I

KOLEKTIVNA INTELIGENCIJA

SEMINARSKI RAD










I
Sadraj
1. Uvod .................................................................................................................................... 1
2. Definicija i vrste .................................................................................................................. 2
2.1 Inteligencija i kolektiv ...................................................................................................... 2
2.2 Kolektivna inteligencija .................................................................................................... 2
2.1. Reflektivna kolektivna inteligencija ............................................................................ 3
2.2. Strukturalna kolektivna inteligencija ........................................................................... 3
2.3. Evolucijska kolektivna inteligencija ............................................................................ 3
2.4. Informacijska kolektivna inteligencija ........................................................................ 3
2.5. Protona kolektivna inteligencija ................................................................................ 4
2.6. Statistika kolektivna inteligencija .............................................................................. 4
3. Upravljanje znanjem i kolektivna inteligencija .................................................................. 5
3.1. Primjer ......................................................................................................................... 6
4. Faktori utjecaja na kolektivnu inteligenciju ........................................................................ 7
4.1. Faktori poveanja kvalitete .......................................................................................... 7
4.2. Faktori oteavanja razvoja kvalitete ............................................................................ 8
5. Web 2.0 ............................................................................................................................... 9
5.1. Dizajniranje ................................................................................................................. 9
5.2. Primjeri Web 2. 0 tehnologija .................................................................................... 10
5.3. Odluivanje koritenjem Web 2.0 tehnologija .......................................................... 11
6. Kolektivna inteligencija kod ivotinja .............................................................................. 13
6.1. Primjeri kolektivne inteligencije kod ivotinja ......................................................... 13
7. Svijest kao mjera kolektivne inteligencije ........................................................................ 16
7.1. Vanost sinapse u stvaranju svijesti .......................................................................... 16
7.2. Mjerenje svijesti ........................................................................................................ 17
7.3. Predvianje razine svijesti ......................................................................................... 18
8. Mjerenje kolektivne inteligencije ..................................................................................... 19
9. Loe strane ........................................................................................................................ 21
10. Umjetna vs kolektivna inteligencija .............................................................................. 23
11. Zakljuak ....................................................................................................................... 24
12. Literatura ....................................................................................................................... 25


1

1. Uvod

Princip kolektivne inteligencije postoji od kad postoje i ljudi, oituje se kroz stvaranje
drutava zajednikih interesa do formiranja same civilizacije, sve s ciljem lakeg
preivljavanja, ivljenja i napretka.
Napredak tehnologije u dananje vrijeme, samo je omoguio jo vei porast i primjenu ove
vrste inteligencije, na neki nain olakao uenje i napredak ali u isto vrijeme postoji i rizik to
moe biti posljedica prevelikog znanja na jednom mjestu, ako takvo to postoji. Pojam e biti
povezan sa procesom upravljanja znanjem te vidjet e se kako se te dvije pojave
nadopunjuju i isprepleu. Aplikacije koje koriste ovu vrstu tehnologije nale su svoje mjesto u
kompleksnim procesima odluivanja za velike korporacije te samim time utjeu na razvoj
poslovanja poduzea i nain odluivanja menadera.

2

2. Definicija i vrste

2.1 Inteligencija i kolektiv
Da bi bolje razumjeli definiciju kolektivne inteligencije, najprije emo definirati inteligenciju
i kolektiv pojedinano.
Inteligencija se moe definirati kao sposobnost uspjene interakcije s okolinom, posebno
kada smo suoeni s krizama i/ili promjenama uope. ovjekova inteligencija ukljuuje
prikupljanje, formuliranje, mijenjanje i primjenu (primjenjivog) znanja, esto u obliku ideja,
slika, osjeta, modela odgovoraproces koji mi nazivamo uenje, rjeavanje problema,
planiranje, vizija, intuicija, razumijevanje, kreativnost itd. [Nenad Prelog, Kolektivna
inteligencija, 2013].
U najirem smislu kolektiv se odnosi na bilo koju cjelinu sastavljenu od drugih cjelina ili
dijelova. Rije kolektivna podrazumijeva kompleksne cjeline poput odnosa (prijatelji,
parovi), obitelji, interesne skupine, organizacije, zajednice, mree, kulture, drutvene sustave
(trita, vlade) te ovjeanstvo kao cjelinu. [Nenad Prelog, Kolektivna inteligencija, 2013].

