Sinkroni I Asinkroni Strojevi Milica Pužar

UDBENICI TEHNIKOG VELEUILITA U ZAGREBU
MANUALIA POLYTECHNICI STUDIORUM ZAGRABIENSIS
IVAN MANDI
VESELKO TOMLJENOVI
MILICA PUAR
SINKRONI I ASINKRONI
ELEKTRINI STROJEVI
ZAGREB, 2012.
Nakladnik
Tehniko veleuilite u Zagrebu
Elektrotehniki odjel
Autori
prof.dr.sc. Ivan Mandi
mr.sc. Veselko Tomljenovi, v.predava
mr.sc. Milica Puar, v.predava
Recenzenti
prof.dr.sc. Ivan Gaparac
doc.dr.sc. eljko Hederi
Objavljivanje je odobrilo Struno vijee Tehnikog veleuilita u
Zagrebu, odlukom broj: 1329-1/12 od 23.10.2012. godine.
Udbenik
ISBN 978-953-7048-26-6
Predgovor
Ovaj je udbenik namijenjen studentima strunog studija elektrotehnike i
obuhvaa gradivo iz sinkronih i asinkronih strojeva za kolegij Elektrini
strojevi II. Uvodni dio za ovaj kolegij predstavlja gradivo obuhvaeno
kolegijem Elektrini strojevi I koje je sadrano u knjizi Wolf, R.: Osnove
elektrinih strojeva [1], pa stoga smatramo da je i dalje ta knjiga
neophodna za elektrine strojeve. Ona sadri i dio gradiva o sinkronim i
asinkronim strojevima za kolegij Elektrini strojevi II, ali u ovom novom
udbeniku je proireno gradivo o vrstama, karakteristikama i ispitivanju
elektrinih strojeva. Pritom je teorijski pristup zadran slian kao u
navedenoj knjizi prof. Wolfa. Oznake su veim dijelom uskla ene s IEC
preporukama.
Autori
SADRAJ
1.
UVOD
1.1.
1.2.
OSNOVNI POJMOVI
VRSTE ELEKTRINIH STROJEVA
2.
SINKRONI STROJEVI
2.1.
2.2.
2.3.
2.4.
2.5.
2.6.
OSNOVNA OBILJEJA
VRSTE SINKRONIH STROJEVA
IZVEDBE SINKRONIH STROJEVA
UZBUDNI SUSTAVI
OSNOVNI PODACI SINKRONIH STROJEVA
NAIN RADA
2.6.1. Vektorsko-fazorski dijagram

2.6.2. Prazni hod
2.6.3. Optereenje
2.6.4. Kratki spoj
2.6.5. Sinkrona reaktancija
2.6.6. Nadomjesna shema
2.6.7. Energetska ravnotea
2.6.8. Krivulja momenta
2.6.9. Utjecaj istaknutih polova
2.6.10. Utjecaj prigunog kaveza
2.6.11. Idealni i realni sinkroni stroj
2.6.12. Regulacija napona i frekvencije
2.7.
RAD NA KRUTOJ MREI
2.7.1.
2.7.2.
2.7.3.
2.7.4.
2.7.5.
2.7.6.
Ravnotea protjecanja
Ravnotea frekvencija
Utjecaj uzbude
Utjecaj momenta na osovini
Sinkroni motor
Sinkronizacija generatora na mreu
2.8.
ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE
2.8.1.
2.8.2.
2.8.3.
2.8.4.
2.8.5.
2.8.6.
2.8.7.
Ispitivanja pri gradnji

Karakteristika praznog hoda
Karakteristika kratkog spoja
Krivulje regulacije
V-krivulje
Pogonska karta
Udarni kratki spoj
1
1
4
7
7
8
11
18
19
20
23
28
30
32
35
37
39
42
44
50
50
52
53
55
57
57
58
59
62
65
65
67
69
71
74
76
79
3.5.
3.5.1.
3.5.2.
3.5.3.
3.5.4.
3.5.5.
3.5.6.
3.5.7.
3.5.8.
Ispitivanja tijekom proizvodnje

Ispitivanje u praznom hodu
Ispitivanje u kratkom spoju
Karakteristike optereenja
Mjerenje klizanja
Mjerenje momenta
Karakteristika momenta
Mjerenje zagrijavanja
3.6.
POKRETANJE I KOENJE ASINKRONIH STROJEVA
3.6.1.
3.6.2.
3.6.3.
3.6.4.
Pokretanje zvijezda-trokut
Pokretanje kolutnih motora
Koenje asinkronim motorom
Koenje istosmjernom strujom
3.7.
UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE
3.7.1.
3.7.2.
3.7.3.
3.7.4.
3.7.5.
Reverziranje
Viebrzinski motori
Upravljanje brzinom vrtnje promjenom otpora u rotorskom krugu
Upravljanje brzinom vrtnje promjenom napona
Upravljanje brzinom vrtnje promjenom frekvencije
3.8.
ASINKRONI GENERATOR
85
85
86
92
93
93
97
100
102
103
107
111
113
117
120
125
127
133
136
136
136
141
145
148
149
151
154
155
155
156
157
159
160
160
161
163
164
166
169
4.
5.
6.
POPIS OZNAKA
LITERATURA
KAZALO
171
184
185
3.
ASINKRONI STROJEVI
3.1.
3.2.
3.3.
3.4.
OSNOVNA OBILJEJA
IZVEDBE ASINKRONIH STROJEVA
OSNOVNI PODACI ASINKRONIH STROJEVA
NAIN RADA
3.4.1. Kliznokolutni motor s otvorenim rotorskim namotom

3.4.2. Okretno protjecanje mirnog rotora
3.4.3. Vrtnja rotora i klizanje
3.4.4. Nadomjesna shema rotora
3.4.5. Kruni dijagram rotorske struje i protjecanja
3.4.6. Ravnotea napona i protjecanja
3.4.7. Energetska bilanca
3.4.9. Karakteristika struje
3.4.10. Moment i karakteristika momenta
3.4.11. Podruja rada asinkronog stroja
3.4.12. Utjecaj rotorske impedancije na moment
3.4.13. Utjecaj viih harmonika
1.Uvod
1.
UVOD
1.1.
OSNOVNI POJMOVI
Elektrini strojevi su elektromehaniki ure aji koji slue za pretvorbu energije.

Prema smjeru pretvorbe energije dijele se na dvije vrste:
generatori i
motori.
Generatori su strojevi koji pretvaraju mehaniku energiju u elektrinu, dok
motori pretvaraju elektrinu energiju u mehaniku.
Izme u elektrinih generatora i motora nema nikakve principijelne razlike. I
jedni i drugi mogu pretvarati energiju u oba smjera: elektrinu u mehaniku i
mehaniku u elektrinu. To znai da generatori mogu pretvarati elektrinu
energiju u mehaniku, ali tada rade kao motori. Jednako tako i motori mogu
pretvarati mehaniku energiju u elektrinu, ali tada rade kao generatori.
Da li e neki elektrini stroj raditi kao generator ili kao motor, ovisi o nainu
uporabe. Ako stroju dovodimo mehaniku energiju preko osovine, on e raditi
kao generator (slika 1.1.a)). Ako pak stroju dovodimo elektrinu energiju, radit
e kao motor (slika 1.1.b)). Sama pretvorba se obavlja preko magnetskog polja.
Win
(mehanika
energija)
Win
(elektrina
energija)
(elektrina
energija)
GENERATOR
MOTOR
a)
b)
W
(mehanika
energija)
Slika 1.1. Pretvorba energije u elektrinom stroju

a) generator,
b) motor.
Pri pretvorbi energije je vaan odnos dovedene (primljene) i predane (korisne)

energije. Predana energija W je uvijek manja od primljene Win:
W < Win
(1.1.)
1. Uvod
Naime, kod svih strojeva se dio energije Wd troi u njima samima i pretvara u
toplinu (toplinska energija), dakle uvijek postoji:
Wd > 0
(1.2.)
Uslijed toga je korisna energija W, koja se dobije iz strojeva, uvijek manja od

dovedene Win upravo za iznos gubitka energije Wd:
W = Win Wd
(1.3.)
U prijelaznim reimima rada, pri promjeni elektromagnetskih i mehanikih

veliina, jedan dio energije Wacc se akumulira u stroju i moe se vratiti.
Me utim, u stacionarnom stanju, kad se uvjeti rada ne mijenjaju, nema
akumulirane energije:
Wacc = 0
(1.4.)
Prijelazni reimi rada su jako sloeni [5], i dalje se razmatraju uglavnom

stacionarna stanja.
U stacionarnom radu je umjesto energije prikladnije promatrati snagu. Jednako
kao za energiju vrijedi da je predana snaga P uvijek manja od primljene Pin za
iznos gubitaka Pd :
P = Pin Pd
(1.5.)
Ekonominost stroja se izraava omjerom predane i primljene radne snage koji

se naziva stupanj djelovanja ili korisnost stroja:
P
P
=
Pin P + Pd
(1.6.)
Zbog postojanja gubitaka u svakom stroju je stupanj djelovanja uvijek:
<1
(1.7.)
Rad svakog elektrinog stroja moe se analizirati primjenom tri temeljna zakona
elektrotehnike, a to su [1, 2, 3, 4]:
opi zakon indukcije (Faradayev zakon)
e=
d ( t )
dt
(1.8.)
zakon protjecanja (Ampereov zakon protjecanja)
H dl
(1.9.)
1.Uvod
zakon sile u magnetskom polju (Ampereov zakon sile na vodi u

magnetskom polju)
F = I l B
(1.10.)
Za pretvorbu je u elektrinom stroju potrebno relativno gibanje vodia, kojim

protjee elektrina struja, prema magnetskom polju. Stoga stroj uvijek ima jedan
pomini dio (rotor) koji se vrti i dio koji miruje (stator) [1].
Stator ine eljezna jezgra i namot, a smjeten je u kuite radi mehanikog
uvrenja. Rotor tako er ine eljezna jezgra i namot, a smjeten je na
osovinu. Veza izme u kuita statora i rotirajuih dijelova stroja ostvaruje se
pomou leajeva i leajnih titova. Prostor izme u statora i rotora je zrani
raspor.
Namoti elektrinog stroja se upotrebljavaju za:
stvaranje magnetskog toka (uzbudni namot) ili
induciranje napona (armaturni namot).
Oni mogu biti smjeteni na polovima ili u utorima eljezne jezgre. Vodii
namota i cijeli namoti moraju biti izolirani me usobno i prema eljezu. Namoti
imaju krajeve (izvode) dovedene do prikljune kutije radi prikljuka na
elektrinu mreu. Svrha vodia je da provode elektrinu struju, pa se stoga
izra uju od materijala koji imaju dobru elektrinu vodljivost. To su prvenstveno
bakar i aluminij, koji nisu najbolji vodii, ali su ekonomski najisplativiji.
Kao primjer su na slici 1.2. prikazani osnovni mehaniki dijelovi jednog manjeg
asinkronog motora [13] .
ventilator
ventilatorska
kapa
leajni
tit
rotor
leaji
leajni
tit
klin osovine
Slika 1.2.
stator
Osnovni mehaniki
dijelovi asinkronog
stroja
1. Uvod
Jezgre rotora i statora, osim to mehaniki dre namote, imaju zadatak

provo enja magnetskog toka. Zato se izra uju od feromagnetskih materijala koji
imaju dobru magnetsku vodljivost, a i potrebnu mehaniku vrstou da putem
osovine predaju (motori) ili primaju (generatori) mehaniku energiju. Trenje u
leajevima i trenje ventilatora (s rashladnim sredstvom) se suprotstavljaju vrtnji.
Njih zovemo mehanikim gubicima Pdmec, a dio su ukupnih gubitaka snage Pd.
Najvei dio gubitaka ine elektrini gubici u aktivnim dijelovima:
vodiima namota statora Pws,
vodiima namota rotora Pwr i
eljeznoj jezgri statora PFes ili rotora PFer.
Dielektrini gubici u izolaciji stroja se obino zanemaruju.
Ukupni gubici u stroju Pd trebaju biti to manji uglavnom iz ekonomskih
razloga. Preveliki gubici mogu prouzroiti prekomjerno zagrijanje koje moe
unititi stroj.
Svi navedeni gubici koji nastaju u strojevima se pretvaraju u toplinu, uslijed
ega se povisuje temperatura stroja. Budui da se dio snage koja ulazi u stroj
kontinuirano pretvara u toplini, stroj se mora kontinuirano hladiti. U tu svrhu se
redovito na osovinu stavljaju ventilatori koji pojaavaju strujanje zraka kroz
stroj ime se toplina djelotvornije odvodi. Kod veih strojeva je problem
hla enja vei, pa sustav hla enja moe biti sloeniji (na primjer hla enje
vodom).
1.2.
VRSTE ELEKTRINIH STROJEVA
Za rad na elektrinim mreama izmjeninog napona koriste se najvie sinkroni i

asinkroni strojevi, dok se za rad na istosmjernom naponu preteno koriste
kolektorski strojevi.
Posebnu grupu ine mali elektrini strojevi koji se mogu svrstati u jednu od 3
navedene grupe ili rade na nekom drugom principu.
Bitna je karakteristika sinkronih strojeva da im je brzina vrtnje rotora n jednaka
brzini vrtnje okretnog magnetskog polja to ga stvaraju statorske struje. Ta se
brzina naziva sinkronom brzinom stroja ns i odre ena je brojem pari polova
stroja p i frekvencijom napona napajanja f prema relaciji:
n = ns =
60 f
p
(1.11.)
1.Uvod
Frekvencija napona napajanja f jednaka je frekvenciji napona mree fL, ako je

stroj prikljuen direktno na mreu, ili openito, frekvenciji napona i struja u
statoru fs.
Kod asinkronih strojeva brzina vrtnje ovisi o optereenju stroja i u stacionarnom
pogonu je razliita od sinkrone:
(1.12.)
n ns
Brzina kolektorskih istosmjernih strojeva tako er ovisi o optereenju, ali i o

elektromagnetskim prilikama u stroju koje se kod te vrste strojeva jednostavno
reguliraju. Time se moe postii bilo koja brzina vrtnje u irokom rasponu.
Sinkroni strojevi se najee koriste kao generatori. Asinkroni strojevi se
najee rabe za motorski rad, kao i kolektorski strojevi.
Na slikama 1.3.1.5. su prikazani tipini vanjski izgledi osnovnih vrsta
elektrinih strojeva [11,12].
a)
Slika 1.3.
Vanjski izgled asinkronog stroja

a
a) niskonaponski motor,
b) visokonaponski motor.
b)
Slika 1.4.
Vanjski izgled jednog

kolektorskog stroja
1. Uvod
a)
b)
Slika 1.5.
c)
Vanjski izgled sinkronog stroja

a) turbogenerator,
b) 4 hidrogeneratora u elektrani,
c) dizelski generator.
2. Sinkroni strojevi
2.
SINKRONI STROJEVI
2.1.
OSNOVNA OBILJEJA
Odnos snaga najveih i najmanjih izvedenih sinkronih strojeva je 1012. Strojevi

su izvedeni za snage od nekoliko mW do nekoliko GW. Najmanji strojevi se
rade za razliite instrumente. Najvei strojevi su napravljeni za potrebe velikih
elektroenergetskih sustava (elektrane).
Na statoru sinkronog stroja je u veini sluajeva smjeten armaturni namot
(najee trofazni) koji je simetrino raspore en u utorima po obodu stroja.
Naziv armaturni oznaava dio stroja u kojem se pod utjecajem promjene
magnetskog toka inducira napon.
Uzbudni namot je smjeten na rotoru, na posebno oblikovanim istaknutim
polovima, sl. 2.1., kod izvedbe za manje brzine, ili u utorima cilindrinog rotora
sl. 2.2. za izvedbe strojeva visokih brzina. Uzbudnim namotom tee istosmjerna
struja i stvara uzbudno protjecanje, odnosno magnetski tok. Mogue su i izvedbe
sinkronih strojeva bez uzbudnog namota (toka 2.2.).
Sinkroni strojevi se rijetko izvode s uzbudom na statoru, a armaturom na rotoru.
Na slici 2.1. je prikazan popreni presjek magnetskog kruga (bez namota)
.
6-polnog sinkronog stroja s istaknutim polovima.
jaram
statora
zubi
statora
stator
utor
statora
utor za
priguni
namot
rotor
pol
Slika 2.1.
Prikaz eljezne jezgre 6-polnog sinkronog

stroja s istaknutim polovima
jaram
rotora
Na slici 2.2. je prikazan popreni presjek magnetskog kruga jednog 2-polnog

sinkronog stroja s cilindrinim rotorom.
jaram
statora
stator
zubi
statora
utor
statora
utor
rotora za
uzbudni
namot
jaram
rotora
rotor
pol
Slika 2.2.
Prikaz eljezne jezgre 2-polnog sinkronog stroja s

cilindrinim rotorom
Magnetsko polje koje stvara uzbuda na rotoru vrti se uslijed mehanike vrtnje
rotora. U vodiima statorskog namota inducira se elektromotorna sila, i kad je
stroj optereen poteku struje. Struje u statorskom namotu stvore okretno
protjecanje koje se vrti jednakom brzinom kao i rotor, dakle sinkrono s rotorom.
Po tome je ova vrsta stroja i nazvana sinkroni stroj.
2.2.
VRSTE SINKRONIH STROJEVA
Sinkroni strojevi se mogu razvrstati na vie naina, i to prema:

vrsti pogonskog stroja,
konstrukciji rotora i
brzini vrtnje.
Jako mali sinkroni strojevi se najee koriste za posebne namjene zbog
specifine izvedbe, naina rada i primjene. Takvi strojevi esto nemaju uzbudni
namot nego rade na drugim osnovama (na primjer induktorski, reluktantni,

histerezni strojevi) i navedene podjele se na njih ne odnose [1].
Prema vrsti pogonskog stroja razlikuju se:
turbogeneratori,
hidrogeneratori,
dizelski generatori,
kompenzatori i
motori.
Prema konstrukciji rotora se razlikuju se strojevi s:
cilindrinim rotorom i
istaknutim polovima.
Prema brzini vrtnje dijele se na:
brzohodne,
strojeve srednje brzine i
sporohodne.
Najee se koristi podjela prema vrsti pogonskog stroja, a pokazuje se da ona
sadri u sebi i podjelu prema drugim obiljejima. Za teorijska razmatranja je
bitna konstrukcijska izvedba stroja.
Turbogeneratori su brzohodni strojevi, izvedeni s cilindrinim rotorom.
Pogone se parnim ili plinskim turbinama koje imaju veliku brzinu vrtnje. Izvode
se iskljuivo s horizontalnom osovinom.
Zbog velikih centrifugalnih sila, koje ovise o kvadratu brzine vrtnje, rotor ne
smije biti velikog promjera dr. To se vidi iz izraza za centrifugalnu silu dFc na
djeli mase dmrtc na obodu rotora koja iznosi:
d Fc =
d mrtc vr
dr
2
(2.1.)
Obodna brzina rotora vr je jednaka:
vr =
dr n
2 30
(2.2.)
Velika brzina vrtnje, koju namee turbina, uvjetuje malen broj polova i izvedbu
s neistaknutim polovima (cilindrini rotor). Budui da generator mora imati
barem dva pola, to za mreu frekvencije 50 Hz iznosi maksimalna brzina
3000 o/min. Za parne turbine u Europi je najea brzina vrtnje upravo 3000
10
o/min. Za najvee turbogeneratore (1,5 2 GVA) koristi se i brzina od 1500

o/min. Stoga se turbogeneratori redovito grade kao dvopolni ili etveropolni.
Najvei promjer rotora turbogeneratora iznosi neto vie od 1m. Da bi se iz
takvog stroja dobila velika snaga, radi malog promjera mora biti velika duljina
rotora (vidi poglavlje 2.6), pa ona moe iznositi i nekoliko metara.
Hidrogeneratori su najee sporohodni strojevi, izvedeni s istaknutim
polovima. Pogoni ih vodna turbina, po emu su i dobili naziv. Brzina vrtnje
turbine jako ovisi o koliini vode i pritisku (pad vode) i obino se kree
50 1000 o/min. Generator treba biti prilago en turbini, pa i on mora imati istu
brzinu vrtnje.
Mala brzina vrtnje rotora n zahtijeva veliki broj pari polova p hidrogeneratora
prema relaciji:
p=
60 f
n
(2.3.)
Tako za sluaj brzine vrtnje turbine n = 50 o/min i za frekvenciju f = 50 Hz

potreban broj pari polova hidrogeneratora iznosi p = 60, odnosno broj polova je
2p = 120.
Rotor hidrogeneratora se izvodi uvijek s izraenim polovima na kojima je
smjeten koncentrirani uzbudni namot. Takav rotor moe za veliki broj polova
imati jako veliki promjer (gotovo 20 m), pa su obodne brzine znatne (~100 m/s).
Tako i ovi rotori mogu biti jako napregnuti centrifugalnim silama.
Hidrogeneratori se izvode najee s vertikalnom osovinom. Postoje i izvedbe s
horizontalnom osovinom, posebno kod cijevnih generatora koji su uronjeni u tok
vode, a turbina je napravljena poput propelera.
Dizelski generatori su strojevi za iroki raspon brzina. To su strojevi manjih
snaga nego turbogeneratori i hidrogeneratori (do najvie 50 MVA), a najee se
rade s istaknutim polovima. Pogoni ih dizelski motor. Najee rade kao
samostalne jedinice za napajanje vlastite mree (brodovi, priuvni izvori u
poslovnim zgradama i robnim kuama i slino).
Kompenzatori su posebna vrsta sinkronih strojeva koji ne slue za pretvorbu
energije, nego samo opskrbljuju elektrinu mreu jalovom energijom. Rade bez
pogonskog stroja. To su veliki strojevi (10 do 200 MVA), izvedeni najee sa
est ili osam istaknutih polova. Danas se malo koriste.
11
Sinkroni motori su se prije koristili samo za pogone s konstantnom brzinom

vrtnje. Grade se za iroki raspon snaga (od nekoliko mW do nekoliko stotina
MW) i iroki raspon brzina. Koriste se i u reverzibilnim hidroelektranama gdje
rade kao generatori kad je potrebno proizvoditi elektrinu energiju, a u vrijeme
kad postoji viak elektrine energije rade kao motori i pumpaju vodu u
akumulacijsko jezero. U novije vrijeme se sinkroni motori sve vie koriste u
reguliranim pogonima.
2.3.
IZVEDBE SINKRONIH STROJEVA
Stator sinkronog stroja je napravljen u obliku upljeg valjka koji se naziva

