naslova.

lan 92.

(1) Sudska nagodba moe se pobijati samo tubom.

(2) Sudska nagodba se moe pobijati ako je zakljuena u zabludi ili pod uticajem prinude
ili prevare.

(3) Tuba iz stava 1. ovog lana se moe podnijeti u roku od tri mjeseca od dana saznanja
za razloge pobijanja, a najkasnije u roku od pet godina od dana zakljucenja sudske
nagodbe.
lan 93.

Sud e u toku cijelog postupka po slubenoj dunosti paziti da li se vodi parnica o
predmetu o kojem je ranije bila zakljuena sudska nagodba i ako utvrdi da se parnica
vodi o predmetu o kojem je zakljuena sudska nagodba, odbacit e tubu.

c) Zakazivanje roita za glavnu raspravu

lan 94.

(1) Na pripremnom roitu sud e rjeenjem odrediti:
1) dan i sat odravanja glavne rasprave;
2) pitanja o kojima ce se raspravljati na glavnoj raspravi;
3) dokaze koji e se izvesti na glavnoj raspravi;
4) osobe koje e biti pozvane na glavnu raspravu.

(2) Glavna rasprava e se, u pravilu, odrati najkasnije u roku od 30 dana od dana
odravanja pripremnog roita.

(3) Sud moe odrediti da se glavna rasprava odri odmah nakon pripremnog roita.

(4) Ako se procjenjuje da e glavna rasprava trajati due od jednog dana, roite e biti
zakazano za onoliko dana uzastopno koliko je neophodno da se rasprava odri u
kontinuitetu.

lan 95.

Sa sadrajem rjeenja iz stava 1. lana 94. ovog zakona upoznat e se prisutna stranka, te
joj se nee dostavljati rjeenje, niti poziv za glavnu raspravu. Sud e obavijestiti prisutnu
stranku i o posljedicama izostanka sa rocita za glavnu raspravu.

lan 96.

(1) Sud e na roite za glavnu raspravu pozvati stranke koje nisu bile prisutne na
pripremnom roitu, kao i svjedoke i vjetake koje je na pripremnom roitu odluio
pozvati.

(2) U pozivu za glavnu raspravu, sud e obavijestiti pozvane o posljedicama izostanka sa
roita.

(3) Stranci koja nije bila prisutna na pripremnom roitu uz poziv za glavnu raspravu
dostavlja se ovjeren prepis rjeenja iz stava 1.lana 94. ovog zakona.

V GLAVNA RASPRAVA

1. Tok glavne rasprave

lan 97.

(1) Sudija otvara glavnu raspravu i objavljuje predmet raspravljanja

(2) Nakon toga, sudija utvruje jesu li dole sve pozvane osobe, pa ako nisu, provjerava
jesu li odsutne osobe uredno pozvane i imaju li opravdan razlog za izostanak.

(3) Ako tuilac bez opravdanog razloga ne dode na roite za glavnu raspravu, a bio je
uredno pozvan, smatrat e se da je povukao tubu, osim ako se tueni na tom roitu
upusti u raspravljanje.

(4) Ako na rocite za glavnu raspravu bez opravdanog razloga ne dode tueni, a bio je
uredno pozvan, rasprava ce se odrati bez njegovog prisustva.

lan 98.

(1) Sud e prvo, po prigovoru stranke ili po slubenoj dunosti, utvrditi postoje li
procesne smetnje za dalje postupanje i postupiti u skladu s odredbama lana 67. ovog
zakona, ako odredbama ovog zakona nije drugaije predvieno.

(2) Ako sud ne usvoji prigovor iz stava 1. ovog lana, bez obzira da li je o njemu
raspravljano odvojeno od glavne stvari ili zajedno s njom, odluku o prigovoru donijet e
zajedno s odlukom o glavnoj stvari.

(3) Protiv rjeenja kojim se odbijaju prigovori stranaka iz stava 1. ovog lana nije
doputena posebna alba.

lan 99.

(1) Glavna rasprava se odvija slijedeim redom:
1) Tuilac ukratko izlae sva bitna pitanja iz tube, ukljuujui izvoenje dokaza
itanjem isprava;
2) Tueni ukratko izlae odgovor na tubu i daje odgovor na bitne navode tuioca iz
take 1. ovog stava;
3) Ako je stavljen prijedlog za izvoenje dokaza sasluanjem stranaka, sasluavaju se
stranke, i to prvo tuilac, a zatim tueni;
4) Sasluavaju se svjedoci, i to prvo svjedoci tuioca, a zatim svjedoci tuenog;
5) Izvode se ostali dokazi, ukljuujui i vjetaenje;
6) Nakon izvoenja svih dokaza, obje stranke, poevi od tuioca, imaju pravo da se
obrate sudu zavrnim izlaganjem, kojim se rezimiraju pravni i injenini aspekti
predmeta;
7) Sud moe dopustiti tuiocu da se ukratko izjasni na zavrno izlaganje tuenog;
8) Ako je tuiocu doputeno da se izjasni na zavrno izlaganje tuenog, i tueni e imati
pravo da se ukratko izjasni na konane navode tuioca.

(2) Izuzetno, sud moe odrediti redoslijed odvijanja glavne rasprave drugaiji od
redoslijeda predvidenog u stavu 1. ovog lana.

lan 100.

(1) Sud e voditi rauna da se glavna rasprava odvija na pravilan nain, bez nepotrebnih
odlaganja, te da se raspravlja samo o pitanjima bitnim za donoenje odluke.

(2) Sudija se u toku glavne rasprave brine o odravanju reda u sudnici i o dostojanstvu
suda.

(3) Sud e kazniti osobe koje naruavaju red u sudnici ili vrijeaju dostojanstvo suda i
drugih sudionika u postupku u skladu sa odredbama ovog zakona o nepotivanju suda.

lan 101.

Postupak na glavnoj raspravi odvija se usmeno, a dokazi se izvode neposredno pred
sudom, ukoliko nije drugacije predvieno ovim zakonom.

lan 102.

(1) Svaka stranka treba u svojim izlaganjima iznijeti sve injenice potrebne za
obrazloenje svojih prijedloga, ponuditi dokaze potrebne za utvrivanje svojih navoda, te
se izjasniti o navodima i ponuenim dokazima protivne stranke.

(2) Stranke mogu tokom glavne rasprave iznositi nove injenice i predlagati nove dokaze
samo ako uine vjerovatnim da ih bez svoje krivice nisu bili u mogunosti iznijeti
odnosno predloiti na pripremnom roitu.

lan 103.

Stranke iznose i svoja pravna shvacanja koja se odnose na predmet spora.

lan 104.

(1) Prilikom izvoenja dokaza sasluanjem stranaka, stranku prvo ispituje njen
punomonik, a nakon toga suprotna stranka.

(2) Ako stranka koja se sasluava nema punomonika, najprije je ispituje sud.

lan 105.

Stranke ispituju svjedoke i vjetake. Sudija prvo daje rije stranci koja je predloila
svjedoka ili vjetaka, zatim suprotnoj strani, a zatim, ukoliko je potrebno, ponovo stranci
koja ih je predloila.
lan 106.

Sudija moe postavljati pitanja strankama, svjedocima ili vjetacima u svakoj fazi
sasluanja.

lan 107.

(1) Sud e odbiti provoenje procesnih radnji koje nisu bitne za postupak.

(2) Sud nee dopustiti postavljanje pitanja u kojima je sadrano kako na njih treba
odgovoriti.

(3) Sud nee dopustiti pitanja koja su nebitna za predmet i pitanja na koja je ve dovoljno
odgovoreno.

(4) Na zahtjev stranke, u zapisnik e se unijeti pitanja koja sud nije dopustio.

(5) Sud nee dopustiti vrijedanje i uznemiravanje stranaka, svjedoka i vjetaka za vrijeme
ispitivanja.

lan 108.

(1) Sasluani svjedoci i vjetaci ostaju u sudnici, ako im sud to naloi.

(2) Ako stranka to zahtijeva, a svjedok je jo uvijek prisutan, sud moe odluiti da
svjedoka koji je ve sasluan na istom roitu za glavnu raspravu jo jednom pozove na
ponovno sasluanje.

lan 109.

(1) Sud nije vezan za svoje rjeenje koje se odnosi na rukovoenje raspravom.

(2) Protiv rjeenja koja se odnose na rukovoenje raspravom nije doputena posebna
alba.

lan 110.

Nakon to budu okonane sve faze glavne rasprave i predmet bude spreman za
presuenje, sud e proglasiti da je glavna rasprava zakljuena.

2. Odgoda, odlaganje i nastavak roita

lan 111.

(1) Sud moe odgoditi zakazano rocite za glavnu raspravu prije njegovog odravanja,
ako utvrdi da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za njegovo odravanje ili da dokazi
ije je izvoenje odredeno nee biti pribavljeni do roita. (odgoda roita).

(2) Sud je duan, najkasnije osam dana prije odravanja roita, provjeriti da li su
ispunjeni uslovi iz stava 1. ovog lana.

(3) Kad odgodi roite, sud e o vremenu odravanja novog roita odmah obavijestiti
sve pozvane.
lan 112.

(1) Sud moe, na prijedlog stranke, odloiti zapoeto roite (odlaganje roita) samo iz
slijedeih razloga:
1) ako bez krivnje stranke koja predlae odlaganje roita na roitu nije mogue izvesti
neki od dokaza ije je izvodenje odreeno, a koji je vaan za pravilno donoenje odluke;
2) ako obje stranke predlau odlaganje radi pokuaja mirnog rjeenja spora ili zakljuenja
sudske nagodbe.

(2) Stranka moe samo jednom traiti odlaganje roita iz istog razloga.

(3) Kad se roite odloi, sud e prisutnima odmah saopiti mjesto i vrijeme novog
roita. Sud nije duan o mjestu i vremenu novog roita obavijestiti stranku koja nije
bila prisutna na odloenom rocitu, a bila je uredno obavijetena.

lan 113.

Ako na roitu nije mogue izvesti neki od dokaza ije je izvoenje odreeno, sud moe
odluiti da se rasprava nastavi, s tim da se naknadno, na novom roitu, izvede samo taj
dokaz, i iznesu navodi u vezi s njim.

lan 114.

Na novom roitu zakazanom nakon odlaganja rasprave, radnje koje su ve provedene
ponovo se provode samo ako se roite dri pred novim sudijom ili ako sud smatra da je
to neophodno za pravilno donoenje presude.

lan 115.

(1) Roite za glavnu raspravu se ne moe odgoditi niti odloiti na neodreeno vrijeme

(2) Roite za glavnu raspravu ne moe se odgoditi ili odloiti due od 30 dana, osim
sluaju iz lana 129. ovog zakona.

(3) Sudija je o svakoj odgodi, odnosno odlaganju roita duan obavijestiti predsjednika
suda. Predsjednik suda vodi evidenciju o odgodama i odlaganjima roita za svakog
sudiju pojedinano.

(4) Prilikom odgode, odnosno odlaganja roita sud e datum odravanja novog roita, u
pravilu, odrediti uz prethodnu konsultaciju sa strankama.

(5) Kada odgodi ili odloi rocite, sud je duan poduzeti sve radnje koje mu stoje na
raspolaganju kako bi se do slijedeeg roita otklonili uzroci koji su doveli do odgode
odnosno odlaganja, te kako bi se na tom roitu rasprava mogla zakljuiti.

(6) Protiv rjeenja suda kojim se odgada ili odlae roite ili rjeenja kojim se odbijaju
prijedlozi stranaka za odgodu, odnosno odlaganje roita, nije doputena posebna alba.

lan 116.

Ako se zapoleto rolite ne moe okonati u toku istog dana sud e odrediti nastavak
roita za slijedeci radni dan (nastavak roita).

lan 117.
Odredbe l. 111., 112., 115. i 116. ovog zakona, na odgovarajui se nain primijenjuju na
pripremno roite.

3. Javnost glavne rasprave

lan 118.

(1) Glavna rasprava je javna.

(2) Raspravi mogu prisustvovati samo punoljetne osobe.

(3) Osobe koje su prisutne raspravi ne smiju nositi oruje ili opasno orue.

(4) Odredba stava 3. ovog lana ne odnosi se na pripadnike policije, ako je noenje oruja
neophodno za vrenje njihove dunosti.

lan 119.

(1) Sud moe iskljuciti javnost za cijelu glavnu raspravu ili jedan njen dio ako to
zahtijevaju interesi cuvanja slubene, poslovne ili osobne tajne, zatita interesa
maloljetnika, interesi javnog reda ili razlozi morala.

(2) Sud moe iskljuiti javnost i kada se mjerama za odravanje reda predvienim u
ovom zakonu ne bi moglo osigurati nesmetano odravanje rasprave.

lan 120.

(1) Iskljuenje javnosti ne odnosi se na stranke, njihove zakonske zastupnike,
punomonike i umjeae i Ombudsmene Federacije .

(2) Sud moe dopustiti da glavnoj raspravi na kojoj je javnost iskljuena budu prisutne
pojedine slubene osobe, kao i nauni i javni radnici, ako je to od interesa za njihovu
slubu, odnosno naunu ili javnu djelatnost.

(3) Sud e upozoriti osobe koje budu prisutne raspravi na kojoj je javnost iskljuena da su
dune kao tajnu uvati ono to su na raspravi saznale, a to nije ve poznato javnosti, i
upozoriti ih na posljedice odavanja tajne.

lan 121.

(1) O iskljuenju javnosti odluuje sud rjeenjem koje mora biti obrazloeno i javno
objavljeno.

(2) Protiv rjeenja o iskljuenju javnosti nije doputena posebna alba.

lan 122.

Odredbe o javnosti na glavnoj raspravi na odgovarajui e se nain primjenjivati i na
pripremnom roitu, na roitu izvan glavne rasprave pred sudom, te na roitu pred
zamoljenim sudom.

VI DOKAZI I IZVOENJE DOKAZA

1. Ope odredbe

lan 123.

(1) Svaka stranka duna je dokazati injenice na kojima zasniva svoj zahtjev.

(2) Sud e slobodnom ocjenom dokaza utvrditi injenice na osnovu kojih e donijeti
odluku.

lan 124.

Sud e naloiti strankama da izvedu i one dokaze koji su bitni za donoenje odluke, a
koje stranke nisu predloile, ako utvrdi da stranke idu za tim da raspolau zahtjevima
kojima ne mogu raspolagati u smislu lana 3. stav 2. ovog zakona.

lan 125.

(1) Ne treba dokazivati injenice koje je stranka priznala pred sudom tokom parnice.

(2) Ako stranka porekne injenice koje je priznala, sud e ocijeniti da li e te injenice
smatrati priznatim ili osporenim.

(3) injenice ije postojanje zakon pretpostavlja ne treba dokazivati, ali se moe
dokazivati da te injenice ne postoje, ako zakonom nije to drugo odreeno.

(4) Ne treba dokazivati injenice koje su opepoznate.

lan 126.

Ako sud na osnovu ocjene izvedenih dokaza ne moe sa sigurnou utvrditi neku
injenicu, o postojanju te injenice zakljuit e primjenom pravila o teretu dokazivanja.

lan 127.

Ako se utvrdi da stranci pripada pravo na naknadu tete, na novani iznos ili na
zamjenjive stvari, ali se tana visina iznosa odnosno koliina stvari ne moe utvrditi ili bi
se mogla utvrditi samo s nesrazmjernim tekocama, sud e o tome odluiti prema svojoj
ocjeni.

lan 128.

(1) Dokazi se izvode na glavnoj raspravi.

(2) Na prijedlog stranke, podnesen najkasnije na pripremnom roitu, sud moe odluiti
da se odreeni dokazi izvedu pred drugim sudom (zamoljeni sud). U tom sluaju
zapisnici o izvedenim dokazima proitat e se na glavnoj raspravi.

(3) Kad sud donese odluku iz stava 2. ovog lana, u zamolnici za izvoenje dokaza
ukratko e opisati predmet spora, izloiti stanje parnice i odrediti koji e se dokazi
izvesti, uz naznaku o kojim okolnostima treba osobito voditi rauna.

(4) O roitu za izvoenje dokaza pred zamoljenim sudom obavijestit e se stranke.

(5) Sudija zamoljenog suda ima pri izvoenju dokaza sva ovlatenja koja ima sudija kad
se dokazi izvode na glavnoj raspravi.

(6) Protiv rjeenja suda kojim se odreduje izvoenje dokaza pred zamoljenim sudom nije

lan 129.

(1) Ako se zbog izuzetnih okolnosti neki dokaz ne moe izvesti u rokovima predvienim
ovim zakonom, sud rjeenjem moe odrediti dui rok za izvoenje dokaza.

(2) Kad odreeni rok protekne, rasprava e se provesti bez obzira na to to odreeni
dokaz nije izveden.

2. Uviaj

lan 130.

(1) Uviaj se poduzima kad je za utvrdivanje neke injenice ili za razjanjenje neke
okolnosti potrebno neposredno opaanje suda.

(2) Uviaj se moe obavljati i uz sudjelovanje vjetaka.

lan 131.

Ako u postupku treba razgledati stvar koja se nalazi kod jedne od stranaka, kod tree
osobe, kod organa vlasti ili kod pravne osobe kojoj je povjereno vrenje javnog
ovlatenja, na odgovarajui e se nain primjeniti odredbe l. 134. do 136. ovog zakona o
pribavljanju isprava od ovih organa ili pravnih osoba.

3. Isprave

lan 132.

(1) Isprava koju je u propisanom obliku izdao organ vlasti u granicama svoje nadlenosti,
te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna osoba u vrenju javnog ovlatenja koje
joj je povjereno zakonom ili propisom zasnovanim na zakonu (javna isprava), dokazuje
istinitost onoga to se u njoj potvruje ili odreuje.

(2) Istu dokaznu snagu imaju i druge isprave koje su posebnim propisima u pogledu
dokazne snage izjednaene s javnim ispravama.

(3) Doputeno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrene injenice ili da je
isprava nepravilno sastavljena.

(4) Ako se posumnja u autentinost isprave, stranka moe traiti da sud trai da se o tome
izjasni organ, odnosno pravna osoba od kojega bi ona trebalo da potjee.

lan 133.

Ako meunarodnim ugovorom nije to drugo odreeno, inostrane javne isprave koje su
propisno ovjerene imaju, uz uslov uzajamnosti, istu dokaznu snagu kao i domae javne
isprave.

lan 134.

(1) Stranka je duna sama podnijeti ispravu na koju se poziva za dokaz svojih navoda.

(2) Uz ispravu sastavljenu na stranom jeziku podnosi se i ovjereni prijevod.

(3) Ako se isprava nalazi kod organa vlasti ili pravne osobe kojoj je povjereno vrenje
javnog ovlatenja, a sama stranka ne moe isposlovati da se isprava preda ili pokae, sud
e po prijedlogu stranke narediti tom organu, odnosno osobi, da ispravu dostave sudu.

lan 135.

(1) Kad se jedna stranka poziva na ispravu i tvrdi da se ona nalazi kod druge stranke, sud
moe tu stranku pozvati da podnese ispravu, ostavljajui joj za to odreeni rok.

(2) Stranka ne moe uskratiti podnoenje isprave ako se ona sama u parnici pozvala na tu
ispravu za dokaz svojih navoda, ili ako je rije o ispravi koju je po zakonu duna predati
ili pokazati, ili ako se isprava s obzirom na njen sadraj smatra zajednikom za obje
strane.

(3) U pogledu prava stranke da uskrati podnoenje drugih isprava na odgovarajui e se
nain primjenjivati odredbe l. 139. i 140. ovog zakona.

(4) Kad stranka koja je pozvana da podnese ispravu porice da se isprava kod nje nalazi,
mogu se radi utvrivanja te injenice izvoditi dokazi.

(5) Sud e, s obzirom na sve okolnosti, cijeniti od kakvog je znaaja to stranka koja dri
ispravu nee postupiti po rjeenju suda kojim joj se nalae da podnese ispravu ili porie
da se isprava kod nje nalazi.

(6) Protiv odluke suda iz stava 1. ovog lana nije doputena posebna alba.

lan 136.

(1) Sud moe, na prijedlog stranke, narediti treoj osobi da podnese ispravu samo kad je
ona po zakonu duna pokazati je ili je podnijeti ili kad je rije o ispravi koja je po svojem
sadraju zajednika za tu osobu i stranku koja se poziva na ispravu.

(2) Prije nego to donese odluku kojom treoj osobi nareduje da podnese ispravu, sud e
pozvati treu osobu da se o tome izjasni.

(3) Kad trea osoba porie svoju dunost da podnese ispravu koja se kod nje nalazi, sud
e rijeiti je li trea osoba duna podnijeti ispravu.

(4) Kad trea osoba porie da se isprava nalazi kod nje, mogu se radi utvrivanja te
injenice izvoditi dokazi.

(5) Pravomono rjeenje o dunosti tree osobe da podnese ispravu moe se izvriti
prema pravilima izvrnog postupka. Sud e ovo rjeenje po slubenoj dunosti dostaviti
nadlenom izvrnom sudu radi prinudnog izvrenja.

(6) Trea osoba ima pravo na naknadu opravdanih trokova koje je imala u vezi s
podnoenjem isprava. Odredbe lana 146. ovog zakona na odgovarajui e se nain
primjenjivati i u tom sluaju.

4. Svjedoci

lan 137.

(1) Svaka osoba koja se poziva kao svjedok duna je odazvati se pozivu, a ako ovim
zakonom nije drugaije odreeno, duna je i svjedoiti.

(2) Kao svjedoci mogu se sasluati samo osobe koje su sposobne dati obavijesti o
injenicama koje se dokazuju.

(3) Stranka koja predlae da se odredena osoba saslua kao svjedok mora prije toga
naznaiti o emu ona treba svjedoiti i navesti njeno ime i prezime i boravite.

lan 138.

Ne moe se sasluati kao svjedok osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dunost
uvanja slubene ili vojne tajne, dok je nadlean organ ne oslobodi te dunosti.

lan 139.

(1) Svjedok moe uskratiti svjedocenje:
1) o onome to mu je stranka kao svom punomoniku povjerila;
2) o onome o emu se stranka ili druga osoba svjedoku kao vjerskom ispovjedniku
ispovjedala;
3) o injenicama koje je svjedok saznao kao advokat, ljekar ili u obavljanju nekog drugog
poziva ili neke druge djelatnosti, ako postoji obaveza da se kao tajna uva ono to se
saznalo u obavljanju tog poziva ili djelatnosti.

(2) Sud e upozoriti te osobe da u sluajevima navedenim u stavu 1. ovog lana mogu
uskratiti davanje iskaza.

lan 140.

(1) Svjedok moe uskratiti odgovor na pojedina pitanja ako bi svojim odgovorom na ta
pitanja izloio opasnosti od krivinog gonjenja sebe ili svoje srodnike po krvi u pravoj
liniji do bilo kojeg stepena, a u pobonoj liniji do treceg stepena zakljuno, svoga
branog druga ili srodnike po tazbini do drugog stepena zakljuno i onda kad je brak
prestao, osobu s kojom ivi u vanbranoj zajednici ili njene srodnike do drugog stepena
zakljucno, te svog staraoca ili staranika, usvojitelja ili usvojenika.

(2) Sud e upozoriti svjedoka da moe uskratiti davanje odgovora na postavljeno pitanje.

lan 141.

(1) Opravdanost razloga za uskraivanje svjedoenja ili odgovora na pojedina pitanja
ocjenjuje sud pred kojim svjedok treba svjedoiti, nakon to se o tome izjasne stranke.

(2) Protiv rjeenja iz stava 1. ovog lana stranke nemaju pravo na posebnu albu.

(3) Svjedok moe rjeenje iz stava 1. ovog lana pobijati u albi protiv rjeenja o
novanoj kazni ili o zatvoru zbog toga to je uskratio svjedoenje ili odgovor na pojedino
pitanje.

lan 142.

(1) Svjedoci se pozivaju dostavom pismenog poziva u kojem se navodi ime i prezime i
ime jednog roditelja pozvanog, vrijeme i mjesto dolaska, predmet u vezi s kojim se
poziva i naznaka da se poziva kao svjedok. U pozivu e se svjedok upozoriti na
posljedice neopravdanog izostanka predviene odredbama lana 410. ovog zakona i na
pravo na naknadu trokova iz lana 146. ovog zakona.

(2) Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili tekih tjelesnih mana ne mogu odazvati
pozivu mogu se sasluati i u svom stanu, odnosno u prostorijama u kojima borave.

lan 143.

(1) Svjedoci se sasluavaju pojedinano i bez prisustva svjedoka koji e se kasnije
sasluavati. Svjedok je duan odgovore davati usmeno.