2.2 Kolektivna inteligencija
Pojam kolektivne inteligencije moemo definirati kao sposobnost neke skupine da pronalazi
bolja rjeenja za probleme, nego to to rade neki pojedini lanovi. [Wikipedija: Kolektivna
inteligencija]
Jedan od zadataka kolektivne inteligencije je da pronae odgovore na razna pitanja. Meu
ostalima tu se nalaze pitanja o nainu koritenja informacijskih tehnologija za poveanje
kapaciteta rjeavanja problema, pitanja o imbenicima koji imaju ulogu kod nastanka
fenomena kolektivne inteligencije, koje su pozitivne, a koje negativne uloge kod tih
imbenika, te pitanja o nainu kvantificiranja kolektivne inteligencije.
Postoji nekoliko vrsta kolektivne inteligencije meu kojima se nalaze (Prelog (2013),
Kolektivna inteligencija):
3

Reflektivna
Strukturalna
Evolucijska
Informacijska
Protona
Statistika


2.1. Reflektivna kolektivna inteligencija
Reflektivna kolektivna inteligencija predstavlja oblik inteligencije kod koje skupina ljudi
zajedno razmilja, pronalazi ideje, stvara rjeenja i gradi mentalne modele

2.2. Strukturalna kolektivna inteligencija
Strukturalna kolektivna inteligencija je ona inteligencija kod koje su sustavi u drutvu graeni
na nain da podravaju inteligentno ponaanje cjelokupnog sustava, kreativnost, te slobodno
kretanje informacija.

2.3. Evolucijska kolektivna inteligencija
Evolucijska kolektivna inteligencija temelji se na uenju. Svi ekosustavi i kulture temelje se
na obrscima odnosa koji su funkcionirali kroz mnoga razdoblja. Rije je o obrascima koji su
evoluirali i ugradili mudrost koja se esto koristi.

2.4. Informacijska kolektivna inteligencija
Informacijska ili komunikacijska kolektivna inteligencija predstavlja nam odreeni tok
informacija i njihovu rasprostranjenost, samim time i dostupnost drugima na razliitim
4

mjestima i u razliito vrijeme. Ovaj oblik omoguen je u prolom stoljeu
telekomunikacijskom i raunalnom tehnologijom.

2.5. Protona kolektivna inteligencija
Protona ili meusobno prilagodljiva kolektivna inteligencija je ona inteligencija kod koje
granice izmeu osoba nestaju.

2.6. Statistika kolektivna inteligencija
Vrsta kolektivne inteligencije koja je orijentirana prema skupini ili masi. to je vea grupa
ljudi, vea je vjerojatnost da emo doi do rjeenja odreenog problema koji nam je zadan.

5

3. Upravljanje znanjem i kolektivna inteligencija

Upravljanje znanjem i kolektivna inteligencija su dva pojma koja su meusobno
povezana. Pa tako moemo rei da djelovanje kolektivne inteligencije premauje ukupno
djelovanje svih pojedinaca u kolektivu zajedno. [Zara O. Managing Collective Intelligence]
Rije kolektiv odnosi se na bilo koju cjelinu koja je sastavljena od nekih drugih cjelina.
Kolektivnu inteligenciju smo ve ranije definirali kao sposobnost neke skupine ljudi da
pronalazi odgovore na razna pitanja pomou kojih dobivamo rjeenje odreenog problema.
Kolektivna inteligencija proizlazi iz kapaciteta svih oblika kolektivnih sustava.
Ona svoje temelje pronalazi u znanju, kreativnosti, odnosno sinergiji izmeu njih.
Upravljanje znanjem ili menadment znanja odnosi se na niz aktivnosti koje su usmjerene na
strategiju i taktiku razvoja znanja kroz obrazovanja i obuku. Svrha upravljanja znanjem je ta
da se efektivnom upotrebom znanja stvori vrijednost neke organizacije. Velik doprinos u
razvoju upravljanja znanjem dala je sociologija na nain da je dala mikro i makro perspektivu
na upravljanje znanjem. Moemo rei da se upravljanje znanjem sastoji od 3 stvari, a to su
upravljanje informacijama, upravljanje kvalitetom i upravljanje ljudskim kapitalom i
resursima. [Zara O. Managing Collective Intelligence]
Iz svega ovoga moemo zakljuiti da je svrha kolektivne inteligencije da trai odgovare na
postavljena pitanja, dok za upravljenje znanjem moemo rei da je to kapitalizacija, tj.
prikupljanje i dijeljenje znanja.





6

3.1. Primjer

Na primjeru neurona u mozgu moemo objasniti ulogu kolektivne inteligencije.
Iz biologije smo uili kako naa inteligencija ovisi o broju neurona u naem mozgu,
genetskom nasljeu, te o ukupnom broju veza izmeu tih neurona i znanju koje smo prikupili
od naeg roenja. Isto tako kao i kod ljudi, metaforiki je sve isto i kod organizacija.
Organizacije trebaju raditi na poveanju veza izmeu svojih neurona i koliine informacija
koje posjeduje. U organizaciji ljudi predstavljaju neurone. to je vie ljudi, vea je interakcija,
vea raznolikost, i to sve na kraju dovodi do vee inteligencije. Kako to funkcionira moemo
vidjeti na sljedeoj slici


Slika 3.1.1 Primjer uloge kolektivne inteligencije (Izvor:
http://img638.imageshack.us/img638/3039/a205005mt8.jpg, dostupno 6.6.2014)

7

4. Faktori utjecaja na kolektivnu inteligenciju
Kvaliteta predmeta kolektivne inteligencije ovisi u potpunosti o njezinim kreatorima.
Meutim brojni faktori se promatraju i postaju predmet na koji se pokuava utjecati kako bi se
pospjeio razvoj a u isto vrijeme se uzimaju u obzir i oni koji osporavaju razvoj kolektivne
inteligencije. [MIT Scripts, 2012].