statorski paket. Sastavljen je od prstenastih, me usobno izoliranih magnetskih
limova debljine 0,35, 0,5 ili 0,63 mm koji su sloeni paralelno tako da tvore tzv.
paket limova. S unutarnje strane prstenova, u limovima su izrezani utori. To su
otvori odgovarajuih oblika koji su simetrino raspore eni po presjeku lima.
Slaganjem limova oblikuju utore uzdu statorskog paketa, u provrtu statora.
Kruni vijenac izme u utora i vanjskog promjera statorskog paketa se naziva
jaram statora. Dijelovi limova izme u utora su zubi (slike 2.1. i 2.2.).
Slika 2.3. prikazuje tri karakteristina oblika statorskih utora kakvi se najee
koriste za sinkrone strojeve. U utorima su nacrtani vodii dvoslojnog namota i
pripadna izolacija.
vodi
statorskog
namota
utorski
oblog
dioni vodi
statorskog
namota
izolacija
vodia
utorski
oblog
izolacija
svitka
me uslojna
izolacija
me uslojna
izolacija
a)
Slika 2.3.
podloga
klina
klin
b)
c)
Najei oblici statorskih utora (s vodiima) sinkronih strojeva

a) poluzatvoreni, b) poluotvoreni, c) otvoreni.
12
U utore se smjeta armaturni, viefazni, obino dvoslojni namot [1,3]. Preteno

se koristi trofazni namot u zvijezda spoju. Namot svake faze ine serijski vezani
svici koji se sastoje od jednog ili vie zavoja. Na slici 2.4. je prikazana razvijena
shema statorskog namota jednog trofaznog 4-polnog stroja s 36 utora na statoru.
Faze namota su spojene u zvijezdu. Prikazan je dvoslojni namot u dvjema
izvedbama, bez i s paralelnim granama. Polni korak, mjeren brojem utora, iznosi
9. Namot je skraen za dva utorska koraka, pa korak namota iznosi y = 7.
a)
b)
Slika 2.4.
Razvijena shema trofaznog dvoslojnog statorskog namota etveropolnog

sinkronog stroja s 36 utora, spojenog u zvijezdu
a) bez paralelnih grana, b) s dvije paralelne grane.
13
Vodii u svicima mogu biti okruglog ili profilnog oblika. Statorski svici velikih
strojeva imaju esto samo jedan zavoj koji se sastoji od vie dionih vodia (slika
2.3.). Uzdu utora su dioni vodii isprepleteni tako da me usobno razmjenjuju
poloaj po visini utora (Roebel tap). To se ini radi smanjenja potiskivanja
struje kod vodia velikog presjeka.
Rotor sinkronog stroja se sastoji od:
osovine,
jarma rotora i
polova s uzbudnim namotom.
Presjek jednog 4-polnog rotora s istaknutim polovima je prikazan na slici 2.5.
Na slici a) su oznaeni pojedini dijelovi rotora, a na slici b) su naznaeni
smjerovi struja uzbudnog namota, dobiveni sjeverni (N) i juni (S) polovi i
pripadne silnice glavnog magnetskog toka .
stator
polna
papua
jezgra
pola
N
uzbudni
namot
a)
Slika 2.5.
jaram
rotora
b)
etveropolni rotor s istaknutim polovima

a) dijelovi rotora, b) nain spajanja uzbudnog namota.
Kod strojeva s istaknutim polovima svaki pol ima jezgru, uzbudni namot i polnu
papuu. Uzbudni namot moe biti napravljen od bakrenih vodia okruglog ili
profilnog oblika, sloenih u jedan ili vie slojeva.
Uzbudni namot je tako spojen da se naizmjenino nalaze sjeverni i juni
magnetski polovi (slika 2.5.b)). U rotoru je magnetski tok uzbu en
istosmjernom strujom, pa je i on istosmjeran. Stoga svi dijelovi na rotoru mogu
biti od masivnog eljeza. Me utim, esto se izvode od limova zbog smanjenja
dodatnih gubitaka, a i zbog konstrukcijskih razloga.
14
Presjek jednog pola s uzbudnim jednoslojnim namotom je dan na slici 2.6.a), a

na slici 2.6.b) s vieslojnim namotom. U oba prikazana sluaja su vodii
uzbudnog namota profilni.
izolacija prema
polnoj papui,
jezgri pola i
jarmu rotora
vodi
uzbudnog
namota
izolacija
vodia
izolacija
me u
vodiima
a)
Slika 2.6.
b)
Presjek pola s uzbudnim namotom (s profilnim vodiima)
a) jednoslojni namot, b) vieslojni namot.
Rotor manjih strojeva (do oko 1 MVA) radi se od dinamo-limova. Lim
rotorskog paketa izrezuje se u jednom komadu, pa su polovi i jaram

napravljeni zajedno, kako je prikazano na slici 2.1. To osigurava veliku
vrstou rotora. Kod strojeva veih snaga polovi se na jaram rotora mogu
uvrstiti na vie naina, a najee se koristi uvrenje lastinim repom,
prikazano na slici 2.7.
Slika 2.7.
Privrenje pola na rotor lastinim repom
15
Polna papua oblikuje zrani raspor. U polnoj papui se esto izra uju uzduni
utori u koje se stavljaju tapovi. tapovi se s obje strane stroja kratko spoje
prstenima. Time se dobije priguni kavez (slika 2.8.) koji ima viestruku ulogu,
o emu e biti govora kasnije.
prsten prigunog kaveza
uzbudni
namot
tap prigunog kaveza
polna
papua
jaram
rotora
Slika 2.8.
osovina
etveropolni rotor s
prigunim namotom
na polovima
Jaram rotora mora biti magnetski i mehaniki tako dimenzioniran da vodi

potreban magnetski tok i da podnese centrifugalnu silu kojom je napregnut cijeli
rotor pri vrtnji.
Kod velikih strojeva s istaknutim polovima je promjer rotora jako velik, pa je
izme u jarma i osovine potrebno staviti glavinu (zvijezdu rotora), npr. pozicija 6
na sl. 2.9. Glavina rotora ne vodi magnetski tok, ve slui samo za mehaniku
vezu izme u jarma i osovine.
Osovina se vrti u leajima, a moe biti postavljena horizontalno ili vertikalno.
Vertikalne izvedbe se koriste uglavnom kod hidrogeneratora. Na slici 2.9. je
prikazan uzduni presjek jednog hidrogeneratora snage 9 MVA. Uoljivo je da
je duljina paketa puno manja od promjera.
Dizelski i turbogeneratori su uvijek horizontalne izvedbe. Konstrukcija jednog
dizelskog generatora manje snage je prikazana na slici 2.10., i to za sluaj kad su
jaram rotora i jezgra pola izvedeni kao sastavni dio osovine.
Horizontalna izvedba se koristi i kod cijevnih generatora. To su generatori za
protone elektrane. Pri tome je cijeli generator u odgovarajuem kuitu
uronjen u tijek vode, koja ga oplakuje sa svih strana.
16
Slika 2.9.
10
Uzduni presjek polovice

hidrogeneratora
1 statorski namot
2 paket statora
3 uzbudni namot
4 pol
5 jaram rotora
6 glavina
7 konica
8 hladnjak
9 donji leaj
10 gornji leaj
11 osovina
12 kuite statora
1
2
12
11
1
6
7
4
Slika 2.10.
1 statorski namot
2 paket statora
3 uzbudni namot
4 polna papua
5 osovina
6 leaj
7 kuite
8 uzbudni sklop
Uzduni presjek dizelskog generatora
17
Rotor turbogeneratora se izra uje iz jednog komada kovanog elika koji mora
imati jako dobra mehanika svojstva zbog velike brzine vrtnje stroja. Na takvom
se rotoru izglo u utori u koje se uloi uzbudni namot. Na slici 2.11. se vidi rotor
turbogeneratora bez uloenog namota. Slika 2.12. prikazuje uzduni presjek
cijelog turbogeneratora i detalj rotorskog namota.
Kuite sinkronih strojeva se radi od elika, a moe biti razliitih oblika. Slui
kao zatita paketa i namota i kao nosa itavog stroja.
Slika 2.11.
Rotor turbogeneratora u izradi
a)
Slika 2.12.
b)
Turbogenerator
a) uzduni presjek,
b) detalj rotorskog namota.
18
2.4.
UZBUDNI SUSTAVI
Vei generatori grade se iskljuivo s uzbudom pomou istosmjerne struje. Ta

struja tee uzbudnim namotom i naziva se uzbudna struja. Kao izvori uzbudne
struje koriste se u praksi tri osnovna rjeenja:
uzbuda s istosmjernim uzbudnikom,
statika uzbuda i
beskontaktna uzbuda.
Uzbuda s istosmjernim uzbudnikom je najstarije rjeenje koje se uglavnom vie
ne primjenjuje na novim strojevima. Na zajedniku osovinu je prigra en
istosmjerni generator (uzbudnik) ije su izlazne stezaljke spojene s uzbudnim
namotom generatora preko etkica i kliznih prstena (slika 2.13.).
klizni
koluti
uzbudnik
uzbudni namot
uzbudnika
uzbudni namot
sinkronog stroja
Slika 2.13.
Uzbudni sustav s istosmjernim uzbudnikom
Regulacija uzbudne struje se postie regulacijom uzbude uzbudnika pomou

automatskog regulatora. Slaba je strana ovog rjeenja u kolektoru uzbudnika
koji je i inae najslabija toka istosmjernih strojeva.
Drugo, danas esto koriteno rjeenje je statika uzbuda (slika 2.14.). Kod
statike uzbude je istosmjerni generator zamijenjen statikim ispravljaem.
klizni
koluti
ispravlja s
regulatorom
uzbudni namot
sinkronog stroja
Slika 2.14.
Statika uzbuda
19
Struja iz izmjeninog izvora se ispravlja upravljivim tiristorskim ispravljaem

na koji djeluje regulator uzbudne struje. Ovo je pouzdaniji sustav od
istosmjernog uzbudnika, ali jo uvijek ostaju klizni prsteni i etkice kao mogui
izvor problema.
Tree mogue rjeenje je beskontaktna uzbuda (slika 2.15.).
rotirajui
ispravlja
sinkroni uzbudnik s
armaturom na rotoru
uzbudni namot
uzbudnika
uzbudni namot
sinkronog stroja
Slika 2.15.
Beskontaktna uzbuda
Kao uzbudnik slui mali sinkroni generator koji ima uzbudu na statoru, a
armaturni namot na rotoru. Taj uzbudnik je zajedno s ispravljakim ure ajem
montiran na osovinu generatora i s njim se zajedno vrti. Armatura uzbudnika je
preko ispravljakog ure aja spojena s uzbudnim namotom sinkronog generatora.
Regulacija uzbudne struje se postie regulacijom uzbude pomonog generatora.
Prednost je ovakvog rjeenja to ne zahtijeva ni kolektor ni klizne prstene pa
trai manje odravanja. Koristi se jako esto za uzbudu manjih generatora koji
rade samostalno na vlastitoj mrei.
2.5.
OSNOVNI PODACI SINKRONIH STROJEVA
Osnovne podatke o izvedenom stroju moe se saznati s natpisne ploice. Svaki

stroj mora imati natpisnu ploicu, osim ako se isporuuje ve ugra en u neki
sloeniji ure aj.
Natpisna ploica sadri:
osnovne podatke o proizvo au,
godinu proizvodnje,
standarde po kojima je stroj izra en i
nazivne podatke za koje je stroj gra en.
20
Nazivni podaci sinkronog stroja su:

nazivna snaga Sn,
nazivni napon Un (efektivna vrijednost linijskog napona),
nazivna struja In (efektivna vrijednost linijske struje),
nazivna frekvencija fn,
nazivna brzina vrtnje nn,
nazivni faktor snage cos n,
nazivna uzbudna struja Ifn i
nazivni uzbudni napon Ufn.
Kao nazivna snaga se za generator daje elektrina prividna snaga, odre ena
radnim i jalovim optereenjem, jer optereenje generatora ne mora biti samo
radnog karaktera. To je vano zbog zagrijavanja stroja za to su mjerodavni
napon i ukupna struja, dakle prividna, a ne samo radna snaga.
Isto tako se i za sinkrone kompenzatore daje prividna snaga.
Za sinkrone motore se obino daje radna snaga na osovini, ali se u sluajevima
kad on radi i kao kompenzator daje prividna elektrina snaga.
Ukoliko se drimo podataka s natpisne ploice, stroju se u pogonu nee nita
dogoditi. Ako ga opteretimo veom snagom ili narinemo vii napon, moe doi
do ozbiljnog kvara na primjer izgaranja izolacije kao posljedice pregrijavanja.
2.6.
NAIN RADA
Ve smo u uvodnom dijelu napomenuli da se sinkroni strojevi najee izvode

kao trofazni generatori, s dva ili vie polova. Za kvalitativna teorijska
razmatranja dovoljno je promatrati samo dva pola, budui da je fizikalna slika
(magnetsko polje, namot) identina za svaki par polova. Za kvantitativne raune
treba, naravno, uzeti u obzir stvarni broj polova, broj faza, broj paralelnih grana,
broj zavoja, oblik namota i ostale veliine.
Statorski je namot simetrian, jednoliko raspore en po obodu i smjeten u
utorima. Na slici 2.16.a) je shematski prikazan raspored vodia 3-faznog
namota statora.
Os svakog namota je u njegovoj simetrali. Osi namota svih triju faza su
razmaknute za 120o (elektrinih).
21
os namota faze A
faza A
os A
os namota
faze B
os namota
faze C
a)
Slika 2.16.
faza A
os B
os C
b)
Shematski prikaz 3-faznog statorskog namota

a) smjetaj vodia, b) osi namota.
U pojednostavljenom prikazu se obino ne crta stvarni raspored vodia, ve se

samo naznae osi pojedinih faza (slika 2.16.b)).
U provrtu statora je smjeten rotor koji je uzbu en istosmjernom strujom.
Promatrat emo 2-polni rotor kako je prikazano na slici 2.16.a). Rotor se vrti
konstantnom brzinom n, te njegovo magnetsko polje inducira u namotima
pojedinih faza elektromotorne sile koje se vremenski mijenjaju frekvencijom:
f = fs =
np
60
(2.4.)
Tome odgovara kruna frekvencija :
= 2 f
(2.5.)
Zbog prostornog rasporeda namota su inducirane elektromotorne sile vremenski

pomaknute za 120o el. (2/3). Punom okretu rotora odgovara cijela perioda
inducirane elektromotorne sile na statoru. Raspodjela magnetskog polja u
zranom rasporu obino nije isto sinusna, ali ako promatramo samo osnovni
harmonik, inducirane elektromotorne sile u pojedinim fazama e imati sinusni
oblik (slika 2.17.).
es
t
Slika 2.17.
Inducirane elektromotorne sile

u pojedinim fazama (A, B, C)
3-faznog sinkronog stroja
22
Budui da su sve faze simetrine, moemo se zadovoljiti promatranjem samo

jedne faze. U skladu sa slikom 2.17. izaberemo fazu A. Os namota faze A je
vertikalna, kako je to naznaeno na slici 2.18.a). Indukcija B je u zranom
rasporu prostorno sinusno raspore ena, i moemo je predstaviti vektorom koji
prema slici 2.18.b) gleda u lijevo. Vektor protjecanja uzbudnog namota
f djeluje u simetrali pola (jer imamo koncentriranu uzbudu [1]), kao i vektor
indukcije B .
os namota faze A
faza A
faza A
a)
Slika 2.18.
B N
b)
Osi namota i rotora u trenutku

induciranja maksimalne
elektromotorne sile
a) os namota faze A,
b) os rotora.
U trenutku prikazanom na slici 2.18. imat emo maksimalnu induciranu

elektromotornu silu u fazi A. Inducirana elektromotorna sila u fazi A e biti
jednaka 0 V u trenutku kad se osi namota statora i rotora poklope. Uz lijevi
smjer vrtnje rotora1 (koji je prema standardima pozitivan (+) ako je pogonski
stroj na strani s koje promatramo) i smjer magnetskog polja prema slici 2.18.b)
inducirat e se u vodiima elektromotorna sila kao na slici 2.18.a). Ovu
elektromotornu silu emo smatrati pozitivnom. Struja u tom smjeru je tako er
pozitivna, i ona stvara pozitivno protjecanje statora u smjeru osi faze A.
Maksimum statorskog protjecanja je u sredini namota, dakle poklapa se s osi
namota.
Iz uvoda u teoriju elektrinih strojeva [1] znamo da protjecanje jedne faze
(protjecanje A faze A) simetrino raspore enog (armaturnog) namota iznosi:
Lijevi smjer vrtnje rotora je obrnuto od kazaljke na satu.
23
A =
2 2Ia N a
kw
(2.6.)
Oznake su sljedee:
Ia struja u jednoj fazi armaturnog namota,
Na broj serijski vezanih zavoja jedne faze armaturnog namota,
kw faktor namota.
Broj serijski vezanih zavoja jedne faze armaturnog namota Na jednak je broju
zavoja jedne paralelne grane ako je namot izveden s paralelnim granama.
Ukupno armaturno protjecanje a (protjecanje svih faza) simetrino
raspore enog i simetrino napajanog namota ima samo direktnu komponentu
koja za m-fazni namot iznosi:
a =
m
A
2
(2.7.)
2.6.1. Vektorsko-fazorski dijagram

Vremenski sinusoidalno promjenljive veliine konstantne frekvencije
prikazujemo esto u kompleksnoj ravnini kao fazore. Neka su trenutne
vrijednosti napona u i struje i dane izrazima:
u = 2 U sin ( t + u )
(2.8.)
i = 2 I sin ( t + i )
(2.9.)
Moemo ih preslikati u kompleksnu ravninu ovako:
u = 2 U sin ( t + u )
i = 2 I sin ( t + i )
j t + u )
2U e(
j t + i )
2 I e(
= 2 U e jt
= 2 I e jt
(2.10.)
(2.11.)
Veliine U i I nazivamo fazorima, i one iznose:
U = U e j u
(2.12.)
I = I e ji
(2.13.)
Pri odre enoj krunoj frekvenciji (elektrinoj kutnoj brzini) ove su veliine
karakterizirane efektivnim vrijednostima U i I te fazama u i i u odnosu na
realnu os Re (slika 2.19.).
24
Kompleksna ravnina
Re
u
I
Slika 2.19.
Im
Fazori napona i struje

u kompleksnoj ravnini
U teoriji elektrinih strojeva uzimamo da se u trenutku t = 0, za koji i crtamo

fazore, vremenska os nalazi u vertikalnom poloaju. Ona se vrti udesno kutnom
brzinom koja je jednaka krunoj frekvenciji mree. Tako er promatramo
fazore efektivnih vrijednosti elektromotorne sile i struje.
Fazor elektromotorne sile Es postavljamo u realnu os, pa je on jednak:
E s = E s e j0 = E s
(2.14.)
Struja u fazi statorskog namota je u trenutku t = 0 openito pomaknuta za kut s

u odnosu na elektromotornu silu, pa fazor te struje moemo prikazati za
induktivni teret kao:
I s = I s e j s
(2.15.)
Tome odgovara fazorski prikaz prema slici 2.20., gdje je s < 0.
Kompleksna ravnina
t=0
Re
os t
Es
Im
Is
Slika 2.20.
Fazorski prikaz
elektromotorne sile i struje u
fazi statorskog namota
25
U prethodnim izrazima su koritene ove oznake:

Es efektivna vrijednost elektromotorne sile u fazi statorskog namota,
Is efektivna vrijednost struje u fazi statorskog namota,
t vrijeme,
s fazni pomak izme u fazora elektromotorne sile i struje statora.
Projekcija fazora neke veliine na vremensku os (koja rotira) daje trenutnu
vrijednost te veliine. Kako ovdje koristimo fazore efektivnih vrijednosti
inducirane elektromotorne sile i struje, onda projekciju tih fazora na vremensku
2 da dobijemo njihove trenutne vrijednosti.
os trebamo pomnoiti s
S druge strane u stroju imamo i prostorno sinusoidalno raspore ene veliine. To

su: strujni oblog, protjecanje i indukcija. Slino kao to vremenski promjenljive
veliine prikazujemo fazorima, prostorno sinusoidalno raspore ene veliine
moemo predstaviti kvazi-vektorima koje emo u nastavku skraeno zvati
vektorima.
I dok fazore smjetamo u kompleksnu ravninu, vektori se nalaze u realnoj
ravnini. Pritom se poloaj pojedinog vektora poklapa s maksimalnim iznosom
pripadne sinusoidalno raspore ene veliine. Tako e na primjer poloaj vektora
magnetske indukcije biti istovjetan sa simetralom magnetskog polja u smjeru
sjevernog pola.
Pri lijevom smjeru vrtnje rotora mehanika kutna brzina rotora m (i navedenih
vektora) za dvopolni stroj je jednaka krunoj frekvenciji mree . Na slici
2.21.a) je prikazan poloaj vektora indukcije B u odnosu na os faze A u
trenutku kad se u toj fazi inducira maksimalna elektromotorna sila.
Realna ravnina
os A
Realna ravnina
os A
t=0
t=0
os A
t = t1
B
Slika 2.21.
a)
b)
Prikaz vektora indukcije i referentne osi (os faze A)
a) vektor se vrti ulijevo (os A miruje), b) vektor miruje (os A se vrti udesno).
26
Umjesto da se vektori vrte ulijevo, moemo zamisliti da vektori i rotor miruju, a

naa ravnina (i stator) se vrti na desnu stranu (slika 2.21.b)). Pritom kao
referentnu realnu os uzimamo simetralu namota faze A statora. Ta se os vrti
udesno istom brzinom kao i vremenska os u fazorskom dijagramu.
Ove dvije ravnine, kompleksnu s fazorima i realnu s vektorima, moemo
preklopiti jednu preko druge (slika 2.22.) pa tako dobijemo zajedniki
vektorsko-fazorski dijagram (slika 2.23.). Na zajednikom dijagramu i vektori i
fazori miruju, a zajednika prostorno-vremenska os (A-t os) vrti se udesno
elektrinom kutnom brzinom .
Kompleksna ravnina
Re
t=0
os t
Realna ravnina
Es
os A
Im
Slika 2.22.
Preklop realne ravnine

(s vektorom indukcije)
preko kompleksne
ravnine (s fazorom
elektromotorne sile)
os A - t
t=0
os A - t
t = t1
Es
t
B
Slika 2.23.
Zajedniki vektorsko-fazorski
dijagram indukcije i
elektromotorne sile
27
U vektorsko-fazorskom dijagramu sve vektore i fazore crtamo u trenutku t = 0.