(2) Svjedok e se najprije opomenuti da je duan govoriti istinu i da ne smije nita
preutjeti, a nakon toga e se upozorit i na posljedice davanja lanog iskaza.

(3) Zatim e se svjedok pitati za ime i prezime, ime jednog roditelja, boravite, mjesto i
datum roenja, godine ivota i njegov odnos sa strankama.

lan 144.

(1) Poslije opih pitanja, svjedoka ispituje stranka koja ga je predloila, a nakon toga
suprotna stranka.

(2) Sud uvijek moe postavljati pitanja svjedoku.

(3) Svjedok ce se uvijek pitati od kuda mu je poznato ono o emu svjedoci.

lan 145.

(1) Svjedok koji ne zna jezik na kome se vodi postupak sasluat e se preko tumaa.

(2) Ako je svjedok gluh, postavljat e mu se pitanja pismeno, a ako je nijem pozvat e se
da pismeno odgovara. Ako se sasluanje ne moe obaviti na taj nain, pozvat e se kao
tuma osoba koja se sa svjedokom moe sporazumjeti.

(3) Sud e tumaa upozoriti na dunost vjernog prenoenja pitanja koja se svjedoku
postavljaju i izjava koje svjedok bude davao.

lan 146.

(1) Svjedok ima pravo na naknadu putnih trokova i trokova za prehranu i prenoite, te
na naknadu izmakle zarade, nastalih usljed njegove obaveze da svjedoi.

(2) Svjedok mora zahtijevati naknadu odmah nakon sasluanja, inae gubi pravo na nju.
Sud je duan na to upozoriti svjedoka.

(3) U rjeenju kojim se odmjeravaju trokovi svjedoka, sud e odrediti da se odreeni
iznos isplati iz poloenog predujma, a ako predujam nije poloen, naredit e stranci da
odreeni iznos plati svjedoku u roku od osam dana. alba protiv tog rjeenja ne zadrava
izvrenje rjeenja.

5. Vjetaci

lan 147.

Sud moe, na prijedlog stranke, odrediti izvoenje dokaza vjetaenjem kada je radi
utvrenja ili razjanjenja odreene injenice potrebno struno znanje kojim sud ne
raspolae.

lan 148.

(1) Stranka koja predlae vjetaenje duna je u prijedlogu naznaiti predmet i obim
vjetaenja, te predloiti osobu koja e obaviti vjetaenje.

(2) Protivna stranka ce se izjasniti o predloenom vjetaku, kao i o predmetu i obimu
vjetaenja.

(3) Ako stranke ne postignu sporazum o osobi koja treba biti odredena za vjetaka i
predmetu i obimu vjetaenja, odluku o tome e donijeti sud.

lan 149.

(1) Vjetaenje obavlja jedan vjetak.

(2) Sud moe na prijedlog stranke odrediti vie vjetaka za razliite vrste vjetaenja.

(3) Vjetaci se odreuju prvenstveno iz reda imenovanih sudskih vjetaka za odreenu
vrstu vjetaenja.

(4) Sloenija vjetaenja povjerit e se prvenstveno strunim ustanovama kao to su
bolnice, hemijski laboratoriji, fakulteti i slino.

(5) Ako postoje ustanove za odreene vrste vjetaenja, kao to su vjetaenje lanog
novca, rukopisa, daktiloskopsko vjetaenje i slino, takva vjetaenja povjerit e se u
prvom redu tim ustanovama.

lan 150.

Izvoenje dokaza vjetaenjem odreuje sud rjeenjem koje sadri:
1) ime i prezime i zanimanje vjetaka,
2) predmet spora,
3) obim i predmet vjetaenja,
4) rok za podnoenje pismenog nalaza i miljenja.

lan 151.

(1) Vjetak se uvijek poziva na roite za glavnu raspravu.

(2) Prepis rjeenja iz lana 150. ovog zakona dostavlja se vjetaku zajedno sa pozivom na
roite za glavnu raspravu.

(3) U pozivu e sud upozoriti vjetaka da svoje miljenje mora iznijeti savjesno i u skladu
s pravilima nauke i vjetine i obavijestiti ga o posljedicama nedostavljanja nalaza i
miljenja u ostavljenom roku, odnosno neopravdanog izostanka sa roita i pravu na
nagradu i naknadu trokova.

lan 152.

(1) Vjetaci su duni odazvati se pozivu suda i iznijeti svoj nalaz i miljenje.

(2) Sud e vjetaka na njegov zahtjev osloboditi dunosti vjetaenja iz razloga iz kojih
svjedok moe uskratiti svjedoenje ili odgovor na pojedino pitanje.

(3) Sud moe vjetaka na njegov zahtjev osloboditi dunosti vjetaenja i iz drugih
opravdanih razloga. Osloboenje od dunosti vjetaenja moe traiti i ovlateni
zaposlenik organa ili pravne osobe u kojoj vjetak radi.

lan 153.

(1) Vjetak e biti izuzet iz istih razloga iz kojih moe biti izuzet sudija, ali se izuzetno za
vjetaka moe uzeti i osoba koja je ranije bila sasluana kao svjedok.

(2) Stranka je duna podnijeti zahtjev za izuzece vjetaka im sazna da postoji razlog za
izuzee, a najkasnije prije poetka izvoenja dokaza vjetaenjem.

(3) U zahtjevu za izuzee vjetaka stranka je duna navesti okolnosti na kojima temelji
svoj zahtjev za izuzee.

(4) O zahtjevu za izuzee odluuje sud.

(5) Protiv rjeenja kojim se usvaja ili odbija zahtjev za izuzece nije doputena posebna
alba.

(6) Ako je stranka saznala za razlog za izuzee poslije obavljenog vjetaenja i prigovara
vjetaenju iz tog razloga, sud ce postupiti kao da je zahtjev za izuzee stavljen prije
obavljenog vjetaenja.

lan 154.

(1) Vjetak svoj pismeni nalaz i miljenje uvijek dostavlja sudu prije rasprave, ukoliko
sud ne odredi drugaije.

(2) Vjetak mora uvijek obrazloiti svoje miljenje.

lan 155.

(1) Ako vjetak ne dostavi nalaz i miljenje u ostavljenom roku, sud e, nakon proteka
roka koji strankama ostavi da se o tome pismeno izjasne, odrediti drugog vjetaka.

(2) Ako vjetak dostavi nalaz ili miljenje koji su nejasni, nepotpuni ili protivrjeni sami
sebi ili izvedenim okolnostima, sud e pozvati vjetaka da ih dopuni, odnosno ispravi, i
odrediti rok za ponovno dostavljanje nalaza i miljenja.

(3) Ukoliko vjetak ni po pozivu suda ne dostavi potpun i razumljiv nalaz i miljenje, sud
ce, uz prethodno izjanjenje stranaka, odrediti drugog vjetaka.

lan 156.

Sud dostavlja strankama pismeni nalaz i miljenje vjetaka najkasnije osam dana prije
roita za glavnu raspravu.

lan 157.

(1) Roite za glavnu raspravu e se odrati i ako vjetak ne pristupi na glavnu raspravu.

(2) Izuzetno od stava 1. ovog lana, sud moe na prijedlog stranke odloiti raspravu i
zakazati novo roite na koje e ponovo pozvati vjetaka, ako utvrdi da je njegovo
prisustvo na raspravi neophodno radi razjanjenja ili dopune nalaza i miljenja.

lan 158.

Sud e vjetaku dopustiti da razmatra spise, kao i da postavlja pitanja strankama i drugim
vjetacima u vezi predmeta vjetaenja.

lan 159.

Protiv rjeenja suda iz cl. 148., 150., 152. i 155. ovog zakona, nije doputena alba.

lan 160.

Vjetak ima pravo na naknadu putnih trokova, trokova za prehranu i prenoite i
trokova vjetaenja, te pravo na razumnu nagradu za obavljeno vjetaenje.

lan 161.

Ako odredbama ovog zakona nije drugaije odredeno, na izvoenje dokaza vjetaenjem
na odgovarajui nain se primijenjuju odredbe o sasluanju svjedoka.

lan 162.

Odredbe lana 148. stav 1., lana 149. stav 3., lana 151. st. 1. i 3, i cl. 152., 153. i 159.
ovog zakona na odgovarajui se nain primjenjuju i na tumae.

6. Sasluanje stranaka

lan 163.

Na prijedlog stranke, sud e odrediti izvoenje dokaza sasluanjem stranaka.


lan 164.

Sud e odluiti da se saslua samo jedna stranka, ako druga stranka uskrati davanje iskaza
ili se ne odazove pozivu suda.

lan 165.

(1) Za stranku koja nema parnicnu sposobnost sasluat e se njen zakonski zastupnik. Sud
moe odluiti da se umjesto ili pored zakonskog zastupnika, saslua sama stranka, ako je
njeno sasluanje mogue.

(2) Za pravnu osobu sasluat e se osoba koja je zakonom ili pravilima pravne osobe
odreena da je zastupa.

lan 166.

(1) Poziv na roite dostavit e se punomoniku stranke, koji je duan o tome stranku
obavijestiti, odnosno, ako stranka nema punomonika, stranci ili osobi koja e se za
stranku sasluati.

(2) U pozivu ce se naznaciti da e se na roitu izvoditi dokaz sasluanjem stranaka i da
e stranka koja doe na roite biti sasluana u odsutnosti druge stranke.

lan 167.

Ne mogu se primijeniti nikakve prisilne mjere prema stranci koja se nije odazvala pozivu
suda radi sasluanja niti se stranka moe prisiliti na davanje iskaza.

lan 168.

Odredbe o izvoenju dokaza sasluanjem svjedoka primjenjivat e se i pri izvoenju
dokaza sasluanjem stranaka, ako za sasluanje stranaka nije to drugo propisano.

7. Osiguranje dokaza

lan 169.

(1) Ako postoji opravdana bojazan da se dokaz nee moi izvesti ili da e njegovo kasnije
izvoenje biti oteano, moe se tokom, a i prije pokretanja parnice predloiti da se taj
dokaz izvede.

(2) Osiguranje dokaza moe se traiti i tokom postupka po prijedlogu za ponavljanje
postupka.

lan 170.

(1) Ako je prijedlog za osiguranje dokaza stavljen tokom parninog postupka, za
postupanje je nadlean sud pred kojim je postupak u toku.

(2) Kad se trai osiguranje dokaza prije pokretanja postupka, te u izuzetnim sluajevima,
ako je postupak ve u toku, nadlean je nii sud prvog stepena na ijem se podruju
nalaze stvari koje treba razgledati odnosno sud na ijem podruju boravi osoba koju treba
sasluati.

lan 171.

U podnesku kojim se trai osiguranje dokaza predlagac je duan navesti injenice koje se
imaju dokazati, dokaze koje treba izvesti i razloge iz kojih smatra da se kasnije dokaz
nee moi izvesti ili da e njegovo izvodenje biti oteano. U podnesku treba navesti ime i
prezime protivnika, osim ako iz okolnosti proistjee da on nije poznat.

lan 172.

(1) Podnesak u kojem je stavljen prijedlog za osiguranje dokaza sud e dostaviti
protivniku, ako je poznat, ostavljajui mu odgovarajui rok za odgovor.

(2) Izuzetno, ako postoji opasnost za osiguranje dokaza, sud e o prijedlogu odluiti i bez
prethodnog izjanjenja protivnika.

(3) U rjeenju kojim se usvaja prijedlog sud ce odrediti rocite za izvoenje dokaza,
navesti e injenice o kojima e se izvoditi dokazi, te dokaze koji e se izvesti.

(4) Ako protivniku nije prije bio dostavljen podnesak u kojem je stavljen prijedlog za
osiguranje dokaza, on ce mu se dostaviti zajedno s rjeenjem suda kojim se usvaja
prijedlog za osiguranje dokaza.

(5) Protivniku koji je nepoznat ili je nepoznato njegovo boravite sud moe radi
sudjelovanja na rocitu za izvodenje dokaza, postaviti privremenog zastupnika (lan
296.). O tom postavljanju nije potrebno izdati oglas.

(6) Sud moe u izuzetnim sluajevima odrediti da izvoenje dokaza zapone i prije nego
to se rjeenje kojim se usvaja prijedlog za osiguranje dokaza dostavi protivniku.

(7) Protiv rjeenja suda kojim se usvaja prijedlog za osiguranje dokaza, te protiv rjeenja
kojim se odluuje da izvodenje dokaza zapone prije nego to se rjeenje dostavi
protivniku, nije doputena alba.

lan 173.

(1) Ako su dokazi izvedeni prije nego to je postupak pokrenut, zapisnik o izvoenju
dokaza uvat e se kod suda pred kojim su dokazi izvedeni.

(2) Ako je postupak u toku, a osiguranje dokaza nije izveo sud koji vodi postupak,
zapisnik e se dostaviti tome sudu.

VII SUDSKE ODLUKE

1. Zajednike odredbe

lan 174.

Sud donosi odluke na roitu ili van roita.

lan 175.

(1) Sud donosi odluke u obliku presude ili rjeenja.

(2) O tubenom zahtjevu sud odluuje presudom, a u postupku zbog smetanja posjeda
rjeenjem.

(3) O svim drugim pitanjima sud odluuje rjeenjem.

(4) Odluka o trokovima u presudi smatra se rjeenjem.

2. Presuda

a) Ope odredbe

lan 176.

(1) Presudom sud odluuje o zahtjevu koji se tie glavne stvari i sporednih potraivanja.

(2) Ako postoji vie zahtjeva, sud e o svim tim zahtjevima odluiti jednom presudom.

lan 177.

(1) Sud moe naloiti tuenom da obavi odreenu inidbu samo ako je ona dospjela do
zakljuenja glavne rasprave.

(2) Ako sud usvoji zahtjev za izdravanje, moe obavezati tuenog i na inidbe koje nisu
dospjele.

(3) Presuda kojom se tueni obvezuje da preda ili preuzme stvari date u najam ili zakup
moe se donijeti i prije prestanka tih odnosa.

lan 178.

Ako je tuilac u tubi traio da mu se dosudi odreena stvar, a istovremeno je u tubi ili
do zakljuenja glavne rasprave izjavio da je voljan umjesto stvari primiti odreeni
novani iznos, sud e, ako usvoji tubeni zahtjev, izrei u presudi da se tueni moe
osloboditi davanja stvari, ako plati taj novani iznos.

lan 179.

(1) Kad se stranci u presudi nalae izvrenje kakve inidbe, odredit e se i rok u kojem je
tu inidbu duna izvriti.

(2) Ako posebnim propisima nije drugaije odreeno, rok za izvrenje inidbe je 30 dana,
ali za inidbe koje se ne sastoje u novanom davanju sud moe odrediti dui rok. U
mjennim i ekovnim sporovima taj je rok 15 dana.

(3) Rok za izvrenje inidbe pocinje tei prvog dana nakon donoenja presude, odnosno,
ako se presuda dostavlja u skladu s odredbama ovog zakona o dostavi, prvog dana nakon
dostave prepisa presude stranci kojoj je naloeno izvrenje.

b) Presuda na osnovu priznanja

lan 180.

(1) Ako tueni do zakljuenja glavne rasprave prizna tubeni zahtjev, sud e bez daljnjeg
raspravljanja donijeti presudu kojom usvaja tubeni zahtjev (presuda na osnovu
priznanja).

(2) Sud nee donijeti presudu na osnovu priznanja i kad je udovoljeno potrebnim
uvjetima, ako nade da je rijec o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (lan 3. stav
2.).

(3) Donoenje presude na osnovu priznanja odgodit e se ako je potrebno da se o
okolnostima iz stava 2. ovog lana, prije toga pribave obavijesti.

(4) Priznanje tubenog zahtjeva, na roitu ili u pismenom podnesku, tueni moe i bez
pristanka tuioca opozvati do donoenja presude.

c) Presuda na osnovu odricanja

lan 181.

(1) Ako se tuilac do zakljuenja glavne rasprave odrekne tubenog zahtjeva, sud e bez
daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom odbija tubeni zahtjev (presuda na osnovu
odricanja).

(2) Za odricanje od tubenog zahtjeva nije potreban pristanak tuenog.

(3) Tuilac moe do donoenja presude, na roitu ili u pisanom podnesku, opozvati
odricanje od tubenog zahtjeva bez pristanka tuenog.

d) Presuda zbog proputanja

lan 182.

(1) Kad tueni, kome je uredno dostavljena tuba u kojoj je tuilac predloio donoenje
presude zbog proputanja, ne dostavi pismeni odgovor na tubu u zakonskom roku, sud
e donijeti presudu kojom se usvaja tubeni zahtjev (presuda zbog proputanja), osim ako
je tubeni zahtjev oigledno neosnovan.

(2) Tubeni zahtjev je ocigledno neosnovan:
1) ako je tubeni zahtjev ocigledno protivan cinjenicama navedenim u tubi;
2) ako su injenice na kojima se temelji tubeni zahtjev u oiglednoj protivnosti s
dokazima koje je sam tuilac predloio ili s injenicama koje su opcepoznate.

(3) Ako je zahtjev oigledno neosnovan, sud e donijeti presudu kojom se odbija tubeni
zahtjev.

(4) Presuda zbog proputanja nee se donijeti o zahtjevu ili dijelu zahtjeva kojim stranke
ne mogu raspolagati.

lan 183.

(1) Protiv presude zbog proputanja nije doputena alba, ali tueni moe podnijeti
prijedlog za povrat u prijanje stanje u skladu s odredbama ovog zakona.

(2) Blagovremeno podnesen prijedlog iz stava 1. ovog lana, spreava da presuda zbog
proputanja postane pravomona.

(3) Ako prijedlogu tuenog iz stava 1. ovog lana bude udovoljeno, tueni e podmiriti
sve opravdane trokove postupka koji su nastali do donoenja presude zbog proputanja.

e) Donoenje, pismena izrada i dostava presude

lan 184.

(1) Sud e donijeti presudu i izraditi pismeni otpravak najkasnije u roku od 30 dana od
dana zakljuenja glavne rasprave.

(2) Ukoliko sudija prekorai rok iz stava 1. ovog lana, duan je u pismenoj formi
izvijestiti predsjednika suda o razlozima prekoraenja.

lan 185.

(1) Nakon zakljuenja glavne rasprave, sud e prisutne stranke obavijestiti o datumu
donoenja presude. Ako jedna od stranaka nije prisustvovala glavnoj raspravi, sud e je
pismeno obavijestiti o datumu donoenja presude.

(2) Stranke, odnosno njihovi zastupnici ili punomonici, su duni sami preuzeti presudu u
zgradi suda, te im sud nee dostavljati presudu u skladu s odredbama ovog zakona o
dostavi.

(3) Ako su stranke bile uredno obavijetene o datumu donoenja presude, rok za albu
protiv presude poinje tei prvog narednog dana nakon donoenja presude.

lan 186.

(1) U izuzetnim okolnostima, sud moe na zahtjev stranke odluciti da se dostava presude
izvri na nain predvien odredbama ovog zakona o dostavi.

(2) Stranci koja nije bila uredno obavijetena o datumu donoenja presude, sud e u
svakom sluaju dostaviti presudu u skladu s odredbama ovog zakona o dostavi.

lan 187.

Presuda zbog proputanja i presuda drugostepenog suda donesena bez rasprave, dostavlja
se strankama u skladu sa odredbama ovog zakona o dostavi.

lan 188.

U sluaju iz lana 184. stav 2. ovog zakona, sud e im bude saznao da e doi do
odgode datuma donoenja presude o tome obavijestiti stranke, nakon ega e strankama
presudu dostaviti prema odredbama ovog zakona o dostavi.

lan 189.

U sluajevima iz l. 186., 187. i 188. ovog zakona, rok za podnoenje pravnog lijeka
poinje tei prvog narednog dana nakon dostave prepisa presude.

lan 190.

Izvornik presude potpisuje sudija.

lan 191.

(1) Pismeno izradena presuda mora imati uvod, izreku, obrazloenje i uputstvo o pravu
na izjavljivanje pravnog lijeka protiv presude.

(2) Uvod presude sadri: naziv suda, ime i prezime sudije, ime i prezime i prebivalite,
odnosno boravite stranaka, njihovih zastupnika i punomonika, kratku oznaku predmeta
spora i njegovu vrijednost, dan zakljuenja glavne rasprave, naznaku stranaka, njihovih
zastupnika i punomonika koji su toj raspravi bili prisutni, te dan kad je presuda
donesena.

(3) Izreka presude sadri odluku o usvajanju ili odbijanju pojedinih zahtjeva koji se tiu
glavne stvari i sporednih traenja, te odluku o postojanju ili nepostojanju potraivanja
istaknutog radi prebijanja.

(4) U obrazloenju sud ce izloiti: zahtjeve stranaka i njihove navode o injenicama na
kojima se ti zahtjevi zasnivaju, dokaze i ocjenu dokaza, kao i propise na kojima je sud
zasnovao presudu.

(5) U obrazloenju presude zbog proputanja, presude na osnovu priznanja ili presude na
osnovu odricanja, iznijet e se samo razlozi koji opravdavaju donoenje takvih presuda.

f) Dopunska presuda

lan 192.

(1) Ako je sud propustio da odlui o dijelu zahtjeva ili o svim zahtjevima o kojima se
mora odluiti presudom, a koji su ve raspravljeni, stranka moe u roku od 30 dana od
prijema presude predloiti parninom sudu da se presuda dopuni.

(2) Neblagovremeni ili neosnovani prijedlog za dopunu presude odbacit e odnosno
odbiti sud bez odravanja roita.

lan 193.

Kad sud nade da je prijedlog za dopunu presude osnovan, bez ponovnog otvaranja glavne
rasprave donijet e, u roku od osam dana, presudu o zahtjevu koji nije rijeen (dopunska
presuda).

lan 194.

(1) Ako je uz prijedlog za dopunu presude podnesena i alba protiv presude, prvostepeni
sud e zastati s dostavom te albe drugostepenom sudu dok se ne donese odluka o
prijedlogu za dopunu presude i dok ne protekne rok za albu protiv te odluke.

(2) Ako protiv odluke o dopuni presude bude podnesena alba, ta alba zajedno sa
albom protiv prvobitne presude dostavit e se drugostepenom sudu.

(3) Ako se prvostepena presuda pobija albom samo zato to prvostepeni sud nije
presudom odluio o svim zahtjevima stranaka koji su predmet parnice, alba e se
smatrati prijedlogom stranke da se donese dopunska presuda.

g) Ispravljanje presude

lan 195.

(1) Pogreke u imenima i brojevima, i druge oite pogreke u pisanju i raunanju,
nedostatke u obliku i nesaglasnost prepisa presude s izvornikom ispravit e sud u svako
doba.

(2) Ispravljanje e se obaviti posebnim rjeenjem i unijeti na kraju izvornika, a strankama
e se dostaviti prepis rjeenja.

(3) Ako izmedu izvornika i prepisa presude postoji nesaglasnost u pogledu neke odluke
sadrane u izreci presude, strankama ce se dostaviti ispravljeni prepis presude s
naznakom da se tim prepisom presude zamjenjuje prijanji prepis presude. U takvom
sluaju rok za izjavljivanje pravnog lijeka u pogledu ispravljenog dijela presude tee od
dana dostave ispravljenog prepisa presude.

(4) O ispravljanju presude sud moe odluiti bez sasluanja stranaka.

h) Pravomonost presude

lan 196.

(1) Presuda koja se vie ne moe pobijati albom postaje pravomona.

(2) Sud tokom cijelog postupka po slubenoj dunosti pazi je li stvar pravomono
presuena, i ako utvrdi da je parnica pokrenuta o zahtjevu o kojemu je ve pravomono
odluceno odbacit e tubu.

(3) Ako je u presudi odlueno o potraivanju koje je tueni istakao prigovorom radi
prebijanja, odluka o postojanju ili nepostojanju toga potraivanja postaje pravomona.

lan 197.

(1) Sud je vezan za svoju presudu im je donesena.

(2) Presuda prema strankama ima uinak od dana donoenja, a u sluajevima u kojima
strankama prema odredbama ovog zakona presudu dostavlja sud od dana kada im je
dostavljena.

3. Rjeenje

lan 198.

(1) Sva rjeenja koja se donose na roitu objavljuje sudija.

(2) Rjeenje koje je na roitu objavljeno dostavit ce se strankama u ovjerenom prepisu
samo ako je protiv toga rjeenja doputena posebna alba, ili ako se na temelju rjeenja
moe odmah traiti izvrenje, ili ako to zahtijeva upravljanje parnicom.

(3) Sud je vezan za svoja rjeenja ako se ona ne odnose na upravljanje parnicom ili ako
ovim zakonom nije to drugo odreeno.