4.1. Faktori poveanja kvalitete

Razvoju kolektivne inteligencije kroz vrijeme pridonijeli su pojedinci sa svojim znanjem i
iskustvom, o kvaliteti ovoga fenomena u nekim sluajevima moe se diskutirati, meutim
pridravanjem nekih pravila i uzimanjem u obzir sljedeih faktora, kvaliteta nastajanja
kolektivne inteligencije je poveana.
Nejednakost sudionika: razliitost sudionika koji stvaraju kolektivnu inteligenciju pridonosi
kreiranju cijelosti neke ideje iz razloga jer se gleda na istu stvar sa razliitih podruja.
Ukoliko se dogodi i greka recimo u informacijama na nekom sustavu dostupnom putem
Web-a, razliit stupanj znanja e omoguiti da se ta greka otkloni, to vie ljudi sudjeluje
manja je ansa da neto bude pogreno.
Neformalna struktura: prema istraivanjima vezanim uz ovo pitanje, dolo je se do
zakljuka da je neformalna struktura u veom mjeri odgovarajua za stvaranje kolektivne
inteligencije nego formalna. Razlog tomu je generiranje inovativnih i odgovarajuih rjeenja u
dinaminom okruenju kao posljedica odsustva pritiska koji se pojavljuje zbog kontrole
vodeeg lica formalne strukture.
Izraena komunikacijska struktura: prema istraivanju o kreiranju predmeta kolektivne
inteligencije, zakljueno je da poveana komunikacija uzrokuje pro aktivno ukljuenje i
sudjelovanje jo veeg broja sudionika koji pronalaze motiv i prepoznaju podruje kojem i oni
mogu pridonijeti.
8

Poticaj za doprinos: ovisno o kojim programima se radi, ako je krajnji cilj istog zarada, onda
se obino za doprinos pojedinca daje neka novana nagrada. Kako bi pojedinci vie
sudjelovali potrebno je imati neku dodatnu motivaciju, to esto moe biti neki povlateni
pristup informacijama na Web stranici ukoliko se pridonese nekim svojim sadrajem, isticanje
zahvalnosti za doprinos i sl.

4.2. Faktori oteavanja razvoja kvalitete

Utjecaj drugih sudionika: jedna od pojava ove vrste koja negativno utjee na kvalitetu jest
grupno razmiljanje, u smislu da pojedinac iznese argumente koji se ine neosporivi, a ostatak
nedvojbeno prihvati argumente bez razmiljanja o drugim moguim idejama.
Grupna polarizacija: odnosi se na sklonosti grupe ka donoenju odluka koje su ekstremnije
od onih koje bi pojedinac donio bez utjecaja drugih.
Kulturoloke prepreke: teorija koja govori da ivljenje razliitih kultura uzrokuje razliite
poglede na stvari iz tog razloga je teko postii suradnju i pridonijeti postojeem radu uz
odreenu tematiku.
Implementacijski problemi: s obzirom da bi dolo do kvalitetne kolektivne inteligencije,
potrebno ju je kreirati due razdoblje. Tijekom tog dugog razdoblja dolazi do znatnog
napretka i izmjene tehnologije, pa se javljaju problemi uz prilagodbu i praenje tehnologije uz
ouvanje postojeih prikupljenih informacija.

Kao to smo ve napomenuli na poetku poglavlja, pri doprinosu razvoju kolektivne
inteligencije bitno je uzeti u obzir i raditi na faktorima koji poveavaju kvalitetu imajui na
umu korisnost za pojedinca koje e razvijati svoje znanje na temelju toga. Jednako tako vano
je imati na umu i faktore koji smanjuju kvalitetu kako ne bi realizirali neki od primjera loe
prakse.

9

5. Web 2.0
U uvodu je spomenuta posebna razina kolektivne inteligencije do koje je dolo razvojem
informacijskih tehnologija. Sve informacije su dostupne na jednom mjestu i svi korisnici
imaju mogunost u dijeljenju znanja. Aplikacije koje to omoguuju oznaene su kao Web 2.0
tehnologija. Klasini primjeri te vrste tehnologije su: drutvene mree, wiki sustavim, blogovi
itd. [Dawn G. Gregg, 2010].