Referentnu (zajedniku) os A-t postavljamo vertikalno, i ona se poklapa s osi
faze A. Ako u tom trenutku imamo maksimalnu vrijednost elektromotorne sile u
fazi A, fazor E s se poklapa s referentnom osi. Da bi to bila istina, vektor
indukcije B mora biti okomit na os faze A i zakrenut ulijevo.
Struja I s u fazi A moe biti vremenski pomaknuta u odnosu na napon, na
primjer moe kasniti za kut s.
Analogno (2.7.) e ukupno protjecanje armaturnog statorskog namota sinkronog
stroja iznositi:
a =
ms 2 2 I s N s
k ws
2
p
(2.16.)
U prethodnom izrazu se upotrebljene veliine odnose na statorski namot:

ms broj faza statorskog namota,
Ns broj serijski vezanih zavoja jedne faze statora,
kws faktor namota statorskog namota.
Protjecanje armature a predstavlja maksimalnu vrijednost i za 3-fazni namot
iznosi 150% protjecanja jedne faze, konstantnog je iznosa i vrti se sinkrono s
rotorom. Ono e imati maksimum u smjeru osi faze A onda kad struja u fazi A
bude maksimalna, odnosno kad se A-t os poklopi s fazorom struje I s . Na slici
2.24. su prikazani indukcija i inducirana elektromotorna sila, te struja i
protjecanje armature statora.
os A - t
os A - t
Es
Es
Is
B
s = 0
a)
Slika 2.24.
Is
B
b)
Zajedniki vektorsko-fazorski dijagram indukcije, inducirane elektromotorne sile,

armaturnog protjecanja i struje u fazi statora
a) struja u fazi s naponom (cos s = 1), b) struja zaostaje za naponom za kut s.
28
U zajednikom vektorsko-fazorskom dijagramu je smjer vektora armaturnog

protjecanja a jednak smjeru fazora struje I s u fazi statorskog namota. Na
slici 2.24.a) prikazan je sluaj kad je fazni pomak izme u inducirane
elektromotorne sile i struje jednak nuli (s = 0). Sluaj na slici 2.24.b) prikazuje
vremensko kanjenje struje u odnosu na napon za neki kut s.
2.6.2. Prazni hod
Prazni hod je pogonsko stanje u kojem je stroj uzbu en i pritom se vrti, pa se u
armaturnom namotu induciraju elektromotorne sile, ali nije optereen. U sluaju
sinkronog generatora to znai da u armaturnom namotu ne teku struje. To je
sigurno zadovoljeno ako su stezaljke generatora otvorene, kako to prikazuje
slika 2.25.
statorski
namot
rotorski
namot
Slika 2.25.
rotor
Shema spoja sinkronog generatora

u praznom hodu
Inducirana elektromotorna sila po fazi ima efektivnu vrijednost:
Es =
2
f s N s k ws
2
(2.17.)
U gornjem izrazu je magnetski tok po polu.

Magnetski tok ovisi o protjecanju = f ( ) na nain koji je odre en
magnetskom karakteristikom. Na slici 2.26. je prikazana magnetska
karakteristika sinkronog generatora. Njena nelinearnost posljedica je BH
karakteristike paketa limova, gdje pri porastu uzbude dolazi do zasienja.
29
[Vs]
Es
[V]
Slika 2.26.
Magnetska karakteristika
(karakteristika praznog hoda)
sinkronog generatora.
= f = f 0 [A ]
I f = I f 0 [A ]
Isti dijagram predstavlja i karakteristiku praznog hoda (ovisnost inducirane
elektromotorne sile Es o uzbudnoj struji If) budui da je ovisnost induciranog
napona o toku linearna.
Ovu karakteristiku moemo ucrtati u vektorsko-fazorski dijagram i to kao
funkciju protjecanja rotora f pa dobijemo ovisnost Es = f (f ) = f ( ) . Tako
dobijemo dijagram prema slici 2.27.
os A - t
Es ( )
Es
Slika 2.27.
B
= f 0
Zajedniki vektorsko-fazorski
dijagram indukcije, induciranog
napona i uzbudnog protjecanja
neoptereenog sinkronog stroja
(prazni hod)
30
Osi vektora indukcije B
i uzbudnog protjecanja u praznom hodu f 0
poklapaju se s osi namota rotora. Vektori uzbudnog protjecanja i indukcije nisu

proporcionalni, nego me usobno ovise u skladu s karakteristikom
magnetiziranja, ali imaju isti smjer.
Ovaj sluaj odgovara pogonskom stanju koje nazivamo prazni hod. Statorskim
namotom ne teku nikakve struje, pa je protjecanje armature a = 0. Ukupno
protjecanje je jednako uzbudnom protjecanju (protjecanju rotora) f koje
emo u praznom hodu oznaiti s f 0 .
2.6.3. Optereenje
Pri optereenju teku u statorskim namotima struje. One stvaraju protjecanje a
koje se vektorski zbraja s protjecanjem rotora f , pa ukupno protjecanje
iznosi:
(2.18.)
= f + a
Rezultatno protjecanje odre uje smjer prostornog vala indukcije kojeg

predstavljamo vektorom B . Inducirani napon E s je okomit na vektor indukcije
B , a veliina mu je odre ena krivuljom praznog hoda Es = f ( ) .

Struja I s u fazi A zatvara s naponom E s kut s koji je odre en impedancijom
tereta (slika 2.28).
os A - t
Es ( )
Es
s
B
Is
= f 0
r
N
a
f
Slika 2.28.
Vektorsko-fazorski dijagram
sinkronog stroja pod optereenjem
31
Kut optereenja r je kut od vektora indukcije do vektora uzbudnog (rotorskog)

protjecanja, slika 2.28.
Dijagram na slici 2.28. pokazuje da je:
rezultantno protjecanje manje nego u praznom hodu (ako ne
poveamo uzbudu) i
kut izme u rotorskog protjecanja i induciranog napona povean
za kut optereenja r.
Na slici 2.28. je prikazan sluaj radno-induktivnog optereenja generatora. Pri
isto induktivnom optereenju struja zaostaje za naponom za kut s = 90o (slika
2.29.).
os A - t
Es ( )
Es
a
f
Slika 2.29.
s
r = 0
a
Is
Vektorsko-fazorski dijagram sinkronog stroja za isto induktivno optereenje
Prema slici 2.29. je pri isto induktivnom optereenju kut optereenja rotora r
jednak nuli, kao u praznom hodu, ali je inducirana elektromotorna sila manja
ako ne poveamo uzbudu.
Nasuprot tome isto kapacitivno optereenje (struja prethodi naponu za kut
s = 90o) povea induciranu elektromotornu silu ako ne smanjimo uzbudu u
odnosu na prazni hod (slika 2.30.). Kut optereenja rotora r je i ovdje jednak
nuli.
32
os A - t
Es ( )
Es
Slika 2.30.
a I s
N
sinkronog stroja za isto
kapacitivno optereenje
r = 0
2.6.4. Kratki spoj

U pogonskom stanju praznog hoda nije bilo pretvorbe energije (mehanike u
elektrinu ili obrnuto). S energetskog stajalita postoji jo jedno takvo pogonsko
stanje, a to je kratki spoj.
U kratkom spoju sinkronog generatora su stezaljke statorskog namota kratko
spojene. Na slici 2.31. je prikazana shema trofaznog sinkronog generatora u
kratkom spoju, sa statorskim namotom spojenim u zvijezdu. U idealnom sluaju,
kakav razmatramo, su vanjski otpori spojeva stezaljki jednaki nuli, a tako er
statorski
namot
rotorski
namot
Slika 2.31.
rotor
Shema spoja sinkronog

generatora u kratkom spoju
33
smatramo da stroj nema ni radnih otpora, ni gubitaka, kao niti rasipnih

reaktancija. Napon U izme u stezaljki je jednak nuli (U = 0 V). Ako tako
spojen stroj uzbudimo i rotor vrtimo, uspostavit e se u stroju takvo magnetsko
stanje (indukcija) da je inducirana elektromotorna sila Es = 0 V . Prema
karakteristici praznog hoda je radna toka u ishoditu (slika 2.32.)
E [V ]
Es ( )
Slika 2.32.
radna toka
Radna toka sinkronog generatora

u kratkom spoju
[A]
To moe biti samo ako je ukupno (rezultantno) protjecanje jednako nuli (slika
2.33.):
=0
(2.19.)
radna toka
=0
Es = 0
Slika 2.33.
Is
sinkronog generatora
u kratkom spoju
To znai da vektorski zbroj uzbudnog i armaturnog protjecanja mora biti jednak

nul vektoru:
f + a = = 0
(2.20.)
a = f
(2.21.)
Iz toga proizlazi da je:
34
Ako poveamo uzbudu, inducirana elektromotorna sila je i dalje jednaka nuli, ali
e se poveati armaturna struja. Ukupni magnetski tok je jednak nuli, nema
pojave zasienja, pa je ovisnost armaturne struje o uzbudnoj struji I k = ( I f )
linearna. Ta je ovisnost prikazana na slici 2.34. i predstavlja karakteristiku
kratkog spoja sinkronog generatora.
Ik
(a )
In
Slika 2.34.
Karakteristika kratkog spoja

If k
If
(f )
Teorijski je karakteristika kratkog spoja I k = ( I f ) linearna za bilo koji iznos
uzbudne struje. To je i ispunjeno pri mjerenju karakteristike kratkog spoja jer pri
ispitivanju ne smijemo dopustiti struju armature znatno veu od nazivne. Naime,
iznosi struje uzbude i struje armature su ogranieni zagrijavanjem stroja. Pri
tome je uzbudna struja Ifk uvijek manja od nazivne uzbudne struje Ifn. To se vidi
na slici 2.35. po iznosima uzbudnih protjecanja u nazivnom radu i u kratkom
spoju. Na slici su koriteni indeksi n za nazivni rad i k za kratki spoj.
os A - t
Es ( )
Es
I sn
Slika 2.35.
sinkronog generatora pod nazivnim
optereenjem i u kratkom spoju
s
f n
f k
a n
f n
a n
ak
35
Vidimo da je uzbudno protjecanje u kratkom spoju f k manje od uzbudnog

protjecanja u nazivnom radu f n , uz struju kratkog spoja Ik jednaku nazivnoj
In:
f k < f n
(2.22.)
ak = an
(2.23.)
Iz toga slijedi i odnos uzbudnih struja:

(2.24.)
If k < If n
Kod puno veih struja od nazivne bi dolo do zasienja rasipnih magnetskih

puteva, pa krivulja kratkog spoja vie ne bi bila linearna.
2.6.5. Sinkrona reaktancija
Od razliitih naina prikazivanja fizikalnih pojava u sinkronom stroju moda je
najispravnija ona u kojoj se zbrajaju strujni oblozi (koje predstavljamo
vektorski). Rezultantni strujni oblog uzrokuje protjecanje koje stvara magnetsko
polje koje inducira napone. Sa stajalita konanog rezultata je svejedno da li
emo zbrajati strujne obloge ili protjecanja jer su ovdje odnosi linearni. To
me utim ne smijemo uiniti s induciranim naponima zbog nelinearne
karakteristike magnetiziranja. Me utim, radi lakeg teorijskog razmatranja,
karakteristiku magnetskog kruga lineariziramo pravcem od ishodita do stvarne
radne toke kao na slici 2.36. Sad moemo zbrajati i napone. Pri tome je trokut
protjecanja slian trokutu napona:
linearizirana karakteristika
praznog hoda
= f + a
Es = Ef + Ea
Ef
Es ()
(2.25.)
Ea
Es
Ef
Is
Es
r s
Ea
Slika 2.36.
Fazorski dijagram sinkronog

generatora uz lineariziranu
karakteristiku praznog hoda
36
Prema slici 2.36. su fazori napona okomiti na slijedee vektore protjecanja:
Es
E f f
E a a
(2.26.)
Ovo omoguuje jedan drugaiji nain prikazivanja. Napon Ea je proporcionalan

struji, i moemo ga prikazati kao napon na nekoj fiktivnoj reaktanciji Xs:
E a = jX s I s
(2.27.)
Inducirana elektromotorna sila Es je tada jednaka:
E s = E f jX s I s = E f + E a
(2.28.)
Xs se naziva sinkrona reaktancija. To nije neka reaktancija koju bismo mogli

izmjeriti na stroju u mirovanju. Me utim, sve dok je inducirani napon
konstantan, stroj e se ponaati kao izvor koji ima neku unutranju reaktanciju
Xs. Ef je ona inducirana elektromotorna sila koja bi se inducirala u armaturnom
namotu nakon rastereenja generatora (dakle u praznom hodu) ako bi vrijedila
linearna karakteristika praznog hoda. To je fiktivna inducirana elektromotorna
sila.
Sve ovo vrijedi uz pretpostavku linearne karakteristike praznog hoda, uz
konstantno ukupno protjecanje. Egzaktno, to vrijedi za dvije radne toke na
karakteristici, koje se koriste za linearizaciju: nazivnu toku i toku kratkog
spoja. Druga radna toka, na primjer na niem naponu, dala bi drugi pravac
linearizacije i drugi iznos sinkrone reaktancije.
esto se koriste pojmovi zasiena i nezasiena sinkrona reaktancija koje
odgovaraju razliitim lineariziranim karakteristikama, na zasienom i
nezasienom dijelu karakteristike magnetiziranja.
Sinkrona reaktancija se iskazuje i u relativnoj vrijednosti Xsr. Dobije se pomou
Xs i nazivnih faznih vrijednosti napona Usn i struje Isn:
X sr = X s
Isn
Usn
(2.29.)
Uobiajeno se koristi vrijednost sinkrone reaktancije izraene u postocima, a

dobije se mnoenjem relativne vrijednosti Xsr sa 100.
37

Pomou Xs smo definirali unutarnju reaktanciju sinkronog stroja pa moemo
nacrtati jednostavnu nadomjesnu shemu sinkronog stroja prema slici 2.37. Na
slici je zanemaren radni otpor faze statorskog namota, a rasipna rektancija je
pribrojena sinkronoj reaktanciji [1].
jX s
Is
Ef
Z ph
Es
Slika 2.37.
Nadomjesna shema
Pomou ove nadomjesne sheme moemo sada analizirati prilike u kratkom

spoju. Na slici 2.38.a) je prikazana nadomjesna shema za sluaj kratkog spoja
sinkronog stroja, a na slici 2.38.b) je vektorsko-fazorski dijagram za kratki spoj.
jX s
I sk
Ef
Es = 0
Es = 0
Ef
I sk
a
E a = jX s I sk
a)
b)
Slika 2.38.
Kratki spoj sinkronog generatora

a) nadomjesna shema,
b) vektorsko fazorski dijagram.
U kratkom spoju je napon na stezaljkama Us = Es jednak nuli, a u armaturi tee

fazna struja kratkog spoja Isk, pa je:
Ef = I sk X s
(2.30.)
38
Fiktivna inducirana elektromotorna sila Ef je proporcinalna uzbudnom

protjecanju, pa i uzbudnoj struji:
(2.31.)
Ef = kf I f
Izjednaenjem ova dva izraza slijedi da je:
(2.32.)
I sk X s = k f I f
Iz ovog se dobije sinkrona reaktancija:
Xs =
Ef
I
= kf f
Isk
I sk
(2.33.)
Neka druga toka praznog hoda dala bi drugu vrijednost za kf i za Xs. U praksi
se uvijek koristi upravo nazivna toka za linearizaciju karakteristike praznog
hoda. Sinkrona reaktancija se odre uje iz karakteristika praznog hoda i kratkog
spoja (slika 2.39.), s time da su te karakteristike nacrtane za fazne vrijednosti
napona i struja.
E [V ] I [A] , X s []
Ef
I sk = f ( I f )
Xs
Es = f ( I f )
Es
I sn
Slika 2.39.
I k0
I f [A]
0
I f0
Ifk
Ifn
Karakteristike praznog hoda

i kratkog spoja za
odre ivanje sinkrone
reaktancije
39
Iz linearizirane karakteristike praznog hoda je jasno da za nazivni napon Es i

napon Es uz uzbudnu struju Ifn kao u nazivnoj radnoj toki, vrijedi:
kf =
E f Es
=
I fn I f0
(2.34.)
Iz karakteristike kratkog spoja se vidi da je:
X s = kf
If
I
= kf f0
Ik
I k0
(2.35.)
Uvrtenjem konstante kf u izraz za sinkronu reaktanciju se dobije:
Xs =
Es
I k0
(2.36.)
Ik0 je ona struja kratkog spoja koja tee u armaturnom namotu kad je uzbudna
struja jednaka uzbudnoj struji praznog hoda uz koju se dobije nazivni napon
praznog hoda.
Relativna vrijednost sinkrone reaktancije iznosi dakle:
Xsr =
If k
I f0
(2.37.)
2.6.7. Energetska ravnotea

Ako je stroj optereen, mehanika snaga Pmec koja se dovodi ili odvodi na
osovini mora biti jednaka elektrinoj snazi Pel koju se odvodi sa ili dovodi na
elektrine stezaljke stroja:
Pmec = Pel
(2.38.)
Mehanika snaga je odre ena momentom Tmec na osovini i mehanikom kutnom

brzinom m:
Pmec = Tmec m
(2.39.)
Mehanika kutna brzina iznosi:
m
n
30
(2.40.)
Elektrina radna snaga za ms-fazni stroj iznosi:
Pel = ms Es I s cos s
(2.41.)
40
Es i Is su efektivne fazne vrijednosti inducirane elektromotorne sile i struje u

statorskom namotu.
Da bi se predoila ovisnost mehanike i elektrine snage, teorijsko razmatranje
se zapoinje pretpostavkom njihove jednakosti (2.38), tj. da nema gubitaka u
stroju (Pd = 0). Uvrtavanjem (2.39) i (2.41) u (2.38) slijedi:
Tmec
= ms Es I s cos s
(2.42.)
Inducirana elektromotorna sila u jednoj fazi, izraena pomou maksimalne

indukcije B pod polom, iznosi:
2
B p ls f s N s k ws
2
Es =
(2.43.)
ds
2p
(2.44.)
Polni korak p je jednak:
p =
U prethodnim izrazima ls je duljina paketa eljeza statora, Ns broj serijski

vezanih zavoja po fazi statorskog namota, kws faktor statorskog namota i ds
promjer provrta statora.
Iz izraza (2.16.) za ukupno armaturno protjecanje se dobije fazna struja statora
Is :
Is =
a
p
ms
2 N s k ws
(2.45.)
Kad se to uvrsti u izraz za elektrinu snagu, dobije se:
Pel =
V B a cos s = K T B a cos s
p
(2.46.)
Dakle, elektrina snaga ovisi o veliinama koje se u radu mijenjaju (indukciji i

protjecanju) i o konstanti KT koja ovisi o dimenzijama stroja (volumenu V i
polnom koraku p ) i radnoj frekvenciji (odnosno brzini vrtnje):
KT =
V
p
(2.47.)
Da bi se dobio izraz za mehaniku snagu, treba odrediti moment. Elektromagnetski moment izmjeninog stroja iznosi:
41
Te =
V B f sin r
p
(2.48.)
Kut optereenja r je kut od vektora indukcije do vektora uzbudnog (rotorskog)

protjecanja, slika 2.40.
Uz pretpostavku da nema gubitaka, u stroju razvijeni elektromagnetski moment
Te je jednak momentu na osovini Tmec:
(2.49.)
Te = Tmec
Mehanika snaga je prema (2.39) i (2.49) jednaka:
Pmec =
V B f sin r = K T B f sin r
p
(2.50.)
Prema vektorsko-fazorskom dijagramu na slici 2.40., vidi se da uvijek vrijedi:
a cos s = f sin r
(2.51.)
os A - t
Es ( )
Es
s
B
a cos s
Is
a cos s
f sin r
N
Slika 2.40.
Vektorsko-fazorski
dijagram i moment
Time je dokazano da su elektrina i mehanika snaga jednake. Ovo naravno

vrijedi uz prije navedenu pretpostavku da nema gubitaka u stroju.
42
2.6.8. Krivulja momenta

Elektromagnetski moment stroja je odre en izrazom (2.48.). Uz nepromjenjene
iznose indukcije B i uzbudnog protjecanja f kut optereenja r e se sam
podesiti tako da razvijeni elektromagnetski moment Te odgovara mehanikom
momentu na osovini Tmec.
Ako se kut r definira pozitivnim za generatorski rad, onda je prema (2.48.) i
razvijeni elektromagnetski moment pozitivan, a podruje stabilnog rada je za:
0 < r <
(2.52.)
U motorskom reimu rada je kut r negativan, pa je podruje stabilnog rada za:
< r < 0
2
(2.53.)
Moment je sinusna funkcija od r , to je prikazano na slici 2.41.
f 1
Tmax1
f 2
Tmax2
Tpm
motorski
rad
generatorski
rad
r2 ' r1 '
0 r1 r2
TL
Slika 2.41.
Krivulja momenta u ovisnosti

o kutu optereenja
Izraz za moment moe se napisati i kao:
T = Tmax sin r
(2.54.)
43
Maksimalni moment iznosi:
Tmax =
V B f
p
(2.55.)
Razvijeni elektromagnetski moment je jednak maksimalnom Te = Tmax kad je

kut optereenja:
r =
(2.56.)
Me utim, to je nestabilna statika radna toka jer bi i neznatno poveanje

momenta izazvalo ispad iz sinkronizma.
Treba jo naglasiti da maksimalni moment ovisi o indukciji B (dakle naponu) i
uzbudnom protjecanju f . Ako je napon konstantan, onda je maksimalni
moment proporcionalan uzbudnom protjecanju. To znai da e se u sluaju
smanjenja protjecanja u jednakom omjeru smanjiti i maksimalni moment. Na
slici 2.41. je to prikazano za f 2 < f 1 , pa je i maksimalni moment
Tmax2 < Tmax1, tonije:
Tmax2 = Tmax1
f 2
f 1
(2.57.)
Me utim, zbog smanjenja uzbude se poveao kut optereenja za isti pogonski

moment Tpm, pa je r2 > r1. Na taj nain se sinkroni stroj sam prilagodi
momentu na osovini.
Ako se povea pogonski moment Tpm na osovini, rotor e se sam postaviti u
takav poloaj da razvije odgovarajui elektromagnetski moment Te potreban da
odri ravnoteu tom pogonskom momentu:
Te = Tpm
(2.58.)
Taj poloaj je zakret u smjeru vrtnje za kut r. Stroj tada radi kao generator.
Nasuprot tome, ako se stroj elektriki napaja i mehaniki optereti na osovini,
rotor e zaostati za kut r takav da je razvijeni elektromagnetski moment Te
jednak momentu tereta na osovini TL:
Te = TL
(2.59.)
Stroj tada radi kao motor. Za iznose uzbudnih protjecanja f 2 i f 1 prema

slici 2.41. su pripadni kutevi optereenja u motorskom radu r2 i r1.
44
2.6.9. Utjecaj istaknutih polova