(4) Kad se rjeenje ne dostavlja pismeno, ono prema strankama ima uinak im je
objavljeno.

lan 199.

Rjeenja koja sud donosi izvan roita saopavaju se strankama dostavom ovjerenog
prepisa rjeenja.

lan 200.

(1) Rjeenje mora biti obrazloeno ako se njime odbija prijedlog stranke ili ako se njime
rjeava o prijedlozima stranaka koji su meu sobom u opreci, a moe biti obrazloeno i u
drugim sluajevima kad je to potrebno.

(2) Pismeni sastav rjeenja treba sadravati uvijek uvod i izreku, a obrazloenje samo ako
prema stavu 1. ovog lana rjeenje mora biti obrazloeno.

lan 201.

Rjeenja o kaznama izreenim prema odredbama ovog zakona izvravaju se po slubenoj
dunosti.

lan 202.

(1) Odredbe lana 179., cl. 190. do 195. i lana 197. stav 2. ovog zakona na odgovarajui
nain e se primjenjivati i na rjeenja.

(2) Odredbe l. 184. do 186. i cl. 188. i 189. ovog zakona na odgovarajui nain e se
primjenjivati i na rjeenja iz lana 198. stav 2. ovog zakona.


B. POSTUPAK PO PRAVNIM LIJEKOVIMA

VIII - REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI

1. alba protiv presude

a ) Pravo na albu

lan 203.

(1) Protiv presude donesene u prvom stepenu stranke mogu podnijeti albu u roku od 30
dana od dana donoenja presude, odnosno, ako se presuda dostavlja u skladu s
odredbama ovog zakona o dostavi, 30 dana nakon dostave prepisa presude, ako u ovom
zakonu nije odreden drugi rok. U mjenicnim i ekovnim sporovima taj rok je 15 dana.

(2) Blagovremeno podnesena alba sprijeava da presuda postane pravomona u dijelu
koji se pobija albom.

(3) O albi protiv presude odluuje drugostepeni sud.

lan 204.

(1) Stranka se moe odrei prava na albu od trenutka prijema presude.

(2) Do donoenja odluke drugostepenog suda stranka moe odustati od ve podnesene
albe.

(3) Odricanje ili odustanak od albe ne moe se opozvati.

b) Sadraj albe

lan 205.

alba mora sadrati:
1) oznaenje presude protiv koje se izjavljuje alba;
2) izjavu da se presuda pobija u cjelini ili u odreenom dijelu;
3) razlog albe;
4) potpis podnositelja albe.

lan 206.

(1) Ako alba ne sadri podatke iz lana 205. ovog zakona (nepotpuna alba),
prvostepeni sud e rjeenjem protiv kojeg nije doputena alba pozvati alitelja da u roku
od osam dana dopuni ili ispravi albu.

(2) Ako alitelj u roku iz stava 1. ovog lana ne postupi po traenju suda, sud e
rjeenjem odbaciti albu kao nepotpunu.

lan 207.

(1) U albi se ne mogu iznositi nove injenice i predlagati novi dokazi, osim ako alitelj
prui dokaze da ih bez svoje krivnje nije mogao iznijeti odnosno predloiti do zakljuenja
glavne rasprave.

(2) Pozivajui se na nove injenice, alitelj je duan navesti dokaze kojima bi se te
injenice utvrdile, a predlauci nove dokaze, duan je navesti injenice koje tim
dokazima treba utvrditi.

(3) Prigovor zastare i prigovor radi prebijanja koji nisu izneseni pred prvostepenim
sudom ne mogu se iznositi u albi.

(4) Ako su zbog iznoenja novih injenica i predlaganja novih dokaza uzrokovani
trokovi u postupku u povodu albe, te ce trokove neovisno o ishodu spora podmirivati
ona stranka koja je iznijela nove injenice, odnosno predloila nove dokaze.

c) Razlozi zbog kojih se presuda moe pobijati

lan 208.

(1) Presuda se moe pobijati:
1) zbog povrede odredaba parninog postupka;
2) zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja;
3) zbog pogrene primjene materijalnog prava.

(2) Presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja mogu se pobijati zbog
povrede odredaba parninog postupka ili zbog toga to je izjava o priznanju, odnosno o
odricanju data u zabludi ili pod uticajem prisile ili prevare.

lan 209.

Povreda odredaba parninog postupka postoji ako sud u toku postupka nije primijenio ili
je nepravilno primijenio koju odredbu ovog zakona, a to je bilo od uticaja na donoenje
zakonite i pravilne presude.

lan 210.

(1) Pogreno ili nepotpuno utvreno injenicno stanje postoji kad je sud neku odlunu
injenicu pogreno utvrdio, odnosno kad je nije utvrdio.

(2) Nepotpuno utvreno injenino stanje postoji i kad na to upuuju nove injenice ili
novi dokazi.

lan 211.

Pogrena primjena materijalnog prava postoji kad sud nije primijenio odredbu
materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili kad takvu odredbu nije pravilno
primijenio.

d) Postupak po albi

lan 212.

alba se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu presudu u dovoljnom broju primjeraka
za sud i protivnu stranku.

lan 213.

(1) Neblagovremenu, nepotpunu ili nedoputenu albu, odbacit ce rjeenjem prvostepeni
sud bez odravanja rocita.

(2) alba je neblagovremena ako je podnesena nakon proteka zakonskog roka za njeno
podnoenje.

(3) alba je nedoputena ako je albu podnijela osoba koja nije ovlatena za podnoenje
albe, ili osoba koje se odrekla ili je odustala od albe, ili ako osoba koja je podnijela
albu nema pravnog interesa za podnoenje albe.

lan 214.

(1) Primjerak blagovremene, potpune i doputene albe dostavit e prvostepeni sud
protivnoj stranci odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana prijema albe.
Protivna stranka moe u roku od osam dana od prijema albe podnijeti tome sudu
odgovor na albu.

(2) Primjerak odgovora na albu dostavit e prvostepeni sud alitelju odmah, a najkasnije
u roku od osam dana od prijema odgovora na albu.

(3) Neblagovremeno podnesen odgovor na albu nee se uzeti u razmatranje.

(4) Podnesci primljeni nakon prijema odgovora na albu ili nakon proteka roka za
odgovor na albu nee se uzimati u razmatranje, osim ukoliko sud od stranke izriito
zatrai dodatno izjanjenje.

lan 215.

(1) Nakon prijema odgovora na albu ili nakon proteka roka za odgovor na albu,
prvostepeni sud e albu i odgovor na albu, ako je podnesen, sa svim spisima dostaviti
drugostepenom sudu najkasnije u roku od osam dana.

(2) Ako alitelj tvrdi da su u prvostepenom postupku povrijeene odredbe parninog
postupka, sudija prvostepenog suda dat e objanjenje u povodu navoda albe koji se tiu
tih povreda, a prema potrebi e provjeriti istinitost tih navoda u albi.

lan 216.

(1) Kad spisi po albi stignu drugostepenom sudu, odreduje se sudija izvjestitelj.

(2) Sudija izvjestitelj moe, prema potrebi, od prvostepenog suda pribaviti izvjetaj o
povredama odredaba parninog postupka i zatraiti da se radi utvrivanja tih povreda
provedu provjere.

lan 217.

(1) Drugostepeni sud odluuje o albi u sjednici vijea ili na osnovu odrane rasprave.

(2) Drugostepeni sud e zakazati raspravu kada ocijeni da je radi pravilnog utvrivanja
injenicnog stanja potrebno pred drugostepenim sudom utvrditi nove injenice ili izvesti
nove dokaze ili ponovo izvesti ve izvedene dokaze, kao i kada ocijeni da je zbog
povrede odredaba parninog postupka u prvostepenom postupku potrebno odrati
raspravu pred drugostepenim sudom.

(3) Drugostepeni sud odrat e sjednicu vijeca, odnosno raspravu, u roku od 45 dana
nakon to od prvostepenog suda primi spise po albi.

(4) Drugostepeni sud ce donijeti odluku u roku od 30 dana od dana odravanja sjednice
vijea na kojoj je odlueno o albi, odnosno, ako je odrana rasprava, u roku od 30 dana
od dana zakljuenja rasprave.

lan 218.

(1) Na raspravu se pozivaju stranke odnosno njihovi zakonski zastupnici ili punomonici,
a i oni svjedoci i vjetaci za koje sud odlui da se sasluaju.

(2) Ako sa rasprave izostane alitelj, rasprava se nee odrati, a odluka e se donijeti na
osnovu navoda albe i odgovora na albu.

(3) Ako sa rasprave izostane stranka koja nije alitelj, sud e raspravljati o albi i donijeti
odluku.

(4) U pozivu za raspravu stranka e biti upozorena na posljedice nedolaska na raspravu.

lan 219.

(1) Rasprava pred drugostepenim sudom poinje kratkim izlaganjem izvjestitelja o stanju
predmeta, bez iznoenja njegovog miljenja o osnovanosti albe.

(2) Nakon toga procitat e se presuda ili dio presude na koji se odnosi alba, a prema
potrebi i zapisnik o glavnoj raspravi pred prvostepenim sudom. Zatim e alitelj
obrazloiti svoju albu, a protivna stranka odgovor na albu.

lan 220.

Ako u l. 217. do 219. ovog zakona nije to drugo odreeno, odredbe ovog zakona o
glavnoj raspravi pred prvostepenim sudom na odgovarajui nain se primijenjuju i na
raspravu pred drugostepenim sudom.

e) Granice ispitivanja prvostepene presude

lan 221.

Drugostepeni sud ispituje prvostepenu presudu u onom dijelu u kojem se pobija albom,
u granicama razloga navedenih u albi, pazei po slubenoj dunosti na primjenu
materijalnog prava i povrede odredaba parninog postupka koje se odnose na stranaku
sposobnost i zastupanje.

f) Odluke drugostepenog suda o albi

lan 222.

(1) Odluke drugostepenog suda donose se nakon vijeanja glasanjem.

(2) U prostoriji u kojoj se vijea i glasa mogu biti prisutni samo lanovi vijea zapisniar.
Kad treba donijeti odluku o jednostavnijim pitanjima, vijee moe odluku donijeti i u
samom zasjedanju.

lan 223.

(1) Predsjednik vijea rukovodi vijeanjem i glasanjem i glasa posljednji. On se brine da
se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre.

(2) Za svaku odluku vijea potrebna je veina glasova.

(3) lanovi vijea ne mogu odbiti da glasaju o pitanjima koja postavi predsjednik vijea.

(4) lan vijea koji je pri glasanju o kojem ranijem pitanju ostao u manjini ne moe se
suzdrati od glasanja o pitanju o kojem se ima kasnije odluiti.

(5) Ako se u vezi pojedinih pitanja o kojima se odluuje glasovi podijele na vie razliitih
miljenja, tako da nijedno od njih nema veinu, razdvojit e se pitanja i glasanje e se
ponavljati sve dok se ne postigne veina. Ako se u pogledu visine novanog iznosa ili
koliine glasovi podijele na vie od dva miljenja, ponovo e se raspravljati o razlozima
za svako miljenje. Ako se i nakon toga ne moe postii veina, glasovi dati za najvei
noani iznos ili koliinu dodat e se glasovima datim za najblii manji novani iznos ili
koliinu dok se ne postigne veina.

lan 224.

Drugostepeni sud moe u sjednici vijea ili na osnovu odrane rasprave:
1) odbaciti albu kao neblagovremenu, nepotpunu ili nedoputenu;
2) odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu;
3) ukinuti prvostepenu presudu i uputiti predmet prvostepenom sudu na ponovno suenje;
4) ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tubu, ili
5) preinaiti prvostepenu presudu.

lan 225.

Neblagovremenu, nepotpunu ili nedoputenu albu odbacit e drugostepeni sud
rjeenjem, ako to nije uinio prvostepeni sud.

lan 226.

Drugostepeni sud e presudom odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu
presudu kad ustanovi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a ni razlozi na
koje pazi po slubenoj dunosti.

lan 227.

(1) Drugostepeni sud ce u sjednici vijea ili na osnovu odrane rasprave rjeenjem
ukinuti prvostepenu presudu i predmet vratiti istom prvostepenom sudu radi odravanja
nove glavne rasprave, ako utvrdi da postoji jedan od slijedeih razloga iznesenih u albi:
1) ako je protivno odredbama ovog zakona sud donio presudu na osnovu priznanja ili
presudu na osnovu odricanja;
2) ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito proputanjem dostave nije dana
mogunost da raspravlja pred sudom, a to je postupanje bilo od uticaja na donoenje
zakonite i pravilne presude;
3) ako je sud donio presudu bez glavne rasprave;
4) ako je presudu donio sudija koji se po zakonu mora izuzeti.

(2) Ako drugostepeni sud utvrdi da je u postupku pred prvostepenim sudom odlueno o
zahtjevu koji nije u sudskoj nadlenosti ili o zahtjevu o kome ve tee parnica ili o kojem
je ve prije pravomono presueno ili koga se tuilac odrekao ili o kojem je ve
zakljuena sudska nagodba, ukinut e prvostepenu presudu i odbaciti tubu.

(3) Ako drugostepeni sud utvrdi da je u prvostepenom postupku kao tuilac ili tueni
sudjelovala osoba koja ne moe biti stranka u postupku ili ako stranku u postupku koja je
pravna osoba nije zastupala ovlatena osoba ili ako parnino nesposobnu stranku nije
zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik odnosno punomonik stranke
nije imao potrebna ovlatenja za voenje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u
postupku, ako voenje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo
naknadno odobreno, s obzirom na prirodu povrede ukinut e prvostepenu presudu i vratiti
predmet nadlenom prvostepenom sudu ili e ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti
tubu.

(4) Kad drugostepeni sud ukine presudu prvostepenog suda i predmet vrati istom sudu na
ponovno suenje, moe narediti da se nova glavna rasprava odri pred drugim sudijom.

(5) U obrazloenju rjeenja kojim se prvostepena presuda ukida treba navesti koje su
odredbe parninog postupka povrijeene i u emu se povrede sastoje.

lan 228.

Prvostepeni sud je duan, odmah po prijemu rjeenja drugostepenog suda, odrediti
pripremno roite ili roite za glavnu raspravu, koje e se odrati najkasnije u roku od 30
dana od dana prijema rjeenja drugostepenog suda, te izvesti sve parnine radnje i
raspraviti sva sporna pitanja na koja je upozorio drugostepeni sud u svom rjeenju.

lan 229.

Drugostepeni sud e, u sjednici vijea ili na osnovu odrane rasprave, presudom
preinaiti prvostepenu presudu, ako utvrdi da postoji jedan od slijedeih razloga
iznesenih u albi:
1) ako je utvrdio da postoji povreda odredaba parninog postupka, osim u sluajevima iz
lana 227. ovog zakona;
2) ako je u sjednici vijea drugaijom ocjenom isprava i posredno izvedenih dokaza ve
izvedenih pred prvostepenim sudom utvrdio drugaije injenino stanje nego to je ono u
prvostepenoj presudi;
3) ako je nakon odrane rasprave, na osnovu novih dokaza ili ponovnog izvoenja ve
izvedenih dokaza, utvrdio drugaije injenino stanje nego to je ono u prvostepenoj
presudi;
4) ako smatra da je injenino stanje u prvostepenoj presudi pravilno utvreno, ali da je
prvostepeni sud pogreno primijenio materijalno pravo;
5) ako je utvrdio da je prvostepenom presudom prekoraen tubeni zahtjev.

lan 230.

Drugostepeni sud ne moe preinaiti presudu na tetu stranke koja se alila, ako je samo
ona podnijela albu.


lan 231.

U obrazloenju presude, odnosno rjeenja, drugostepeni sud e ocijeniti albene navode
koji su od odlunog znaaja.

lan 232.

Drugostepeni sud dostavit e svoju odluku strankama i drugim zainteresovanim osobama,
kao i sudu prvog stepena.

2. alba protiv rjeenja

lan 233.

(1) Protiv rjeenja prvostepenog suda doputena je alba, ako u ovom zakonu nije
odreeno da alba nije doputena.

(2) Ako ovaj zakon izricito odreuje da posebna alba nije doputena, rjeenje
prvostepenog suda moe se pobijati samo u albi protiv konane odluke.

lan 234.

(1) Blagovremeno podnesena alba zadrava izvrenje rjeenja, ako ovim zakonom nije
drugaije propisano.

(2) Rjeenje protiv kojeg nije doputena posebna alba moe se odmah izvriti.

lan 235.

Rjeavajui o albi drugostepeni sud moe:
1) odbaciti albu kao neblagovremenu, nepotpunu ili nedoputenu;
2) odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi rjeenje prvostepenog suda;
3) uvaiti albu i rjeenje preinaiti ili ukinuti, te prema potrebi predmet vratiti na
ponovni postupak.

lan 236.

U postupku po albi protiv rjeenja na odgovarajui e se nain primjenjivati odredbe
ovog zakona koje vae za albu protiv presude, osim odredaba o odravanju rasprave
pred drugostepenim sudom.

IX - VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI

1. Revizija

lan 237.

(1) Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravomone presude donesene u drugom stepenu
u roku od 30 dana od dana dostave prepisa presude.

(2) Revizija nije doputena ako vrijednost pobijanog dijela pravomone presude ne
prelazi 10.000 konvertibilnih maraka.

(3) Izuzetno, Vrhovni sud Federacije moe dopustiti reviziju u svim predmetima, ako
ocijeni da bi odluivanje po reviziji bilo od znaaja za primjenu prava u drugim
sluajevima.

lan 238.

O reviziji odluuje Vrhovni sud Federacije.

lan 239.

Podnesena revizija ne zadrava izvrenje pravomone presude protiv koje je izjavljena.

lan 240.

(1) Revizija se moe izjaviti:
1) zbog povrede odredaba parninog postupka iz lana 209. ovog zakona koja je uinjena
u postupku pred drugostepenim sudom;
2) zbog pogrene primjene materijalnog prava;
3) zbog prekoraenja tubenog zahtjeva, ako je ta povreda uinjena u postupku pred
drugostepenim sudom.

(2) Revizija se ne moe izjaviti zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog
stanja.

lan 241.

Revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojemu se ona pobija
revizijom, u granicama razloga navedenih u reviziji, pazei po slubenoj dunosti na
primjenu materijalnog prava i povrede odredaba parninog postupka koje se odnose na
stranaku sposobnost i zastupanje.

lan 242.

Stranke mogu u reviziji iznositi nove injenice i predlagati nove dokaze samo ako se oni
odnose na povrede odredaba parninog postupka koje su uinjene u postupku pred
drugostepenim sudom.

lan 243.

Revizija se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu presudu, u dovoljnom broju
primjeraka za sud i protivnu stranku.

lan 244.

Neblagovremenu ili nepotpunu reviziju, odbacit e rjeenjem prvostepeni sud, bez
odravanja roita.

lan 245.

(1) Primjerak blagovremene i potpune revizije prvostepeni sud e dostaviti protivnoj
stranci.

(2) U roku od osam dana od dana dostave revizije protivna stranka moe podnijeti sudu
odgovor na reviziju.

(3) Nakon prijema odgovora na reviziju ili nakon proteka roka za odgovor, prvostepeni
sud dostavit e reviziju i odgovor na reviziju, ako je podnesen, sa svim spisima,
revizijskom sudu.

(4) Primjerak revizije i odgovora na reviziju dostavlja se i drugostepenom sudu.

lan 246.

O reviziji revizijski sud odluuje bez rasprave.

lan 247.

(1) Nedoputenu reviziju odbacit e revizijski sud rjeenjem, kao i neblagovremenu ili
nepotpunu reviziju, ako to, u granicama svojih ovlatenja, nije uinio prvostepeni sud.

(2) Revizija je nedoputena ako ju je izjavila osoba koja nije ovlatena na podnoenje
revizije, ili osoba koja je odustala od revizije, ili ako osoba koja je izjavila reviziju nema
pravni interes za podnoenje revizije ili ako je revizija izjavljena protiv presude protiv
koje se po zakonu ne moe podnijeti.

lan 248.

Revizijski sud e presudom odbiti reviziju kao neosnovanu, ako utvrdi da ne postoje
razlozi zbog kojih je revizija izjavljena.

lan 249.

(1) Ako utvrdi da postoji povreda odredaba parninog postupka zbog koje se revizija
moe izjaviti, osim povreda odredenih u st. 2. i 3. ovog lana, revizijski sud e, s obzirom
na prirodu povrede, presudom preinaiti presudu drugostepenog suda ili rjeenjem
ukinuti u cijelosti ili djelimino presudu drugostepenog suda i predmet vratiti na ponovno
suenje istom ili drugom vijeu drugostepenog suda, odnosno drugom nadlenom sudu.

(2) Ako je u postupku pred prvostepenim ili drugostepenim sudom odlueno o zahtjevu
koji nije u sudskoj nadlenosti ili o kojem je vec prije pravomono presudeno ili koga se
tuilac odrekao ili o kojem je ve zakljuena sudska nagodba, revizijski sud e ukinuti
rjeenjem donesene odluke i odbaciti tubu.

(3) Ako je u postupku pred prvostepenim ili drugostepenim sudom, kao tuilac ili tueni
sudjelovala osoba koja ne moe biti stranka u postupku ili ako stranku u postupku koja je
pravna osoba nije zastupala ovlatena osoba ili ako parnino nesposobnu stranku nije
zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik odnosno punomocnik stranke
nije imao potrebna ovlatenja za voenje parnice ili za pojedine radnje u postupku, ako
vodenje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno
odobreno, revizijski sud e s obzirom na prirodu povrede, postupiti prema odredbama st.
1. ili 2. ovog lana.
lan 250.

(1) Ako revizijski sud utvrdi da je materijalno pravo pogreno primijenjeno, presudom e
usvojiti reviziju i preinaiti pobijanu presudu.

(2) Ako revizijski sud ustanovi da je zbog pogrene primjene materijalnog prava ili zbog
povrede pravila postupka injenino stanje nepotpuno utvreno i da zbog toga nema
uvjeta za preinaku pobijane presude, rjeenjem e usvojiti reviziju, ukinuti u cijelosti ili
djelimino presudu drugostepenog suda i predmet vratiti na ponovno suenje istom ili
drugom vijeu drugostepenog suda.

lan 251.

Ako utvrdi da je pravomonom presudom donesenom u drugom stepenu prekoraen
tubeni zahtjev, revizijski sud e presudom preinaiti pobijanu presudu.

lan 252.

Revizijski sud dostavlja svoje odluke strankama, kao i prvostepenom i drugostepenom
sudu.

lan 253.

Ako u l. 237. do 252. ovog zakona nije to drugo odreeno, u postupku povodom
revizije na odgovarajui e se nain primjenjivati odredbe ovog zakona o albi protiv
presude, osim odredaba o odravanju rasprave pred drugostepenim sudom.

lan 254.

(1) Stranke mogu izjaviti reviziju i protiv rjeenja drugostepenog suda kojim je postupak
pravomono zavren.

(2) Revizija protiv rjeenja iz stava 1. ovog lana nije doputena u sporovima u kojima ne
bi bila doputena revizija protiv pravomone presude.

(3) Revizija je uvijek doputena protiv rjeenja drugostepenog suda kojim se podnesena
alba odbacuje, odnosno kojim se potvruje rjeenje prvostepenog suda o odbacivanju
revizije.

(4) U postupku u povodu revizije protiv rjeenja na odgovarajui nain e se
primjenjivati odredbe ovog zakona o reviziji protiv presude.

2. Ponavljanje postupka

lan 255.

Postupak koji je odlukom suda pravomono zavren moe se na prijedlog stranke
ponoviti:
1) ako je pri donoenju odluke sudjelovao sudija koji je po zakonu morao biti izuzet;
2) ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem nije bila data mogunost da raspravlja pred
sudom;
3) ako je u postupku kao tuilac ili tueni sudjelovala osoba koja ne moe biti stranka u
postupku, ili ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlatena osoba, ili ako
parnino nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik
odnosno punomonik stranke nije imao potrebna ovlatenja za voenje parnice, ili za
pojedine radnje u postupku, ako voenje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u
postupku nije bilo naknadno odobreno;
4) ako se odluka suda zasniva na lanom iskazu svjedoka ili vjetaka ili na ispravi koja je
krivotvorena ili u kojoj je ovjeren neistinit sadraj;
5) ako je do odluke suda dolo zbog krivinog djela sudije, zakonskog zastupnika ili
punomonika stranke, protivne stranke ili koje tree osobe;
6) ako stranka sazna za nove injenice ili nade ili stekne mogunost da upotrijebi nove
dokaze na osnovu kojih je za stranku mogla biti donesena povoljnija odluka da su te
injenice ili dokazi bili upotrijebljeni u prijanjem postupku.

lan 256.