5.1. Dizajniranje
Jedan od osnovnih zahtjeva koji se namee razvojnom timu jest razliita perspektivna na
mogunost koritenja aplikacije na kojoj se radi, vizualizacija te na koji nain povezati grupe
kako bi rezultirali sa to veim dijeljenjem znanja.
Prema lanku Dawn G. Gregg, sedam svojstava koje bi trebala imati ova vrsta aplikacije su:
- Jasan prikaz raspodjele domena: korisnici ovih aplikacija imaju razliite potrebe za
postojeim informacijama i razliita podruja znanja koja ele podijeliti. Iz tog razloga
u aplikaciji treba biti jasno prikazana podjela podruja kojoj postojee informacije
pripadaju.
- Korisnici poveavaju vrijednost: krajnja svrha ove vrste aplikacije jest da korisnici
dijele, evaluiraju i koriste postojei sadraj odnosno informacije. to je vee korisnika
koji sudjeluju u realizacije primjene aplikacije, to je vrijednost i kvaliteta sadraja
vea.
- Podaci su kljuni: ovisno o kvaliteti i relevantnosti podataka dostupnih preko ove vrste
tehnologija korisnici zakljuuju o kvaliteti i vrijednosti same aplikacije.
- Olakano prikupljanje podataka: prikupljanje podataka moe biti jako spor proces jer
korisnici ne vide svoju vrijednost od toga. Zbog toga je vano dati im dodatnu
motivaciju ili koristiti tehnike koje ih potiu na to. Funkcionalnost bi trebala
omoguiti lagano dijeljenje postojeeg materijala i kreiranje novog kako bi pridonijeli
vrijednosti sadraja.
10

- Olakan pristup podacima: jednako kao i prikupljanje podataka, pristupa podacima je
neophodan za veliku korisnost aplikacije. Sadraj bi se trebao lako pronai zbog
raspodijele po domeni.
- Omoguen pristup sa razliitih ureaja: bilo da se radi o mobilnim ureajima,
laptopima ili stolnim raunalima, aplikacija bi trebala biti prilagoene, jer razliiti
ureaji znae razliite korisnike to omoguava dobivanje razliitih informacija.
- Mogunost nadogradnje: tehnologija je jo uvijek u velikom razvoju i dananja
tehnologija kroz par godina e ve zastarjeti. Kako bi sustavi postojao i omoguavao
formiranje kolektivne inteligencije bitna je mogunost njegove nadogradnje.
Jo neki od karakteristika ove vrste tehnologija su (Carnet, 2009):
web kao platforma korisnici aplikacije mogu koristiti u potpunosti kroz web
preglednik,
korisnici su ti kojima podaci na nekoj stranici pripadaju i koji nad njima imaju
kontrolu,
arhitektura weba potie korisnike da i oni, tijekom koritenja, doprinesu nekom web
sadraju ili aplikaciji, za razliku od jake hijerarhije i kontrole pristupa tipine za
aplikacije u kojima sustavi kategoriziraju korisnike na razliite razine pristupa i
funkcionalnosti,
neki aspekti drutvenog umreavanja,
unaprijeena grafika suelja u odnosu na tzv. Web 1.0.


5.2. Primjeri Web 2. 0 tehnologija
Dva najpoznatija primjera kolektivne inteligencije u praksi su Wikipedia i Google. Korisnici
diljem svijeta pridonose razvoju i poveanju kvalitete informacija dostupnih putem
spomenutih bez da su i svjesni toga. Google koristi upite milijuna korisnika i njihov odabir
pojedine web stranica kako bi generirao to toniji odgovor na postavljeni upit u trailici i
kako bi mogao na temelju toga ponuditi drugom korisniku izvor koji su koristili korisnici prije
njega.
11

Wikipedia je stvorena od strane tisuu autora razliitih lanaka, dijeljenjem i malog dijela
znanja autori su stvorili najveu enciklopediju na svijetu. Najzanimljivija stvar od svega je da
se sistem pisanja na dobrovoljnosti nije oteo na kontroli s obzirom da svatko moe ureivati i
dodavati sadraj.
Ikako postoje mnogi alati za kreiranje i pridonoenje kolektivnoj inteligenciji, ne postoji teza
zato alati ovog tipa jako dobro funkcioniraju iako se na poetku predvialo da nee oivjeti
zbog potrebnog besplatnog sudjelovanja, a ne samo koritenja postojeih iformacija.

5.3. Odluivanje koritenjem Web 2.0 tehnologija
Kompleksnost donoenja odluka je vjerni pratitelj ovjeanstva, zahvaljujui internetu i svim
dostupnim informacijama razumijevanje okoline je postalo znatno lake. Razni programi
omoguavaju prikupljanje informacija o korisnicima, potencijalnim kupcima, partnerima i
drugima, ali i dalje postoji sloenost donoenja odluka vezano uz spomenute.
Poduzea nastoje pronai jednostavniji nain donoenja odluka, koritenjem Web 2.0
tehnologija i ukljuivanjem vee skupine ljudi u proces odluivanja traei povratne
informacije putem drutvenih mrea, kolaborativnih programa kako bi doli do mudrosti
skupine. [E. Bornabeu, 2009].
Neki od smjernica prema lanku E. Bornabeu-a kako bi poduzee trebalo koristiti Web 2.0
tehnologije u odluivanju poinju sa savjetom da se najprije odabere podruje problematike.
Nakon to je se definirao okvir unutar kojeg postoje problemi potrebno je generirati mogue
alternative odnosno izbore rjeenja. Za svako mogue rjeenje trae se informacije koje idu u
njegovu korist ili protiv. Prednost koritenja kolektivne inteligencije u tom podruju je
razliitost miljenja i perspektiva razliitih ljudi koji su ukljueni u evoluiranje moguih
rjeenja. Nain na koji se realizira koritenje kolektivne inteligencije jest u vidu objava
problema na Web stranicama, a posjetitelji iste mogu predloiti rjeenje.
Kada je rije o prikupljanju rjeenja od razliitih skupina, iznenaujue je, ali esto na
stranicama za predlaganje rjeenja, najbolje rjeenje doe od osobe koja se ne bavi tim
podrujem, iz tog razloga vano je da se nastoji obuhvatiti to iri spektar zanimanja ljudi.
12