Jedna od znaajki istaknutih polova je nejednoliki zrani raspor. Uslijed
nejednolikog zranog raspora su razliiti magnetski otpori (reluktancije) u
uzdunoj i poprenoj osi stroja [1]. Posljedica razliitih magnetskih otpora je ta
da se vektor ukupnog protjecanja i vektor indukcije ne moraju poklopiti po
smjeru.
Razmotrit e se sluaj bez uzbude na rotoru. Dakle, pretpostavlja se da nema
uzbudnog protjecanja, nego postoji samo armaturno protjecanje a koje je
ujedno i ukupno protjecanje:
f = 0
= a
(2.60.)
Kod stroja sa cilindrinim rotorom se smjerovi vektora indukcije B i vektora

armaturnog protjecanja a poklapaju (kut optereenja statora s = 0), pa je i
moment jednak nuli. Na slici 2.42. su prikazani poloaji vektora magnetske
indukcije i protjecanja armature kod stroja s cilindrinim rotorom i kod stroja s
istaknutim polovima.
a)
Slika 2.42.
b)
Vektori indukcije i armaturnog protjecanja sinkronog
stroja bez uzbude na rotoru
a) cilindrini rotor,
b) rotor s istaknutim polovima.
U sluaju stroja s istaknutim polovima je zbog manjeg magnetskog otpora u osi

pola rotora (uzdunoj osi) vektor indukcije B pomaknut u odnosu na vektor
protjecanja a za kut u smjeru osi pola (slika 2.42.b)).
45
To znai da se zbog pomaka me u vektorima javlja moment Trel koji djeluje na

stator stroja. Taj moment je proporcionalan sinusu kuta izme u vektora
indukcije i vektora armaturnog protjecanja i iznosi:
Trel =
V B a sin
p
(2.61.)
Dakle, pojavljuje se moment iako nema uzbudnog protjecanja na rotoru. Taj

moment je posljedica razliitog magnetskog otpora reluktancije u uzdunoj d i
poprenoj q osi stroja (u simetrali me upolnog prostora), pa ga nazivamo
reluktantnim momentom Trel [1]. To isto e se dogoditi i pri uzbudi na rotoru.
Prema tome moe se openito uzeti da je kod istaknutih polova vektor ukupnog
protjecanja pomaknut u odnosu na vektor indukcije B za kut . Vektor
indukcije B je i dalje pomaknut u odnosu na uzbudno protjecanje f (i
uzdunu os) za kut r.
Prema pravilima o vektorima moe se vektor protjecanja prikazati kao sumu
vektora protjecanja u uzdunoj osi d i poprenoj osi q :
= d + q
Zbog razliitih magnetskih otpora u uzdunoj i poprenoj osi
(2.62.)
e ovim
protjecanjima odgovarati razliiti iznosi vektora indukcije Bd u uzdunoj i
Bq u poprenoj osi (slika 2.43.). Vektor ukupne indukcije je jednak:

B = Bd + Bq
d
B
Bd
Bq
Slika 2.43.
Vektori indukcije i protjecanja u
uzdunoj i poprenoj osi
sinkronog stroja s istaknutim
polovima
(2.63.)
46
Stvarni raspored vala protjecanja i indukcije u uzdunoj i poprenoj osi je

prikazan na slici 2.44. S Bq1 je oznaen osnovni harmonik indukcije u q-osi.
q - os
d - os
x
p
Bq1
Bd
Bq
x
a)
Slika 2.44.
Prostorni raspored
protjecanja i indukcije
sinkronog stroja s
istaknutim polovima
a) uzduna os,
b) poprena os.
b)
Iznos reluktantnog momenta ovisi o poloaju protjecanja u odnosu na uzdunu

d-os stroja. Ako je protjecanje samo u uzdunoj osi, momenta Trel nema (slika
2.45.a)). Isto tako nema momenta Trel ako je protjecanje samo u poprenoj osi
(slika 2.45.b)). Maksimum reluktantnog momenta nalazi se negdje izme u ta
dva poloaja. To znai da e se reluktantni moment Trel dvostruko bre mijenjati
u ovisnosti o kutu optereenja r u odnosu na osnovni moment Tf (moment
uslijed uzbude).
d = 0
Bd = 0
q = 0
Bq = 0
Trel = 0
Trel = 0
a)
Slika 2.45.
b)
Protjecanje i indukcija samo u jednoj osi sinkronog

a) u uzdunoj osi, b) u poprenoj osi.
47
Iznos reluktantnog momenta moe se najlake izvesti pomou elektrine snage i

fazorskog dijagrama prema slici 2.46. Neka su poznati napon Es, struja Is i fazni
pomak s , te uzduna i poprena sinkrona reaktancija Xd i Xq .
j Xq I q
j Xd I d
Ef
Es
Is
Iq
r s
Slika 2.46.
Id
Fazorski dijagram sinkronog

Pretpostavi se neki kut optereenja r i fazor fiktivne inducirane elektromotorne

sile Ef (toka 2.6.5.) iji smjer je uvijek okomit na smjer f pa se poklapa s
poprenom osi q. Struju Is projicira se u uzdunu i poprenu os stroja i time je
se rastavi na uzdunu Id i poprenu Iq komponentu. Uzduna komponenta Id se
tako poklopi sa smjerom vektora uzbudnog protjecanja f , pa je okomita na
fazor Ef i iznosi:
I d = I s sin( r + s )
(2.64.)
Poprena komponenta Iq se poklopi sa smjerom Ef i iznosi:
I q = I s cos( r + s )
(2.65.)
Iz slike 2.46. se vidi da je protunapon XqIq na poprenoj sinkronoj reaktanciji

jednak:
X q I q = Es sin r
(2.66.)
Uvrtenjem izraza (2.65.) u (2.66.) dobije se kut optereenja:
tg r =
X q I s cos s
Es + X q I s sin s
(2.67.)
Iz slike 2.46. se vidi da je fiktivna inducirana elektromotorna sila jednaka:
48
E f = E s cos r + X d I d
(2.68.)
Uvrtenjem (2.64.) u (2.68.) dobije se:
Ef = Es cos r + X d I s sin( r + s )
(2.69.)
Iz izraza (2.66.) slijedi poprena komponenta struje Iq:
Iq =
E s sin r
Xq
(2.70.)
Iz (2.68.) slijedi uzduna komponenta struje Id:
Ef Es cos r
Xd
Id =
(2.71.)
Elektrina radna snaga stroja je odre ena izrazom (2.41.). U tom izrazu se
pojavljuje radna komponenta struje koja se moe izraziti pomou radnih
komponenata uzdune i poprene struje:
I s cos s = I q cos r + I d sin r
(2.72.)
Uvrtenjem izraza (2.72.) u (2.41.), te koritenjem (2.70.) i (2.71.) dobije se

izraz za elektrinu snagu:
2
E E
E 1
1
sin 2r
Pel = ms f s sin r + s
2 Xq Xd
Xd
(2.73.)
Izraz (2.73.) pokazuje da stroj s istaknutim polovima razvija snagu koja ima
sinusni lan ovisan o r i sinusni lan ovisan o 2r . Prvi lan predstavlja snagu
Pf koja se razvija uslijed uzbude:
Pf = ms
E f Es
sin r
Xd
(2.74.)
Drugi dio je snaga uslijed istaknutih polova (reluktancije):
Prel = ms
Es
2
1
1
sin 2r
X
Xd
q
(2.75.)
Razvijeni elektromagnetski moment Te iznosi:
Te =
Pel
m
(2.76.)
49
Analogno snazi Pel i moment Te ima osnovni moment Tf koji se razvija uslijed
uzbude i reluktantni moment Trel uslijed reluktancije jer je:
Te =
(Pf + Prel )
(2.77.)
Uz zanemarenje gubitaka u stroju je ukupni moment na osovini T jednak

razvijenom elektromagnetskom momentu Te:
(2.78.)
T = Te
Na slici 2.47. su dani reluktantni, osnovni i ukupni moment stroja s istaknutim

polovima u ovisnosti o kutu optereenja r. Reluktantni moment Trel se zbraja s
momentom uslijed uzbude Tf. Ukupni moment T nije vie sinusoidalan, ali mu
je amplituda poveana.
Pojava reluktantnog momenta omoguuje izradu strojeva bez rotorskog namota.
To su obino strojevi manjih snaga, ee motori, nego generatori. Njihova je
izvedba znatno jednostavnija od strojeva s namotom na rotoru, ali im je
maksimalni moment manji. Stoga je i snaga takvih strojeva (za isti volumen i
brzinu vrtnje) manja.
Trel
a)
Tf
b)
-
0
c)
Slika 2.47. Momenti sinkronog stroja

s istaknutim polovima
a) reluktantni,
b) osnovni,
c) ukupni.
50
2.6.10. Utjecaj prigunog kaveza

Priguni kavez, koji se ugra uje u polove sinkronog stroja (slika 2.8.), ima
viestruku namjenu:
priguenje inverznog protjecanja,
priguenje njihanja stroja i
asinkroni zalet.
Ako se promatra samo simetrina statika optereenja, stroj e se ponaati
jednako kao i bez prigunog namota. tapovi prigunog kaveza se vrte sinkrono
s okretnim magnetskim poljem. Nalaze se stalno u polju jednake magnetske
gustoe, i u njima se ne induciraju nikakvi naponi i ne teku nikakve struje.
Drukije je ako je stroj nesimetrino optereen (na primjer uslijed prekida jedne
faze). U stroju e se pojaviti eliptiko magnetsko polje koje se moe prikazati i
analizirati kao zbroj direktnog i inverznog polja. Ta se polja vrte u suprotnim
smjerovima. Direktno polje se vrti sinkrono s rotorom i ne inducira napone u
tapovima kaveza. Inverzno polje vrti se u odnosu na rotor dvostrukom
sinkronom brzinom i inducira napone u tapovima. Uslijed toga poteku struje
koje po Lenzovom zakonu nastoje potisnuti polje koje ih izaziva. To nije
mogue u potpunosti, ali se inverzno protjecanje u znatnoj mjeri ipak prigui. U
tu svrhu se priguni kavez koristi kod jednofaznih sinkronih strojeva.
Priguni kavez ima znaajni utjecaj i na priguenje njihanja stroja. Naime,
magnetsko se polje ponaa poput elastinog pera i tvori s masama rotora titrajni
sustav. Pri naglim promjenama optereenja stroja taj sustav poinje titrati.
Frekvenciju titranja odre uju zamane mase rotora i sile ovisne o kutu
optereenja r . Pri njihanju dolazi do induciranja napona i pojave struja u
prigunom kavezu koje (opet prema Lenzovom zakonu) priguuju titranje.
Trea je svrha prigunog kaveza da pri pokretanju sinkronih motora omogui
asinkroni zalet (toka 2.7.5. i poglavlje 3.).
2.6.11. Idealni i realni sinkroni stroj
Osnovna razlika izme u idealnog i realnog stroja je u tome to u realnom stroju
postoje:
radni otpori namota koji stvaraju protunapone i gubitke,
rasipne reaktancije koje tako er stvaraju protunapone,
gubici u eljezu (uslijed histereze i vrtlonih struja) i
gubici trenja u leajevima i ventilacije.
51
Vanjski fazni napon Us realnog generatora bit e:
U s = E s I s (Rs + j X s )
(2.79.)
Dakle, napon na stezaljkama generatora se razlikuje od inducirane

elektromotorne sile u stroju za iznose protunapona na radnom otporu faze Rs i
rasipnoj reaktanciji Xs . Pripadni fazorski dijagrami se razlikuju za generatorski
i motorski rad.
Na slici 2.48.a) je prikazan fazorski dijagram realnog generatora uz radnoinduktivno optereenje. Na slici 2.48.b) je prikazan fazorski dijagram realnog
generatora u sluaju radno-kapacitivnog optereenja.
j I s X s
Es
I s Rs
I s Rs
j I s X s
Us
Us
Es
Is
Is
Slika 2.48.
Fazorski dijagram
realnog sinkronog
generatora
a) radno-induktivno
optereenje,
b) radno-kapacitivno
optereenje
a)
b)
U sluaju radno-kapacitivnog optereenja napon na stezaljkama generatora

moe biti ak i vei od induciranog napona u stroju.
U motorskom radu je vanjski (narinuti) napon vei od unutarnjeg (inducirane
elektromotorne sile):
U s = E s + I s (Rs + j X s )
(2.80.)
Fazorski dijagram realnog sinkronog stroja u motorskom radu je prikazan na

slici 2.49. I u motorskom radu stroj moe davati u mreu jalovu (induktivnu ili
kapacitivnu) energiju, ili raditi uz faktor snage cos s = 1, to se postie promjenom uzbudne struje (toka 2.7.5.).
52
j I s X s
Us
I s Rs
Es
Is
Slika 2.49. Fazorski dijagram realnog sinkronog

stroja u motorskom radu
Gubici u stroju iznose obino nekoliko postotaka snage, a isto tako i protunaponi. U veini razmatranja e se i dalje zanemariti gubitke, rasipne reaktancije
i radne otpore stroja. I dalje e se promatrati idealni stroj u kojem je izlazni fazni
napon jednak induciranoj elektromotornoj sili:
U s = Es
(2.81.)
2.6.12. Regulacija napona i frekvencije

Iz analize prethodnih dijagrama jasno je da se pri optereenju mijenja napon
generatora. Najvea je promjena u sluajevima isto induktivnog ili isto
kapacitivnog optereenja.
Ako se treba zadrati isti iznos napona kao u praznom hodu, mora se promijeniti
uzbudnu struju tako da ukupno protjecanje ostane jednakog iznosa kao
uzbudno protjecanje f 0 u praznom hodu:
= f + a = f 0
(2.82.)
U praksi to obavljaju automatski regulatori napona. Regulator napona povisuje

uzbudnu struju ako se napon smanji, a smanjuje ako se napon povisi.
Osim potrebe za konstantnim naponom obino je postavljen i zahtjev za
konstantnom frekvencijom. Taj je zahtjev jako izraen, pa je frekvencija velikih
energetskih mrea jako stabilna. Frekvenciju odre uju broj polova i sinkrona
brzina stroja prema (2.4.). Da bi frekvencija bila konstantna, stroj se treba vrtjeti
konstantnom brzinom. Konstantnu brzinu odrava regulator brzine vrtnje.
53
U tablicama 2.1. i 2.2. su dane sinkrone brzine za strojeve s 2 do 10 polova pri

frekvencijama 50 Hz i 60 Hz.
Tablica 1.
2p
n [o/min]
Tablica 2.
2p
n [o/min]
Sinkrone brzine vrtnje za razne polaritete stroja pri frekvenciji 50 Hz
2
3000
4
1500
6
1000
8
750
10
600
Sinkrone brzine vrtnje za razne polaritete stroja pri frekvenciji 60 Hz
2
3600
4
1800
6
1200
8
900
10
720
2.7. RAD NA KRUTOJ MREI

Dva su osnovna naina na koje sinkroni generator moe opskrbljivati svoje
potroae:
vlastita mrea (otoni rad) i
kruta mrea.
Primjeri otonog rada su male mree s jednim generatorom i vie potroaa. To
je na primjer brod, zatim rezervni generator u robnoj kui, poslovnoj zgradi,
visokoj stambenoj zgradi i slino.
Kruta mrea u pravilu predstavlja veliku mreu, s puno prikljuenih generatora,
koja ima konstantan (vrst) napon i frekvenciju. Pojedinani generator koji se
prikljui praktiki ne utjee na napon, niti na frekvenciju mree, bez obzira na
pogonsko stanje u kojem se nalazi. Primjer krute mree je elektroenergetski
sustav jedne zemlje.
Dva su osnovna uvjeta koja generator mora ispunjavati pri radu na krutu mreu:
linijski napon generatora U mora biti konstantan i jednak linijskom
naponu mree UL (po veliini i po fazi):
U =UL
(2.83.)
frekvencija generatora f mora biti konstantna i jednaka frekvenciji

mree f L:
f = fL
(2.84.)
54
Ako ova dva uvjeta nisu ispunjena, ako se napon i/ili frekvencija generatora
samo neznatno razlikuju od napona i frekvencije mree, sinkroni generator ne
moe trajno raditi spojen na mreu. U takvom su sluaju mogua samo
kratkotrajna dinamika stanja.
Iz ovih uvjeta proizlaze neke posljedice za stroj. Iz zahtjeva za konstantnom
frekvencijom proizlazi da se stroj mora vrtjeti konstantnom, sinkronom brzinom
n. Vezana uz frekvenciju mree sinkrona brzina mora biti jednaka:
n=
60 fL
p
(2.85.)
Iz zahtjeva da napon bude konstantan po iznosu i po fazi proizlazi da stroj mora

imati konstantno protjecanje , kako je to prikazano za sluaj praznog hoda na
slici 2.50.
Es ( )
Es
U ph
Es
Slika 2.50.
Neoptereeni generator u
radu na krutoj mrei
B
= f 0
I dalje e se promatrati idealni sluaj prema (2.81.) za koji je izlazni fazni napon
generatora U s jednak induciranoj elektromotornoj sili E s , a ona mora biti
jednaka faznom naponu mree U ph . Dakle za prazni hod vrijedi:
E s = U ph
= f 0
a = 0
(2.86.)
Protjecanja armature nema, pa je rezultantno protjecanje jednako uzbudnom

protjecanju.
55
2.7.1. Ravnotea protjecanja

Prema ranije reenom, napon generatora mora biti konstantan i odre en je
naponom mree. Stoga rezultantno protjecanje u stroju mora biti konstantno.
Vektor indukcije, koji lei u istom smjeru kao i vektor protjecanja, tako er mora
imati vrst poloaj i iznos. Me utim, vektor protjecanja je vektorska suma
protjecanja uzbude f i protjecanja armature a prema (2.18.).
Na vektor protjecanja uzbude f moe se djelovati dvojako:
promjenom uzbudne struje mijenja se veliinu uzbudnog protjecanja
(modul vektora),
promjenom momenta na osovini mijenja se poloaj vektora uzbudnog
protjecanja.
Budui da ukupno protjecanje mora ostati konstantno, bilo koja od ovih
promjena e izazvati promjenu struje i protjecanja armature, i to tako da ukupno
protjecanje ostane konstantno:
= f + a = konst.
(2.87.)
Na slici 2.51. prikazan je sluaj ravnotee protjecanja sinkronog generatora koji

nastane ako se u praznom hodu povea uzbudno protjecanje. Potee takva struja
armature koja odri ukupno protjecanje na konstantnom iznosu. Za prikazani
sluaj ta struja ima induktivni karakter (stroj se ponaa kao kondenzator). Sluaj
je analogan ve prije prikazanom na slici 2.29. za isto induktivno optereenje
generatora.
E s = U ph
a
Slika 2.51.
= f 0
s
r = 0
Ravnotea protjecanja generatora pri

poveanju uzbudne struje bez momenta na osovini
Is
a
56
Slika 2.52. prikazuje sluaj poveanja aktivnog momenta na osovini sinkronog

generatora iz praznog hoda, bez promjene uzbudne struje. Pojavljuje se struja
armature koja odri ukupno protjecanje konstantnim i koja ima kapacitivni
karakter za mreu (stroj se ponaa kao prigunica). Vektor protjecanja rotora
zakrene se za kut r ulijevo. Stroj daje u mreu i aktivnu (radnu) snagu koja je
jednaka elektrinoj snazi prema (2.41.) i iznosi:
P = ms Es I s cos s
(2.88.)
E s = U ph
Is
s
a
= f 0
Slika 2.52.
a
f
Ravnotea protjecanja generatora

pri poveanju momenta na osovini
u odnosu na prazni hod
U treem sluaju je na slici 2.53. prikazano poveanje uzbudne struje i aktivnog

momenta na osovini sinkronog generatora iz stanja praznog hoda. Potee takva
struja armature koja odri ukupno protjecanje konstantnim i koja ima induktivni
karakter za mreu (stroj se ponaa kao kondenzator). Stroj daje u mreu i
aktivnu snagu koja je i u ovom sluaju odre ena izrazom (2.88.).
E s = U ph
Is
= f 0
r
N
Slika 2.53.
Ravnotea protjecanja generatora

pri poveanju uzbudne struje i
momenta na osovini u odnosu na
prazni hod
57
Na jednak nain se mogu razmatrati i drugi sluajevi, pa i optereivanje

momentom, dakle u motorskom radu. Vano je primijetiti da se uspostava
ravnotee protjecanja odvija prirodno! Potee takva struja armature da vektorski
zbroj armaturnog i uzbudnog protjecanja ostane konstantan (prema 2.87.).
2.7.2. Ravnotea frekvencija
Ravnotea frekvencija napona mree i generatora je apsolutno nuan uvjet za
stabilan rad sinkronog stroja na krutoj mrei. Zamislimo da pogonskim strojem
vrtimo rotor neto bre od sinkronizma, poevi iz stanja praznog hoda, i da
pritom ne mijenjamo uzbudnu struju. Vektor uzbudnog protjecanja bi se kretao
po krunici, kako je to naznaeno na slici 2.54.
E s = U ph
I s2
I s1
0
a1
a3
f 3
1 f 1
I s3
a2
f 2
Slika 2.54.
Rad generatora pri poveanju brzine
vrtnje (toke 1, 2 i 3) u odnosu na
prazni hod pri sinkronoj brzini (toka
0)
2
Ukupno protjecanje mora ostati konstantno. Potekla bi nestacionarna struja
armature koja bi s odgovarajuim armaturnim protjecanjem odrala ukupno
protjecanje. Stroj bi prelazio iz generatorskog u motorski rad i natrag, uz
promjenljive struje armature, i u takvom reimu ne bi mogao raditi. Dolo bi do
ispadanja iz sinkronizma to bi se moralo rijeiti iskljuenjem iz mree. Oito je
potrebno regulirati uzbudu tako da se izbjegne ispad iz sinkronizma.
2.7.3. Utjecaj uzbude
Utjecaj uzbude ve je djelomino razmotren kod analize ravnotee protjecanja i
ravnotee frekvencija. Sada e se detaljnije razmotriti sluaj stroja na krutoj
mrei u praznom hodu kojem se mijenja samo uzbudna struja, bez promjene
momenta na osovini. Polazi se od stanja praznog hoda.
58
Ako se uzbuda povea, pojavi se struja armature tako da ukupno protjecanje

ostane nepromijenjeno. Takav je sluaj prikazan ve prije na slici 2.51. U
odnosu na mreu se stroj ponaa kao kondenzator. Stroj daje u mreu induktivnu
jalovu snagu, odnosno, kao da uzima kapacitivnu. Pritom nema prijenosa radne
snage. Takav stroj je naduzbu en jer mu je uzbuda vea nego u praznom hodu.
Ako se uzbuda smanji, potee u armaturi struja koja sa stanovita mree ima
induktivni karakter. Stroj se ponaa kao prigunica, on uzima iz mree jalovu
induktivnu snagu, a daje u mreu kapacitivnu. Takav je sluaj prikazan na slici
2.55. Uzbuda je pritom manja nego u praznom hodu, pa je takav stroj
poduzbu en.
To isto vrijedi i kad stroj prenosi radnu snagu.
E s = U ph
I s a
= f 0
Slika 2.55.
Utjecaj smanjenja uzbude u
praznom hodu generatora
r = 0
2.7.4. Utjecaj momenta na osovini

Prema zakonu o odranju energije momentom na osovini podeava se prijenos,
odnosno pretvorba radne energije iz mehanike u elektrinu (generator) ili
elektrine u mehaniku (motor).
Ako se momentom djeluje u smjeru vrtnje, dovodi se mehaniku energiju,
odnosno snagu prema (2.39). Povea li se moment iz stanja praznog hoda i
pritom se ne mijenja uzbudu, dobije se sluaj koji odgovara slici 2.52. Pojavi se
struja armature radno-kapacitivnog karaktera. Rotor se pritom zakrene za kut r
u odnosu na vektor ukupnog protjecanja. Ukupno protjecanje mora ostati
nepromijenjeno prema (2.87.). Stroj daje u mreu radnu snagu prema (2.88.).
59
Ako se pak rotor koi, tj. djeluje se momentom suprotno smjeru vrtnje, poloaj
rotora i rotorskog protjecanja e zaostati za kut r prema vektoru ukupnog
protjecanja. U armaturi e potei struja takvog iznosa i smjera koja e stvoriti
armaturno protjecanje potrebno da odri nepromijenjeno ukupno protjecanje
(slika 2.56.). Stroj radi kao motor. Uzima elektrinu snagu iz mree i predaje na
osovini mehaniku snagu:
P =T
(2.89.)
E s = U ph
f
Slika 2.56.
Sinkroni stroj u motorskom

reimu rada
r
= f 0
I s cos s P
s
Is
Ako se uz konstantan moment na osovini povea uzbudu, stroj e uzimati iz
mree istu radnu snagu, ali e davati u mreu induktivnu reaktivnu snagu. Stroj
se pritom sam prilago ava novim uvjetima: mehanikom momentu i uzbudi.
Postavi se u poloaj za kut r potreban da se razvije elektromagnetski moment
koji dri ravnoteu momentu na osovini. Detaljniji opis motorskog rada
sinkronog stroja je dan u toki 2.7.5.
2.7.5. Sinkroni motor
Ako se sinkroni stroj spojen na krutu mreu optereti momentom, umjesto da ga
se tjera pogonskim strojem, on poinje raditi kao motor, to je ve prije
navedeno u tokama 2.6.8. i 2.7.4. Pritom e mu brzina n biti stalna i jednaka
sinkronoj brzini prema (1.11.).
60
Rad motora esto se prikazuje krivuljom momenta u ovisnosti o brzini vrtnje.