(1) Iz razloga navedenih u lanu 255. ta. 1. do 3. ovog zakona, ne moe se zahtijevati
ponavljanje postupka ako je taj razlog bio bez uspjeha iznesen u prijanjem postupku.

(2) Zbog okolnosti navedenih u lanu 255. ta. 1 i 6. ovog zakona, ponavljanje postupka
moe se dopustiti samo ako stranka bez svoje krivnje nije mogla te okolnosti iznijeti prije
nego to je prijanji postupak zavren pravomonom sudskom odlukom.

lan 257.

(1) Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se u roku od 30 dana, i to:
1) u sluaju iz lana 255. taka 1. ovog zakona od dana kad je stranka saznala za ta
razlog;
2) u sluaju iz lana 255. tacka 2. ovog zakona od dana kad je odluka dostavljena stranci;
3) u sluaju iz lana 255. taka 3. ovog zakona, ako je u postupku kao tuilac ili tueni
sudjelovala osoba koja ne moe biti stranka u postupku - od dana kad je odluka
dostavljena toj osobi; ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlatena osoba ili
ako parnino nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik - od dana kad je
odluka dostavljena stranci odnosno njenom zakonskom zastupniku, ako zakonski
zastupnik odnosno punomonik stranke nije imao potrebno ovlatenje za voenje parnice
ili za pojedine radnje u postupku - od dana kad je stranka saznala za taj razlog;
4) u sluajevima iz lana 255. ta. 4. i 5. ovog zakona - od dana kad je stranka saznala za
pravomonu presudu u krivinom postupku, a ako se krivini postupak ne moe provesti,
onda od dana kad je saznala za obustavu tog postupka ili za okolnosti zbog kojih se
postupak ne moe pokrenuti;
5) u sluaju iz lana 255. taka 6. ovog zakona - od dana kad je stranka mogla iznijeti
sudu nove injenice, odnosno nova dokazna sredstva.

(2) Ako bi rok odreen u stavu 1. ovog lana poeo tei prije nego to je odluka postala
pravomona, taj e se rok raunati od pravomonosti odluke ako protiv nje nije bio
izjavljen pravni lijek, odnosno od dostave pravomone odluke vieg suda izreene u
posljednjem stepenu.

(3) Nakon to protekne rok od pet godina od dana kad je odluka postala pravomona,
prijedlog za ponavljanje postupka ne moe se podnijeti, osim ako se ponavljanje trai iz
razloga navedenih u lanu 255. ta. 2. i 3. ovog zakona.

lan 258.

O prijedlogu za ponavljanje postupka odluuje drugostepeni sud, i to sudija pojedinac
koji nije sudjelovao u donoenju drugostepene odluke u prijanjem postupku.

lan 259.

(1) Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se uvijek sudu koji je donio odluku u
prvom stepenu.

(2) U prijedlogu se posebno moraju navesti zakonska osnova po kojoj se trai
ponavljanje, okolnosti iz kojih proizlazi da je prijedlog podnesen u zakonskom roku i
dokazi kojima se potkrepljuju navodi predlagaa, te uiniti vjerovatnim da bi u
ponovljenom postupku mogla za predlagaa biti donesena povoljnija odluka.

lan 260.

(1) Neblagovremene, nepotpune ili nedoputene prijedloge za ponavljanje postupka
odbacit e rjeenjem prvostepeni sud bez odravanja roita.

(2) Ako prvostepeni sud ne odbaci prijedlog, dostavit e primjerak prijedloga protivnoj
stranci koja ima pravo da u roku od 15 dana odgovori na prijedlog.

lan 261.

Nakon prijema odgovora na prijedlog ili nakon proteka roka za davanje odgovora,
prvostepeni sud e prijedlog i odgovor na prijedlog, ako je podnesen, sa svim spisima
dostaviti drugostepenom sudu najkasnije u roku od osam dana.

lan 262.

(1) Drugostepeni sud odluuje o prijedlogu za ponavljanje postupka u pravilu bez
odravanja rasprave.

(2) Ako sud ocijeni da je odravanje rasprave neophodno, postupit e u skladu s
odredbama l. 218. do 220. ovog zakona.

lan 263.

(1) Nakon to drugostepeni sud donese odluku o prijedlogu, sudu prvog stepena vraa sve
spise s dovoljnim brojem ovjerenih prepisa svoje odluke.

(2) U rjeenju kojim se doputa ponavljanje postupka izrei e se da se ukida odluka
donesena u prijanjem postupku.

(3) Protiv rjeenja drugostepenog suda kojim se usvaja prijedlog za ponavljanje postupka
alba nije doputena.

(4) alba protiv rjeenja drugostepenog suda kojim se odbija prijedlog za ponavljanje
postupka podnosi se istom sudu, koji o albi odlucuje u vijeu trojice sudija.

lan 264.

(1) U ponovnom postupku pred prvostepenim sudom ne moe postupati sudija koji je
odluivao u prijanjem postupku.

(2) Prvostepeni sud e odrediti pripremno roite odmah po prijemu rjeenja
drugostepenog suda, a najkasnije u roku od osam dana.

3. Odnos izmedu prijedloga za ponavljanje postupka i revizije

lan 265.

(1) Ako u roku za izjavljivanje revizije stranka podnese prijedlog za ponavljanje postupka
samo iz razloga iz kojih se moe izjaviti i revizija, smatrat e se da je stranka izjavila
reviziju.

(2) Ako stranka izjavi reviziju iz razloga to je u prvostepenom ili drugostepenom
postupku odlueno o zahtjevu o kojem je ve prije pravomono presueno ili koga se
tuilac ve odrekao ili o kojem je sklopljena sudska nagodba, i istovremeno ili nakon
toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka iz bilo kojeg razloga iz lana 255. ovog
zakona, sud e prekinuti postupak u povodu prijedloga za ponavljanje postupka do
zavretka postupka po reviziji.

(3) Ako stranka izjavi reviziju iz bilo kojeg razloga, osim iz razloga navedenih u stavu 2.
ovog lana, i istovremeno ili nakon toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka iz
razloga iz lana 255. stav 1. ta. 4. i 5. ovog zakona, koji su potkrijepljeni pravomonom
presudom donesenom u krivinom postupku, sud e prekinuti postupak po reviziji do
zavretka postupka u povodu prijedloga za ponavljanje postupka.

(4) U svim ostalim sluajevima u kojima stranka izjavi reviziju i istovremeno ili nakon
toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka, sud e odluciti koji e postupak
nastaviti, a koji prekinuti, uzimajui u obzir sve okolnosti, a osobit o razloge zbog kojih
su oba pravna lijeka podnesena i dokaze, koje su stranke predloile.

lan 266.

(1) Odredbe lana 265. st. 1. i 3. ovog zakona, primijenit e se i kad je stranka najprije
podnijela prijedlog za ponavljanje postupka, a nakon toga izjavila reviziju.

(2) U svim ostalim sluajevima u kojima stranka podnese prijedlog za ponavljanje
postupka i nakon toga izjavi reviziju, sud e, u pravilu, prekinuti postupak po reviziji do
zavretka postupka u povodu prijedloga za ponavljanje postupka, osim ako ustanovi da
postoje ozbiljni razlozi da postupi drugaije.

lan 267.

(1) Rjeenje iz lana 265. ovog zakona donosi prvostepeni sud ako prijedlog za
ponavljanje postupka stigne prvostepenom sudu prije nego to je predmet u povodu
revizije upuen revizijskom sudu. Ako prijedlog za ponavljanje postupka stigne poto je
predmet u povodu revizije upuen revizijskom sudu, rjeenje iz lana 265. ovog zakona,
donosi revizijski sud.

(2) Rjeenje iz lana 266. ovog zakona donosi prvostepeni sud, osim ako je predmet, u
vrijeme kad revizija stigne prvostepenim sudu, u povodu prijedloga za ponavljanje
postupka upuen viem sudu radi donoenja odluke, u kojem sluaju rjeenje donosi vii
sud.

(3) Protiv rjeenja suda iz st. 1. i 2. ovog lana nije doputena alba.

Dio trei

X - SUDSKE MJERE OSIGURANJA

lan 268.

(1) Za odluivanje o prijedlogu za osiguranje, ukljuujui i osiguranje na imovini
protivnika osiguranja koja se nalazi izvan Federacije odnosno Bosne i Hercegovine, koji
je podnesen prije pokretanja parninog postupka kao i u toku tog postupka nadlean je
sud koji postupa po tubenom zahtjevu. Odluku o mjeri osiguranja donosi sud koji
postupa u prvom stepenu, a neposredno vii sud kada je prijedlog za njeno donoenje
podnesen nakon dostave predmeta tome sudu radi odluivanja o pravnom lijeku.

(2) Nakon pravomonosti odluke o tubenom zahtjevu, o prijedlogu za osiguranje
odluuje sud koji bi bio nadlean za odluivanje o tubenom zahtjevu u prvom stepenu.

lan 269.

(1) Mjera osiguranja moe se odrediti:
1) ako predlaga osiguranja uini vjerovatnim postojanje potraivanja ili prava, i
2) ako postoji opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja mogao sprijeiti ili
znatno oteati ostvarenje potraivanja, posebno time to e svoju imovinu otuiti, prikriti,
opteretiti ili na drugi nain njom raspolagati odnosno promijeniti postojee stanje stvari
ili na neki drugi nain tetno uticati na prava predlagaa osiguranja.

(2) Ako drugaije nije zakonom odreeno, sud e odrediti mjeru osiguranja samo pod
uslovom da predlaga osiguranja, u roku koji odredi sud, prema odredbama zakona o
izvrnom postupku, da jemstvo za tetu koja bi protivniku osiguranja mogla nastati
odreivanjem i provoenjem mjere osiguranja. Ako predlaga osiguranja ne da jemstvo u
odreenom roku, sud e odbiti prijedlog za odreivanje mjere osiguranja. Na njegov
zahtjev, sud moe osloboditi predlagaa osiguranja od obaveze davanja jemstva ako sud
utvrdi da on nije u finansijskoj mogunosti da jemstvo da.

(3) Bosna i Hercegovina, njeni entiteti, Brko Distrikt BiH, kantoni, grad i opine su
izuzeti od obaveze iz stava 2. ovog lana.

lan 270.

J emstvo iz lana 269. ovog zakona se vraa u roku od osam dana od dana prestanka
vaenja mjere osiguranja. Ukoliko u meuvremenu protivnik osiguranja podnese tubu za
naknadu tete, nadleni sud za postupanje u tom predmetu e odluiti o vaenju
odreenog jemstva.

lan 271.

(1) Radi osiguranja novanog potraivanja mogu se odrediti slijedee mjere:
1) zabrana protivniku osiguranja da otui, sakrije, optereti ili raspolae odreenom
imovinom u vrijednosti koja je dovoljna za osiguranje potraivanja predlagaa
osiguranja. Ova zabrana e se zabiljeiti u odgovarajuim javnim registrima;
2) uvanje imovine na koju se odnosi zabrana iz take 1. ovog stava i to pologanjem u
depozit suda ako je to mogue ili predajom u posjed treoj osobi;
3) zabrana duniku protivnika osiguranja da isplati protivniku osiguranja potraivanje ili
da mu preda stvar, kao i zabrana protivniku osiguranja da primi stvar, da naplati
potraivanje i da njime raspolae. Ova zabrana se moe izrei i svakoj drugoj osobi od
koje protivnik osiguranja moe zahtijevati isplatu ili predaju stvari.
4) predbiljeba zalonog prava na nekretnini protivnika osiguranja ili na pravu
uknjienom na nekretnini do vrijednosti dosuenog glavnog potraivanja sa kamatama i
trokovima.

(2) Mjera iz stava 1. taka 4. ovog lana moe se odrediti samo ukoliko o potraivanju
povjerioca ve postoji odluka suda koja nije postala izvrna.

(3) Rjeenja o odreivanju mjera osiguranja iz stava 1. ovog lana, dostavljaju se
protivniku osiguranja, duniku protivnika osiguranja, ako je potrebno, i odgovarajuim
javnim registrima. Mjera osiguranja smatra se provedenom dostavom protivniku
osiguranja ili duniku protivnika osiguranja, ako mu se dostavlja, ili odgovarajuem
javnom registru, ovisno o tome koji je od ova tri datuma prijema raniji po vremenu.

(4) Na podruju gdje ne postoje zemljine knjige, mjere osiguranja iz ovog lana e se
provesti primjenom odgovarajuih pravila izvrnog postupka.

lan 272.

(1) Radi osiguranja potraivanja koje je upravljeno na odreenu stvar ili njen dio mogu se
odrediti slijedee mjere osiguranja:
1) zabrana protivniku osiguranja otuenja, sakrivanja, optereenja ili raspolaganja
imovinom na koju je upravljeno potraivanje. Ako se imovina nalazi u Bosni i
Hercegovini, ova zabrana e se zabiljeiti u odgovarajuim javnim registrima;
2) uvanje imovine na koju se odnosi zabrana iz take 1. ovog stava i to pologanjem u
depozit suda, ako je to mogue, ili predajom u posjed treoj osobi;
3) zabrana protivniku osiguranja da poduzima radnje koje mogu nanijeti tetu imovini na
koju je upravljeno potraivanje ili nalog protivniku osiguranja da obavi odreene radnje
potrebne da bi se sauvala imovina ili da bi se odralo postojee stanje stvari;
4) ovlatenje predlagau osiguranja da poduzme odredene aktivnosti.

(2) Odredbe st. 3. i 4. lana 271. ovog zakona primijenjuju se i u sluaju osiguranja
potraivanja upravljenih na odreenu stvar ili jedan njen dio.

(3) Mjere osiguranja iz ovog lana ne smiju u cijelosti obuhvatiti zahtjev koji se njima
obezbjeuje.

lan 273.

(1) Radi osiguranja drugih prava ili odravanja postojeeg stanja, mogu se izrei slijedee
mjere osiguranja:
1) zabrana protivniku osiguranja da poduzima odreene aktivnosti ili nalog da poduzme
odreene aktivnosti u cilju odravanja postojeeg stanja ili sprjeavanja nastanka tete
suprotnoj stranci;
2) ovlatenje predlagau osiguranja da poduzme odreene aktivnosti;
3) povjeravanje odreene imovine protivnika osiguranja treoj osobi na uvanje i
staranje;
4) odlaganje postupka izvrenja po prijedlogu treih osoba, pod uslovima predvienim
zakonom kojim se ureduje izvrni postupak; i
5) druge mjere koje sud odredi kao neophodne za osiguranje tubenog zahtjeva
predlagaa osiguranja.

(2) Odredba lana 271. stav 3. na odgovarajui nain se primjenjuje i na mjere osiguranja
iz stava 1. ovog lana.

lan 274.

(1) Protivnik osiguranja koji postupi suprotno odluci suda o zabrani da otui, sakrije,
optereti ili raspolae imovinom odgovoran je po pravilima graanskog prava. Nakon
zabiljebe zabrane, sve dok takva zabrana traje, nije mogu upis u registar bilo kakvih
promjena prava nastalih na osnovu dobrovoljnog raspolaganja protivnika osiguranja.

(2) Otuenje ili optereenje suprotno nalogu suda o zabrani da otui, sakrije, optereti ili
raspolae imovinom nema pravni uinak prema predlagau, osim ako ima mjesta
primjeni pravila o zatiti savjesnog sticaoca.

(3) Odredbe st. 1. i 2. ovog lana, na odgovarajuci nain se primijenjuju i u sluaju
postupanja osoba suprotno odluci suda o odreivanju drugih mjera osiguranja.

(4) Mjerom osiguranja ne stie se zalono pravo, osim u sluaju opravdanja predbiljebe
zalonog prava iz take 4. stava 1. lana 271. ovog zakona.

lan 275.

Sud moe, s obzirom na okolnosti sluaja, odrediti vie mjera osiguranja, ako je to
potrebno.

lan 276.

(1) Mjera osiguranja moe se predloiti prije pokretanja i tokom sudskog postupka te
nakon zavretka tog postupka, sve dok izvrenje ne bude provedeno.

(2) Prijedlog se podnosi u pismenoj formi. Ako je vezan za parnini postupak koji je u
toku, prijedlog se moe iznijeti i usmeno na roitu.

(3) U prijedlogu za odreivanje mjere osiguranja predlaga osiguranja mora istai zahtjev
u kojem e oznaiti potraivanje ije osiguranje trai, odrediti kakvu mjeru trai, sredstva
i predmet mjera osiguranja. U prijedlogu se moraju navesti injenice na kojima se zasniva
tubeni zahtjev, te predloiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlaga
osiguranja duan je dokaze, ako je to mogue, priloiti uz prijedlog.

(4) Na usmeno podneseni prijedlog za odreivanje mjera osiguranja na odgovarajui
nain se primijenjuju odredbe stava 3. ovog lana.

lan 277.

(1) Osim u sluajevima odreenim ovim zakonom, mjera osiguranja ne moe se odrediti
ako protivnik osiguranja nije imao mogunost da se o prijedlogu za njeno odreivanje
izjasni.

(2) Prijedlog za odreivanje mjere osiguranja sud zajedno sa prilozima dostavlja
protivniku osiguranja uz obavijest da protivnik osiguranja moe podnijeti pismeni
odgovor na prijedlog za odreivanje mjere osiguranja u roku od osam dana.

lan 278.

(1) Na prijedlog predlagaa osiguranja, istaknut sa prijedlogom za odreivanje mjere
osiguranja, sud moe odrediti privremenu mjeru osiguranja bez prethodnog
obavjetavanja i sasluanja protivnika osiguranja ako predlaga osiguranja uini
vjerovatnim da je mjera osiguranja osnovana i hitna i da bi se drugaijim postupanjem
izgubila svrha mjere osiguranja.

(2) Sud dostavlja odluku iz stava 1. ovog lana protivniku osiguranja odmah. Protivnik
osiguranja u roku od tri dana u svom odgovoru moe osporiti razloge za odreivanje
privremene mjere osiguranja, nakon ega sud mora zakazati roite u naredna tri dana.
Odgovor protivnika osiguranja mora biti obrazloen.

(3) Nakon odranog roita iz stava 2. ovog lana, sud e posebnim rjeenjem ukinuti
rjeenje o odreivanju privremene mjere ili zamijeniti to rjeenje novim rjeenjem o
odreivanju mjere osiguranja, u skladu sa lanom 279. ovog zakona. Protiv novog
rjeenja o odreivanju mjere osiguranja doputena je alba u skladu s lanom 282. ovog
zakona.

lan 279.

(1) U rjeenju o odreivanju mjere osiguranja sud e odrediti vrstu mjere, sredstva kojima
e se ona prinudno ostvariti i predmet mjere osiguranja , uz odgovarajuu primjenu
pravila sudskog izvrnog postupka. Sud e po slubenoj dunosti dostaviti rjeenje o
odreivanju mjeren osiguranja nadlenom izvrnom sudu radi njenog prinudnog
provoenja i odgovarajuim javnim registrima radi upisa.

(2) Ako je radi ostvarenja naloga ili zabrane koji su izreeni u rjeenju o odreivanju
mjere osiguranja potrebno izmijeniti sredstva ili predmete osiguranja predlaga
osiguranja moe predloiti tu izmjenu u istom postupku, na osnovu ve izreenih naloga
ili zabrana.

(3) Rjeenje o odreivanju mjere osiguranja ima uinak rjeenja o izvrenju iz zakona o
izvrnom postupku. Mjera osiguranja obavezuje stranke u postupku, kao i osobe koje su u
vezi s njima, nakon to prime obavijest o izdavanju mjere osiguranja .

(4) Rjeenja iz st. 1. i 2. ovog lana, moraju biti obrazloena.

(5) U sluaju odreivanja mjere osiguranja po slubenoj dunosti, sud e na odgovarajui
nain primijeniti odredbe ovog lana.

lan 280.

(1) Kada je mjera osiguranja odreena prije podnoenja tube, odlukom o odreivanju
mjere osiguranja odredit e se rok ne dui od 30 dana u kojem predlaga osiguranja mora
podnijeti tubu.

(2) Predlaga osiguranja podnosi sudu dokaz da je pokrenuo postupak u skladu sa stavom
1. ovog lana.

lan 281.

(1) Izreena mjera osiguranja ostaje na snazi do naredne odluke suda o mjeri osiguranja.

(2) Ukoliko tubeni zahtjev nije usvojen prvostepenom presudom, nadleni sud moe
mjeru osiguranja ostaviti na snazi dok odluka o tubenom zahtjevu ne postane
pravosnana.

(3) Izreena mjera osiguranja ostaje na snazi najdue do isteka roka od 30 dana po
nastupanju uslova za prinudno izvrenje.

(4) Mjeru osiguranja upisanu u javne knjige sud brie po slubenoj dunosti.

lan 282.

(1) Protiv prvostepenog rjeenja o mjeri osiguranja moe se izjaviti alba u roku od osam
dana od dana dostavljanja rjeenja.

(2) alba se dostavlja protivniku osiguranja koji moe u roku od tri dana od njenog
prijema podnijeti sudu odgovor na albu.

(3) O albi odluuje drugostepeni sud u roku od 15 dana od dana dostavljanja
prvostepenom sudu odgovora na albu ili isteka roka za podnoenje odgovora na albu.

(4) alba ne odlae izvrenje rjeenja iz stava 1. ovog lana.

(5) alba protiv rjeenja o odreivanju mjere osiguranja koje je u prvom stepenu izdao
kantonalni sud ili Vrhovni sud Federacije, nije doputena.

(6) alba protiv rjeenja o privremenoj mjeri osiguranja nije doputena.

lan 283.

(1) Ako su izreene mjere odreene lanom 271. stav 1. ta. 1. i 2. i lanom 272. stav 1.
ta. 1. i 2. ovog zakona, sud e na prijedlog protivnika osiguranja ili uvara odrediti
prodaju pokretnih stvari koje su podlone brzom kvarenju ili ako postoji opasnost od
znatnog pada cijene tih stvari.

(2) Prodaja stvari iz stava 1. ovog lana, obavit e se po pravilima o izvrenju na
pokretnim stvarima.

(3) Ako je odreena mjera osiguranja iz lana 271. stav 1. taka 3. ovog zakona, sud
moe, na prijedlog predlagaa osiguranja ili protivnika osiguranja, odrediti da se na
predlagaa osiguranja prenese pravo na ispunjenje potraivanja, u sluaju u kojem postoji
opasnost da se to potraivanje, zbog zakanjenja u njegovu ostvarenju, nee moi
realizovati ili da e se izgubiti pravo na regres prema treim osobama.

(4) Iznos koji se dobije prodajom pokretnih stvari ili naplatom potraivanja uvat e se u
sudskom depozitu dok se ne obustavi mjera osiguranja ili dok predlaga osiguranja ne
predloi izvrenje, a najdue 30 dana poto potraivanje postane izvrno. Druge koristi
dobivene ostvarenjem potraivanja poloit e se u sudski depozit ako je to mogue, ili e
se na koji drugi nain odrediti njihovo uvanje do obustave mjere osiguranja, odnosno
dok predlaga osiguranja ne predloi izvrenje, ali najdue 30 dana poto potraivanje
postane izvrno.

lan 284.

(1) Predlaga osiguranja moe u prijedlogu za odreivanje mjere osiguranja ili naknadno
izjaviti da se, umjesto mjere osiguranja, zadovoljava davanjem odreenog jemstva od
strane protivnika osiguranja.

(2) Davanje jemstva umjesto mjere osiguranja moe se odrediti i na prijedlog protivnika
osiguranja ukoliko se sa tim prijedlogom saglasi predlaga osiguranja.

lan 285.

(1) Ako predlaga osiguranja u roku odreenim rjeenjem o odreivanju mjere osiguranja
ne podnese dokaz iz lana 280. ovog zakona, sud e obustaviti postupak i ukinuti
provedene radnje.

(2) Na prijedlog protivnika osiguranja postupak e se obustaviti i ukinuti provedene
radnje, ako su se okolnosti zbog kojih je mjera odreena kasnije promijenile tako da vie
nije potrebna.

(3) Sud e na prijedlog protivnika osiguranja obustaviti postupak i ukinuti provedene
radnje i u slijedeim sluajevima:
1) ako protivnik osiguranja poloi sudu duni iznos potraivanja koje se obezbjeuje, s
kamatama i trokovima;
2) ako protivnik osiguranja uini vjerovatnim da je potraivanje u vrijeme donoenja
rjeenja o odreivanju mjere osiguranja ve bilo naplaeno ili dovoljno obezbijeeno;
3) ako je pravomono utvreno da potraivanje nije nastalo ili da je prestalo.