Kako bi se uspostavila ravnotea inovativnih rjeenja i postojeeg iskustva, bitno je ukljuiti
vlastite zaposlenike u proces donoenja odluka. Jedna od moguih opcija koje pruaju
aplikacije ove vrste jest omoguiti interakciju sudionika koji predlau rjeenja, kako bi
nadograivali i komentirali meusobne ideje.
Izazovi koji se mogu pojaviti pri takvom nainu prikupljanja informacije jest oteana kontrola
objava na Web stranicama namijenjenim u tu svrhu kako ne bi rasprava otila u krivom
smjeru, te kako bi sadraj ostao primjeren tematici. Jo jedan od izazova javlja se u obliku
vaganja kome e se dati vea prednost, iskustvu ili inovativnim idejama od stranaca. Prije
svega, koja e biti motivacija za pridonoenje raspravi o moguem rjeenju za probleme neke
firme. Velika je vjerojatnost da e se morati osigurati neka nagrada ili priznanje za sudionike
kako bi bili motivirani za pridonoenje.
Bez obzira na razliite izazove, mogunosti koritenja ove vrste aplikacija su velika prednost
za poduzea. Dobivanje povratnih informacije od ire skupine ljudi i velikog broja
perspektiva neiscrpan je izvor novih ideja i razliitih rjeenja koja jedino jo preostaju da se
realiziraju.


13

6. Kolektivna inteligencija kod ivotinja

Promatrajui ivotinje i njihovu inteligenciju, esto sami sebi postavljamo pitanje da li su
ljudi toliko razliiti od ivotinja.
Kada govorimo o inteligenciji, radi se o sposobnosti uenja u prirodi koja moe rezultirati iz
prilagodbe novim situacijama ili promjenama u okoliu. Sposobnost koritenja inteligencije
nemaju sve ivotinje. Mnogi sisavci i ptice mogu se uzeti za primjer koritenja inteligencije
koja im je sasvim dovoljna za prilagodbu i preivljavanje u okoliu. [Biologija.hr
ivotinjska inteligencija]
Mnoge ivotinjske vrste koriste razliite alate koji im pomau i potrazi za hranom i ostalim
aktivnostima. Vrlo razvijenu inteligenciju imaju primati poput impanza koje koriste grane s
kojima vade mrave iz mravinjaka. impanze su poznate i po izradi koplja na nain da lome
vrh grane i otre zubima vrh grane.


6.1. Primjeri kolektivne inteligencije kod ivotinja

Za prvi primjer kolektivne inteligencije kod ivotinja odluio sam uzeti mravlje kolonije.
Mravi u mravinjaku tvore jednu tijesno povezanu zajednicu u kojoj se mravi meusobno
raspoznaju pomou mirisa. Zanimljivo je i to da se mravi iz jednog mravinjaka odnose
neprijateljski prema mravima iz drugog mravinjaka. Kolonija mrava sastoji se od puno
podzemnih komora koje su povezane tunelima.
Mravi imaju savrenu raspodjelu rada. Legija radnika nosi sitne dijelove prljavtine u eljusti
i polae ih u blizini kolonije i na taj nain se gradi mravinjak. Svaka kolonija ima najmanje
jednu kraljicu koja lijee jajaca. Za ta jajaca se takoer brinu mravi radnici koji imaju
zadatak pribaviti hranu. Radnici su rasporeeni na raznorazne poslove, od granje mravinjaka,
14

pronalaska hrane, obrane mravinjaka od nepoeljnih posjetitelja i sl. Zanimljivo je i to da
mravima radnicima nitko ne zapovijeda, radnici ne rade stalno isti posao nego s vremenom
mijenjaju poslove.
Mravi posjeduju samoorganizirani sustav, dakle miljuni mrava u koloniji funkcioniraju bez
ikakve uprave, oni su timski igrai, funkcioniraju samo zajedniki. Moemo zakljuiti da
mravi kao pojedinci nisu pametni, ali kao kolonija brzo i uinkovito reagiraju na svoj okoli.