Krivulja momenta sinkronog motora ima oblik prema slici 2.57. Motor moe
raditi samo na sinkronoj brzini vrtnje.
T
Tmax
Slika 2.57.
Karakteristika momenta sinkronog
motora
ns
Ako bi se moment tereta poveao preko maksimalnog iznosa Tmax , motor bi

ispao iz sinkronizma. Maksimalna vrijednost momenta ve je prije odre ena
prema izrazu (2.55.). Uz konstantan napon na motoru maksimalni moment ovisi
o uzbudnom protjecanju f . Ovo protjecanje moe se mijenjati promjenom
uzbudne struje.
Prema slici 2.57. je jasno da sinkroni motor nema momenta pri brzini vrtnje
n = 0, tj. u kratkom spoju (zakoen rotor). Sinkroni motor u kratkom spoju i nije
sinkroni stroj!
Moment motora je jednak momentu tereta na osovini, pa je time odre ena radna
snaga koju motor uzima iz mree:
Pin = ms Es I s cos s
(2.90.)
Uz nepromjenjen napon time je odre ena i radna komponenta struje statora.

Vektor indukcije mora ostati vrst jer je definiran naponom mree. Promjenom
uzbudne struje e se mijenjati kut optereenja i jalova komponenta struje.
Vektorsko-fazorski dijagram sinkronog motora pri promjeni uzbude uz
konstantan moment tereta je prikazan na slici 2.58. Pri tome je koriten
generatorski sustav prikazivanja [1, 3]. Na toj slici je f ' > f . Dakle, uz
jednak moment na osovini se pri promjeni uzbude mijenja jalova komponenta
armaturne struje, dok radna komponenta te struje ostane ista. Tako sinkroni
motori mogu promjenom uzbude raditi kao kompenzatori jalove energije
(obino induktivne). Promjenom uzbude se moe podesiti da stroj radi s
faktorom snage cos s = 1, dakle kao isti radni teret.
61
E s = U ph
f '
a '
r '
= f 0
s '
Is
Slika 2.58.
a '
I s cos s = konst . P
I s'
Vektorsko-fazorski dijagram sinkronog motora pri

promjeni uzbude uz konstantni moment tereta
Vidjeli smo da sinkroni motor nema momenta kad se rotor ne vrti, dakle pri
brzini vrtnje n = 0. Stoga se kod sinkronih motora javlja problem pokretanja.
Postoji nekoliko moguih rjeenja:
asinkroni zalet,
sinkroni zalet i
pomoni motor.
Asinkroni zalet se izvodi pomou prigunog kaveza ugra enog u polne papue
(toka (2.3.) i slika 2.8.). Sinkroni motor se bez uzbude prikljui na mreu i
zaleti kao asinkroni kavezni motor do priblino sinkrone brzine. Onda se ukljui
uzbuda, i motor uskoi u sinkronizam. To je ujedno i najjednostavniji nain
pokretanja, ali motor mora imati priguni kavez, koji mora biti odgovarajue
dimenzioniran.
Sinkroni zalet se izvodi pomou drugog generatora ili statikog pretvaraa.
Sinkronom motoru, koji je prethodno uzbu en, postepeno se podiu napon i
frekvencija do punog napona i brzine vrtnje. Tada se prikljui na mreu.
Rjeenje sa statikim pretvaraem se koristi u reguliranim pogonima i u
pogonima s vie sinkronih motora koji se pokreu jednim pretvaraem.
Tree rjeenje je zalet s pomonim motorom (pony motor) koji je mehaniki
spojen sa sinkronim motorom. Tim motorom se sinkroni motor zaleti do
62
sinkronizma i tada prikljui na mreu. Pomoni motor slui samo za zalet (ako
je asinkroni) ili se kasnije koristi kao uzbudnik (ako je istosmjerni stroj).
2.7.6. Sinkronizacija generatora na mreu
Ve je prije reeno da sinkroni generator moe raditi na krutoj mrei jedino ako
su:
frekvencije tog stroja i mree jednake,
naponi stroja i mree jednaki po iznosu,
redoslijedi faza jednaki i
fazni kutevi izme u napona pripadnih faza stroja i mree jednaki nuli.
Ako stroj radi samostalno, i treba ga prikljuiti na mreu, treba osigurati gornje
uvjete. Ovaj postupak se zove sinkronizacija.
Prvo se priprema generator da ima odgovarajuu brzinu vrtnje i napon na
stezaljkama. Ako je generator u nekoj elektrani i treba ga prikljuiti na mreu,
onda ga se pokrene pogonskim strojem (vodnom ili parnom turbinom ili dizelmotorom) do sinkronog broja okretaja. Uzbuda se podesi tako da se na
stezaljkama dobije napon jednak naponu mree. Generator tada radi u praznom
hodu, kako to prikazuje slika 2.59.
L1
L2
L3
V f
ure aj za
sinkronizaciju
V0
V f
U V W
sinkroni
generator
uzbuda
Slika 2.59.
Sinkronizacija
63
Prekida za spoj s mreom je pritom otvoren. Napone i frekvencije mree i

generatora mjeri se nezavisnim voltmetrima i frekvencmetrima. Kad se postigne
jednake napone i frekvencije, jo uvijek se ne smije ukljuiti prekida, jer se
naponi mogu razlikovati po fazi (slika 2.60.).
L1
U
rel = ( f f L ) 2
Slika 2.60.
Zvijezde napona mree
(L1-L2-L3) i napona
generatora (U-V-W)
pri sinkronizaciji
W
L2
L3
V
Ako frekvencija generatora nije tono jednaka frekvenciji mree, onda se

zvijezda napona generatora vrti u odnosu na zvijezdu mree brzinom koja je
proporcionalna razlici frekvencija. Zvijezdu napona generatora moe se dovesti
u istovjetan poloaj sa zvijezdom napona mree ako se neznatno ubrza ili uspori
generator pomou pogonskog stroja.
Napon izme u odgovarajuih faza (L1-U, L2-V, L3-W) moe se mjeriti nulvoltmetrom (V0), i kad je taj napon jednak nuli, ukljui se sklopku. Sklop ovih
instrumenata naziva se ure aj za sinkronizaciju ili sinkronoskop, i on je na slici
2.59. prikazan u elementarnom obliku.
Sklop za sinkronizaciju se moe izvesti i na drugaiji nain. Jedan od
jednostavnih naina je sklop sijalica u svijetlom spoju (slika 2.61). Princip rada
je prikazan na slici 2.62. U sluaju polaganog pomicanja jedne zvijezde napona
u odnosu na drugu svjetla sijalica se vrte u krug frekvencijom razlike. Stroj treba
ukljuiti na mreu onda kad sijalice 2 i 3 svijetle jednakim intenzitetom, a 1 je
ugaena.
Koristi se i tamni spoj sijalica prema slici 2.63. Sijalice slue kao nul-voltmetar.
Stroj treba ukljuiti kad su sve ugaene.
64
L1
L2
L3
3 2 1
sijalice
V0
V W
Slika 2.61.
sinkroni
generator
Svijetli spoj za
sinkronizaciju
uzbuda
L1
1
U
2
2
3
L3
L2
3
L3
a)
V
1 L1
2,3
W
L2
b)
Slika 2.62. Sijalice u svijetlom spoju za sinkronizaciju
65
a)
b)
sijalice,
naponi.
L1
L2
L3
3 2 1
sijalice
V0
U V W
sinkroni
generator
uzbuda
Slika 2.63.
Tamni spoj za
sinkronizaciju
Danas se veinom koriste poluautomatski ili automatski ure aji za

sinkronizaciju. Prvi obavljaju sinkronizaciju djelomino automatizirano,
dok drugi prate sinkronizaciju podeavajui napon i frekvenciju
generatora potpuno automatizirano, te obavljaju ukopanje na mreu.
2.8. ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

2.8.1. Ispitivanja pri gradnji
Pri gradnji sinkronih strojeva, osobito onih velike snage, provode se
mnogobrojna ispitivanja. Veina je ovih provjera definirana standardima, i
proizvo a ih je duan provesti. U ugovoru o izradi se specificiraju naini
kontrole. Moe biti postavljen zahtjev da se odre ene provjere obavljaju uz
prisustvo inspektora.
Ispitivanja pri gradnji moemo svrstati u dvije osnovne grupe, a to su:
ulazna kontrola i
provjera tehnolokih postupaka.
66
Ulazna kontrola obuhvaa ispitivanja kvalitete materijala koji se ugra uju. To

su:
konstrukcijski materijali,
magnetski materijali,
bakar i
izolacije.
Kod konstrukcijskih materijala se provjeravaju mehanika svojstva (vrstoa) i
struktura zbog velikih mehanikih naprezanja.
Kod magnetskih materijala se provjeravaju elektrika, magnetska i mehanika
svojstva:
krivulja magnetiziranja,
specifini gubici,
povrinska izolacija i
deformiranost limova.
Bakar za vodie je u veini sluajeva standardiziran, pa nisu potrebne posebne
provjere. Ako se koriste posebne dimenzije bakra (po narudbi), onda je
potrebno provjeriti dimenzije i vodljivost istog bakra i izolacije.
Kod izolacije se provjeravaju:
mehanika svojstva,
elektrika svojstva i
dimenzije.
Kvaliteta ovisi o izolaciji na najslabijem mjestu.
Provjera tehnolokih postupaka obuhvaa:
provjeru varova,
provjeru paketa limova (statora),
provjeru kvalitete izolacije statorskog namota i
ispitivanje sklopova.
Od ispitivanja sklopova me u najvanijima su provjera simetrinosti rotora i
pokus vitlanja. Ako postoji nesimetrija, treba izbalansirati rotor da se izbjegnu
radijalne centrifugalne sile zbog vika mase.
Pokus vitlanja predstavlja provjeru mehanike vrstoe rotora pri poveanoj
brzini vrtnje. To je vrtnja rotora generatora maksimalnom moguom brzinom
koju rotor moe dosei u najnepovoljnijim uvjetima. Ovisno o vrsti pogonskog
stroja (dizelski motor, parna ili plinska ili vodna turbina), u sluaju nestanka
67
elektrinog optereenja i zatajivanja svih regulacijskih i sigurnosnih

mehanizama, pogonski stroj e ubrzati cijeli agregat do brzine koja iznosi
1,3 3,5 nazivne brzine. Najnepovoljniji su u tom pogledu neki tipovi vodnih
turbina kad turbina ostane bez optereenja s potpuno otvorenim privodom i
pone ubrzavati generator. Pritom se uzimaju u obzir i najnepovoljniji uvjeti sa
stanovita pritiska vode, odnosno maksimalni mogui pad vode (puno akumulacijsko jezero).
Ponekad trajanje ovakve vrtnje moe biti jako dugo vie sati (u elektranama
bez posade). Ipak je vie uobiajeno pokus provoditi u trajanju od nekoliko
minuta. Obodna brzina rotora tijekom takvih pokusa moe prijei i 200 m/s.
Za rotore koji se u cijelosti izra uju u tvornici (na primjer turbogeneratore) se i
pokus vitlanja provodi u tvornici. Kod velikih hidrogeneratora, koji mogu imati
promjer rotora i vei od 10 m, se pokus vitlanja provodi na potpuno montiranom
generatoru u elektrani.
Osim ispitivanja tijekom izrade i montae, provode se i nakon montae
mnogobrojna ispitivanja. Pri tome se nekim ispitivanjima provjeravaju osnovne
funkcije stroja, a druga imaju svrhu provjeriti pouzdanost i sigurnost rada stroja.
Od neelektrinih ispitivanja se ponekad provodi i detaljno ispitivanje sustava
hla enja. Obavezno se ispituje i zagrijavanje stroja.
Na gotovom stroju se obavljaju i naponski pokusi za ispitivanje izolacije izme u
namota i mase. Visina ispitnog napona i postupak ispitivanja su odre eni
propisima.
2.8.2. Karakteristika praznog hoda
Karakteristika praznog hoda predstavlja ovisnost napona na stezaljkama U o
uzbudnoj struji generatora u praznom hodu I f = I f 0 , uz odravanje konstantne
brzine vrtnje n:
U = f (I f ), n = konst.
(2.91.)
Za generator se kae da je u praznom hodu ako se vrti konstantnom brzinom

(obino nazivnom), uz neki iznos uzbudne struje i bez optereenja na statoru
(otvorene stezaljke). Shema spoja za ispitivanje ove karakteristike je dana na
slici 2.64.
68
f
V
U
sinkroni
uzbuda
generator
Slika 2.64.
Shema mjerenja
karakteristike
praznog hoda
A
m
Na slici 2.65. je prikazana karakteristika praznog hoda snimljena uz poveanje

uzbudne struje od 0 A do neke vrijednosti koja daje napon vei od nazivnog i
potom uz smanjenje uzbudne struje do nule. Pri snienju uzbudne struje na nulu
i dalje ostaje neki mali napon Urem na stezaljkama statorskog namota. Taj se
napon naziva napon remanencije ili remanentni napon. On je posljedica
histereze magnetskog materijala od kojeg je napravljen rotor.
U [V ]
Un
Slika 2.65.
Mjerena karakteristika praznog hoda
U rem
I f0
I f [A]
Radi usporedbe razliitih strojeva karakteristika praznog hoda uglavnom se

prikazuje u relativnim vrijednostima. To ne znai nita drugo nego da se
69
vrijednosti izmjerenih napona i struje podijele s vrijednostima nazivnog napona,

odnosno, uzbudne struje praznog hoda za nazivni napon.
S obzirom na oblik karakteristike oubiajeno je da se karakteristika naziva
tvrdom ili mekanom. Tvrda karakteristika zahtijeva velike promjene uzbudne
struje If za odre enu promjenu napona U . Mekana karakteristika zahtijeva
male promjene uzbudne struje za jednaku promjenu napona. Obje karakteristike
su prikazane na slici 2.66.
U
Un
U
U
Un
U
1
If
If
0
1
a)
If
I f0
1
b)
If
I f0
Slika 2.66.
Mjerene karakteristike
praznog hoda
a) mekana,
b) tvrda.
2.8.3. Karakteristika kratkog spoja

Za generator kaemo da je u kratkom spoju ako se vrti konstantnom brzinom
(obino nazivnom), uz neki iznos uzbudne struje i uz kratko spojene stezaljke
statorskog namota.
Karakteristika kratkog spoja predstavlja ovisnost struje I = I k kroz kratko
spojene stezaljke generatora o uzbudnoj struji I f = I f k , uz odravanje
konstantne brzine vrtnje rotora:
I k = f (I f ), n = konst.
(2.92.)
Ve je iz teorijskih razmatranja zakljueno da je karakteristika kratkog spoja

pravac. Ova karakteristika se dobije mjerenjem struje kratkog spoja i uzbudne
struje. Shema spoja je jednostavna i prikazana na slici 2.67. Pri mjerenju se rotor
stroja vrti konstantnom brzinom vrtnje, a uzbudna struja se poveava sve dok
kroz statorski namot ne potee nazivna struja. Mjerenje se zbog zagrijavanja
obavlja od najvee struje prema nuli, smanjenjem uzbudne struje.
70
sinkroni
uzbuda
generator
Slika 2.67.
Shema mjerenja
karakteristike
kratkog spoja
A
m
Karakteristika kratkog spoja se esto prikazuje u relativnim vrijednostima radi

usporedbe razliitih strojeva. To znai da se izmjerene vrijednosti armaturne
struje I podijele s vrijednou nazivne struje In, a izmjerene vrijednosti uzbudne
struje If se podijele s vrijednou uzbudne struje Ifn za nazivni rad. Takva
karakteristika kratkog spoja je prikazana na slici 2.68.
I
In
1
Slika 2.68.
Mjerena karakteristika
kratkog spoja
If
If n
71
2.8.4. Krivulje regulacije

Jedan od vanih zahtjeva u eksploataciji sinkronih strojeva je poznavanje
uzbudne struje za zadani teret i faktor snage. Podatak o tome dobiva se iz
krivulja regulacije.
Svaka krivulja regulacije prikazuje ovisnost uzbudne struje If o optereenju
(statorskoj linijskoj struji I), uz isti faktor snage cos s:
I f = f ( I ) , cos s = konst .
U = U n = konst .
(2.93.)
n = nn = konst .
Krivulje regulacije predstavljaju porodicu ovih krivulja za razliite faktore
snage cos s.
Iz vektorsko-fazorskog dijagrama proizlazi da ta ovisnost openito nije linearna
jer se ukupno protjecanje dobiva vektorskim zbrajanjem protjecanja uzbude i
armature. Pri projektiranju stroja se krivulje regulacije odre uju rjeavanjem
magnetskog kruga za razliita optereenja. Primjer takvih krivulja je dan na slici
2.69. To je porodica krivulja, te se s dijagrama moe odmah oitati potrebna
uzbudna struja za zadano optereenje i zadani cos s.
If
If n
cos s = 0ind.
cos s = 0,5ind.
cos s = 0,8ind.
cos s = 1
cos s = 0,9 kap.
cos s = 0,5 kap.
I f0
cos s = 0 kap.
0
In
Slika 2.69.
Krivulje regulacije
72
Oblik i karakter ovih krivulja se moraju uzeti u obzir pri projektiranju regulatora
za automatsku regulaciju napona.
Snimanje krivulja regulacije mjerenjem se za generatore manjih snaga obavlja u
tvornici. Za generatore veih snaga je praktiki nemogue snimiti ove krivulje.
U tvornici se to ne moe napraviti jer se ne raspolae s pogonskim strojem
dovoljne snage. U elektrani se to tako er ne moe provesti jer dispeerska
sluba ne moe dopustiti mjerenje velikog broja radnih toaka generatora. To bi
izazvalo nepovoljne efekte u energetskoj mrei. Zbog toga se, u takvim
sluajevima, krivulje regulacije konstruiraju pomou vedskog dijagrama.
Umjesto vektorskog dijagrama protjecanja, koristi se fazorski dijagram struja,
jer su protjecanja proporcionalna strujama, samo treba odrediti mjerilo. Pri tome
je vano samo mjerilo za uzbudnu struju, a njega moemo dobiti iz zajednike
karakteristike praznog hoda i kratkog spoja. vedski dijagram je principijelno
prikazan na slici 2.70.
I k = f (I f )
U [V ]
I [A]
U = f (If )
Un In
I fk
If
s
1 I [A]
f
I f ( I n , cos s )
2
I f0 I f0
Ifk
Slika 2.70. Principijelni prikaz vedskog dijagrama
Ako se zamisli da se vektorski dijagram protjecanja zakrene za 180o, onda za

sluaj praznog hoda protjecanju f 0 odgovara struja If0. Uz zanemarenje radnih
73
otpora i rasipnih reaktancija bi toj struji trebalo dodati iznos Ifk za sluaj isto
induktivnog optereenja (cos s = 0 ind.) nazivnom strujom. Uzbudna struja za
taj sluaj (toka 1) iznosi:
(2.94.)
If = If0 + If k
Za neki drugi faktor snage cos s, uz nazivno optereenje, uzbudna struja se

dobije fazorskim zbrojem uzbudnih struja u praznom hodu i kratkom spoju:
(2.95.)
I f = I f0 + I fk
vedski dijagram za nazivno optereenje dobije se tako da se nacrta krunicu

polumjera Ifk sa sreditem u toki If0. Fazor I f k se za odre eni faktor snage
cos s nacrta u toki If0 pod kutem s u odnosu na vertikalu u toj toki (If0).
Pripadna uzbudna struja I f je duina koja spaja ishodite sa sjecitem fazora
I f k i krunice (polumjera Ifk). Ovu duinu se nanese na os uzbudne struje

(toka 2) da se dobije pripadni iznos If (In, cos s ). Krunica sa sreditem u If0
se moe nacrtati i s manjim promjerom koji odgovara nekoj proporcionalno
manjoj struji statora. Na slici 2.71. je nacrtan vedski dijagram za polovicu
nazivnog optereenja, uz isti cos s kao na slici 2.70.
I k = f (I f )
U [V ]
I [A]
U = f (If )
Un In
In
2
If'
0
I f0 I fk ' I f0
I fk '
2
1
If ' Ifk
Slika 2.71. vedski dijagram za polovicu nazivnog optereenja
I f [A]
74
Pripadna vrijednost uzbudne struje kratkog spoja je oznaena s Ifk', a uzbudna

struja s If'. Toka 1 daje iznos uzbudne struje za polovicu nazivnog optereenja,
za isti induktivni teret. Tokom 2 je oznaen iznos uzbudne struje za polovicu
nazivnog optereenja uz faktor snage cos s.
U praksi se vedski dijagram crta neto sloenije jer se uzimaju u obzir padovi
napona na rasipnim reaktancijama i radnim otporima, te zasienje magnetskog
kruga.
2.8.5. V-krivulje
Krivulje regulacije (slika 2.69.) daju ovisnost uzbudne struje o struji armature za
razliite faktore snage. Tom dijagramu moe se zamijeniti osi pa na apscisu
nanijeti vrijednosti uzbudne struje, a na ordinatu struju armature (odnosno
statorsku struju).
Svakoj toki na svakoj regulacijskoj krivulji odgovara neka mehanika snaga
(Pin > Pin' > Pin''). Ako se poveu toke koje predstavljaju iste iznose mehanike
snage, dobit e se V-krivulje (slika 2.72.).
I [A]
granica stabilnosti
cos s = 1
granica zagrijavanja
In
statorskog namota
Pin
granica zagrijavanja
rotorskog namota
Pin '
Pin ' '
Pmec = 0
cos s = 0 kap.
0
cos s = 0ind.
I f0
Slika 2.72. V - krivulje sinkronog generatora
I fn
I f [A]
75
Dakle, V-krivulje prikazuju ovisnost struje statora o uzbudnoj struji za razliite

faktore snaga, uz iste mehanike snage:
I = f ( I f ) , Pin = konst .
cos s konst .
(2.96.)
U = U n = konst .
n = nn = konst .
Za svaki prividni teret postoji toka za koju je struja armature najmanja.