(4) U sluajevima iz st. 1. i 3. ta. 2. i 3. ovog lana, trokove prouzrokovane
odreivanjem i provoenjem mjere osiguranja predlaga osiguranja duan je nadoknaditi
protivniku osiguranja.

lan 286.

(1) Trokove nastale u toku postupka osiguranja prethodno podmiruje predlaga
osiguranja.

(2) Ako je prijedlog za odreivanje mjere osiguranja podnesen tokom parninog ili
drugog sudskog postupka, sud nadlean za odluivanje o tubenom ili drugom zahtjevu
e odluiti ko podmiruje trokove izdavanja i provodenja mjera osiguranja.

lan 287.

Predlaga osiguranja ima po optim pravilima imovinskog prava pravo na naknadu tete
koja mu je nanesena nepostupanjem osoba koje su bile dune postupiti po rjeenju o
odreivanju mjere osiguranja.

lan 288.

Protivnik osiguranja ima po optim pravilima imovinskog prava prema predlagau
osiguranja pravo na naknadu tete koja mu je nanesena mjerom osiguranja za koju je
utvreno da je bila neosnovana ili koju predlaga osiguranja nije opravdao.

lan 289.

Potraivanja naknade tete iz l. 287. i 288. ovog zakona zastarjevaju u roku od godinu
dana od prestanka vaenja rjeenja kojim je mjera osiguranja izreena.

lan 290.

Mjere osiguranja provodi sud koji bi bio nadlean za provoenje izvrenja pravomone
presude.

Dio etvrti

OPE ODREDBE
XI - STRANKE I NJIHOVI ZAKONSKI ZASTUPNICI

lan 291.

(1) Stranka u postupku moe biti svaka fizika i pravna osoba.

(2) Posebnim propisima moe se odrediti ko moe biti stranka u postupku osim fizikih i
pravnih osoba.

(3) Parnini sud moe, izuzetno, s pravnim uinkom u odreenoj parnici, priznati
svojstvo stranke i onim oblicima udruivanja koji nemaju stranaku sposobnost prema
odredbama st. 1. i 2. ovog lana, ako utvrdi da, s obzirom na predmet spora, u sutini
udovoljavaju bitnim uslovima za sticanje stranake sposobnosti, a osobito ako raspolau
imovinom na kojoj se moe provesti izvrenje.

(4) Protiv rjeenja iz stava 3. ovog lana, kojim se priznaje svojstvo stranke u parnici nije
lan 292.

(1) Stranka koja je potpuno poslovno sposobna moe sama obavljati radnje u postupku
(parnina sposobnost).

(2) Punoljetna osoba kojoj je djelimino ograniena poslovna sposobnost parnino je
sposobna u granicama svoje poslovne sposobnosti.

(3) Maloljetnik koji nije stekao potpunu poslovnu sposobnost parnino je sposoban u
granicama u kojima mu se priznaje poslovna sposobnost.

lan 293.

(1) Stranku koja nema parninu sposobnost zastupa njen zakonski zastupnik.

(2) Zakonski zastupnik odreuje se zakonom ili aktom nadlenog organa vlasti
donesenim na osnovu zakona.

(3) U toku cijelog postupka sud e, po slubenoj dunosti, paziti moe li osoba koja se
pojavljuje kao stranka u postupku biti stranka u postupku i je li parnino sposobna,
zastupa li parnino nesposobnu stranku njen zakonski zastupnik i ima li zakonski
zastupnik posebna ovlatenja kad su ona potrebna.

lan 294.

(1) Zakonski zastupnik moe u ime stranke poduzimati sve radnje u postupku, ali ako je
za podnoenje ili povlaenje tube, za priznanje odnosno za odricanje od tubenog
zahtjeva, za zakljuenje nagodbe ili za poduzimanje drugih radnji u postupku u posebnim
propisima odreeno da zastupnik mora imati posebna ovlatenja, on moe te radnje
poduzimati samo ako ima takva ovlatenja.

(2) Osoba koja se pojavljuje kao zakonski zastupnik duna je na zahtjev suda dokazati da
je zakonski zastupnik. Kad je za poduzimanje odredenih radnji u postupku potrebno
posebno ovlatenje, zakonski zastupnik duan je dokazati da ima takvo ovlatenje.

(3) Kad sud ustanovi da zakonski zastupnik osobe pod starateljstvom ne pokazuje
potrebnu panju u zastupanju, obavijestit ce o tome organ starateljstva. Ako bi zbog
proputanja zastupnika mogla nastati teta za osobu pod starateljstvom, sud e zastati s
postupkom i predloiti da se odredi drugi zakonski zastupnik.

lan 295.

(1) Kad sud utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao stranka ne moe biti stranka u
postupku, a taj se nedostatak moe otkloniti, pozvat e tuioca da izvri potrebne
ispravke u tubi ili e poduzeti druge mjere da bi se postupak mogao nastaviti s osobom
koja moe biti stranka u postupku.

(2) Isto tako, kad sud utvrdi da stranka nema zakonskog zastupnika ili da zakonski
zastupnik nema posebna ovlatenja kad su ona potrebna, zatrait ce da nadleni organ
starateljstva postavi staraoca parnino nesposobnoj osobi, odnosno pozvat e zakonskog
zastupnika da pribavi posebna ovlatenja ili e poduzeti druge mjere koje su potrebne da
bi parnino nesposobna strana bila pravilno zastupana.

(3) Sud e odrediti stranci rok za otklanjanje nedostataka iz st. 1. i 2. ovog lana. Dok se
ne otklone ti nedostaci, mogu se u postupku poduzimati samo one radnje zbog ije bi
odgode mogle nastati tetne posljedice za stranku.

(4) Ako se nedostaci iz st. 1. i 2. ovog lana ne mogu otkloniti ili ako odreeni rok
bezuspjeno protekne, sud e rjeenjem ukinuti radnje provedene u postupku ako su
zahvaene tim nedostacima i odbaciti tubu ako su nedostaci takve prirode da spreavaju
daljnje voenje parnice.

(5) Protiv rjeenja kojim se nareuju mjere za otklanjanje nedostataka nije doputena
alba.

lan 296.

(1) Ako se tokom postupka pred prvostepenim sudom pokae da bi redovan postupak oko
postavljanja zakonskog zastupnika tuenom trajao dugo, tako da bi zbog toga za jednu ili
obje stranke mogle nastati tetne posljedice, sud e tuenom postaviti privremenog
zastupnika.

(2) Uz uvjet iz stava 1. ovog lana, sud e postaviti tuenom privremenog zastupnika
osobito u sluajevima:
1) ako tueni nije parnino sposoban, a nema zakonskog zastupnika,
2) ako postoje protivni interesi tuenog i njegovog zakonskog zastupnika,
3) ako obje stranke imaju istog zakonskog zastupnika,
4) ako je boravite tuenog nepoznato, a tueni nema punomonika,
5) ako se tueni ili njegov zakonski zastupnik, koji nemaju punomonika u Federaciji,
nalaze u inostranstvu, a dostava se nije mogla obaviti.

(3) O postavljanju privremenog zastupnika, sud e bez odgaanja obavijestiti organ
starateljstva, a i stranke kad je to mogue.

lan 297.

(1) Privremeni zastupnik ima u postupku za koji je postavljen sva prava i dunosti
zakonskog zastupnika.

(2) Ta prava i dunosti privremeni zastupnik obavlja sve dok se tueni ili njegov
punomonik ne pojavi pred sudom, odnosno dok organ starateljstva ne obavijesti sud da
je postavio staraoca.

lan 298.

Ako je privremeni zastupnik postavljen tuenom iz razloga navedenih u lanu 296. stav
2. ta. 4. i 5. ovog zakona, sud e u roku od osam dana izdati oglas koji e objaviti u
Slubenim novinama Federacije BiH, slubenom glasilu kantona i na oglasnoj ploi
suda.

lan 299.

Parnina sposobnost u Federaciji procjenjuje se po zakonima Federacije.

XII PUNOMONICI

lan 300.

(1) Stranke mogu poduzimati radnje u postupku osobno ili preko punomonika.

(2) Stranka koju zastupa punomonik moe uvijek doi pred sud i davati izjave pored
svog punomonika, ali suprotnu stranu, svjedoke i vjetake moe ispitivati samo preko
punomonika, ako je on prisutan na glavnoj raspravi.

lan 301.

(1) Punomonik moe biti advokat, advokatsko drutvo ili uposlenik slube za besplatnu
pravnu pomo, kao i, za pravne osobe uposlenik te pravne osobe, a za fizike osobe
brani odnosno vanbrani drug stranke ili srodnik stranke po krvi ili po tazbini.

(2) Ako sud utvrdi da punomonik koji je advokat ne obavlja svoju dunost u skladu sa
Zakonom o advokaturi, sud e o tome izvijestiti nadlenu advokatsku komoru, i, ako je to
mogue, stranku koju advokat zastupa.

lan 302.

Radnje u postupku to ih punomonik poduzima u granicama punomoi imaju isti pravni
uinak kao da ih je poduzela sama stranka.

lan 303.

(1) Stranka moe izmijeniti ili opozvati izjavu svog punomonika na roitu na kome je
ta izjava data.

(2) Ako je punomonik priznao koju injenicu na roitu na kojem stranka nije bila
prisutna ili je koju injenicu priznao u podnesku, a stranka to priznanje kasnije izmijeni
ili opozove, sud e cijeniti obje izjave prema lanu 125. stav 2. ovog zakona.

lan 304.

Stranka moe ovlastiti punomonika da poduzima samo odreene radnje ili da poduzima
sve radnje u postupku.

lan 305.

Ako je stranka izdala advokatu punomo za voenje parnice, a nije poblie odredila
ovlatenja u punomoi, advokat je ovlaten na temelju takve punomoi:
1) obavljati sve radnje u postupku, a osobito podnijeti tubu, povui je, dati odgovor na
tubu, priznati tubeni zahtjev ili se odrei tubenog zahtjeva, zakljuiti nagodbu,
podnijeti pravni lijek i odrei se ili odustati od njega, te zahtijevati izdavanje mjera
osiguranja;
2) stavljati zahtjev za izvrenje ili osiguranje i poduzimati potrebne radnje u postupku, u
povodu takvog zahtjeva;
3) od protivne stranke primiti dosuene trokove;
4) pismeno ovlastiti drugog advokata na poduzimanje samo pojedinih radnji u postupku,
osim zastupanja na glavnoj raspravi.

lan 306.

Advokata kojem je stranka izdala punomo moe, uz izriito ovlatenje stranke,
zamjenjivati drugi advokat, a pred sudom prvog stepena struni saradnik i advokatski
pripravnik koji je kod njega zaposlen.

lan 307.

Ako stranka u punomoi nije poblie odredila ovlatenja punomonika, punomonik koji
nije advokat moe na osnovu takve punomoi obavljati sve radnje u postupku, ali mu je
uvijek potrebno izricito ovlatenje za povlaenje tube, za priznanje ili za odricanje od
tubenog zahtjeva, za zakljuenje nagodbe, za odricanje ili odustanak od pravnog lijeka i
za prenoenje punomoi na drugu osobu, te za podnoenje vanrednih pravnih lijekova.

lan 308.

(1) Stranka izdaje punomo pismeno ili usmeno na raspravni zapisnik.

(2) Stranka koja nije pismena ili nije u stanju potpisati se stavit e na pismenu punomo
umjesto potpisa otisak prsta. Ako se u tom slucaju punomo izdaje osobi koja nije
advokat, potrebno je prisustvo dvojice svjedoka koji e se potpisati na punomoi.

(3) Ako posumnja u istinitost pismene punomoi, sud moe rjeenjem odrediti da se
podnese ovjerena punomo. Protiv tog rjeenja nije doputena alba.

lan 309.

(1) Punomonik je duan pri prvoj radnji u postupku podnijeti punomo.

(2) Sud moe dopustiti da radnje u postupku za stranku privremeno obavi osoba koja nije
podnijela punomo, ali e istovremeno narediti toj osobi da naknadno u odreenom roku
podnese punomo ili odobrenje stranke za obavljanje parninih radnji.

(3) Dok ne protekne rok za podnoenje punomoi, sud e odgoditi donoenje odluke. Ako
taj rok bezuspjeno protekne, sud e nastaviti postupak, ne uzimajui u obzir radnje koje
je obavila osoba bez punomoi.

(4) Sud je duan tokom cijelog postupka paziti je li osoba koja se pojavljuje kao
punomonik ovlatena za zastupanje. Ako sud utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao
punomonik nije ovlatena za zastupanje, ukinut e parnine radnje to ih je ta osoba
poduzela, ako te radnje nije stranka naknadno odobrila.

lan 310.

(1) Stranka moe punomo u svako vrijeme opozvati, a punomonik je moe u svako
vrijeme otkazati.

(2) Opozivanje, odnosno otkaz punomoi mora se saopiti sudu pred kojim se vodi
postupak pismeno ili usmeno na raspravni zapisnik.

(3) Opozivanje, odnosno otkaz punomoi vai za protivnu stranku od trenutka kad joj je
saopen.

(4) Poslije otkaza punomoi, punomonik je duan jo 15 dana obavljati radnje za osobu
koja mu je izdala punomo, ako je potrebno da od nje otkloni kakvu tetu koja bi u to
vrijeme mogla nastati.

lan 311.

(1) Ako je punomoniku dato ovlatenje da moe obavljati sve radnje u postupku, a
stranka, odnosno njen zakonski zastupnik, umre ili postane poslovno nesposobna ili ako
zakonski zastupnik bude razrijeen dunosti, punomonik je ovlaten i nadalje
poduzimati radnje u postupku, ali nasljednik, odnosno novi zakonski zastupnik, moe
opozvati punomo.

(2) U sluajevima navedenim u stavu 1. ovog lana, punomoniku koji nije advokat
uvijek prestaju ovlatenja koja se u punomoi moraju izriito navesti ( lan 307.).

lan 312.

(1) Prestankom pravne osobe prestaje i punomo koju je ona izdala.

(2) U sluaju steaja, punomo koju je izdao steajni dunik prestaje kad prema vaeim
propisima nastupe pravne posljedice otvaranja steajnog postupka.

(3) Izuzetno od odredaba st. 1. i 2. ovog lana, punomonik je duan jo 15 dana obavljati
radnje u postupku ako je potrebno da od stranke otkloni tetu.

XIII JEZIK U POSTUPKU

lan 313.

Pozivi, odluke i druga sudska pismena upuuju se strankama i drugim sudionicima u
postupku na jednom od jezika iz lana 6. ovog zakona.

lan 314.

Stranke i drugi sudionici u postupku pri sudjelovanju u postupku upotrebljavaju jedan od
jezika iz lana 6. ovog zakona.

lan 315.

(1) Stranke i umjeai koji ne poznaju nijedan od jezika iz lana 6. ovog zakona osigurat
e o svom troku usmeno i pismeno prevoenje procesnih radnji koje poduzimaju, kao i
druga usmena i pismena prevoenja za svoje potrebe.

(2) Stranke i umjeaci duni su osigurati i prevoenje koje se odnosi na izvoenje dokaza
koje su predloili.

(3) Prevoenje obavljaju tumai.

XIV - VRIJEDNOST SPORA

lan 316.

(1) Tuilac je duan u tubi oznaiti vrijednost predmeta spora, osim u sluajevima u
kojima se vrijednost spora ne moe izraziti u novcu.

(2) Kao vrijednost predmeta spora uzima se u obzir samo vrijednost glavnog zahtjeva.

(3) Kamate, ugovorna kazna i ostala sporedna traenja ne uzimaju se u obzir pri
odreivanju vrijednosti spora ako ne ine glavni zahtjev.

lan 317.

Ako se zahtjev odnosi na budua davanja koja se ponavljaju, vrijednost predmeta spora
rauna se po njihovom zbiru, ali najvie do iznosa koji odgovara zbiru davanja za vrijeme
od pet godina.

lan 318.

(1) Ako jedna tuba protiv istog tuenog obuhvata vie zahtjeva koji se zasnivaju na istoj
injeninoj i pravnoj osnovi, vrijednost se odreuje po zbiru vrijednosti svih zahtjeva.

(2) Ako zahtjevi u tubi proizilaze iz raznih osnova, ili su istaknuti protiv vie tuenih,
vrijednost se odreuje prema vrijednosti svakog pojedinog zahtjeva.

lan 319.

Kad se spor vodi o postojanju najamnog ili zakupnog odnosa, ili iz odnosa koritenja
stana, odnosno poslovnih prostorija, vrijednost se rauna prema jednogodinjoj
najamnini, odnosno zakupnini, osim ako je rije o najamnom ili zakupnom odnosu
zakljucenom na krae vrijeme.

lan 320.

Ako se tubom zahtijeva samo davanje osiguranja odreenog potraivanja ili
ustanovljenje zalonog prava, vrijednost predmeta spora odreuje se prema iznosu
potraivanja koje treba osigurati, ali ako predmet zaloga ima manju vrijednost od
potraivanja koje treba osigurati, kao vrijednost predmeta spora uzet e se vrijednost
predmeta zaloga.

lan 321.

(1) Ako se tubeni zahtjev ne odnosi na novani iznos, ali tuilac u tubi navede da
pristaje da umjesto udovoljenja tom zahtjevu primi odreeni novani iznos, kao
vrijednost predmeta spora uzet e se taj iznos.

(2) U drugim sluajevima, kad se tubeni zahtjev ne odnosi na novani iznos, mjerodavna
je vrijednost predmeta spora koju je tuilac u tubi naznaio.

(3) Ako je u sluaju iz stava 2. ovog lana, tuilac vrijednost predmeta spora suvie
visoko ili suvie nisko naznaio, sud e najkasnije na pripremnom roitu, a ako
pripremno roite nije odrano, onda na glavnoj raspravi prije poetka rasprave o glavnoj
stvari, brzo i na prikladan nain provjeriti tanost naznaene vrijednosti, te rjeenjem
odrediti vrijednost predmeta spora.


lan 322.

Ako novani iznos nije izraen u konvertibilnim markama, ve u drugoj valuti, vrijednost
predmeta spora se utvruje u konvertibilnim markama, po srednjem kursu odnosne valute
koji je utvrdila nadlena finansijska organizacija u vrijeme podnoenja tube.


XV ROKOVI I ROITA
1. Rokovi

lan 323.

(1) Ako rok nije odreen zakonom, odreuje ga sud s obzirom na okolnosti sluaja.

(2) Rok koji sud odredi izuzetno se moe produiti na prijedlog zainteresovane osobe ako
za to postoje opravdani razlozi.

(3) Prijedlog za produenje roka se mora podnijeti prije proteka roka ije se produenje
trai.

(4) Protiv rjeenja o produenju roka nije doputena alba.

lan 324.

(1) Rokovi se raunaju na dane, mjesece i godine.

(2) Ako je rok odreen na dane, u rok se ne uraunava dan kad je dostava ili saopenje
obavljeno, odnosno dan u koji pada dogaaj otkad treba raunati trajanje roka, ve se za
poetak roka uzima prvi idui dan.

(3) Rokovi odreeni na mjesece, odnosno na godine zavravaju se protekom onog dana
posljednjeg mjeseca, odnosno godine, koji po svom broju odgovara danu kad je rok
otpoeo. Ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, rok se zavrava posljednjeg dana
tog mjeseca.

(4) Ako posljednji dan roka pada na dravni praznik ili u nedjelju ili u koji drugi dan kad
sud ne radi, rok istjee protekom prvog idueg radnog dana.

lan 325.

(1) Kad je podnesak vezan za rok, smatra se da je podnesen u roku ako je prije nego to
rok protekne predan nadlenom sudu.

(2) Ako je podnesak upuen preko pote preporuenom poiljkom ili telegrafski, dan
predaje poti smatra se danom predaje sudu kojem je upuen, a ako je podnesak upuen
telefaksom, danom predaje smatra se dan prijema telefaksa u sudu.

(3) Ako je podnesak upuen elektronskom potom, kao vrijeme predaje sudu smatra se
vrijeme koje je naznaeno na verifikaciji kvalifikovanog elektronskog potpisa.

(4) Ako je podnesak upuen telegrafski, a ne sadri sve to je potrebno da bi se po njemu
moglo postupiti, smatrat e se da je podnesen u roku ako uredan podnesak naknadno
bude predat sudu ili bude upuen sudu preporuenom poiljkom u roku od tri dana od
dana predaje telegrama poti.

(5) Za osobe koje se nalaze na obaveznoj vojnoj slubi u vojsci Federacije, dan predaje
podneska vojnoj jedinici, odnosno vojnoj ustanovi smatra se danom predaje sudu.

(6) Odredba stava 4. ovog clana odnosi se i na ostale osobe koje se nalaze u slubi u
vojnim jedinicama odnosno vojnim ustanovama ili tabovima vojske Federacije u
mjestima u kojima ne postoji redovna pota.

(7) Za osobe liene slobode dan predaje podneska upravi zatvora, odnosno ustanove za
izvrenje krivinih i prekrajnih sankcija smatra se danom predaje sudu.

(8) Ako je podnesak koji je vezan za rok predan ili upuen nenadlenom sudu prije
proteka roka, a stigne nadlenom sudu nakon proteka roka, smatrat e se da je na vrijeme
podnesen.

(9) Odredbe st.1. do 7. ovog lana primijenjuju se i na rok u kojem se prema posebnim
propisima mora podici tuba, te na rok zastare potraivanja ili nekog drugog prava.

2. Roite

lan 326.

(1) Roite odreuje sud kad je to zakonom propisano.

(2) Sud e na roite pozvati stranke i ostale osobe ije se prisustvo smatra potrebnim.

(3) U pozivu sud e naznaiti mjesto, prostoriju i vrijeme odravanja roita, te navesti
stranke i predmet spora.

(4) Sud e u pozivu osobito upozoriti stranke i ostale sudionike u postupku na zakonske
posljedice izostanka s roita.

lan 327.

(1) Roite se, u pravilu, odrava u sudskoj zgradi.

(2) Sud moe odluiti da se roite odri izvan sudske zgrade kad ustanovi da je to nuno
ili da e se na taj nain utedjeti u vremenu ili u trokovima postupka. Protiv takvog
rjeenja nije doputena alba.

3. Povrat u prijanje stanje

lan 328.

(1) Ako stranka propusti roite ili rok za poduzimanje neke radnje u postupku i zbog
toga izgubi pravo na poduzimanje te radnje, sud e toj stranci na njen prijedlog dopustiti
da naknadno obavi tu radnju (povrat u prijanje stanje) ako ocijeni da je do proputanja
dolo usljed opravdanih razloga koji se nisu mogli predvidjeti niti izbjei.

(2) Kad se dopusti povrat u prijanje stanje, parnica se vraa u ono stanje u kojem se
nalazila prije proputanja i ukidaju se sve odluke koje je sud zbog proputanja donio.

lan 329.

(1) Prijedlog za povrat u prijanje stanje podnosi se sudu kod kojeg je trebalo obaviti
proputenu radnju.

(2) Prijedlog se podnosi u roku od osam dana, raunajui od dana kad je prestao razlog
koji je uzrokovao proputanje, a ako je stranka tek kasnije saznala za proputanje od
dana kad je za to saznala.

(3) Nakon proteka 60 dana od dana proputanja ne moe se traiti povrat u prijanje
stanje.

(4) Ako se povrat u prijanje stanje predlae zbog proputanja roka, predlaga je duan
istovremeno s podnoenjem prijedloga obaviti i proputenu radnju.

lan 330.

Ne moe se zahtijevati povrat u prijanje stanje ako je proputen rok za stavljanje
prijedloga da se dopusti povrat u prijanje stanje, ili ako je proputeno roite odreeno u
povodu prijedloga za povrat u prijanje stanje.

lan 331.

Sud e odmah odluiti o prijedlogu za povrat u prijanje stanje i nastaviti postupak.

lan 332.

(1) Neblagovremene i nedoputene prijedloge za povrat u prijanje stanje, odbacit e sud
rjeenjem.

(2) U vezi s prijedlogom za povrat u prijanje stanje sud e zakazati rocite, osim ako su
injenice na kojima se prijedlog zasniva opepoznate.

lan 333.

(1) Protiv rjeenja kojim se usvaja prijedlog za povrat u prijanje stanje nije doputena
posebna alba.

(2) Protiv rjeenja kojim se odbija prijedlog za povrat u prijanje stanje nije doputena
posebna alba, osim ukoliko je prijedlog podnesen zbog donoenja presude zbog
proputanja.

XVI PODNESCI

lan 334.