Slika 6.1.1. Inteligencija roja mravi
(Izvor: http://www.svijetokonas.net/wp-content/uploads/2011/03/mravi.jpg, dostupno 6.6.2014)

15

Kao drugi primjer navest u ribu strijelac (archer fish). Ova riba ivi u mangrovim umama
gdje se hrani s kukcima koje nije lako skinuti s grana koje se nalaze iznad vode. Riba stvara
snaan mlaz koji je est puta jai od snage koju ta riba moe proizvesti svojim miiima.
Kako riba nastavlja izbacivati vodu, brzina mlaza se poveava. Mlaz postaje sve snaniji i to
omoguuje izuzetno snaan vodeni udar koji udara i rui kukca koji se nalazi na grani.



Slika 5.1.2. Archer fish
(Izvor: https://encrypted-tbn1.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcTp_dzgJUep0qV-ByRrHPtoI30-
x9mkioO1h6utq4Ekzl_Z1egOWPkbJQ, dostupno 6.6.2014)


16

7. Svijest kao mjera kolektivne inteligencije

Ako razmiljamo o svijesti kao sposobnosti da budemo svjesni vanjskog okruenja i nae
prisutnosti u njoj, jedna od prednosti kolektivne inteligencije bila bi poveana svijest vie
elemenata naeg okruenja i ireg kruga potencijalnih opcija kako komunicirati s njim.
Jedno od podruja s kojim se znanstvenici i mislioci najvie bore je objanjenje kako nastaje
svijest. I doli su do zakljuka da je svijest fenomen koji proizlazi iz interakcije s relativno
jednostavnim elementima. U sluaju ljudskog mozga je kolektivna interakcija neurona. Ljudi
su kao neuroni, to ih je vie to su pametniji. U sluaju konice je kolektivna interakcija svih
lanova konice. A klju kako kolektivna inteligencija poveava svijest je misterij sinapse.
[Handbook of Collective Intelligence]

7.1. Vanost sinapse u stvaranju svijesti

Ovdje se sinapse ne odnose iskljuivo na neuralnu strukturu, to je metafora za vei
fenomen promjene podataka stanjem kao to se prenosi iz jedne jedinice u drugu. Najbolja
definicija sinapse bi bila da je to svaka toka na kojoj se podaci mijenjaju u medij koji je
sifriran. Vanost sinapse su prouavali mnogi mislioci, a ipak je najei element u bilo
kojem svjesnom sustavu. Primjer sinapse bi mogao biti tvrdi disk raunala, tj. veza tvrdog
diska i njegova veza s raunalom. Neki od primjera sinapse su:

Elektrokemijski podaci u mozgu prevedeni u govor ili pisanje prije pretvorbe u
elektrokemijske podatke u drugom mozgu
Elektrokemijski podaci u pelama prevedeni u kretanje prije pretvorbe u
elektrokemijske podatke ifriranih u drugim pelama
Mravlje poznavanje izvora hrane pretvoren u kemijske tragove koje prikupe
ostali mravi
17


Kljune karakteristike sinapsi koje bi mogle dovesti do stvaranja svijesti su:
Kanjenje u vremenu
Dvosmislenost novo ifriranih podatka
Sposobnost novog oblika podataka za poticanje viestrukih receptora u sinapsi
s odailjanjem jednog
Potencijal za odailjanje iz vie ulaznih izvora podataka kako bi ojaali ili
oslabili reakciju receptora

Kolektivna inteligencija poveava svijest oboje lanova i grupe u cjelini, a ne samo
udruivanjem vie podataka, nego eksponencijalnim poveanjem broja, i ponekad kvalitetom
sinapsi u sustavu. [Handbook of Collective Intelligence]

7.2. Mjerenje svijesti

Mjerenje svijesti kolektivne inteligencije moe biti mjereno sa:
Brzinom koja detektira promjene u vanjskom okruenju svojih lanova
Raznolikosti moguih rjeenja koje se postavljaju u okviru sustava
Kvalitetom opcija izabranih kao odreen stupanj do kojeg rjeenja doputaju
svojim lanovima da napreduju [Handbook of Collective Intelligence]



18

7.3. Predvianje razine svijesti

Tvrdi se da svijest kolektivne inteligencije sustava ili zajednice moe biti predvien
gledanjem sinapsi koje ga dre zajedno prema sljedeim kriterijima:

Gustoa sinapsi
Intenzitet ispaljivanja
Sinaptika receptivnost

Gustoa sinapsi nam govori koliko receptora dolaze zajedno u odreene sinapse.
Intenzitet ispaljivanja govori kako su reaktivni emiteri na razne vanjske podraaje.
Sinaptika receptivnost nam govori kako brzo i energino receptori reagiraju na podraaje
pokretanjem akcije i postavljanjem emitera u druge sinapse. [Handbook of Collective
Intelligence]

19

8. Mjerenje kolektivne inteligencije

Steiner predlae da se izvedbena skupina moe mjeriti u odnosu na neku referentnu
vrijednost, tako da se moe klasificirati kao gubitak ili dobitak procesa. Za Steinera izvedbena
grupa ovisi o vrsti zadatka koja moe biti djeljiva, optimizirana ili kombinirana. Kombinirani
se mogu jos podijeliti na neke faktore:

Zbrojni tip
Kompenzacijski tip
Konjuktivni tip
Disjunktivni tip
Trans aktivna memorija
Vodstvo tima
Trening
Stres

Zbrojni tip prema Ringlemanu izvjeuje koliko tona mogu ljudi povui koristei ue.
Izvjeuje kako nije udno da grupa moe povui veu teinu nego sam pojedinac, ali
interesantno je da kada svaki pojedinac povue manje i teina se vraa na veliinu grupe. To
se povezuje sa gubitkom koordinacije, ljudi vuu u razliito vrijeme, i gubitak motivacije.