Naravno, to je toka za koju je faktor snage cos s = 1. Dakle, minimumi
V-krivulja lee svi na regulacijskoj krivulji za cos s = 1.
Ovo je vrlo est nain prikazivanja podruja rada sinkronog stroja. U dijagram
se obino unose i granice podruja rada:
granica zagrijavanja rotorskog namota,
granica zagrijavanja statorskog namota i
granica stabilnosti.
Granicu zagrijavanja rotorskog namota predstavlja maksimalna uzbudna struja
uz koju se taj namot zagrije na dozvoljenu temperaturu klase izolacije. Granicu
zagrijavanja statorskog namota predstavlja maksimalna armaturna struja uz koju
se taj namot zagrije na dozvoljenu temperaturu klase izolacije.
Teorijski se granica stabilnosti generatora nalazi u toki maksimalnog momenta,
za kut optereenja:
r =
(2.97.)
Takav sluaj je prikazan na slici 2.73.
Es
Is
= f 0
Slika 2.73.
na granici nestabilnosti u
kapacitivnom podruju rada
s
r
f
76
Za kapacitivno optereenje potrebno protjecanje rotora moe biti jako malo, a

kod strojeva s istaknutim polovima ak negativno zbog reluktantnog momenta.
Ako pritom elimo prenijeti i neku radnu snagu, kut optereenja se moe
pribliiti 90o, to dovede do ispada iz sinkronizma. Ovaj se problem nikad ne
pojavljuje u induktivnom radu!
2.8.6. Pogonska karta
Pogonska karta odre uje mogue i dozvoljeno podruje rada sinkronog stroja.
Podruje rada ograniavaju:
zagrijavanje statorskog namota,
zagrijavanje rotorskog namota,
granica stabilnosti,
minimum uzbudne struje,
zagrijavanje eonog prostora i
maksimalna snaga turbine.
Primjer pogonske karte je dan na slici 2.74.
teorijska granica
statike stabilnosti
P
maksimalna
snaga turbine
toka
nazivnog
rada
N
granica zbog
zagrijavanja
eonog prostora
praktika
granica
stabilnosti
Qkap
Es
Xd
granica
zagrijavanja
statorskog
namota
granica
zagrijavanja
rotorskog
namota
granica min.
uzb.struje
Qind
Slika 2.74. Pogonska karta sinkronog generatora s cilindrinim rotorom
Ako se na apscisu nanese jalovu snagu Q, a na ordinatu radnu snagu P, uz

zadane uvjete hla enja osnovno ogranienje predstavlja zagrijavanje statorskog
namota. Ono je priblino proporcionalno kvadratu armaturne struje i ne ovisi o
77
faktoru snage. Na pogonskoj karti je granica zagrijavanja statorskog namota

predstavljena polukrunicom. Polumjer te polukrunice je odre en strujom
armature pri kojoj se statorski namot zagrije do maksimalno dozvoljene
temperature.
Sljedee ogranienje je zagrijavanje rotorskog namota. Ono je proporcionalno
kvadratu uzbudne struje koja ovisi i o prividnoj snazi i o faktoru snage.
Naravno, namot rotora se projektira uvijek tako da moe trajno raditi u nazivnoj
toki. To je najee za vrijednosti faktora snage cos s= 0,7 0,9 ind. Poveanje induktivne reaktivne snage zahtijevalo bi poveanje rotorske struje. To nije
doputeno zbog zagrijavanja rotora. Granica zagrijavanja rotorskog namota je
kruni luk sa sreditem u toki Es2 / Xd na osi Qkap (slika 2.74).
Na slici 2.75. je prikazan utjecaj poveanja induktivne reaktivne snage Qind (iz
toke 1 u toku 2) na uzbudno protjecanje, odnosno na uzbudnu struju. U tim
tokama je radna snaga jednaka i proporcionalna umnoku armaturne struje i
faktora snage:
P'= P
I s 'cos s ' = Is cos s
(2.98.)
S poveanjem induktivne reaktivne snage poveaju se armaturna struja i fazni

pomak s, a zbog toga i uzbudno protjecanje, odnosno uzbudna struja:
Is ' > Is
s ' > s
f ' > f
(2.99.)
If ' > If
E s = U ph
1
Is
s '
s
2
I s'
a '
= f o
a '
f '
f
r ' r
Slika 2.75.
Utjecaj poveanja
induktivne snage
na rotorsku struju
78
U kapacitivnom podruju rada se pojavljuju tri ogranienja.

Jedno ogranienje je granica stabilnosti koja teorijski predstavlja vertikalnu
liniju. Praktiki se, me utim, ne smije dopustiti rad na samoj granici stabilnosti,
pa se time jo vie suava doputeno podruje rada. Stoga se na pogonsku kartu
unosi i praktika granica stabilnosti.
Drugo ogranienje u kapacitivnom podruju rada se odnosi na uzbudnu struju.
Uzbudna struja ima neki minimum, obino oko 10% nazivne uzbudne struje,
ispod koje se vrijednosti ne moe dovoljno dobro regulirati. Ova je granica
polukrunog oblika. Granica minimalne uzbudne struje je polukrunica sa
sreditem u toki Es2 / X d na osi Qkap (slika 2.74).
Tree mogue ogranienje se odnosi na zagrijavanje eonog prostora. Naime, u
kapacitivnom podruju rada se protjecanja glava namota rotora i statora u
eonom prostoru zbrajaju pa uzrokuju relativno jako magnetsko polje. To polje
izaziva vrtlone struje u statorskom paketu, pa moe doi do jakog zagrijavanja
eonih dijelova stroja. Ovaj efekt je vie izraen kod turbogeneratora, ali se
nastoji eliminirati konstrukcijskim zahvatima.
U pogonsku se kartu esto ucrtava i horizontalna crta koja predstavlja
maksimalnu snagu turbine. To nije ogranienje generatora, nego pogonskog
stroja.
Velik dio ogranienja na pogonskoj karti se odnosi na zagrijavanje pojedinih
dijelova stroja. Poboljanjem hla enja se podruje rada proiri. To je naroito
izraeno kod velikih turbogeneratora koji se hlade uglavnom vodikom pod
pritiskom. Poveanjem pritiska vodika se poboljava hla enje. U pogonsku
kartu se onda unose krivulje koje oznaavaju podruje rada za razliite pritiske
vodika. Na slici 2.76. je dana pogonska karta jednog turbogeneratora za razliite
pritiske rashladnog plina.
P
c)
b)
a)
Qkap
Slika 2.76.
Pogonska karta
turbogeneratora uz
razliite intenzitete
hla enja vodikom
a) tlak 105 Pa;
b) tlak 2105 Pa;
5
c) tlak 410 Pa.
Qind
79
2.8.7. Udarni kratki spoj

Pokus kratkog spoja generatora provodi se tako da se stezaljke armaturnog
namota kratko spoje, rotor se vrti nazivnom brzinom, te se polako poveava
uzbudna struja. Dobije se poznata linearna ovisnost struje armaturnog namota o
uzbudnoj struji. Ukupno protjecanje, pa i magnetsko polje je jednako nuli,
odnosno upravo je toliko da pokrije padove napona na rasipnim reaktancijama i
radnim otporima armature.
Pokus udarnog kratkog spoja provodi se tako da se kratko spoji namot statora
uzbu enog stroja koji radi u praznom hodu. Ovaj se pokus esto izvodi na
generatorima u okviru prototipnog ispitivanja.
Udarni kratki spoj predstavlja veliko optereenje za stroj, prvenstveno u
mehanikom pogledu. Naravno, stroj mora izdrati takav pokus bez oteenja
jer postoji realna mogunost da se kratki spoj dogodi na generatoru u pogonu.
Elektrina pojava koja prati ovaj proces je prilino sloena. Ova pojava e se
razmotriti na stroju koji nema radnih otpora.
Zamisli se pokus tako da je stroj u praznom hodu (nije spojen na mreu) i da se
odjednom kratko spoje stezaljke armaturnog namota. Promatra se jedna faza.
Prije trenutka kratkog spajanja u stroju je magnetski tok koji se sinkrono vrti s
rotorom. U trenutku kad se os rotora i os promatrane faze poklapaju, magnetsko
polje je raspodijeljeno kao na slici 2.77.a). Ovi se tokovi ne mogu promijeniti
niti nakon kratkog spajanja jer pretpostavlja se da nema radnog otpora namota.
50% 50%
10%
10%
50%
50%
50% 50%
10%
10%
gl
a)
b)
Slika 2.77.
Magnetski tok pri
udarnom kratkom
spoju koji nastane u
trenutku kad se os
rotora i os namota
statora poklope
a) trenutak kratkog
spajanja,
b) nakon pola periode.
80
Nakon polovice periode rotor e se zakrenuti za 180o. Ni tok rotora ni tok

statora se nee promijeniti, pa e magnetski tok poprimiti raspored prema slici
2.77.b). Magnetski se tok ne mijenja jer se pretpostavlja da je otpor namota
jednak nuli, pa e u tom namotu tei takve struje da se taj tok odri. Vidi se da
magnetski tok ide znatnim dijelom zranim rasporom koji ima velik magnetski
otpor. Budui da je magnetski otpor magnetskog kruga velik, struje koje moraju
tei kroz namot su jako velike (10 i vie puta vee od nazivne).
Kako se rotor i dalje vrti, nakon sljedee poluperiode se ponovo nalazi u
poloaju prema slici 2.77.a). Struja u statorskom namotu pada na nulu (jer se
polo iz praznog hoda!). Vremenska ovisnost struje statora bi izgledala kao na
slici 2.78.a). Vidimo da struja ima istosmjernu komponentu.
Me utim, otpor armature ipak postoji, i izmjenina i istosmjerna komponenta
struje se s vremenom smanjuju (slika 2.78.b)). Istosmjerna komponenta nestaje,
a izmjenina tei prema struji trajnog kratkog spoja.
t
a)
t
b)
Slika 2.78. Struja armature pri udarnom kratkom spoju koji nastane u
trenutku kad se os rotora i os namota statora poklope
a) bez statorskog radnog otpora (idealno),
b) sa statorskim radnim otporom (realno).
Drugaiji je sluaj ako se kratki spoj napravi u trenutku kad je os rotora okomita
na os namota statora. Tada je ulaneni tok sa statorskim namotom jednak nuli pa
takav mora i ostati. Stoga struja armature ima vremensku ovisnost kao na slici
2.79.a) za sluaj savreno vodljivog namota, a prema slici 2.79.b) za sluaj
realnog namota.
81
a)
b)
Slika 2.79. Struja armature pri udarnom kratkom spoju koji nastane u
trenutku kad je os rotora okomita na os namota statora
a) bez statorskog radnog otpora,
b) sa statorskim radnim otporom.
Sluajevi koji su dosad opisani idealizirani su ak i ako se uzme u obzir otpor

armaturnog namota. Naime, uvijek se moe smatrati da u realnom stroju ima jo
jedan namot. To je priguni kavez. ak i ako priguni kavez nije ugra en, u
masivnom eljezu polnih stopala kod hidrogeneratora i polovima
turbogeneratora e se zatvarati vrtlone struje sa slinim efektom kao u
prigunom kavezu.
Dakle, u prvom trenutku se sav magnetski tok statora zatvara kroz zrani raspor
i uope ne prodire u rotor. Kako je, me utim, otpor prigunog kaveza relativno
velik, struje se u njemu brzo prigue. Taj prvi period zovemo poetno ili
subtranzijentno stanje.
Nakon to magnetski tok prodre kroz kavez, dominantnu ulogu preuzima
uzbudni namot. U njemu su u tom trenutku vremenski promjenljive struje. To
stanje ima tako er privremeni karakter i naziva se prolazno ili tranzijentno
stanje. Ono obino traje znatno dulje od poetnog stanja.
Na kraju, kad se struje u uzbudnom namotu prigue, dolazimo do trajnog stanja,
koje odgovara trajnom kratkom spoju.
Situacija je slina u sluaju trofaznog udarnog kratkog spoja, koji se kao pokus
obino izvodi,. Naravno da se u poetnom trenutku kratkog spoja svaka faza
nalazi u drukijem poloaju u odnosu na rotor. Vremenski tok struje jedne faze s
utjecajem prigunog i uzbudnog namota je prikazan na slici 2.80.
82
Td "
Td '
2 Ik
0
t
Slika 2.80.
Struja jedne faze pri
udarnom kratkom spoju
Ovu pojavu moe se prilino dobro prikazati nadomjesnom shemom prema slici
2.81. Osim statorskog radnog otpora Rs i rasipne reaktancije Xs uzete su u
obzir:
reaktancija zbog djelovanja armature X h (sinkrona reaktancija u uem
smislu, bez Xs),
rasipna reaktancija Xf i radni otpor Rf uzbudnog namota i
rasipna reaktancija Xdamp i radni otpor Rdamp prigunog namota.
Rs
j X s
jX f
j X damp
j Xh
Rf
Rdamp
Slika 2.81.
Nadomjesna shema
generatora pri udarnom
kratkom spoju
U prvom trenutku poetnu reaktanciju Xd odre uju sve reaktancije prema slici
2.81. Struja se mijenja brzinom koju definira poetna ili subtranzijentna
vremenska konstanta Td. Ta je vremenska konstanta mala, iznosi obino
nekoliko milisekundi.
83
Nakon toga struju odre uje prijelazna reaktancija Xd koju se prema

nadomjesnoj shemi dobije ako se uzme Xdamp = . Struja se smanjuje brzinom
koju definira prijelazna ili tranzijentna vremenska konstanta Td. Ova vremenska
konstanta moe iznositi vie sekundi.
Nakon priblino tri vremenske konstante ostaju u nadomjesnoj shemi samo
radni otpor armature Rs i sinkrona reaktancija Xs:
X s = X h + X s
(2.100.)
Ovo je jako pojednostavljeni prikaz. Kod istaknutih polova se moraju uzeti u

obzir razliiti magnetski otpori u uzdunoj i poprenoj osi jer oni nisu jednaki.
Tako se definiraju i reaktancije (poetna, prijelazna i trajna) u uzdunoj i
poprenoj osi. Sve ove vrijednosti utjeu na vremensku promjenu i iznos struje
pri udarnom kratkom spoju.
Analizom mjerenih vrijednosti struje iz oscilograma moe se doi do vrijednosti
poetnih, prijelaznih i trajnih reaktancija. Ove reaktancije karakteriziraju
generator pri dinamikim pojavama. Pri gradnji generatora treba osigurati
odre ene vrijednosti tih veliina.
84
85
3. Asinkroni strojevi
3.
ASINKRONI STROJEVI
3.1.
OSNOVNA OBILJEJA
Stator asinkronog stroja ima raspore eni namot, najee trofazni. Kad se takav
namot prikljui na simetrian viefazni sustav napona, njime poteku struje koje
stvore protjecanje konstantnog iznosa i konstantne brzine vrtnje. Izvodi se kao i
stator sinkronog stroja priblino jednake snage. Toliko je slian da je samo
potrebno zamijeniti rotor da bi se od sinkronog stroja dobio asinkroni.
Bitna je razlika na rotoru. Kod sinkronog stroja na rotoru su istaknuti polovi ili
cilindrini rotor, s namotom koji se napaja iz vanjskog izvora istosmjernom
strujom. Na taj nain nastaje protjecanje rotora. Rotor asinkronog stroja izvodi
se bez istaknutih polova, s raspore enim namotom na obodu rotora. Taj se
namot ne napaja iz vanjskog izvora. Naponi se u vodiima rotorskog namota
induciraju okretnim magnetskim poljem statora, jer je n ns , i kad se stroj
optereti poteku struje i u rotorskom namotu.
Rotorski namot izvodi se uvijek kao viefazni. Broj faza na rotoru ne mora biti
jednak broju faza na statoru. U rotorski se krug, u svaku fazu, preko kliznih
prstena moe ukljuiti vanjski radni otpor, ili se rotorski krug kratko spaja na
samom rotoru. U tom sluaju nisu potrebni ni klizni prsteni ni vanjski prikljuci.
Namot rotora moe biti napravljen od svitaka na jednak nain kao i statorski, ali
moe biti i drugaije izvedbe kao kavez (uloni ili lijevani), po emu se
razlikuju vrste tih strojeva. Na slici 3.1. je prikazan osnovni presjek magnetskog
kruga jednog kaveznog asinkronog stroja.
utor
statora
jaram
statora
zubi
statora
jaram
rotora
zub
rotora
utor
rotora
b)
Slika 3.1.
a)
provrt za
osovinu
Osnovni presjek magnetskog kruga

kaveznog asinkronog stroja
a) stator, b) rotor.
86
Zbog svoje jednostavnosti i pouzdanosti su asinkroni motori najraireniji u

uporabi. Najveim dijelom se koriste kao motori. Sve veom primjenom u
reguliranim pogonima jo se vie proiruje koritenje tih stojeva.
Za asinkrone strojeve je karakteristina proizvodnja u velikim serijama, to
posebice vrijedi za male motore. Zbog toga su ovi motori i najjeftiniji.
3.2.
IZVEDBE ASINKRONIH STROJEVA
Vanjski izgled i osnovni dijelovi asinkronog stroja su prikazani na slikama 1.2. i

1.3. Na slici 3.2. je dan uzduni presjek jednog asinkronog kaveznog motora.
7
6
1 statorski namot
2 paket statora
3 kavezni namot
4 paket rotora
5 osovina
6 leaj
7 kuite
Slika 3.2.
Uzduni presjek gornjeg dijela asinkronog kaveznog motora
Stator asinkronog stroja se sastoji od:

statorskog paketa,
statorskog namota i
kuita.
Statorski paket je napravljen u obliku upljeg valjka. Sastavljen je od
prstenastih, me usobno izoliranih magnetskih limova debljine 0,5 ili 0,63 mm.
Uzdu statorskog paketa, uz provrt su utori u koje se stavlja namot, jednako kao
kod sinkronog stroja. Za statorske utore asinkronih strojeva se najee koriste
oblici prema slici 2.3. a) i 2.3.b).
Slika 3.1. ujedno prikazuje statorski i rotorski lim, s oznaenim utorima, zubima
i jarmom, te otvorom za osovinu.
87
Statorski je namot viefazan simetrini, najee trofazni, spojen u trokut ili

zvijezdu. Kod manjih strojeva je napravljen od okrugle ice (usipni namot) s
velikim brojem zavoja. Kod veih strojeva statorski namot ima mali broj zavoja
i napravljen je od profilnih vodia.
Razvijena shema statorskog namota 6-polnog motora s 54 utora na statoru je
prikazana na slici 3.3.a). Prikazani namot je dvoslojni, spojen u trokut. Izveden
je bez paralelnih grana. Polni korak iznosi 9 utora. Namot je skraen za dva
utorska koraka, pa korak namota iznosi y = 7.
Na slici 3.3.b) je dan primjer statorskog namota 2-polnog asinkronog motora s
24 utora na statoru. Namot je dvoslojni, spojen u zvijezdu, a izveden je bez
paralelnih grana. Polni korak, mjeren brojem utora, iznosi 12. Namot je skraen
za 4 utorska koraka, pa korak namota iznosi y = 8.
a)
Slika 3.3.
Ravijena shema trofaznog dvoslojnog

statorskog namota asinkronog stroja
a) 6-polni motor s 54 utora na statoru,
b) 2-polni motor s 24 utora na statoru.
b)
Postoje izvedbe s jednim ili vie statorskih namota. Vie namota se ugra uje u
motore za koje je potrebno vie razliitih brzina. To su viebrzinski motori.
Namoti za svaku brzinu (polaritet) mogu biti smjeteni u iste utore ili svaki u
zasebne utore. Tako er se ponekad koristi samo jedan, prespojivi namot koji se
prespaja na 2 ili vie polariteta.
88
Kuite stroja slui kao nosa i zatita eljeznog paketa i namota stroja. Izra uje
se od lijevanog eljeza, valjanog elika ili silumina (legura aluminija). Ovisno o
vrsti zatite i hla enja kuite moe biti otvoreno (zatieno) ili zatvoreno to je
definirano standardima. S vanjske strane kuite esto ima rebra za poveanje
povrine hla enja. Bone strane kuita su napravljene kao poklopci koji se
nazivaju leajnim titovima. U srednjem dijelu leajnih titova su leaji za
osovinu na kojoj se nalazi rotor. Na kuitu motora se nalazi prikljuna kutija na
kojoj su stezaljke vezane s krajevima statorskog namota.
Rotor se sastoji od rotorskog paketa, namota i osovine. Rotorski paket je
izveden u obliku valjka od me usobno izoliranih tankih magnetskih limova.
Uzdu rotorskog paketa, na vanjskoj strani valjka, su utori za smjetaj rotorskog
namota (slika 3.1.b)). Oblici utora, kakvi se koriste za smjetaj rotorskog
namota, ovise o vrsti tog namota.
Rotorski namot moe biti izveden kao i statorski (od svitaka) ili od tapova, po
emu se i razlikuju izvedbe asinkronih motora.
Asinkroni motori se dijele prema izvedbi (konstrukciji) rotora i to na:
kolutne i
kavezne.
Kolutni (klizno-kolutni) asinkroni motor ima na rotoru raspore en viefazni
namot, u pravilu trofazni. Poeci tog namota su najee spojeni u zvijezdu.
Krajevi rotorskog namota su izvedeni do kliznih koluta. Pomou sklopa klizni
koluti-etkice moe se u seriju sa svakom fazom rotora ukljuiti dodatni
(vanjski) otpor. Na slici 3.4. je dan shematski prikaz trofaznog asinkronog
motora s kolutnim rotorom.
Zs
stator
Z r0
rotor
Rad
Slika 3.4.
Shematski prikaz trofaznog

kolutnog asinkronog motora
klizni koluti
vanjski otpori
koluti
89
Na slici su oznaene impedancije faze statora Zs i faze rotora Zr0 te dodatni