(1) Tuba, odgovor na tubu, protivtuba, odgovor na protivtubu, pravni lijekovi i druge
izjave, prijedlozi i saopenja koji se daju izvan rasprave, podnose se pismeno (podnesci).
Uvjet pismene forme ispunjavaju i podnesci upueni telegramom, telefaksom ili
elektronskom potom. Ovakvi podnesci se smatraju potpisanim, ako je u njima oznaen
poiljalac.

(2) Podnesci moraju biti razumljivi i moraju sadravati sve ono to je potrebno da bi se u
vezi s njima moglo postupiti. Osobito trebaju sadravati: oznaku suda, ime i prezime
odnosno naziv pravne osobe, prebivalite ili boravite, odnosno sjedite stranaka,
njihovih zakonskih zastupnika i punomocnika, ako ih imaju, predmet spora, sadraj
izjave i potpis podnositelja.

(3) Ako izjava sadri kakav zahtjev, stranka mora u podnesku navesti injenice i dokaze
na kojima zasniva svoj zahtjev.

(4) Podnesci koji se dostavljaju elektronskom potom moraju biti ovjereni kvalifikovanim
elektronskim potpisom.

(5) Podnesci sa prilozima koji se dostavljaju protivnoj stranci, predaju se sudu u
dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

lan 335.

(1) Isprave koje se prilau podnesku podnose se u izvorniku, prepisu ili fotokopiji.

(2) Ako stranka priloi ispravu u izvorniku, sud ce takvu ispravu zadrati, a protivnoj
stranci dopustiti da je razgleda. Kad prestane potreba da se takva isprava dri u spisima
predmeta, vratit e se podnositelju na njegov zahtjev, ali sud moe traiti od podnositelja
da spisima priloi prepis ili fotokopiju isprave.

(3) Ako je isprava priloena u prepisu ili fotokopiji, sud e na zahtjev protivne stranke
pozvati podnositelja da podnese sudu ispravu u izvorniku, a protivnoj stranci dopustiti da
je pregleda. Sud e odrediti rok u kojem se isprava ima predati odnosno pregledati.

(4) Protiv tih rjeenja nije doputena alba.

lan 336.

(1) Ako je podnesak nerazumljiv ili ne sadri sve to je potrebno da bi se po njemu moglo
postupiti, sud e podnositelju vratiti podnesak radi ispravke ili dopune, uz navode ta
treba ispraviti ili dopuniti i odredit e rok za ispravku ili dopunu podneska, koji ne moe
biti dui od osam dana.

(2) Ako podnesak vezan za rok bude ispravljen odnosno dopunjen i predan sudu u roku
odreenom za dopunu ili ispravku, smatrat e se da je podnesen sudu onog dana kad je
prvi put bio podnesen.

(3) Smatrat e se da je podnesak povuen ako ne bude vraen sudu u odreenom roku, a
ako bude vraen bez ispravke odnosno dopune, odbacit e se.

(4) Ako podnesci ili prilozi nisu podneseni u dovoljnom broju primjeraka, sud e pozvati
podnositelja da ih u odreenom roku podnese. Ako podnosilac ne postupi po tom nalogu,
sud e podnesak odbaciti.

XVII DOSTAVA PISMENA

1. Ope odredbe
a) Nain dostave pismena

lan 337.

Pismena se dostavljaju preko pote, preko ovlatene pravne osobe registrovane za
obavljanje poslova dostavljanja ili preko ovlatene slubene osobe suda.

lan 338.

(1) Kad dostavu treba obaviti osobama ili ustanovama u inostranstvu ili strancima koji
uivaju pravo imuniteta, dostava e se obaviti diplomatskim putem, ako u
meunarodnom ugovoru ili u ovom zakonu nije to drugo odreeno.

(2) Dravljanima Bosne i Hercegovine u inostranstvu dostava se obavlja putem pote ili
preko nadlenog konzularnog, odnosno diplomatskog predstavnitva Bosne i
Hercegovine u toj dravi.

b) Dostava fizikim i pravnim osobama

lan 339.

(1) Dostava fizikim osobama obavlja se predajom pismena osobi kojoj se dostava ima
obaviti, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.

(2) Ako ovim zakonom nije drugacije odredeno, dostava organima vlasti i pravnim
osobama obavlja se predajom pismena osobi ovlatenoj za primanje pismena, ili, ako se
takva osoba ne zatekne u uredu odnosno poslovnoj prostoriji, zaposleniku koji se tu
zatekne.
lan 340.

(1) Kad stranku zastupa zakonski zastupnik, odnosno punomonik, dostava se obavlja
zakonskom zastupniku odnosno punomoniku.

(2) Kad organi vlasti ili pravne osobe za svog punomonika odrede osobu koja je njihov
radnik, dostava se moe obaviti i u skladu s odredbom lana 339. stav 2. ovog zakona.

(3) Ako stranka ima vie zakonskih zastupnika, odnosno punomonika, dovoljno je
dostavu obaviti jednom od njih.

(4) Dostava advokatu kao punomoniku moe se obaviti i predajom pismena osobi koja
je zaposlena u njegovoj advokatskoj kancelariji.

lan 341.

(1) Vojnim osobama, pripadnicima policije i pripadnicima kopnenog, rijenog,
pomorskog i vazdunog prometa dostava se moe obaviti i preko njihovog
zapovjednitva, odnosno neposrednog starjeine.

(2) Osobama lienim slobode dostava se obavlja preko uprave zatvora, odnosno uprave
ustanove za izvrenje krivinih i prekrajnih sankcija.

lan 342.

(1) Dostava pravnoj osobi moe se obaviti i putem njene poslovne jedinice, ako spor
proizlazi iz pravnog odnosa te jedinice.

(2) Dostava pravnoj osobi koja ima sjedite u inostranstvu, moe se obaviti i putem
njenog zastupnitva, odnosno predstavnitva u Bosni i Hercegovini ili Federaciji
.
c) Vrijeme i mjesto dostave

lan 343.

(1) Dostava se obavlja svakim danom, u bilo koje vrijeme, u stanu ili na radnom mjestu
fizike osobe, u sjeditu organa vlasti, u uredu odnosno poslovnim prostorijama pravne
osobe kojoj se dostava ima obaviti, ili u sudu kad se osoba kojoj se dostava ima obaviti
tamo zatekne.

(2) Dostava se moe obaviti na bilo kojem mjestu, ako se obavlja osobnim uruenjem
pismena osobi kojoj se dostava ima obaviti.

2. Dostava putem pote

lan 344.

Dostava putem pote obavlja se:
1) preporuenom pismonosnom poiljkom sa povratnicom, ili
2) obinom pismonosnom poiljkom, u kojoj se uz pismeno dostavlja i obrazac o potvrdi
prijema, koji osoba kojoj se pismeno dostavlja mora potpisati i vratiti sudu.

3. Dostava preko ovlatene pravne osobe ili ovlatene slubene osobe suda

a) Dostava fizikim osobama

lan 345.

(1) Ovlatena pravna osoba registrovana za obavljanje poslova dostavljanja i ovlatena
slubena osoba suda dostavu fizikim osobama, u pravilu obavljaju predajom pismena
osobi kojoj se dostava ima obaviti.

(2) Ako se osoba kojoj se pismeno ima dostaviti ne zatekne u svom stanu, dostava se
obavlja predajom pismena kome od njenih odraslih lanova domainstva koji je duan
primiti pismeno,a ako se oni ne zateknu u stanu, pismeno e se predati kuepazitelju ili
susjedu ako oni na to pristanu.

(3) Ako se dostava obavlja na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, a ta
osoba se tu ne zatekne, dostava se moe obaviti osobi koja na istom mjestu radi, ako ona
pristane da primi pismeno.

(4) Predaja pismena drugoj osobi nije doputena ako ona sudjeluje u parnici kao protivnik
osobe kojoj se dostava ima obaviti.

(5) Osobe kojima se prema odredbama st. 2. i 3. ovog lana dostava obavi umjesto osobi
kojoj se pismeno ima dostaviti, dune su pismeno predati toj osobi, na to e ih dostavlja
i upozoriti prilikom uruenja pismena.

(6) Kad se dostava obavi prema odredbama st. 2. ili 3. ovog lana, osoba kojoj se
pismeno imalo dostaviti o tome e biti obavijetena slanjem pismene obavijesti preko
pote, obinom pismonosnom poiljkom. U pismenoj obavijesti navodi se predmet spora,
vrsta pismena koje se ima dostaviti, datum, sat i mjesto dostave pismena, te ime i prezime
osobe koja je primila pismeno. Obavijest se mora poslati tokom istog dana ili slijedeeg
radnog dana nakon obavljene dostave.

lan 346.

(1) Ako se pismeno ne moe dostaviti na nain previen u lanu 345. ovog zakona, a
dostavlja utvrdi da osoba kojoj se pismeno ima dostaviti stanuje na adresi na kojoj se
dostava pokuava obaviti, ostavie u stanu ili u prostorijama gdje ta osoba radi, ili pribiti
na vrata stana ili prostorije, pismenu obavijest da e pismeno biti ostavljeno u sudu i da
ga ta osoba tamo moe preuzeti u roku od 15 dana od dana pokuaja dostave. U pismenoj
obavijesti navodi se i predmet spora, vrsta pismena koje se ima dostaviti, datum i sat kada
je obavijest ostavljena, te naziv i adresa suda gdje se pismeno moe preuzeti.

(2) Tokom istog dana ili slijedeeg radnog dana nakon pokuaja dostave iz stava 1. ovog
lana, pismena obavijest sa podacima navedenim u tom stavu poslae se osobi kojoj se
dostava ima obaviti i preko pote, obinom pismonosnom poiljkom.

(3) Dostava e se smatrati obavljenom na dan kada osoba kojoj se pismeno ima dostaviti
preuzme pismeno u sudu, a ako pismeno ne bude preuzeto, istekom roka iz stava 1. ovog
lana.

lan 347.

(1) Ako se dostavlja tuba, a tueni kojem se tuba ima dostaviti se ne zatekne tamo gdje
se dostavljanje ima obaviti, dostavlja e se obavijestiti kad bi i na kojem mjestu mogao
tuenog zatei, te e mu kod jedne od osoba navedenih u lanu 345. st. 2. i 3. ovog
zakona ostaviti, ili, ako to nije mogue, na vrata stana ili prostorije gdje se dostava
obavlja pribiti, pismenu obavijest da radi primanja tube bude u odreeni dan i sat u
svom stanu, odnosno na svom radnom mjestu.

(2) Ako dostavlja, i nakon to je postupio na nain predvien u stavu 1. ovog lana, u
vrijeme odreeno u obavijesti ne zatekne tuenog kojem se tuba ima dostaviti, dostava
e se obaviti prema odredbama l. 345. i 346. ovog zakona.

(3) Druga pismena, osim tube, mogu se dostaviti prema odredbama st. 1. i 2. ovog lana,
ako je to ovim zakonom izriito odredeno ili ako sud smatra da je prilikom dostave
potrebna vea opreznost.

lan 348.

(1) Ako se utvrdi da je osoba kojoj se pismeno ima dostaviti privremeno odsutna i da joj
osobe navedene u lanu 345. st. 2. i 3. ovog zakona ne mogu pismeno na vrijeme predati,
vratit e pismeno sudu uz naznaku gdje se odsutni nalazi, a dostava e ponovo biti
pokuana u odgovarajue vrijeme.

(2) Ako dostavlja utvrdi da osoba kojoj se pismeno ima dostaviti ne stanuje na adresi na
kojoj se dostava pokuava obaviti, ali istovremeno utvrdi tanu adresu te osobe, dostava
e se obaviti na naknadno utvrenoj adresi. Ako dostavlja ne moe utvrditi tanu adresu
osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, pismeno e vratiti sudu, a sud e od stranke, koja je
prvobitno sud obavijestila o adresi te osobe, zatraiti da dostavi tanu adresu.

(3) Ako je utvrdeno da tueni kome se dostava ima obaviti ne stanuje na adresi svog
posljednjeg poznatog boravita ili prebivalita, a njegovo sadanje boravite ili radno
mjesto se ne mogu utvrditi, dostava pismena e se obaviti istovremenim objavljivanjem
pismena na oglasnoj ploi suda i u najmanje jednim dnevnim novinama koje se
distribuiraju u Federaciji.

(4) Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja.

(5) U objavi se, osim pismena koje se ima dostaviti, navodi i ime i prezime osobe kojoj se
dostava obavlja, predmet spora i obavijest o tome kada se dostava pismena smatra
obavljenom. Prilikom objave u dnevnim novinama, ako je pismeno koje se dostavlja
predugo da bi bilo objavljeno u cjelosti, objavljuje se samo kratak sadraj pismena.

(6) Osoba kojoj se dostava obavlja, bie obavijetena o objavi slanjem pismene obavijesti
preko pote, obinom pismonosnom poiljkom, na adresu njenog posljednjeg poznatog
boravita.

(7) Trokove objave u dnevnim novinama predujmljuje tuilac.

b) Dostava pravnim osobama

lan 349.

(1) Ovlatena pravna osoba registrovana za obavljanje poslova dostavljanja i ovlatena
slubena osoba suda dostavu organima vlasti i pravnim osobama u pravilu, obavljaju
predajom pismena jednoj od osoba iz lana 339. stav 2. ovog zakona.

(2) Ako se dostava ne moe obaviti prema odredbi stava 1. ovog lana, a dostavlja
utvrdi da se sjedite organa vlasti odnosno ured ili poslovne prostorije pravne osobe
nalaze na adresi na kojoj se dostava pokuava obaviti, na odgovarajui nain se
primjenjuju odredbe lana 346. ovog zakona.

(3) Ako se utvrdi da se ured ili poslovne prostorije pravne osobe ne nalaze na adresi koja
je upisana kao sjedite te pravne osobe u odgovarajuem registru pravnih osoba, a njeno
novo sjedite nije poznato, na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe lana 348. st. 3.
do 7. ovog zakona.

c) Odbijanje prijema pismena

lan 350.

Kad osoba kojoj je pismeno upueno, odnosno odrasli lan njenog domainstva, odnosno
ovlatena osoba ili zaposlenik organa vlasti ili pravne osobe odbije da primi pismeno,
dostavlja e pismeno ostaviti u prostoriji gdje se dostava obavlja ili e ga pribiti na vrata
te prostorije. Na dostavnici e zabiljeiti dan, sat i razlog odbijanja prijema, kao i mjesto
gdje je pismenon ostavljeno, i time se smatra da je dostava obavljena.

d) Dostavnica

lan 351.

(1) Potvrdu o obavljenoj dostavi (dostavnicu) potpisuju primalac i dostavlja. Primalac e
na dostavnici itko, slovima, napisati dan prijema, svoje ime i prezime i u kom svojstvu
prima pismeno.

(2) Ako je primalac nepismen ili se nije u stanju potpisati, dostavlja e postupiti kao u
stavu 1. ovog lana, te staviti napomenu zato primalac nije stavio svoj potpis.

(3) Ako primalac odbije potpisati dostavnicu, dostavljac ce to zabiljeiti na dostavnici i
ispisati slovima dan predaje i time se smatra da je dostava obavljena.

(4) Ako je dostava obavljena prema odredbi lana 347. stav 1. ovog zakona, na dostavnici
e se pored potvrde o prijemu pismena naznaiti da je prethodila pismena obavijest.

(5) Kad je prema odredbama ovog zakona pismeno predato drugoj osobi, a ne onoj kojoj
se pismeno imalo dostaviti, na dostavnici e dostavlja naznaiti odnos tih dviju osoba.

(6) Ako se dostava obavlja prema odredbama lana 346. ovog zakona, dostavlja e to
naznaiti na dostavnici, kao i dan i sat kada je dostava pokuana i mjesto gdje je
ostavljena pismena obavijest.

(7) Ako je na dostavnici netano ili neitko naznaen datum dostave ili je dostavnica
nestala, dostava se moe dokazivati i na drugi nain.

4. Promjena adrese

lan 352.

(1) Ako stranka ili njen zastupnik u toku postupka ili prije isteka roka od est mjeseci
nakon pravomonog okonanja postupka promijene adresu na koju se dostava obavlja,
duni su o tome odmah obavijestiti sud.

(2) Ako protiv pravomone odluke, unutar roka iz stava 1. ovog lana bude izjavljena
revizija, taj se rok produava sve dok ne istekne est mjeseci od dostave stranci odluke
povodom revizije kojom se revizija odbacuje ili odbija ili pobijana odluka preinauje.

(3) Ako je protiv pravomone odluke unutar roka iz stava 1. ovog lana, podnesen
prijedlog za ponavljanje postupka, taj se rok produava do isteka roka od est mjeseci
nakon pravomonosti prvostepene odluke u tom postupku protiv kojeg nije izjavljena
alba, odnosno do isteka roka od est mjeseci od dostave stranci odluke o albi kojom se
postupak za ponavljanje postupka pravomono zavrava.

(4) Ako povodom vanrednog pravnog lijeka pravomona odluka bude ukinuta i predmet
vraen na ponovno suenje, smatrat e se da rok iz stava 1. ovog clana, nije ni poeo tei.

(5) Ako stranka ili njen zastupnik ne obavijeste odmah sud o promjeni adrese, sud e
odrediti da se daljnje dostave u parnici obavljaju objavljivanjem pismena na oglasnoj
ploi suda,sve dok stranka ili njen zastupnik ne obavijeste sud o svojoj novoj adresi.

(6) Dostava iz stava 5. ovog clana smatra se obavljenom nakon proteka 15 dana od dana
objavljivanja pismena na oglasnoj ploi suda.

(7) Kad punomocnik za primanje pismena do isteka rokova iz st. 1. do 3. ovog lana
promijeni svoju adresu, a o tome ne obavijesti sud, sud ce stranci na njen troak
imenovati zastupnika za primanje pismena preko kojeg e obavljati sve dostave, dok ne
primi obavijest stranke o postavljanju novog punomonika.

5. Punomonik i zastupnik za primanje pismena

lan 353.

(1) Tuilac ili njegov zastupnik koji se nalaze u inostranstvu, a nemaju punomonika u
Bosni i Hercegovini, duni su ve prilikom podnoenja tube imenovati punomonika za
primanje pismena u Bosni i Hercegovini. Ako oni tako ne postupe, sud e ih pozvati da u
odreenom roku imenuju punomonika za primanje pismena, uz upozorenje da e u
suprotnom sud tubu odbaciti.

(2) Tuenog ili njegovog zastupnika koji se nalaze u inostranstvu, a nemaju punomonika
u Bosni i Hercegovini, sud e ve prilikom dostave prvog pismena pozvati da u
primjerenom roku postave punomonika za primanje pismena u Bosni i Hercegovini, uz
upozorenje da e u suprotnom sud tuenom na njegov troak postaviti zastupnika za
primanje pismena i preko toga zastupnika obavijestiti tuenog odnosno njegovog
zastupnika o tom postavljanju.

(3) Stranci koja opozove punomo punomoniku za primanje pismena i istovremeno ne
postavi drugog takvog punomonika, sud ce dostavu obavljati objavljivanjem pismena na
oglasnoj ploi suda, sve dok ta stranka ne postavi drugog punomonika za primanje
pismena.

(4) Ako punomonik za primanje pismena otkae punomo, a stranka ne imenuje drugog
takvog punomonika u roku od 30 dana od dana kada je sud obavijeten o otkazu
punomoi, sud e stranci na njen troak imenovati zastupnika za primanje pismena, te
obavljati sve dostave preko imenovanoga zastupnika dok ne primi obavijest stranke o
postavljanju novog punomonika.

(5) Sredstva za pokrice trokova postavljenoga zastupnika tuenog za primanje pismena
duan je predujmiti tuilac.

lan 354.

(1) Ako vie osoba zajedniki tue, a nemaju zajednikog zakonskog zastupnika,
odnosno punomonika, sud ih moe pozvati da u odreenom roku imenuju zajednikog
punomonika za primanje pismena. Ako sami tuioci u ostavljenom roku ne imenuju
takvog punomonika, sud e jednog od njih odrediti za zajednikog punomonika za
primanje pismena i o tome obavijestiti stranke.

(2) Odredbe stava 1. ovog lana primjenjivat e se i kad je vie osoba tueno, kao
jedinstveni suparniari.

6. Dostava od strane stranaka

lan 355.

(1) Dostavu podneska protivnoj strani, osim tube, protivtube i pravnih lijekova, moe
obaviti i sama stranka.

(2) U sluaju iz stava 1. ovog lana, stranka e jedan primjerak dostaviti osobno protivnoj
stranci, odnosno njenom zakonskom zastupniku, odnosno punomoniku, a jedan
primjerak e predati sudu uz napomenu i dokaz da je dostava drugoj strani ve izvrena.

(3) Na dostavu iz stava 2. ovog lana na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe l.
337. do 354. ovog zakona, osim odredbi lana 345. st. 2. do 6., l. 346. do 348, lana 349.
st. 2. i 3., lana 350. i lana 351. st. 2. do 6. ovog zakona.

(4) Dostava izvrena na nain iz stava 2. ovog lana smatra se urednom dostavom.

XVIII PREGLEDANJE I PREPISIVANJE SPISA

lan 356.

(1) Stranke imaju pravo pregledati i prepisivati spise parnice u kojoj sudjeluju.

(2) Ostalim osobama koje imaju opravdan interes moe se dopustiti pregledanje i
prepisivanje pojedinih spisa.

(3) Kad je postupak u toku, doputenje za pregledanje i prepisivanje spisa daje sudija, a
kad je postupak zavren predsjednik suda, odnosno zaposlenik u sudu koga odredi
predsjednik suda.

XIX - IZUZEE

lan 357.

Sudija ne moe suditi:
1) ako je sam stranka, zakonski zastupnik ili punomonik stranke, ako je sa strankom u
odnosu suovlatenika, suobveznika ili regresnog obveznika ili ako je u istom predmetu
sasluan ili predloen kao svjedok ili vjetak;
2) ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili punomonik stranke srodnik po krvi u
pravoj liniji do bilo kojeg stepena, a u pobonoj liniji do etvrtog stepena ili mu je brani
odnosno vanbrani drug ili srodnik po tazbini, odnosno srodnik vanbranog druga, do
drugog stepena, bez obzira na to jesu li brak odnosno vanbrana zajednica prestali ili ne;
3) ako je staralac, usvojitelj ili usvojenik stranke, njenog zakonskog zastupnika ili
punomonika;
4) ako je u istom predmetu sudjelovao u donoenju odluke nieg suda ili drugog organa;
5) ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristrasnost.

lan 358.

(1) Stranka podnosi zahtjev za izuzee sudije im sazna da postoji koji od razloga za
izuzee, a najkasnije do zavretka rasprave, a ako nije bilo rasprave - do donoenja
odluke.

(2) Stranka moe u pravnom lijeku ili u odgovoru na pravni lijek poimenino navesti
sudiju koji ne bi mogao sudjelovati u donoenju odluke zbog razloga iz lana 357. ovog
zakona.

(3) Stranka moe traiti izuzee samo poimenino odreenog sudije koji u predmetu
postupa.

(4) Stranka je duna u zahtjevu navesti okolnosti zbog kojih smatra da postoji neki od
zakonskih osnova za izuzee.

lan 359.

(1) O zahtjevu za izuzee sudije odluuje predsjednik suda.

(2) Ako stranka trai izuzee predsjednika suda, odluku o izuzeu donosi predsjednik
neposredno vieg suda.

(3) O zahtjevu stranaka za izuzee predsjednika Vrhovnog suda Federacije, odluuje opa
sjednica tog suda.

(4) Prije donoenja rjeenja o izuzeu uzet e se izjava od sudije ije se izuzee trai, a
prema potrebi obavit e se i drugi izviaji.

(5) Protiv rjeenja kojim se zahtjev za izuzee usvaja nije doputena alba, a protiv
rjeenja kojim se zahtjev odbija, nije doputena posebna alba.

lan 360.

Kad sudija sazna da je stavljen zahtjev za njegovo izuzee ili im sazna da postoji neki od
razloga za izuzee iz lana 357. ovog zakona, duan je odmah o tome obavijestiti
predsjednika suda, a postupak nastaviti bez odlaganja do donoenja odluke o izuzeu.
Ako se radi o izuzeu predsjednika suda, on e sebi odrediti zamjenika iz reda sudija tog
suda, a ako to nije mogue, postupit e po lanu 49. ovog zakona.

lan 361.

(1) Odredbe ovog zakona o izuzeu sudija, primjenjivat e se na odgovarajui nain i na
zapisniare.

(2) O izuzeu zapisniara odluuje sudija.

XX SUPARNIARI

lan 362.