Kompenzacijski tip s okree prema tome da se izvedba poveava sa veliinom grupe. Prema
Tzineru i Edenu sposobnost i motivacija imaju kompenzacijske uinke.

Konjuktivni tip govori o tome da je to izvedba najslabijeg lana, pa veliina grupe reducira
izvedbu grupe. Ako manje vjeti ljudi poveaju napor, uinak grupe se poveava.
20

Disjunktivni tip govori da veliina grupe poveava uinak grupe. Prema Tayloru i Faustu su
etiri osobe bolje od dva para po dvoje osobe, ali su bolji nego osobe kao pojedinci.

Trans aktivno sjeanje nam govori da osobe koje sastavljaju tranzistorski radio, grupe koje
prolaze obuku zajedno bolje razvijaju trans aktivno sjeanje. Ukazuje se na to da se bolje
trans aktivno sjeanje moe postii kroz grupni trening fokusiran na kompetencije lanova,
umjesto nego na identifikaciju grupe ili motivacije.

Vodstvo tima tvrdi da lideri mogu uoiti razliku izmeu uspjeha i neuspjeha, zato jer oni
znaju kakav je stvoren tim i kako je strukturiran i voen. Prema tome se takoer zna da lideri
esto donose odluke.

Trening se vodi prema tome da se grupe koje se posloe bolje prepoznaju i implementiraju
znanje, kao to je davanje izriitih uputa da se podijele informacije i iskoristi strunost,
dobivanje povratnih informacija, odnosno ulaganje u zajedniki rad.

Stres ima invertirani U-oblik odnosa s izvedbom, tj. kako se pojedinci prilagoavaju na stres
tako se kvaliteta izvedbe pomie udesno. Unutar grupe s razliitim miljenjima su odbaene s
pritiskom vremena, dok su one koje prihvate stres prihvaene. [Handbook of Collective
Intelligence]

21

9. Loe strane

Kod loih strana naveo bih lou stranu u odluivanju. Znai kolektivna inteligencija je
loa za bitne odluke. Prema istraivanju
1
amerikih strunjaka sa Princeton sveuilita, koji
su koristili razne simulacije, ustanovljeno je kako veliina grupe utjee na sposobnost
odluivanja. Prema tom istraivanu ispostavljeno je da to vie ljudi sudjeluju u procesu
odluivanja, vei su izgledi za to da krajnji rezultat bude lo. Istaknuto je i kako je bolje da su
grupe kod odluivanja manje, tj. grupe od 5-20 pojedinaca. Kod takvih grupa se donose
najbolje odluke te se najbolje proue dobivene informacije.

Jo jedan primjer loe strane kolektivne inteligencije je izmiljena vrsta Borg
2
iz
serijala Zvjezdane stane. Razvili su se u delta kvadrantu. Borg je u poetku bio humanoidna
vrsta. Ali su tijekom vremena uz pomo napredne tehnologije povezivali svoje umove u jednu
mreu koja se naziva Borg kolektiv. Borg je skupina bia koja dolaze u kolektiv asimilacijom
i tako se razvijaju. Asimilirana bia gube svoju individualnost. Cilj im je asimilirati to vie
vrsta te postii savrenstvo, a time i razvijaju svoju tehnologiju da bi bili najnaprednija vrsta.
Borg je dijelom kiborg, a dijelom humanoid, ali ipak androide smatraju primitivnima. Borg na
sebi imaju neto kao titove pomou kojih imaju sposobnost adaptacije oruja. Tim
kolektivom upravlja matica, tj. njihova Borg kraljica koja donosi red u milijunima glasova
kolektivnog uma. Kraljica govori u ime svih njih, ona sebe predstavlja u jednini, dok ostali
povezani u kolektivu govore u mnoini. Kraljica govori u ime kolektiva i ona je njihova voa.
Dok bi kraljica bila unitena, ona je odmah zamijenjena drugom.