(vanjski) otpor Rad u fazi rotora. Impedancije Zs i Zr0 su odre ene radnim
otporima i rasipnim induktivitetima tih faza:
Z s = Rs + js Ls
(3.1.)
Z r0 = Rr0 + jr Lr
(3.2.)
U prethodnim izrazima su navedene sljedee veliine:

radni otpor Rs faze statora,
rasipni induktivitet Ls faze statora,
statorska kruna frekvencija s,
radni otpor Rr0 faze namota rotora,
rasipni induktivitet Lr faze rotora i
rotorska kruna frekvencija r.
Ukljuenjem i promjenama vanjskih otpora mijenjamo ukupni radni otpor u
fazi rotora. Ukupni otpor jedne faze rotora Rr jednak je zbroju otpora faze
namota Rr0 i vanjskog otpora Rad:
(3.3.)
Rr = Rr0 + Rad
Ovim dodatnim otporima utjeemo na karakteristike momenta i struje

asinkronog stroja.
Za smjetaj rotorskog namota se kod kolutnih motora koriste oblici utora i
vodia prema slici 3.5.
klin
klin
podloga
klina
utorski
oblog
me uslojna
izolacija
me uslojna
izolacija
izolacija
svitka
utorski
oblog
vodi
rotorskog
namota
dioni vodi
rotorskog
namota
a)
Slika 3.5.
b)
izolacija
vodia
c)
Najei oblici rotorskih utora (s vodiima) kolutnih asinkronih motora

a) poluzatvoren trapezni, b) poluzatvoren ravni, c) otvoreni.
90
Klizni koluti (prsteni) su smjeteni na osovinu i me usobno su izolirani. Po

njima klize etkice koje preko vanjskih otpornika spajaju rotorski namot.
Otpornici su stepenasti, pa se po potrebi ukljuuju odgovarajui iznosi otpora.
Kad dodatni otpori nisu potrebni, rotorski namot se kratko spoji na rotoru, a
etkice podignu s koluta pomou posebnog ure aja.
Kavezni motor je druga osnovna izvedba asinkronog motora. U svakom utoru
rotora je po jedan vodi u obliku tapa. tapovi su sa svake strane rotora kratko
spojeni prstenovima i ine viefazni rotorski namot. Takav namot izgleda poput
kaveza (ako se odstrani eljezna jezgra), pa je po tome i ova izvedba motora
dobila ime kavezni motor
Rotor i kavez kaveznog motora su prikazani na slici 3.6.
Slika 3.6.
a)
b)
Kavezni rotor
asinkronog motora
a) rotor, b) kavez.
Svaki tap predstavlja jednu fazu, pa je broj faza rotora mr jednak broju
rotorskih utora Qr:
m r = Qr
(3.4.)
Jedan tap iznosi pola zavoja, pa je broj zavoja u namotu svake faze rotora Nr
jednak:
Nr =
1
2
(3.5.)
Budui da su utori jednoliko raspore eni po obodu i da su tapovi me usobno

jednaki, ovakav namot je simetrian. Sve dok je namot simetrian moe imati
proizvoljan broj faza. Ovakav namot e u okretnom polju stvoriti simetrian
viefazni sustav induciranih napona i struja koje su nuan uvjet za stvaranje
momenta.
Izrada kaveznog namota je vrlo jednostavna: nema namatanja i ne treba izolirati
namot. Koriste se dvije izvedbe kaveznog namota:
uloni,
lijevani.
91
Na slici 3.7. su prikazani oblici utora koji se najee koriste za kavezne

namote.
Slika 3.7.
b)
c)
Oblici rotorskih utora i tapova

kaveznih asinkronih rotora
a) uloni tap,
b) c) lijevani tap.
a)
Uloni namot se radi od bakrenih tapova. tapovi se provuku kroz utore i sa

svake strane zavare na bakreni prsten. Ova se izvedba koristi kod motora
srednjih i veih snaga.
Kod manjih motora se koristi lijevani kavezni namot. Lijevani kavez se
izra uje od aluminija ili silumina. Rotorski paket se zajedno s osovinom stavi u
kalup za lijevanje. Potom se lijev pod tlakom ubrizga u taj kalup tako da ispuni
utore rotora i prostor za kratkospojne prstene.
Izrada zvjezdita u obliku prstena nosi neke osobitosti. Zvjezdite nije jedna
toka. Budui da je broj utora relativno velik, naponi i struje u pojedinim
tapovima samo e se malo razlikovati u fazi. Kako se u prstenima struje iz
tapova zbrajaju, u prstenima mogu tei velike struje (slika 3.8.). Zato ih treba
odgovarajue dimenzionirati.
I 12
I 23
prsten
I1
I 12
I1
I2
I2
I 23
I3
I3
tap
Slika 3.8.
prsten
I 32 '
I 21 '
a)
b)
Struje u tapovima i
prstenima kaveznog
namota
a) struje u kavezu,
b) fazorski prikaz.
Kratkospojni prsteni imaju esto na sebi krilca koja slue kao ventilator za
hla enje.
92
Postoje izvedbe s jednim, dva ili vie kaveza. Odgovarajuim oblikom rotorskog
utora i brojem kaveza mogu se dobiti razliite karakteristike stroja.
3.3.
OSNOVNI PODACI ASINKRONIH STROJEVA
Kao i kod sinkronog stroja osnovni podaci o asinkronom stroju dani su na

natpisnoj ploici. Natpisna ploica sadri:
osnovne podatke o proizvo au,
godinu proizvodnje,
tipnu oznaku,
izvedbeni oblik,
spoj statorskog namota,
klasu izolacije i
nazivne podatke za koje je stroj gra en.
Tipna oznaka je razliita kod razliitih proizvo aa. Obino sadri:
oznaku serije proizvodnje,
oznaku vrste i zatite motora,
visinu osovine,
duljinu kuita i
broj polova.
Vrsta zatite motora je definirana standardima.
Izvedbeni oblik odre uje nain postavljanja i spajanja s radnim mehanizmom.
Motor moe biti izveden:
s nogama ili s prirubnicom,
s horizontalnom ili vertikalnom osovinom,
s leajnim titovima ili s odvojenim leajima ili
za odvojeni prikljuak ili za direktnu ugradnju u radni mehanizam.
Izvedbeni oblici su sistematizirani i definirani standardima. Svakom
izvedbenom obliku pripada odre ena oznaka po kojoj je on jednoznano
odre en. Na slici 3.9. su prikazana 4 najee koritena izvedbena oblika (s
oznakama prema IEC propisima):
IM1001 (s nogama i leajnim titovima, s horizontalnom osovinom),
IM3001 (s prirubnicom i leajnim titovima, s horizontalnom
osovinom),
IM1011 (s nogama i leajnim titovima, s vertikalnom osovinom i
pogonom dolje),
93
IM3011 (s prirubnicom i leajnim titovima, s vertikalnom osovinom

i pogonom dolje).
a)
b)
Slika 3.9.
c)
d)
Najei izvedbeni oblici asinkronog motora

a) IM1001, b) IM3001, c) IM1011, d) IM3011.
Nazivni podaci asinkronog motora su:

nazivna snaga Pn,
nazivni napon Un (efektivna vrijednost linijskog napona),
nazivna struja In (efektivna vrijednost linijske struje),
nazivna frekvencija fn,
nazivna brzina vrtnje nn i
nazivni faktor snage cosn.
Nazivna snaga motora je mehanika snaga na osovini.
Vano je da se drimo podataka s natpisne ploice, pa se stroju u pogonu nee
nita dogoditi. Osnovno ogranienje na rad predstavlja zagrijavanje stroja, i ono
ne smije prijei dozvoljenu granicu.
3.4.
NAIN RADA
3.4.1.
Kliznokolutni motor s otvorenim rotorskim namotom
Ako se trofazni statorski namot spoji na mreu vrstog napona UL i frekvencije

fL (kruta mrea), njime e potei struje. Uslijed napajanja simetrinim sustavom
napona (fazno pomaknutih za 120o el.) i sustav struja e biti simetrian. Ove e
struje u simetrinom namotu (s prostornim pomakom faza za 120o) stvoriti
okretno protjecanje konstantnog iznosa i brzine vrtnje.
U asinkronom stroju su dva protjecanja, protjecanje statorskog i protjecanje
rotorskog namota, pa ih se sukladno tome oznaava s s i r .
94
Skica spoja trofaznog statorskog namota na krutu mreu, uz otvoren rotorski

namot, dana je na slici 3.10.
L1
L2
L3
U
stator
W
rotor
Slika 3.10.
Prikljuak asinkronog motora

na krutu mreu uz otvoren
rotorski namot
Rezultantno okretno statorsko protjecanje s ima samo direktnu komponentu i

jednako je armaturnom (statorskom) protjecanju sinkronog stroja a prema
(2.7.):
s =
ms 2 2 I s N s
k ws
p
2
(3.6.)
Okretno magnetsko polje, stvoreno statorskim protjecanjem, je stalnog iznosa i

brzine odre ene brojem pari polova p statorskog namota i frekvencijom
napajanja fL. Ono se vrti sinkronom brzinom ns koja je jednaka:
ns =
60 fL
p
(3.7.)
To polje se zatvara i kroz rotor pa u namotu rotora inducira elektromotorne sile,

ali samo uz uvjet da se rotor ne vrti istom brzinom kao okretno polje statora.
Ako bi se rotor vrtio istom (sinkronom) brzinom kao okretno polje statora, ne bi
bilo relativnog gibanja vodia u odnosu na magnetsko polje, pa ne bi bilo ni
inducirane elektromotorne sile.
Dakle, rotor se mora vrtjeti asinkrono, po emu je ova vrsta stroja i dobila ime.
95
Dalje e se promatrati trofazni namot na statoru i rotoru prema slici 3.10. Fazni
namoti statora su me usobno prostorno razmaknuti za 120o, i u njima se zbog
magnetskog polja induciraju elektromotorne sile. Ove inducirane
elektromotorne sile (EA, EB, EC) su upravo jednake faznim naponima mree
(UA, UB, UC). One moraju biti jednake po iznosu i po fazi, pa uvjet ravnotee
glasi:
EA = UA
EB = UB
(3.8.)
EC = U C
Ovo, naravno, vrijedi za sluaj zanemarenja napona na radnim otporima i
rasipnim reaktancijama statorskog namota. Ovdje su indeksi A, B i C uzeti za
oznake faza.
Openito vrijedi za svaku fazu da fazni napon Us mora biti jednaka narinutom
faznom naponu mree Uph:
U s = U ph
(3.9.)
Ako se uzmu u obzir naponi na radnim otporima i rasipnim reaktancijama

statorskog namota, uvjet ravnotee inducirane elektromotorne sile i faznih
napona za jednu fazu openito glasi:
E s = U s I s ( Rs + jX s )
(3.10.)
Inducirana elektromotorna sila u motoru Es se razlikuje od narinutog faznog

napona Us za padove napona koje stvara fazna struja Is na radnom otporu faze Rs
i rasipnoj reaktanciji Xs. Ovaj je uvjet jednak kao i kod realnog sinkronog
motora prema (2.80.), ako je taj motor prikljuen na vrstu mreu pa je fazni
napon motora Us jednak faznom naponu mree.
Dakle, kao i kod sinkronog motora mora i u asinkronom motoru postojati
ravnotea izme u unutarnjeg napona (inducirane elektromotorne sile) i napona
mree. Ta e ravnotea odre ivati struje u namotima.
Sada e se razmotriti kakav mora biti rotor i to se u njemu doga a. Za primjer
e se pretpostaviti simetrino namotani trofazni rotor, postavljen tako da se os
faze a rotorskog namota poklapa s osi faze A statorskog namota. Tako er
pretpostavlja se da rotor miruje. Poloaji faza oba namota i vektorsko-fazorski
dijagram (jedne faze) su prikazani na slici 3.11.
96
os A
os A - t
stator
Es
Er
os a
= s
rotor
Slika 3.11.
a)
b)
Prikaz asinkronog motora s

mirnim otvorenim rotorom
a) poloaj namota,
b) vektorsko-fazorski prikaz.
Ako je rotorski namot otvoren i ako se rotor ne vrti, onda e se u fazi rotorskog
namota inducirati elektromotorna sila Er istog smjera kao i elektromotorna sila
Es u fazi statorskog namota. Veliina inducirane elektromotorne sile Er bit e u
odnosu na statorsku Es (bez obzira na brojeve faza rotorskog i statorskog
namota):
E r N r k wr
=
Es N s k ws
(3.11.)
U prethodnom izrazu su oznake slijedee:

Nr broj serijski vezanih zavoja rotorskog namota po fazi,
Ns broj serijski vezanih zavoja statorskog namota po fazi,
kwr faktor namota rotorskog namota i
kws faktor namota statorskog namota.
Frekvencija fr0 induciranog napona u fazi rotora koji miruje je jednaka
frekvenciji u fazi statora fs, odnosno frekvenciji mree fL :
f r0 = f s = f L
(3.12.)
Budui da je stroj spojen na krutu mreu, iznos i poloaj napona Es je stalan (uz
zanemarenje padova napona na statoru). Stoga je stalno i ukupno protjecanje u
vektorsko-fazorskom dijagramu (slika 3.11.b)). Struje u rotoru nema, pa nema ni
rotorskog protjecanja, te ne moe biti ni momenta.
97
Ako bi se takav stroj sa zakoenim rotorom zatvorio u kutiju i iz njega izvelo

samo izvode, ne bi se pri mjerenju napona moglo znati radi li se o motoru ili
transformatoru! Ako se zakrene rotor za odre eni kut, smanjit e se ulanani tok
na rotoru pa e se smanjiti i napon. Time se zapravo dobilo regulacijski
transformator (uz odre ena ogranienja).
Da bi motor razvijao moment, moraju u rotorskom namotu tei struje koje e
stvoriti protjecanje. Osim o iznosu rotorskog protjecanja moment e ovisiti i o
kutu optereenja, kao i kod sinkronog stroja. To je kut koji u vektorskofazorskom dijagramu vektor indukcije zatvara s vektorom protjecanja rotora.
Protjecanje rotora bi trebalo biti simetrino. Takvo protjecanje se dobije ako u
simetrinom viefaznom namotu postoji simetrini viefazni sustav struja. Broj
faza pritom nije vaan, tako da rotorski namot moe imati i vie faza nego
stator.
3.4.2. Okretno protjecanje mirnog rotora
U viefaznom simetrinom namotu rotora e okretno protjecanje statora
inducirati simetrian sustav elektromotornih sila. Ako se rotorski namot kratko
spoji ili ga se spoji preko jednakih impedancija, dobit e se simetrian sustav
struja, konstantno protjecanje i moment.
Razmotrit e se kakvo protjecanje stvara simetrian sustav struja na rotoru.
Promatrat e se opet sluaj kad rotor miruje (na osovini je zakoen). Tako er e
se pretpostaviti trofazni namot na statoru i na rotoru, kao na slici 3.12.a).
os A - t
os A
Es
stator
Er
Ir
r
rotor
Slika 3.12.
a)
b)
Prikaz asinkronog motora s

mirnim rotorom kad se osi
namota poklapaju
a) poloaj namota,
b) vektorsko-fazorski prikaz.
98
Zbog impedancije rotora, koju ine radni otpor Rr i rasipna reaktancija Xr jedne
faze, struja u fazi rotora Ir e kasniti za naponom Er za kut r (slika 3.12.b)).
Nasuprot broju faza, broj polova rotora mora biti jednak broju polova statora.
Elektromagnetska pretvorba energije moe se u asinkronom motoru odvijati
samo ako je broj polova rotora i statora jednak! Samo tada je srednja vrijednost
zakretnog momenta razliita od nule. Statorski namot kaveznog asinkronog
motora odre uje broj polova, a rotor se tome prilagodi. Kolutni motor se mora
izvesti s jednakim brojem polova na statoru i rotoru.
Postavlja se pitanje kakav e biti smjer protjecanja ako rotor zakrenemo za neki
kut u odnosu na stator [1], kao na slici 3.13.?
os A
stator
os a
rotor
Slika 3.13.
Shematski prikaz asinkronog

motora s mirnim rotorom
kad je os rotorskog namota
pomaknuta u odnosu na stator
Neka je smjer vrtnje okretnog polja ulijevo. Maksimum inducirane

elektromotorne sile u rotorskoj fazi a bit e prije nego u statorskoj fazi A, to je
prikazano odgovarajuim poloajima fazora na slici 3.14.a). Struja Ir u rotorskoj
fazi a zaostaje za naponom Er za kut r (induktivni karakter rotorskog namota).
U fazorskom dijagramu smatra se da se vremenska os vrti udesno, pa e se u
jednom asu nai u smjeru faze a (poloaj 1 na slici 3.14.). U tom trenutku je u
rotoru u fazi a struja maksimalna. To znai da e se okretno protjecanje rotora
r , odnosno vektor r nalaziti upravo u tom smjeru, kako je to naznaeno na
slici 3.14.b).
99
2
1
Es
Ir
r
Er
os A - t
os t
a)
Ir
b)
Slika 3.14.
Er
Es
c)
Fazorski i vektorski prikazi asinkronog motora s mirnim rotorom

kad je os rotorskog namota pomaknuta u odnosu na stator
a) fazorski prikaz, b) vektorski prikaz protjecanja,
c) vektorsko-fazorski prikaz.
Kako vremenska os putuje udesno, vektor protjecanja rotora r putuje ulijevo.

Vremenska se os poklopi s fazorom Es nakon to od trenutka 1 (poloaj 1) do
trenutka 2 (poloaj 2) prevali kut r. U tom e vremenu vektor r prevaliti
isti put ulijevo, pa e se nai pomaknut za r desno od osi faze A.
Ako se crta zajedniki vektorsko-fazorski dijagram, onda je to poloaj koji
odgovara trenutku t = 0, za koji se crtaju i ostali vektori i fazori (slika 3.14.c)).
Dolazi se do vanog zakljuka:
bez obzira na poloaj rotora, u vektorsko-fazorskom dijagramu fazor
struje Ir i vektor protjecanja rotora r zaostaju za naponom Er za kut r .
Taj kut ovisi o otporu i rasipnom induktivitetu rotorskog strujnog kruga. Iz
vektorsko-fazorskog dijagrama na slici 3.14.c) moe se odmah vidjeti i koliki je
kut optereenja. Kut optereenja asinkronog stroja iznosi:
100
r =
+ r
2
(3.13.)
Treba napomenuti da e, dok rotor miruje, frekvencija induciranog napona (i

struja) u rotorskom namotu fr0 biti odre ena brzinom rezultantnog okretnog
protjecanja ns:
f r0 =
ns p
= f
60
(3.14.)
Dok rotor miruje, brzina okretnog polja rotora nr0 iznosi:
nr0 =
60 f r0
= ns
p
(3.15.)
Dakle, frekvencija u rotoru je jednaka osnovnoj frekvenciji u stroju (frekvenciji

napajanja). Brzina okretnog polja rotora jednaka je sinkronoj brzini ns okretnog
polja koje ga je proizvelo!
3.4.3. Vrtnja rotora i klizanje
Neka se rotor asinkronog motora vrti brzinom n koja je razliita od sinkrone.
Moe se definirati relativnu brzinu rotora nrel u odnosu na sinkronu brzinu ns:
nrel = ns n
(3.16.)
Omjer relativne brzine rotora nrel i sinkrone brzine ns naziva se klizanjem s.

Prema definiciji klizanje iznosi:
s=
nrel ns n
=
ns
ns
(3.17.)
Klizanje se esto izraava u postocima:
s [%] =
ns n
100
ns
(3.18.)
Pri sinkronoj brzini (n = ns) je klizanje jednako s = 0. Nasuprot tome, klizanje

rotora u mirovanju iznosi s = 1 jer je n = 0.
Relativna brzina odre uje frekvenciju u rotoru:
fr =
nrel p ( ns n) p
=
60
60
(3.19.)
101
Sre ivanjem ovog izraza se dobije:

(3.20.)
fr = s fs
Klizanje, prema tome, predstavlja omjer rotorske i statorske frekvencije.
s=
fr
fs
(3.21.)
Budui da je frekvencija inducirane elektromotorne sile u rotoru direktno

proporcionalna klizanju, u fazi rotora ona iznosi:
Er =
2
2
fr N r kwr =
s fs N r kwr
2
2
(3.22.)
Inducirana elektromotorna sila rotora u mirovanju Er0 je jednaka:
E r0 =
2
2
f r0 N r k wr =
f s N r k wr
2
2
(3.23.)
Vrijedi, dakle, da je inducirana elektromotorna sila u fazi rotora pri nekoj brzini
vrtnje n, odnosno klizanju s, jednaka:
(3.24.)
Er = s Er0
Iznos i frekvencija inducirane elektromotorne sile u fazi rotora jako ovise o

klizanju!
I druge znaajne veliine stroja (rotorska impedancija, struje, moment) jako
ovise o klizanju, pa se ono esto uzima kao nezavisna veliina. Stoga se
momenti i struje prikazuju u ovisnosti o klizanju.
Na slici 3.15. je prikazano podruje rada asinkronog motora ovisno o klizanju.
Za motor u kratkom spoju (zakoen rotor) je klizanje s = 1. Rotor u sinkronizmu
ima klizanje s = 0, pa je i inducirana elektromotorna sila Er = 0.
generatorski rad
motorski rad
koni rad
s >1
s<0
1> s > 0
s =1
kratki spoj
Slika 3.15.
s=0
sinkronizam
Podruje rada asinkronog motora u ovisnosti o klizanju
102
U podruju izme u vrijednosti klizanja 1 > s > 0 je motorski reim rada. Ako
se vanjskim pogonskim momentom rotor vrti bre od sinkronizma, klizanje
postane negativno (s < 0), i stroj prije e u generatorski reim rada. Ako se vrti
na suprotnu stranu od smjera okretnog polja, klizanje poprima vrijednosti vee
od 1 (s > 1), i stroj radi u konom reimu koji se jo naziva protustrujno
koenje.
3.4.4. Nadomjesna shema rotora
U rotorskom krugu se nalazi nekakav radni otpor Rr i rasipna reaktancija Xr.
Ako u rotorski krug nisu ukljueni dodatni (vanjski) otpori, onda je radni otpor
faze rotora jednak radnom otporu namota jedne faze:
Rr = Rr0
(3.25.)
To uvijek vrijedi za kavezne strojeve!