(1) Vie osoba mogu jednom tubom tuiti, odnosno biti tueni (suparniari):
1) ako su u pogledu predmeta spora u pravnoj zajednici ili ako njihova prava, odnosno
obaveze proistiu iz iste injenine i pravne osnove (materijalni suparniari);
2) ako su predmet spora zahtjevi, odnosno obaveze iste vrste koji se temelje na bitno
istovrsnoj injeninoj i pravnoj osnovi, te ako postoji stvarna i mjesna nadlenost istog
suda za svaki zahtjev i za svakog tuenog (formalni suparniari);
3) ako je to drugim zakonom odreeno.

(2) Do zakljuenja pripremnog roita, moe, uz uvjete iz stava 1. ovog lana, uz tuioca
pristupiti novi tuilac, ili tuba moe biti proirena na novog tuenog s njegovim
pristankom.

(3) Osoba koja pristupa tubi, odnosno na koju se tuba proiruje, mora primiti parnicu u
onom stanju u kojem se ona nalazi kad ona u nju stupa.

lan 363.

(1) Tuilac moe tuiti dva ili vie tuenih i tako to e traiti da tubeni zahtjev bude
usvojen prema slijedeem tuenom u sluaju da bude odbijen prema onome koji je u
tubi naveden prije njega.

(2) Na nain predvien u stavu 1. ovog lana tuilac moe tubom obuhvatiti dva ili vie
tuenih samo ako prema svakom od njih istie isti zahtjev ili ako prema pojedinom od
njih istie razliite zahtjeve koji su u meusobnoj vezi, te ako je isti sud stvarno i mjesno
nadlean za svaki od zahtjeva.

lan 364.

Osoba koja u cijelosti ili djelimino trai stvar ili pravo o kojem izmeu drugih osoba ve
tee parnica, moe pred sudom pred kojim ta parnica tee tuiti obje stranke jednom
tubom, sve dok se postupak pravomono ne zavri.

lan 365.

Svaki je suparniar u parnici samostalna stranka i njegove radnje ili proputanja niti
koriste niti tete drugim suparniarima.

lan 366.

Ako se prema zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor moe rijeiti samo na jednak
nain prema svim suparniarima (jedinstveni suparniari) smatraju se oni kao jedna
parnina stranka, tako da ako pojedini suparniari propuste koju parninu radnju uinak
parninih radnji koje su poduzeli drugi suparniari protee se i na one koji te radnje nisu
poduzeli.

lan 367.

Ako rokovi za izvrenje odreene parnine radnje za pojedine jedinstvene suparniare
istiu u razno vrijeme, tu parninu radnju moe svaki suparniar poduzeti sve dok ma i za
jednog od njih jo tee rok za poduzimanje te radnje.

lan 368.

Svaki suparniar ima pravo podnositi prijedloge koji se tiu toka parnice.

XXI SUDJELOVANJE TREIH OSOBA U PARNICI

1. Sudjelovanje umjeaa

lan 369.

(1) Osoba koja ima pravni interes da u parnici koja tee meu drugim osobama jedna od
stranaka uspije, moe se pridruiti toj stranci.

(2) Umjea moe stupiti u parnicu u toku cijelog postupka sve do pravomonosti odluke
o tubenom zahtjevu, te u toku postupka nastavljenog podnoenjem vanrednog pravnog
lijeka.

(3) Izjavu o stupanju u parnicu umjea moe dati na roitu ili pismenim podneskom.

(4) Podnesak umjeaa dostavlja se objema parninim strankama, a ako je izjava
umjeaa data na roitu, prepis tog dijela zapisnika dostavit e se samo onoj stranci koja
je s roita izostala.

lan 370.

(1) Svaka stranka moe osporiti umjeacu pravo da sudjeluje u postupku i predloiti da se
umjea odbije.

(2) Do pravomonosti rjeenja kojim se odbija sudjelovanje umjeaa, umjea moe
sudjelovati u postupku i njegove parnine radnje ne mogu se iskljuiti.

(3) Protiv odluke suda kojom se usvaja sudjelovanje umjeaa nije doputena posebna
alba.

lan 371.

(1) Umjea mora primiti parnicu u onom stanju u kakvom se nalazi u trenutku kad se
umijea u parnicu. U daljem toku parnice on je ovlaten stavljati prijedloge i poduzimati
sve ostale parnine radnje u rokovima u kojima bi te radnje mogla poduzimati stranka
kojoj se pridruio.

(2) Ako je umjeac stupio u parnicu do pravomonosti odluke o tubenom zahtjevu,
ovlaten je podnijeti i vanredni pravni lijek.

(3) Ako umjeac podnese pravni lijek, primjerak njegovog podneska dostavit e se i
stranci kojoj se pridruio.

(4) Parnine radnje umjeaa imaju za stranku kojoj se pridruio pravni uinak ako nisu u
protivnosti s radnjama stranke.

(5) Nakon pristanka svih parninih stranaka, umjea moe stupiti u parnicu kao stranka
umjesto stranke kojoj se pridruio.

2. Obavijest tree osobe o parnici

lan 372.

(1) Ako tuilac ili tueni treba treu osobu obavijestiti o otpoetoj parnici, da bi se time
zasnovalo odreeno graansko-pravno djelovanje, oni mogu, sve dok se parnica
pravomono ne dovri, to uiniti podneskom preko parninog suda, u kojem e navesti
razlog obavijesti i u kakvom se stanju nalazi parnica.

(2) Stranka koja je treu osobu obavijestila o parnici ne moe zbog toga traiti prekid
otpoete parnice, produenje rokova, odgodu ili odlaganje roita.

XXII ZAPISNICI

lan 373.

(1) Zapisnik se sastavlja o radnjama poduzetim na roitu.

(2) Zapisnik se sastavlja i o vanijim izjavama ili saopenjima koje stranke ili drugi
sudionici daju izvan roita. O manje vanim izjavama ili saopenjima nee se sastavljati
zapisnik nego e se samo staviti slubena biljeka u spisu.

(3) Zapisnik pie zapisniar.

lan 374.

(1) U zapisnik se unosi: naziv suda, mjesto gdje se obavlja radnja, dan i sat kad se obavlja
radnja, naznaka predmeta spora i imena prisutnih stranaka, odnosno treih osoba, i
njihovih zakonskih zastupnika odnosno punomonika.

(2) Zapisnik treba da sadrava bitne podatke o sadraju poduzete radnje. U zapisnik o
glavnoj raspravi, osobito e se unijeti: je li rasprava bila javna ili je javnost bila
iskljuena, sadraj izjava stranaka, njihovi prijedlozi, dokazi koje su ponudile, dokazi
koji su izvedeni, uz navoenje sadraja iskaza svjedoka i vjetaka, odluke suda donesene
na roitu, odnosno izvornik odluke nakon zakljuenja glavne rasprave.

(3) Zapisnik se mora voditi uredno, u njemu se ne smije nita brisati, dodati ili mijenjati.
Prekriena mjesta moraju ostati itljiva.

lan 375.

(1) Zapisnik se sastavlja tako da sudija kazuje glasno zapisniaru to e se unijeti u
zapisnik, a po ovlatenju sudije, stranka ili njen punomonik glasno kazuju to e se
unijeti u zapisnik.

(2) Stranke imaju pravo proitati zapisnik ili zahtijevati da im se proita, te staviti svoje
prigovore na sadraj zapisnika.

(3) To pravo imaju i druge osobe ija je izjava unesena u zapisnik, u vezi s onim dijelom
zapisnika koji sadri njihovu izjavu.

(4) Ispravci ili dodaci u pogledu sadraja zapisnika koje treba obaviti u povodu prigovora
stranaka ili drugih osoba ili po slubenoj dunosti unijet e se na kraju zapisnika. Na
zahtjev tih osoba unijet e se i prigovori koji nisu usvojeni.

lan 376.

(1) Zapisnik potpisuju sudija, zapisniar, stranke, odnosno njihovi zakonski zastupnici ili
punomonici, kao i tumai.

(2) Svjedok i vjetak potpisuju svoj iskaz na zapisnik u kad se sasluavaju pred
zamoljenim sudom.

(3) Nepismena osoba ili osoba koja se ne moe potpisati stavit e na zapisnik otisak prsta,
a zapisniar e ispod otiska upisati njeno ime i prezime.

(4) Ako se koja stranka, njen zakonski zastupnik ili punomonik, svjedok ili vjetak
udalji prije potpisivanja zapisnika ili ne eli potpisati zapisnik, zabiljeit e se to u
zapisnik i navesti razlog koji je iznesen.

lan 377.

(1) Ako se odluka donosi u vijeu, o vijeanju i glasanju sastavlja se poseban zapisnik.
Ako je kod vieg suda u postupku u vezi s pravnim lijekom odluka donesena
jednoglasno, nee se sastaviti zapisnik, nego e se u izvorniku odluke staviti biljeka o
vijeanju i glasanju.

(2) Zapisnik o vijeanju i glasanju sadri tok glasanja i odluku koja je donesena.

(3) Zapisnik potpisuju svi lanovi vijea i zapisniar. Zapisnik o vijeanju i glasanju
zatvorit e se u poseban omot. Taj zapisnik moe razgledati samo vii sud kad rjeava o
pravnom lijeku i u tom sluaju zapisnik e se ponovo zatvoriti u poseban omot i na omotu
naznaiti da je zapisnik razgledan.

(4) Biljeku o glasanju potpisuju svi lanovi vijea.

XXIII PREKID POSTUPKA

lan 378.

Postupak se prekida:
1) kad stranka umre ili izgubi parninu sposobnost, a nema punomonika u toj parnici;
2) kad zakonski zastupnik stranke umre ili prestane njegovo ovlatenje za zastupanje, a
stranka nema punomonika u toj parnici;
3) kad stranka koja je pravna osoba prestane postojati, odnosno kad nadleni organ
pravomono odlui o zabrani rada;
4) kad nastupe pravne posljedice otvaranja steajnog postupka;
5) kad zbog rata ili drugih uzroka prestane rad u sudu;
6) kad je to drugim zakonom odreeno.

lan 379.

(1) Osim sluajeva posebno predvienih u ovom zakonu prekid postupka sud e odrediti:
1) ako je odluio da sam ne rjeava o prethodnom pitanju;
2) ako se stranka nalazi na podruju koje je zbog izvanrednih dogaaja, kao to su
poplave i slino, odsjeeno od suda.

(2) Sud moe odrediti prekid postupka ako se odluka o tubenom zahtjevu ne moe
donijeti prije nego to bude donesena odluka u postupku povodom privrednog prestupa ili
u krivinom postupku.

lan 380.

(1) Za vrijeme trajanja prekida postupka prestaju tei svi rokovi odreeni za obavljanje
parninih radnji.

(2) Za vrijeme trajanja prekida postupka sud ne moe poduzimati nikakve radnje u
postupku, ali ako je prekid nastupio poslije zakljuenja glavne rasprave, sud moe na
osnovu te rasprave donijeti odluku.

(3) Parnine radnje koje je stranka poduzela dok traje prekid postupka nemaju prema
drugoj stranci nikakav pravni uinak. Njihov uinak poinje tek nakon to postupak bude
nastavljen.

lan 381.

(1) Postupak koji je prekinut iz razloga navedenih u lanu 378. ta. 1. do 4. ovog zakona
nastavit e se kad nasljednik ili staralac ostavtine, novi zakonski zastupnik, steajni
upravitelj ili pravni sljedbenici pravne osobe preuzmu postupak ili kad ih sud na prijedlog
protivne strane pozove da to uine.

(2) Ako je sud prekinuo postupak iz razloga navedenih u lanu 379. stav 1. taka 1. i stav
2. ovog zakona, postupak e se nastaviti kad se pravomono zavri postupak pred sudom
ili drugim nadlenim organom ili kad sud ustanovi da vie ne postoje razlozi da se eka
na njegov zavretak.

(3) U svim ostalim slucajevima prekinuti postupak nastavit e se na prijedlog stranke im
prestanu razlozi prekida.

(4) Rokovi koji su zbog prekida postupka prestali tei poinju za zainteresovanu stranku
tei u cijelosti iznova od dana kada joj sud dostavi rjeenje o nastavljanju postupka.

(5) Stranci koja nije stavila prijedlog za nastavljanje postupka, rjeenje o nastavljanju
postupka dostavlja se prema odredbama lana 347. ovog zakona.

lan 382.

(1) alba protiv rjeenja kojim se utvruje (lan 378.) ili odreuje (lan 379.) prekid
postupka ne zadrava izvrenje rjeenja.

(2) Ako je sud na roitu odbio prijedlog za prekid postupka i odluio da se postupak
odmah nastavi, protiv tog rjeenja nije doputena posebna alba.

XXIV TROKOVI POSTUPKA

1. Parnini trokovi

lan 383.

(1) Parnine trokove ine izdaci uinjeni u toku ili u povodu postupka.

(2) Parnini trokovi obuhvaaju i nagradu za rad advokata i drugih osoba kojima zakon
priznaje pravo na nagradu.

lan 384.

Svaka stranka prethodno sama podmiruje trokove koje je prouzrokovala svojim
radnjama.

lan 385.

(1) Kad stranka predloi izvoenje dokaza, duna je po nalogu suda unaprijed poloiti
iznos potreban za podmirenje trokova koji e nastati u povodu izvoenja dokaza.

(2) Kad izvoenje dokaza predloe obje stranke, sud e odrediti da iznos potreban za
podmirenje trokova poloe obje stranke na jednake dijelove.

(3) Sud e odustati od izvoenja dokaza ako iznos potreban za podmirenje trokova ne
bude poloen u roku koji odredi sud.

(4) Izuzetno od odredbe stava 3. ovog lana, ako sud po slubenoj dunosti odredi
izvoenje dokaza radi utvrivanja injenica u vezi s primjenom lana 3. stav 2. ovog
akona, a stranke ne poloe odredeni iznos, predujam trokova za izvoenje dokaza isplatit
e se iz sredstava suda.

lan 386.

(1) Stranka koja u cijelosti izgubi parnicu duna je protivnoj stranci nadoknaditi trokove.

(2) Ako stranka djelimino uspije u parnici, sud moe s obzirom na postignuti uspjeh,
odrediti da svaka stranka podmiruje svoje trokove ili da jedna stranka nadoknadi drugoj
razmjeran dio trokova.

(3) Sud moe odluciti da jedna stranka naknadi sve trokove koje je druga stranka imala,
ako protivna stranka nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a
zbog toga dijela nisu nastali posebni trokovi.

(4) Prema rezultatu dokazivanja sud e odluiti hoe li trokove iz lana 385. stav 4. ovog
zakona, podmiriti jedna ili obadvije stranke ili e ti trokovi pasti na teret trokova suda.

lan 387.

(1) Pri odluivanju koji e se trokovi stranci nadoknaditi, sud e uzeti u obzir samo
trokove koji su bili potrebni radi voenja parnice. O tome koji su trokovi bili potrebni,
te o visini trokova odluuje sud ocjenjujui briljivo sve okolnosti.

(2) Ako je propisana tarifa za nagrade advokata ili za druge trokove, odmjerit e se takvi
trokovi prema tarifi.

lan 388.

Stranka je duna neovisno o ishodu parnice nadoknaditi protivnoj stranci trokove koje je
prouzroila svojom krivnjom ili sluajem koji se njoj dogodio.

lan 389.

Ako nije bilo povoda za podnoenje tube, zbog toga to je tueni ve priznao svoju
obavezu i bio je spreman ispuniti, ili zbog drugih razloga, tuilac e nadoknaditi tuenom
parnine trokove.

lan 390.

(1) Tuilac koji povue tubu duan je protivnoj stranci nadoknaditi parnine trokove,
osim ako je povlaenje tube uslijedilo nakon udovoljenja zahtjevu od tuenog.

(2) Stranka koja odustane od pravnog lijeka duna je protivnoj stranci nadoknaditi
trokove nastale u povodu pravnog lijeka.

lan 391.

(1) Svaka stranka podmiruje svoje trokove ako je parnica zavrena sudskom nagodbom,
a u nagodbi nije drugaije ugovoreno.

(2) Trokovi nagodbe koja je pokuana, ali nije uspjela, ulaze u parnine trokove.

lan 392.

Ako u izlunoj parnici bude usvojen tubeni zahtjev za izluenje stvari, a sud utvrdi da je
tueni kao vjerovnik u izvrnom postupku imao opravdanih razloga da smatra da ne
postoje prava treih osoba na tim stvarima, odredit e da svaka stranka podmiruje svoje
trokove.

lan 393.

(1) Suparniari podmiruju trokove na jednake dijelove.

(2) Ako postoji znatna razlika u pogledu njihovog udjela u predmetu spora, sud e prema
razmjeru tog udjela odrediti koliki e dio trokova nadoknaditi svaki od suparniara.

(3) Suparniari koji su solidarno odgovorni u glavnoj stvari, odgovaraju solidarno i za
trokove dosuene protivnoj strani.

(4) Za trokove prouzrokovane posebnim parnicnim radnjama pojedinih suparniara,
ostali suparniari ne odgovaraju.

lan 394.

Kad ombudsman sudjeluje u postupku kao stranka, on ima pravo na naknadu trokova
prema odredbama ovog zakona, ali ne i pravo na nagradu.

lan 395.

Odredbe o trokovima primijenjuju se i na stranke koje zastupa pravobranilatvo.
Nagrada prvobranitelju odreuje se na temelju Zakona o pravobraniteljstvu Federacije
Bosne i Hercegovine

lan 396.

(1) O naknadi trokova odluuje sud na odreen zahtjev stranke bez raspravljanja.

(2) Stranka je duna u zahtjevu odredeno navesti trokove za koje trai naknadu. Zahtjev
za naknadu trokova stranka je duna staviti najkasnije do zavretka raspravljanja koje
prethodi odluivanju o trokovima, a ako je rije o donoenju odluke bez prethodnog
raspravljanja, stranka je duna zahtjev za naknadu trokova staviti u prijedlogu o kojem
sud treba odluciti.

(3) O zahtjevu za naknadu trokova sud ce odluciti u presudi ili rjeenju kojim se
zavrava postupak pred tim sudom.

(4) U toku postupka sud ce posebnim rjeenjem odluciti o naknadi trokova samo kad
pravo na naknadu trokova ne zavisi o odluci o glavnoj stvari.

(5) U sluaju iz lana 390. ovog zakona, ako povlaenje tube ili odustanak od pravnog
lijeka nisu obavljeni na raspravi, zahtjev za naknadu trokova moe se staviti u roku od
15 dana nakon prijema obavijesti o odustanku, odnosno povlaenju tube.

lan 397.

(1) Kad sud odbaci ili odbije pravni lijek, odlucit e i o trokovima nastalim u postupku u
povodu tog pravnog lijeka.

(2) Kad sud preinai odluku protiv koje je podnesen pravni lijek ili ukine tu odluku i
odbaci tubu, odluit e o trokovima cijelog postupka.

(3) Kad se ukine odluka protiv koje je podnesen pravni lijek i predmet vrati na ponovno
suenje, ostavit e da se o trokovima postupka u povodu pravnog lijeka odlui u
konanoj odluci.

(4) Sud moe postupiti prema odredbi stava 3. ovog lana i kad odluku protiv koje je
podnesen pravni lijek samo djelimino ukine.

lan 398.

Odluka o trokovima sadrana u presudi moe se napadati samo albom na rjeenje ako
se istovremeno ne napada i odluka o glavnoj stvari.

2. Trokovi u postupku za osiguranje dokaza

lan 399.

(1) Trokove postupka za osiguranje dokaza podmiruje stranka koja je podnijela prijedlog
za osiguranje dokaza. Ona je duna nadoknaditi i trokove protivnoj stranci odnosno
postavljenom privremenom zastupniku.

(2) Te trokove stranka moe naknadno ostvarivati kao dio parninih trokova, prema
uspjehu u parnici.

3. Osloboenje od plaanja trokova postupka

lan 400.

(1) Sud e osloboditi plaanja trokova postupka stranku koja prema svom opem
imovnom stanju ne moe podmiriti te trokove bez tete za nuno izdravanje svoje i
svoje porodice.

(2) Osloboenje od plaanja trokova postupka obuhvaa osloboenje od plaanja taksa i
osloboenje od polaganja predujma za trokove svjedoka, vjetaka, uviaja, prevoenja i
sudskih oglasa. Sud moe osloboditi stranku plaanja svih trokova ili jednog dijela
trokova postupka.

lan 401.

Pri donoenju odluke o osloboenju od plaanja trokova postupka sud e briljivo
ocijeniti sve okolnosti, a osobito e uzeti u obzir vrijednost predmeta spora, broj osoba
koje stranka izdrava i prihode koje imaju stranka i lanovi njene porodice.

lan 402.

(1) Odluku o osloboenju od plaanja trokova postupka donosi prvostepeni sud na
prijedlog stranke.

(2) Stranka je duna uz prijedlog podnijeti dokaze o imovnom stanju.

(3) Kad je to potrebno, sud moe po slubenoj dunosti pribaviti potrebne podatke i
obavijesti o imovnom stanju stranke koja trai osloboenje, a moe o tome sasluati i
protivnu stranku.

(4) Protiv rjeenja suda kojim se usvaja prijedlog stranke za osloboenje od plaanja
trokova postupka nije doputena alba.

lan 403.

Predujam za trokove od ijeg je plaanja stranka osloboena isplatit e se iz sredstava
suda.

lan 404.

(1) Rjeenje o osloboenju od plaanja trokova postupka prvostepeni sud moe tokom
postupka ukinuti ako utvrdi da je stranka u stanju podmirivati trokove postupka. Tom
prilikom sud e rijeiti hoe li stranka potpuno ili djelimino nadoknaditi i one trokove i
takse od kojih je prije bila osloboena.

(2) U prvom redu imaju se nadoknaditi iz nosi isplaeni iz sredstava suda.

lan 405.

(1) Takse i trokovi isplaeni iz sredstava suda ine dio parninih trokova.

(2) O naknadi tih trokova od strane protivnika stranke koja je osloboena plaanja
trokova postupka sud e odluiti prema odredbama o naknadi trokova.

(3) Takse i trokove isplaene iz sredstava suda naplauje po slubenoj dunosti
prvostepeni sud od stranke koja je duna nadoknaditi te trokove.

(4) Ako je protivnik stranke koja je osloboena plaanja trokova postupka odlukom suda
obavezan da nadoknadi parnine trokove, a utvrdi se da on nije u stanju te trokove
platiti, sud moe naknadno odrediti da trokove iz stava 1. ovog lana plati u cijelosti ili
djelimino stranka koja je osloboena plaanja trokova postupka iz onog to joj je
dosueno. Time se ne dira u pravo te stranke da za ono to je platila trai naknadu od
protivnika.

XXV NEPOTIVANJE SUDA

lan 406.

Sud e u toku postupka kazniti novanom kaznom od 100 do 1.000 KM stranku,
zakonskog zastupnika, punomonika ili umjeaa koji su svojim parninim radnjama tee
zloupotrijebili prava priznata ovim zakonom.

lan 407.

(1) Novanom kaznom od 100 do 1.000 KM sud e kazniti osobu koja u podnesku
vrijea sud, stranku ili drugog sudionika u postupku.

(2) Ako osoba koja sudjeluje u postupku ili osoba koja je kao sluatelj prisutna raspravi
vrijeda sud ili druge sudionike u postupku, ometa rad ili se ne pokorava naredbama suda
za odravanje reda, sud e je opomenuti. Ako opomena bude bezuspjena, sud e
opomenutu osobu udaljiti iz sudnice ili kazniti novanom kaznom od 100 do 1.000 KM, a
moe je i udaljiti i kazniti novanom kaznom.

(3) Ako stranka bude udaljena iz sudnice, roite e se odrati i bez njenog prisustva.

(4) Ako iz sudnice bude udaljen punomonik, sud e na zahtjev stranke odloiti roite, a
ako stranka nije prisutna na roitu, sud e uvijek odloiti roite i obavijestiti stranku da
je njen punomonik udaljen s roita zbog naruavanja reda.

(5) Kad sud kazni novanom kaznom ili udalji iz sudnice advokata ili advokatskog
pripravnika kao punomonika, obavijestit e o tome advokatsku komoru.

lan 408.

(1) Sud e novanom kaznom od 100 do 1.000 KM kazniti punomonika za primanje
pismena koji protivno odredbama lana 352. stav 7. ovog zakona ne obavijesti sud o
promjeni adrese.

(2) Sud e na zahtjev stranke narediti punomoniku za primanje pismena da nadoknadi
trokove koje je prouzrokovao neopravdanim nedostavljanjem obavijesti o promjeni
adrese.

lan 409.

(1) Osobu koja neosnovano odbije primiti pismeno, te osobu koja na koji drugi nain
ometa dostavu pismena, svjesno onemoguavajui ili oteavajui primjenu odredaba
ovog zakona o dostavi, sud e kazniti novanom kaznom od 100 do 1.000 KM.