1
http://mondo.rs/a685811/Magazin/Lifestyle/Kolektivna-inteligencija-glupa-za-bitne-odluke.html
2
http://sector023.host.sk/index.php?action=borg
22


Slika 9.1. Borg
(Izvor: http://mbtimetraveler.com/2013/03/02/the-borg-are-here/)

23

10. Umjetna vs kolektivna inteligencija

Pojavom raunala i razvojem dolo je do otvaranja brojnih moguni primjene raunala. Ljudi
su poeli primjenjivati inovativnost, svoju matu, ali istovremenom ih je bilo i strah raunala.
Razvojem raunala ljudi su poeli i razmiljati to sve raunalo moe i koje su njegove
mogunosti. Ljudi su ak i poeli razmiljati stavljanjem svojeg mozga u raunalo, poto
raunalo moe istovremeno procesuirati veliku koliinu podataka. Ali nisu se svi sva time
slagali, neke je bilo toga i strah, a neki su u tome vidjeli raunala koja sam razmiljaju i ue
nove stvari te obrauju u sekundi veliku koliinu podataka. Puno ljudi je tu vidjelo nadu, jer
uz takva super raunala ljudi ne bi skoro nita morali raditi, ali tu dolazi i do toga da ljudi
slono naprave takva raunala, raunala preuzmu kontrola svega i moglo bi doi do
istrebljenja ljudi. Ipak danas ve i postoje takvi sustavi, kao npr. pretraiva Google koji
predvia naa pretraivanja i ve unaprijed zna koje rezultati bi mi htjeli. Znai naom
povijesti pretraivanja se koristi Google koji predvidi koje bi mi rezultate htjeli. To je i u
veini sluajeva super, ali u nekim sluajevima pretraivanja dolazimo do naih rezultata
tekom mukom. Takoer ima jo primjera umjetne inteligencije npr. kod Apple-a kao to je
razgovaranje s mobilnim telefonom. Pojavom umjetne inteligencije uvijek se pitamo da li e
raunalo moi razmiljati kao ovjek, moe li raunalo razviti svoju vlastitu inteligenciju i
slina pitanja. Danas je umjetna inteligencija svagdje prisutna, makar ne u tolikoj mjeri kao
npr. u filmu Univerzalni vojnik, gdje ljudi naprave toliko napredno raunalo s umjerenom
inteligencijom da se to raunalo okree protiv ljudi i eli ih istrijebiti. Danas nam vie nije
uope teko zamisliti da umjetna inteligencija zamijeni kolektivnu inteligenciju, da e u
budunosti postojati strojevi koji nee razmiljati bolje od nas, ve budunost u kojoj emo
strojevima dopustiti da razmiljaju umjesto nas. [Boris Rui, umjetna vs kolektivna
inteligencija, 2011.]

24

11. Zakljuak
Kroz opisane sluajeve, vidimo da kolektivna inteligencija se namee intuitivno, ali da ju je
ipak do neke granice mogue kontrolirati i njezin razvoj voditi u odreenom smjeru. S
obzirom na obujam primjene i uenja iz sadraja kreiranog kolektivnom inteligencijom od
strane studenata, trebalo bi se davati vei poticaj za ukljuivanje istih kroz nastavni program.
Samim time i studenti bi stvarali osjeaj za vanost pridonoenja odreenoj temi u koju se
razumiju, razvoju postojeih i ostavljanju svog doprinosa kako bi budue generacije lake
usvajale gradivo i imale dodatni poticaj za nastavak razvijanja predmeta kolektivne
inteligencije.


25

12. Literatura

1. Dawn G. Gregg (2010). Desining for Collective Intelligence
2. Eric Bornabeu (2009). Decisions 2.0: The Power of Collective Intelligence. Dostupno
23.5.2014. na: http://sloanreview.mit.edu/article/decisions-20-the-power-of-collective-
intelligence/
3. CARNet pojmovnik, dostupno 23.5.2014 na:
http://www.carnet.hr/tematski/drustvenisoftver/pojmovnik
4. MIT Scripts, dostupno 23.5.2014 na : http://scripts.mit.edu/
5. Biologija.com Inteligencija ivotinja, dostupno 6.6.2014 na:
http://biologija.com.hr/modules/AMS/article.php?storyid=8488
6. Kolektivna inteligencija, dostupno 6.6.2014 na:
http://demo.telenovo.com/uploads/groups_bull/files/30/decision%202.0.pdf
7. Zara O. Managing Collective Intelligence. Dostupno 6.6.2014 na:
http://www.axiopole.com/pdf/Managing_collective_intelligence.pdf
8. Maja Mataric. Desining Emargent Behaviors: From local Interaction to Collective
intelligence. Dostupno 6.6.2014 na: http://www.google.hr/books
9. Nenad Prelog (2013), Kolektivna inteligencija. Dostupno 7.6.204 na:
http://www.scribd.com/doc/222106012/Kolektivna-Inteligencija-14
10. http://www.tportal.hr/scitech/tehno/158976/Umjetna-vs-kolektivna-inteligencija.html,
dostupno 7.6.2014.
11. http://scripts.mit.edu/~cci/HCI/index.php?title=Main_Page, dostupno 6.6.2014.
12. http://mondo.rs/a685811/Magazin/Lifestyle/Kolektivna-inteligencija-glupa-za-bitne-
odluke.html, dostupno 6.6.2014.
13. http://sector023.host.sk/index.php?action=borg, dostupno 6.6.2014.