(2) Sud e na zahtjev stranke narediti osobi iz stava 1. ovog lana, da naknadi trokove
to ih je svojim ponaanjem opisanim u stavu 1. ovog lana prouzrokovala.

lan 410.

(1) Ako svjedok koji je uredno pozvan ne doe, a izostanak ne opravda ili se bez
odobrenja ili opravdanog razloga udalji s mjesta gdje treba da bude sasluan, sud e
narediti da se prisilno dovede i podmiri trokove dovoenja i kazniti ga novanom
kaznom od 100 do 1.000 KM.

(2) Ako svjedok doe i nakon to je upozoren na posljedice uskrati svjedoenje ili
odgovor na pojedino pitanje , a sud ocijeni da su razlozi uskraivanja neopravdani, kaznit
e ga novanom kaznom od 100 do 1.000 KM, a ako i poslije toga odbije da svjedoi,
moe ga zatvoriti. Zatvor traje sve dok svjedok ne pristane svjedoiti ili dok njegovo
sasluanje ne postane nepotrebno, ali najdue 15 dana.

(3) Sud e na zahtjev stranke narediti svjedoku da nadoknadi trokove to ih je uzrokovao
svojim neopravdanim izostankom odnosno neopravdanim odbijanjem da svjedoci.

(4) Ako svjedok naknadno opravda svoj izostanak sud e opozvati svoje rjeenje o kazni,
a moe svjedoka sasvim ili djelimino osloboditi naknade trokova. Sud moe opozvati
svoje rjeenje o kazni i kad svjedok naknadno pristane svjedoiti.

lan 411.

(1) Sud e novanom kaznom od 100 do 1.000 KM kazniti vjetaka koji ne dostavi nalaz
i miljenje u ostavljenom roku ili ne dode na roite iako je uredno pozvan, a izostanak
ne opravda.

(2) Sud e novanom kaznom iz stava 1. ovog lana, kazniti i vjetaka koji bez
opravdanog razloga odbije vjetaiti.

(3) Sud e na zahtjev stranke narediti vjetaku da nadoknadi trokove to ih je uzrokovao
svojim neopravdanim nedostavljanjem nalaza i miljenja, neopravdanim izostankom,
odnosno neopravdanim odbijanjem da vjetaci.

(4) Rjeenje o kazni sud moe opozvati uz uvjete iz lana 410. stav 4. ovoga zakona.

(5) Odredbe ovog lana na odgovarajui se nain primijenjuju i na tumae.

lan 412.

Ako osoba koja je novano kanjena po odredbama ovog zakona ne plati tu kaznu u
odreenom roku, ona e se zamijeniti kaznom zatvora, ije trajanje odmjerava sud
srazmjerno visini izreene kazne u skladu s odredbama krivinog zakona, ali koje ne
moe biti due od 15 dana.

lan 413.

(1) alba protiv rjeenja iz l. 406., 407., lana 408. stav 1., lana 410. stav 1. i lana 411.
stav 1. ovog zakona ne odlae izvrenje rjeenja.

(2) alba protiv rjeenja iz lana 410. stav 2. i lana 411. stav 2. ne zadrava izvrenje
rjeenja, osim ako se u toj albi pobija i odluka suda kojom nisu usvojeni razlozi
svjedoka za uskraivanje svjedoenja ili odgovora na pojedino pitanje, odnosno razlozi
vjetaka za uskraivanje vjetaenja.

XXVI - PRAVNA POMO

lan 414.

(1) Sudovi u Federaciji duni su u parninom postupku pruati pravnu pomo svim
sudovima u Bosni i Hercegovini.

(2) Ako zamoljeni sud nije nadlean da obavi radnju za koju je zamoljen, ustupit e
molbu nadlenom sudu, odnosno drugom organu vlasti i o tome obavijestiti sud od koga
je primio molbu, a ako mu nadleni sud, odnosno organ vlasti nije poznat, vratit e molbu
sudu koji je podnio molbu.

(3) Ako u jednom mjestu postoji vie sudova stvarno nadlenih za davanje pravne
pomoi, molba za davanje pravne pomoi moe se podnijeti bilo kojem od tih sudova.

lan 415.

(1) Sudovi e ukazivati pravnu pomo inostranim sudovima u sluajevima predvienim
meunaronim ugovorom, kao i kad postoji uzajamnost u ukazivanju pravne pomoi. U
sluaju sumnje o postojanju uzajamnosti objanjenje daje Federalno ministarstvo pravde.

(2) Sud e uskratiti pravnu pomo inostranom sudu ako se trai izvrenje radnje koja je
protivna javnom poretku Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije. U takvom e sluaju
sud nadlean za davanje pravne pomoi po slubenoj dunosti dostaviti predmet
Vrhovnom sudu Federacije, radi donoenja konane odluke.

(3) Odredbe lana 414. st. 2. i 3. ovog zakona vae i za postupanje s molbom inostranog
suda.
lan 416.

Sudovi ukazuju pravnu pomo inostranim sudovima na nain predviden u domaem
zakonu. Radnja koja je predmet molbe inostranog suda moe se obaviti i na nain koji
zahtijeva inostrani sud, ako takav postupak nije protivan javnom poretku Bosne i
Hercegovine, odnosno Federacije.

lan 417.

Ako medunaronim ugovorom nije to drugo odreeno, sudovi e uzimati u postupak
molbe za pravnu pomo inostranih sudova samo ako su molba i prilozi sastavljeni na
jeziku u slubenoj upotrebi u Federaciji, ili ako je priloen ovjereni prijevod na tom
jeziku.

lan 418.

Ako medunaronim ugovorom nije to drugo odreeno, molbe sudova iz Federacije za
pravnu pomo dostavljaju se inostranim sudovima diplomatskim putem preko organa
uprave nadlenog za inostrane poslove Bosne i Hercegovine. Molbe i prilozi moraju biti
sastavljeni na jeziku zamoljene drave ili uz njih mora biti priloen njihov ovjereni
prijevod na tom jeziku.

Dio peti

POSEBNI POSTUPCI
XXVII - POSTUPAK U PARNICAMA IZ RADNIH ODNOSA

lan 419.

Ako u glavi XXVII ovog zakona ne postoje posebne odredbe, u parnicama iz radnih
odnosa primjenjivat e se ostale odredbe ovog zakona.

lan 420.

U postupku u parnicama iz radnih odnosa, a osobito pri odreivanju rokova i roita, sud
e uvijek obraati osobitu panju na potrebu hitnog rjeavanja radnih sporova.

lan 421.

Sud e u presudi kojom nalae izvrenje neke inidbe odrediti rok od 15 dana za njeno
izvrenje.


lan 422.

Rok za podnoenje albe na presudu odnosno rjeenje iz radnih odnosa je 15 dana.

XXVIII - POSTUPAK U PARNICAMA ZBOG SMETANJA POSJEDA

lan 423.

Ako u glavi XXVIII ovog zakona ne postoje posebne odredbe, u parnicama zbog
smetanja posjeda primjenjivat e se ostale odredbe ovog zakona.

lan 424.

Pri odreivanju rokova i roita po tubama zbog smetanja posjeda sud ce uvijek obraati
osobitu panju na potrebu hitnog rjeavanja prema prirodi svakoga pojedinog sluaja. Pri
tome, sud moe odrediti i rokove krae od onih predvienih odredbama ovog zakona o
redovnom postupku.

lan 425.

Raspravljanje o tubi zbog smetanja posjeda ograniit e se samo na raspravljanje i
dokazivanje injenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Iskljueno je
raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili
o zahtjevima za naknadu tete.

lan 426.

(1) Rok za udovoljenje dunostima koje su naloene strankama sud e odrediti prema
okolnostima pojedinog sluaja.

(2) Rok za podnoenje albe je 15 dana.

(3) U izuzetnim okolnostima sud moe odluiti da alba ne zadrava izvrenje rjeenja.

(4) Protiv rjeenja donesenih u parnicama zbog smetanja posjeda revizija nije doputena.

lan 427.

Tuilac gubi pravo da u izvrnom postupku zahtijeva izvrenje rjeenja kojim se tuenom
po tubi zbog smetanja posjeda nalae izvrenje odreene radnje, ako nije zahtijevao
izvrenje u roku od 60 dana nakon proteka roka koji je rjeenjem odreen za izvrenje te
radnje.

XXIX POSTUPAK U SPOROVIMA MALE VRIJEDNOSTI

lan 428.

Ako u glavi XXIX ovog zakona ne postoje posebne odredbe, u postupku u sporovima
male vrijednosti primjenjivat e se ostale odredbe ovog zakona.

lan 429.

(1) Sporovi male vrijednosti, u smislu odredaba ovog zakona, jesu sporovi u kojima se
tubeni zahtjev odnosi na potraivanje u novcu koje ne prelazi iznos od 3.000 KM.

(2) Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima se tubeni zahtjev ne
odnosi na potraivanje u novcu, a tuilac je u tubi naveo da pristaje da umjesto
udovoljenja odreenom zahtjevu primi odreeni novani iznos koji ne prelazi iznos iz
stava 1. ovog lana.(lan 321. stav 1.).

(3) Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima predmet tubenog zahtjeva
nije novani iznos, ve predaja pokretne stvari ija vrijednost, koju je tuilac u tubi
naveo, ne prelazi iznos iz stava 1. ovog lana. (lan 321. stav 2.).

lan 430.

Ne smatraju se sporovima male vrijednosti, u smislu odredaba ovog zakona, sporovi o
nekretninama, sporovi iz radnih odnosa i sporovi zbog smetanja posjeda.

lan 431.

(1) U postupku u sporovima male vrijednosti doputena je posebna alba samo protiv
rjeenja kojim se zavrava postupak.

(2) Ostala rjeenja protiv kojih je po ovom zakonu doputena alba mogu se pobijati
samo albom protiv odluke kojom se postupak zavrava.

(3) Rjeenja iz stava 2. ovog lana ne dostavljaju se strankama ve se objavljuju na
roitu.

lan 432.

(1) Ako tuilac preinai tubeni zahtjev tako da vrijednost predmeta spora prelazi iznos
od 3.000 KM, postupak e se dovriti prema odredbama ovog zakona o redovnom
postupku.

(2) Ako tuilac do zakljuenja glavne rasprave koja se vodi prema odredbama ovog
zakona o redovnom postupku smanji tubeni zahtjev tako da vie ne prelazi iznos od
3.000 KM daljnji postupak provest e se prema odredbama ovog zakona o postupku u
sporovima male vrijednosti.

lan 433.

(1) Presuda ili rjeenje kojim se zavrava spor male vrijednosti moe se pobijati samo
zbog povrede odredaba parninog postupka i zbog pogrene primjene materijalnog prava.

(2) U presudi odnosno rjeenju iz stava 1. ovog lana, sud je duan navesti razloge iz
kojih se moe izjaviti alba.

(3) Protiv prvostepene presude odnosno rjeenja iz stava 1. ovog lana, stranke mogu
podnijeti albu u roku od 15 dana.

(4) U postupku u sporovima male vrijednosti, rok iz lana 179. stav 2. i lana 192. stav 1.
ovog zakona, je 15 dana.

XXX POSTUPAK PRED ARBITRAOM

lan 434.

Stranke se mogu sporazumjeti da rjeavanje spora povjere arbitrai, osim ako se radi o
zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati u smislu lana 3. stav 2. ovog zakona.

lan 435.

(1) Ugovor o arbitrai moe se sklopiti u pogledu odreenog spora i u pogledu buduih
sporova koji mogu proizai iz odreenog pravnog odnosa. Ugovor o arbitrai pravovaljan
je samo ako je sklopljen u pismenom obliku i ako su ga potpisale sve stranke.

(2) Ugovor o arbitrai sklopljen je u pismenom obliku i kada je sklopljen razmjenom
pisama, telegrama, telexa ili drugih telekomunikacijskih sredstava koja omoguuju pisani
dokaz o sklopljenom ugovoru.

(3) Ugovor o arbitrai sklopljen je u pismenom obliku i kada je sklopljen razmjenom
tube u kojoj tuilac navodi postojanje tog ugovora i odgovora na tubu u kojem tueni to
ne osporava.

(4) Ugovor o arbitrai moe se dokazivati samo ispravama.

lan 436.

Ugovor o arbitrai pravovaljano je sklopljen i kad je odredba o nadlenosti arbitrae
sadrana u opim uvjetima za sklapanje pravnog posla.

lan 437.

(1) Broj arbitara arbitrae mora biti neparan.

(2) Ako ugovorom stranaka nije odreen broj arbitara, svaka stranka postavlja po jednog
arbitra, a oni biraju predsjednika.

lan 438.

(1) Ako su stranke za rjeavanje odredenog spora ugovorile nadlenost arbitrae, sud
kojem je podnesena tuba u istom sporu i medu istim strankama, na prigovor tuenog
oglasit e se nenadlenim, ukinuti provedene radnje u postupku i odbaciti tubu.

(2) Prigovor iz stava 1. ovog lana, tueni moe staviti najkasnije u odgovoru na tubu.

lan 439.

(1) Stranku koja na temelju ugovora o arbitrai treba da postavi arbitra moe pozvati
protivna stranka da u roku od 15 dana obavi to postavljanje i da je o tome obavijesti.

(2) Poziv prema stavu 1. ovog lana pravovaljan je samo ako je stranka koja ga upuuje
postavila svog arbitra i o tome obavijestila protivnu stranku.

(3) Kad na temelju ugovora o arbitrai postavljanje arbitra treba obaviti trea osoba,
svaka stranka moe uputiti poziv iz stava 2. ovog lana toj osobi.

(4) Osoba koja je pozvana da postavi arbitra arbitrae vezana je za postavljanje koje
jeobavljeno im je to postavljanje saopeno protivniku, odnosno jednoj od stranaka.

lan 440.

(1) Ako arbitar ne bude na vrijeme postavljen, a iz ugovora ne proizilazi to drugo,
arbitra e na prijedlog stranke postaviti sud.

(2) Ako se arbitri ne mogu sloiti o izboru predsjednika, a iz ugovora ne proizilazi to
drugo, predsjednika ce na prijedlog svakog arbitra ili stranke, postaviti sud.

(3) Za postavljanje arbitra, odnosno predsjednika arbitrae, nadlean je sud koji bi za
spor bio nadlean u prvom stepenu da nije sklopljen ugovor o arbitrai.

(4) Protiv rjeenja suda nije doputena alba.

(5) Stranka koja se ne eli koristiti ovlatenjem iz stava 1. ili stava 2. ovog lana moe
tubom zahtijevati da sud nadlean za postavljanje proglasi prestanak vaenja ugovora o
arbitrai.


lan 441.

(1) Osim sluaja iz lana 440. ovog zakona, svaka stranka moe tubom zahtijevati da
sud proglasi prestanak vaenja ugovora o arbitrai:
1) ako se stranke ne mogu sloiti o izboru arbitara koje one zajedniki trebaju postaviti;
2) ako osoba koja je u samom ugovoru o arbitrai postavljena za arbitra arbitrae nee ili
ne moe obavljati tu dunost.

(2) O zahtjevu odlucuje sud predvien u lanu 440. stav 3. ovog zakona.

(3) Na roite za raspravljanje po zahtjevu sud e pozvati stranke.

lan 442.

(1) Arbitar arbitrae duan je da se izuzme kad postoje razlozi za izuzee iz lana 357.
ovog zakona. Iz istih razloga mogu stranke zahtijevati izuzee arbitra arbitrae.

(2) Stranka koja je sama ili zajedno s protivnom strankom postavila arbitra moe
zahtijevati njegovo izuzee samo ako je razlog za izuzee nastao ili je stranka za njega
saznala nakon to je arbitar postavljen.

(3) Ako se stranke nisu drugaije sporazumjele, o izuzeu odluuje sud predvien u lanu
440. stav 3. ovog zakona.

lan 443.

Ako se stranke nisu drugaije sporazumjele, arbitri arbitrae e odrediti postupak pred
arbitraom.

lan 444.

(1) Prema svjedocima, strankama i drugim osobama koje sudjeluju u postupku, arbitraa
ne moe upotrijebiti prisilna sredstva niti izricati kazne.

(2) Arbitraa moe zatraiti od suda mjesno nadlenog za davanje pravne pomoi da se
pred njim izvedu pojedini dokazi koji se pred arbitraom ne mogu izvesti.

(3) Na postupak za izvoenje dokaza primjenjivat e se odredbe ovog zakona o izvoenju
dokaza pred zamoljenim sudom.

lan 445.

Arbitraa moe donijeti presudu po pravinosti samo ako su joj stranke dale takvu ovlast.

lan 446.

(1) Kad se arbitraa sastoji od vie od jednog arbitra, presuda se donosi veinom glasova,
ako u ugovoru o arbitrai nije drugaije odreeno.

(2) Ako se ne moe postii potrebna veina glasova, arbitraa je duna o tome obavijestiti
stranke.

(3) Ako se za sluaj iz stava 2. ovog lana stranke nisu drugaije sporazumjele, svaka od
stranaka moe tubom zahtijevati da sud predvien u lanu 440. stav 3. ovog zakona,
izrekne prestanak vaenja ugovora o arbitrai.

lan 447.

(1) Presuda arbitrae mora biti obrazloena, ako stranke nisu to drugo ugovorile.

(2) Izvornik presude i sve prepise potpisuju svi arbitri. Presuda vai i kad koji arbitar
uskrati da je potpie, ako je presudu potpisala vecna arbitara i na presudi utvrdila to
uskraivanje potpisa.

(3) Strankama se dostavljaju prepisi presude preko suda predvienog u lanu 440. stav 3.
ovog zakona.

lan 448.

Izvornik presude i potvrde o obavljenoj dostavi uvaju se kod suda predvienog u lanu
440. stav 3. ovog zakona.

lan 449.

(1) Presuda arbitrae ima prema strankama snagu pravomone presude, ako ugovorom
nije predviena mogunost pobijanja presude pred arbitraom vieg stupnja.

(2) Na zahtjev stranke sud predvien u lanu 440. stav 3. ovog zakona, stavit e na
prepisu presude potvrdu o pravomonosti i izvrnosti.

lan 450.

(1) Presuda arbitrae moe se ponititi po tubi stranke.

(2) Za rjeavanje o tubi nadlean je sud predvien u lanu 440. stav 3. ovog zakona.

lan 451.

Ponitaj presude arbitrae moe se zahtijevati:
1) ako uope nije sklopljen ugovor o arbitrai ili ako taj ugovor nije pravovaljan;
2) ako je u pogledu sastava arbitrae ili u vezi s odluivanjem povrijeena koja odredba
ovog zakona ili ugovora o arbitrai;
3) ako presuda nije obrazloena prema lanu 447. stav 1. ovog zakona ili ako izvornik i
prepisi presude nisu potpisani na nain odreen u lanu 447. stav 2. ovog zakona;
4) ako je arbitraa prekoraila granicu svog zadatka;
5) ako je izreka presude nerazumljiva ili je sama sebi protivrjena;
6) ako je presuda arbitrae u protivnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine ili Ustavom
Federacije Bosne i Hercegovine;
7) ako postoji koji od razloga za ponavljanje postupka iz lana 255. ovog zakona.

lan 452.

(1) Tuba za ponitaj presude arbitrae moe se podnijeti nadlenom sudu u roku od 30
dana.

(2) Ako se ponitaj presude zahtijeva iz razloga navedenih u lanu 451. ta. 1. do 6. ovog
zakona, rok za tubu se rauna od dana kada je presuda dostavljena stranci, a ako je
stranka zarazlog saznala kasnije, rok se rauna od dana saznanja.

(3) U pogledu raunanja roka, kad se ponitaj zahtijeva iz razloga navedenog u lanu 451.
tacka 7. ovog zakona, primjenjivat e se odgovarajue odredbe lana 257. st. 1. i 2. ovog
zakona.

(4) Nakon proteka jedne godine od pravomonosti presude arbitrae ne moe
sezahtijevati ponitaj presude.

lan 453.

Stranke se ne mogu sporazumno odrei primjene odredbi lana 442. st. 1. i 2., lana 447.
st. 2. i 3. i l. 450. do 452. ovog zakona.

Dio esti
XXXI - PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 454.

(1) Ako je prije dana stupanja na snagu ovog zakona zapoet postupak pred prvostepenim
sudom, daljnji postupak provest e se prema odredbama ovog zakona.

(2) U predmetima iz stava 1. ovog lana u kojima je ve zakazano pripremno roite ili
roite za glavnu raspravu, ali rasprava jo uvijek nije otvorena, sud ce opozvati svoje
rjeenje o odreivanju rocita i o tome obavijestiti stranke, a tuenog pozvati da dostavi
odgovor na tubu u skladu s odredbama ovog zakona.

(3) U predmetima iz stava 1. ovog lana u kojima je ve otvorena glavna rasprava, sud je
duan na prvom slijedeem roitu za glavnu raspravu provesti sve radnje koje bi prema
odredbama ovog zakona bio duan provesti na pripremnom roitu. Odravanje tog
roita imat e, u pogledu prava i obaveza stranaka, sve pravne posljedice koje, prema
odredbama ovog zakona, ima odravanje pripremnog roita.

(4) Sud e upozoriti stranke u postupku da nakon odravanja roita iz stava 3. ovog
lana nee moi poduzimati radnje za koje je odredbama ovog zakona predvieno da se
mogu poduzeti najkasnije do zakljuenja pripremnog roita.

lan 455.

U predmetima u kojima je do dana stupanja na snagu ovog zakona nastupilo mirovanje
postupka, istekom mirovanja nastupaju pravne posljedice iz lana 201. stav 3. Zakona o
parninom postupku ("Slubene novine Federacije BiH", br. 42/98 i 3/99).

lan 456.

(1) Ako je prije stupanja na snagu ovog zakona donesena prvostepena odluka kojom se
postupak pred prvostepenim sudom zavrava, daljnji postupak provest e se prema
dosadanjim propis ima.

(2) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, u postupku po pravnim lijekovima u
predmetima u kojima je donesena prvostepena odluka prije stupanja na snagu ovog
zakona, umjesto odredbi l. 344. do 346, l. 351. do 355. i l. 377. do 379. Zakona o
parninom postupku ("Slubene novine Federacije BiH", br. 42/98 i 3/99) primjenjivat e
se odredbe l. 217. do 220, l. 227. do 229. i l. 249. do 251. ovog zakona.

(3) Ako nakon stupanja na snagu ovog zakona bude ukinuta prvostepena odluka iz stava
1. ovog lana, daljnji postupak provest e se prema ovom zakonu.

lan 457.

Odredbe lana 86. ovog zakona poet e se primjenjivati nakon stupanja na snagu
posebnog zakona kojim se ureuje postupak medijacije.

lan 458.

(1) Do dana donoenja posebnog zakona sudovi e u parninom postupku primjenjivati
odredbe l. 46. do 68 i l. 79. do 101. Zakona o rjeavanju sukoba zakona s propisima
drugih zemalja u odreenim odnosima ("Slubeni list SFRJ ", br. 43/82 i 72/82) preuzetog
Uredbom sa zakonskom snagom o preuzimanju i primjenjivanju saveznih zakona koji se
u Bosni i Hercegovini primjenjuju kao republiki propisi ("Slubeni list R BiH", broj
2/92).

(2) U odredbama lanova navedenih u stavu 1. ovog lana rijeci: Socijalistika
Federativna Republika J ugoslavija zamjenjuju se rijeima Bosna i Hercegovina u
odgovarajuem padeu.

lan 459.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje vaiti Zakon o parninom postupku
("Slubene novine FBiH", br. 42/98 i 3/99), osim odredbi l. 404. do 424. tog zakona,
koje e se nastaviti primjenjivati do donoenja posebnog zakona.

lan 460.

U periodu od tri mjeseca nakon stupanja na snagu ovog zakona, rokovi iz lana 75. stav
4., lana 94. stav 2. i lana 217. stav 3. ovog zakona, mogu se izuzetno produiti za
najdue 30 dana, ako, s obzirom na postojei raspored roita svakog pojedinanog
sudije, zakazivanje roita u navedenim rokovima ne bi bilo mogue.

lan 461.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenim novinama
Federacije BiH".


Zakon o Parnicnom Postupku FBiH Integralni

Загружено:

Сведения о документе

Авторское право

Доступные форматы

Поделиться этим документом

Поделиться или встроить документ

Параметры публикации

Этот документ был вам полезен?

Это неприемлемый материал?

Авторское право:

Доступные форматы

Zakon o Parnicnom Postupku FBiH Integralni

Загружено:

Авторское право:

Доступные форматы

Z A K O N

Вам также может понравиться