Rasipnu reaktanciju rotora definira se za rotor u mirovanju (pomou rasipnog
induktiviteta rotora Lr i rotorske frekvencije fr0) kao:
X r = 2 f r0 Lr = 2 f s Lr
(3.26.)
Pri nekoj drugoj rotorskoj frekvenciji fr je stvarna rasipna reaktancija Xr* ovisna
o toj frekvenciji, odnosno klizanju. Stvarna rasipna reaktancija Xr* iznosi:
*
X r = 2 f r Lr = 2 s f s Lr = s X r
(3.27.)
Me utim, prikladnije je koristiti ovu reaktanciju u obliku sXr jer nam u

nadomjesnoj mrei daje uvid u utjecaj frekvencije, odnosno klizanja rotora.
Pri razmatranju struje na rotoru, ako se promatra samo rotor, Rr i sXr su jedini
otpori koje treba uzeti u obzir. Takav je rotorski krug prikazan na slici 3.16. za
rotor u mirovanju (slika 3.16.a)) i pri vrtnji s klizanjem s (slika 3.16.b)). S Irk je
oznaena struja faze rotora u kratkom spoju, dok je Ir openito struja u fazi
rotora.
103
jX r
I rk
E r0
Ir
Rr
j s X r
a)
Slika 3.16.
Rr
Er
b)
Nadomjesna shema rotora asinkronog motora
a) rotor u mirovanju (kratki spoj),
b) rotor pri vrtnji s klizanjem s.
Kako je ve reeno, reaktancija rotora ovisi o frekvenciji fr u rotorskom krugu.

Isto tako i inducirani napon rotora ovisi o frekvenciji fr. Analogno izrazu (3.24.)
za apsolutnu vrijednost inducirane elektromotorne sile u fazi rotora vrijedi i za
fazor:
E r = s E r0
(3.28.)
3.4.5. Kruni dijagram rotorske struje i protjecanja

Za neko proizvoljno klizanje s e struja u fazi rotora (prema slici 3.16.b))
iznositi:
Ir =
Er
Rr + j s X r
(3.29.)
Uvrtenjem izraza (3.28.) u (3.29.) slijedi:
Ir =
s E r0
Rr + j s X r
(3.30.)
Dijeljenjem brojnika i nazivnika sa s se dobije malo drukiji izraz za struju u

fazi rotora:
Ir =
E r0
Rr
+ j X r
s
(3.31.)
104
Izraz (3.30.) bolje opisuje pojavu na rotoru:

napon se promijenio s puta zbog promjene frekvencije u rotoru
(u odnosu na rotor u mirovanju),
rasipna reaktancija se tako er promijenila s puta (zbog promjene
frekvencije u rotoru).
Izraz (3.31.) bolje opisuje pojavu sa stajalita statora:
frekvencija je jednaka frekvenciji mree,
inducirani napon je ostao isti (kao u mirovanju),
rasipna reaktancija je ostala ista jer je frekvencija ista,
pojavljuje se takva struja kao da se radni otpor promijenio 1/s puta.
Kad bi se mjerila struja na statoru, i kad se ne bi znalo da se radi o motoru (nego
recimo o transformatoru), izgledalo bi kao da se promijenio otpor u
sekundarnom krugu. U oba sluaja se vidi da je rotorska struja ovisna o klizanju
rotora. Na slici 3.17. je prikazana nadomjesna shema rotora: gledana sa strane
rotora a) i sa statorske strane b).
Ir
j s X r
Ir
Rr
s E r0
a)
Slika 3.17.
j X r
Rr
s
E r0
b)
Nadomjesna shema rotora asinkronog motora
a) sa strane rotora, b) sa strane statora.
Za daljnje razmatranje je pogodniji izraz (3.31.) koji vodi do potpune

nadomjesne sheme asinkronog motora i krunog dijagrama.
Kruni dijagram predstavlja vektorsko-fazorski dijagram asinkronog stroja za
razliite reime rada. Mnoenjem prethodnog izraza (3.31.) za rotorsku struju s
impedancijom rotora dobije se:
I r r + j X r = E r0
s
(3.32.)
105
Dijeljenjem s jXr se dobije:
1 R
E
I r r + 1 = r0
j sX
jX
r
r
(3.33.)
Daljnjim sre enjem (odvajanjem realnog od imaginarnog dijela faktora uz

struju) slijedi:
1 Rr
E
= r0
j s X r j X r
Ir + Ir
(3.34.)
lan Er0 / jXr (desna strana jednadbe) ima konstantnu vrijednost i ne ovisi o
klizanju. Lijeva strana jednadbe je zbroj dvaju fazora koji imaju me usobni kut
od 90o. Ako se nacrta fazor Er0 vertikalno kao dosad, onda Er0 / jXr zaostaje za
90o. Navedeni odnosi ostaju jednaki, bez obzira na klizanje. Posljedica toga je
da se vrh fazora struje Ir kree po krunici promjera Er0 / jXr (obodni kut nad
promjerom je uvijek 90o). Time se dobije prikaz rotorske struje u obliku
krunog dijagrama prema slici 3.18.
s=0
s =1
E r0
N
Ir
I rk
rk
Ir
1 Rr
j s X r
r
0
Slika 3.18.
Kruni dijagram
rotorske struje
asinkronog motora
E r0
jX r
Na istom dijagramu moe se lako nacrtati i skalu za klizanje s. Na proizvoljnoj

visini h povue se paralelu s apscisom koja predstavlja os klizanja. Iz trokuta
0N na slici 3.18. proizlazi:
tg r =
X
Ir
= s r
R
Rr
Ir r
s X r
(3.35.)
106
Budui da je omjer Xr / Rr konstantan, klizanje e biti proporcionalno s tg r. Za

s = 1 je kratki spoj, pa je:
tg rk =
X r
Rr
(3.36.)
Xr i Rr su poznati, pa rk moemo odrediti. Pripadnu toku na krunom

dijagramu oznai se s K. U ishoditu je toka sinkronizma (rotorska struja je
Ir = 0) koja je za idealni sluaj i toka praznog hoda.
Sjecite osi klizanja s vertikalom u ishoditu daje klizanje s = 0. Iz ishodita
povuemo pravac kroz toku kratkog spoja K, a sjecite tog pravca s osi klizanja
daje s = 1.
Mjerilo za s na osi klizanja je linearno. To proizlazi iz slijedeih omjera:
tg r =
s
X
= s r
h
Rr
(3.37.)
Budui da je Xr / Rr konstantnog iznosa k, slijedi tako er:
1 X r
=
= k
h Rr
tg r s
(3.38.)
Ve je prije pokazano da protjecanje rotora u mirovanju ima u vektorskofazorskom dijagramu uvijek isti poloaj u odnosu na stator, bez obzira na
poloaj rotora. Treba odrediti kakvo je protjecanje rotora kad se on vrti.
Brzina rotora je:
n = (1 s ) ns
(3.39.)
Relativna brzina okretnog polja u odnosu na rotor je:
nrel =
60 fr
= s ns
p
(3.40)
Brzina okretnog polja rotora nr u odnosu na stator je jednaka zbroju ovih dviju
brzina:
nr = n + nrel = (1 s ) ns + s ns = ns
(3.41)
Dakle, protjecanje rotora se vrti sinkronom brzinom u odnosu na stator.
107
Smjer rotorskog protjecanja se u vektorsko-fazorskom dijagramu poklapa sa

smjerom struje. Stoga i protjecanje zaostaje za induciranom elektromotornom
silom Er za kut r. Isto toliko zaostaje za fazorom Es jer Es i Er imaju isti smjer
(slika 3.14.).
Kao i kod transformatora moe se sekundarne veliine preraunati na primar. U
sluaju asinkronog motora e se rotorske veliine preraunavati na statorsku
stranu, pa e ravnoteu induciranoj elektromotornoj sili u fazi statora Es drati
inducirana elektromotorna sila rotora preraunata na statorsku stranu Er0'. Stoga
mora biti zadovoljena jednakost:
E s = E r0 '
(3.42.)
Iznos rotorskog protjecanja je proporcionalan struji rotora, pa vrh vektora

protjecanja rotora slijedi krunicu, iz ega proizlazi kruni dijagram protjecanja
prema slici 3.19.
os A - t
s=0
s =1
Es
r
0
Slika 3.19.
Kruni dijagram rotorskog protjecanja asinkronog motora
3.4.6. Ravnotea napona i protjecanja

Dosad se nekoliko puta koristilo vektorsko-fazorski dijagram za prikaz napona,
struja i protjecanja u asinkronom motoru. Uz zanemarenje padova napona na
statorskom otporu i rasipnoj reaktanciji, inducirana elektromotorna sila e ovisiti
o protjecanju. Moe ju se prikazati prema slici 3.20., na slian nain kao i kod
sinkronog stroja.
108
os A - t
Es ( )
Es
r
Ir
Slika 3.20.
Is
Ravnotea protjecanja
asinkronog motora
s
Vektori indukcije i ukupnog protjecanja su stalni jer je stroj prikljuen na krutu
mreu. Stoga je fazor Es stalan. Fazor rotorske struje Ir zaostaje za naponom za
kut r, a vektor protjecanja r se poklapa s fazorom Ir. Protjecanje primara
(statora) s mora biti takvo da zbrojeno s r daje ukupno protjecanje :
= s + r
(3.43.)
Budui da je statorska struja Is proporcionalna statorskom protjecanju s ,

pomou vektora s moe se odrediti veliinu i fazni poloaj fazora statorske
struje Is. Me utim, ovo je prikaz u generatorskom sustavu. Iako i ovako
moemo dobiti dobar uvid u odnose napona, struja i protjecanja u asinkronom
motoru, ipak je prikladniji prikaz u motorskom sustavu.
Za razliku od generatorskog sustava prikazivanja, u motorskom sustavu svi
fazori struja i vektori protjecanja mijenjaju smjer za 180. Ishodite vektorskofazorskog dijagrama premjesti se pritom ulijevo za iznos . Tako se dobije
vektorski dijagram protjecanja u motorskom sustavu prema slici 3.21.
109
os A - t
Es
s
r
s
Slika 3.21.
Vektorski dijagram
protjecanja asinkronog motora u
motorskom sustavu
Sada se moe i kruni dijagram rotorskog protjecanja sa slike 3.19. prikazati u

motorskom sustavu prema slici 3.22.
Es
s
s
r
r
r
Slika 3.22.
Kruni dijagram protjecanja asinkronog motora

u motorskom sustavu
Takav kruni dijagram protjecanja moe se jednostavno pretvoriti u kruni

dijagram struja. Pri tome treba struje svesti na primarnu (statorsku) stranu.
Faktore za preraunavanje struja na statorsku stranu dobije se iz osnovnog izraza
za viefazno protjecanje.
110
Openito je protjecanje u m-faznom simetrinom namotu (s p polova, N

zavoja serijski vezanih po fazi i s faktorom namota kw) to ga daje sustav
simetrinih izmjeninih struja I, analogno izrazima (2.6.) i (2.7.), odre eno
izrazom:
m 2 2I N
kw = k I
2
(3.44.)
Prema (3.6.) vrijedi i za statorsko protjecanje:
s = ks I s
(3.45.)
Analogno vrijedi i za rotorsko protjecanje:
r = kr I r
(3.46.)
Za ukupno protjecanje moemo uzeti da je proporcionalno nekoj struji statora I0

pa iznosi:
= ks I 0
(3.47.)
I0 je ona struja koja mora tei u statorskom namotu da se stvori protjecanje .

Ako je motor u praznom hodu (nije optereen na osovini), statorskim namotom
tee upravo ta struja koja najveim dijelom predstavlja struju magnetiziranja
(toka 3.4.8.). Rotorske struje nema, pa je struja I0 jedina koja tee u motoru, i
upravo ona stvara potrebno protjecanje .
Protjecanje koje stvara rotorska struja svedena na stator Ir' mora biti jednako
stvarnom protjecanju rotora:
r = ks I r ' = kr I r
(3.48.)
Iz ove jednakosti slijedi da rotorska struja svedena na stator iznosi:
Ir ' = Ir
kr
m N k
= I r r r wr
ks
ms N s kws
(3.49.)
U prethodnom izrazu je mr broj faza rotorskog namota, a ms broj faza statorskog

namota.
111
Na prethodni nain su sve struje svedene na broj zavoja i faza statora. Stoga ih
moemo prikazivati u odgovarajuem, istom mjerilu, pa kruni dijagram
protjecanja postane kruni dijagram struja. Na slici 3.23. je prikazan kruni
dijagram struja asinkronog stroja.
Es
Is
Ir'
s
r
Ir'
I0
r
Slika 3.23.
Kruni dijagram struja asinkronog motora

u motorskom sustavu
3.4.7. Energetska bilanca

Prema nadomjesnoj shemi rotora na slici 3.17.b) na rotor se prenosi snaga P:
P = mr I r
Rr
s
(3.50.)
Rr /s je fiktivni otpor koji nam dobro predstavlja strujno-naponske prilike, ali u

rotorskom krugu imamo stvarno radni otpor Rr. Znai da su stvarni gubici u
radnim otporima rotora:
Pdr = mr Rr I r
(3.51.)
Razlika izme u snage koja prelazi zrani raspor P i gubitaka u rotorskim

radnim otporima Pdr predstavlja mehaniku snagu na rotoru Pmec:
Pmec = P Pdr = mr I r Rr 1 s
s
2
(3.52.)
112
Gubici u radnim otporima rotorskog kruga se mogu izraziti pomou snage P

koja prelazi na rotor:
Pdr = s P
(3.53.)
I mehanika snaga na rotoru Pmec se moe izraziti pomou snage P koja prelazi
na rotor:
Pmec = (1 s ) P
(3.54.)
Mehanika snaga predstavlja najveim dijelom korisnu snagu na osovini P.

Dakle, mehanika snaga je jednaka:
Pmec = P + Pdmec + Pdad
(3.55.)
Manji dio mehanike snage se pretvara u gubitke. Jedan dio su gubici Pdmec koji
nastaju uslijed trenja u leajima i ventilacije. Drugi dio gubitaka, koji se pokriva
mehanikom snagom, su dodatni gubici uslijed viih harmonika magnetskog
polja Pdad. U ovim razmatranjima e se zanemarivati te gubitke (Pdad 0).
Budui da uvijek postoje gubici i u statoru, snaga koju motor uzima iz mree je
neto vea. Na slici 3.24. je prikazan dijagram toka snage asinkronog motora.
Motor uzima iz mree elektrinu snagu Pin. Dio te snage se troi na gubitke u
statorskom namotu Pws i gubitke u eljezu statora PFes. Ostatak je snaga u
zranom rasporu P koja se prenosi na rotor:
P = Pin Pws PFes
(3.56.)
Pin
Pws
PFes
P
sP
(1 - s ) P
Slika 3.24.
Pdad
Pdmec
Pdr
Dijagram toka snage

asinkronog motora u
motorskom radu
113
Dio snage P se troi na radnim otporima u rotorskom krugu i predstavlja

elektrine gubitke Pdr. Ostatak je mehanika snaga u rotoru Pmec:
Pmec = P Pdr
(3.57.)
Dio mehanike snage pokriva gubitke trenja i ventilacije Pdmec, a dio dodatne
gubitke uslijed viih harmonika magnetskog polja Pdad. Ostatak je korisna
mehanika snaga na osovini P:
P = Pmec Pdmec Pdad
(3.58.)
Gubici u eljezu rotora PFer su u pravilu zanemarivi zbog vrlo niske frekvencije
magnetskog polja u rotoru.
Posebno treba napomenuti da su elektriki gubici Pdr u kaveznom rotoru samo
gubici u rotorskom namotu Pwr:
(3.59.)
Pdr = Pwr
U kolutnom motoru nastaju i gubici PRad u vanjskim otporima, ako su ukljueni

u rotorski krug, pa ih treba pribrojiti gubicima u rotorskom namotu Pwr.
Elektrini gubici u rotorskom krugu tada iznose:
Pdr = Pwr + PRad
(3.60.)

Nadomjesna shema rotora je ve dana na slikama 3.16. i 3.17. Za tonija
razmatranja mora se uzeti u obzir i radni otpor Rs i rasipnu reaktanciju Xs
statorskog namota. Ako se uzme u obzir statorska impedancija, onda i rotorski
krug treba uzeti onako kako ga vidi stator. U tu svrhu je prikladnija slika
3.17.b).
Potpuna nadomjesna shema asinkronog motora (slika 3.25.) je slina kao za
transformator.
Rotorske veliine treba preraunati na statorsku stranu, slino kao kod
transformatora. Elektromotornu silu Er0 i struju Ir rotora prerauna se na
statorsku stranu ovako:
E r0 ' = E r0
N s k ws
= Es
N r k wr
Struju rotora Ir prerauna se pomou izraza (3.49.).
(3.61.)
114
Rs
Is
Us
jX s
Rr '
j X r '
I0
I 0r
Ir'
E r0 '
RFe
1 s
Rr '
s
jX m
a)
Rs
j X s
j X r '
I0
Is
Ir'
I
I 0r
Us
RFe
E r0 '
Rr '
s
jX m
b)
Slika 3.25.
Jednofazna nadomjesna shema asinkronog motora

a) s odvojenim stvarnim radnim otporom u rotoru,
b) sa zajednikim rotorskim otporom.
Radni otpor Rr i rasipna reaktancija Xr faze rotora preraunaju se prema:
m
Rr ' = Rr s
mr
N s kws
N r k wr
m N k
X r ' = X r s s ws
mr N r k wr
(3.62.)
2
(3.63.)
Kao i kod transformatora, Xm je glavna (me uinduktivna) reaktancija, a RFe je

nadomjesni otpor za proraun gubitaka u eljezu statora.
Za razliku od transformatora, u rotorskom krugu je stvarni radni otpor Rr' i
nadomjesni otpor za mehaniku snagu u rotoru Rr'(1 s)/s (slika 3.25.a)).
Gledano sa statorske strane stroj se ponaa kao da u rotoru ima radni otpor Rr'/s
(slika 3.25.b)).
115
Posebno treba razmotriti pogonska stanja praznog hoda i kratkog spoja

asinkronog motora.
Kako je ve prije napomenuto u toki 3.4.6., u praznom hodu je stroj prikljuen
na napon napajanja, ali nije optereen na osovini nego se slobodno vrti. Klizanje
Rr '
U stroju tee samo struja I0. Brzina
s
je praktino s 0 pa otpor
motora u praznom hodu je vrlo blizu sinkronoj brzini ns. Nadomjesna shema
motora u praznom hodu je prikazana na slici 3.26.
jX s
Rs
j X r '
Rr '
I0
I0
I 0r
Us
RFe
E r0 '
jX m
Slika 3.26. Nadomjesna shema asinkronog motora u praznom hodu
Fazorski prikaz napona i struja u praznom hodu je dan na slici 3.27.
Us
Es
j I 0 X s
I 0 Rs
I0
I 0r
I
Slika 3.27.
Fazorski prikaz napona i struja u
praznom hodu asinkronog motora
116
Struja I0 ima radnu komponentu I0r (za pokrivanje gubitaka vrtlonih struja i
histereze u eljezu) i jalovu I (istu struju magnetiziranja):
(3.64.)
I 0 = I 0r + I
Fazni pomak izme u fazora napona Us i elektromotorne sile Es je u praznom

hodu malen, pa je struja magnetiziranja priblino:
I I 0 sin 0
(3.65.)
U krunom dijagramu je radna komponenta struje praznog hoda I0r zanemarena.

Mjerenjem struje I0 i snage praznog hoda P0 moemo odrediti elemente Xm i RFe
nadomjesne sheme (toka 3.5.2.).
Drugo vano pogonsko stanje asinkronog motora je kratki spoj. Motor je u
kratkom spoju ako je prikljuen na napon napajanja, a rotor mu je zakoen (ne
vrti se). Klizanje je jednako s = 1, pa je nadomjesni otpor za mehaniku snagu u
rotoru Rr'(1 s)/s jednak nuli. Nadomjesna shema motora u kratkom spoju je
prikazana na slici 3.28.
Rs
I sk
Us
jX s
j X r '
I0
I 0r
RFe
E r0 '
Rr '
I rk '
jX m
a)
Rs
I sk
jX s
j X r '
Rr '
I sk
Us
b)
Slika 3.28.
Nadomjesna shema asinkronog motora u kratkom spoju

a) potpuna, b) pojednostavljena.
117
Na slici 3.28.a) je prikazana potpuna nadomjesna shema na kojoj je struja

kratkog spoja statora oznaena s Isk, a struja rotora s Irk'. Smjer Irk' je u skladu s
krunim dijagramom na slici 3.23. Uzme li se u obzir da su rasipni induktiviteti
puno manji od me uinduktiviteta (to je kod asinkronih motora uvijek
ispunjeno), moe se zanemariti poprenu granu, pa se dobije pojednostavljenu
nadomjesnu shemu prema slici 3.28.b). Oito je da sada vrijedi za struju kratkog
spoja:
I sk = I rk '
(3.66.)
Impedancija Zk motora u kratkom spoju u tom sluaju iznosi:
Z k = ( Rs + Rr ' ) + j( X s + X r ' ) = Rk + j X k
(3.67.)
Mjerenjem struje i snage kratkog spoja moe se priblino odrediti ostale

elemente nadomjesne sheme (toka 3.5.3.).
3.4.9. Karakteristika struje
Struja rotora je funkcija klizanja prema (3.31). Nazivnik tog izraza je rotorska
impedancija Zr:
Zr =
Rr
+ j X r
s
(3.68.)
Modul ove impedancije iznosi:

2
R
2
Z r = r + X r
s
(3.69.)
Sada se moe izraziti struju rotora Ir (apsolutnu vrijednost):
Ir =
E r0 E r0
=
Zr
X r
Ova karakteristika je prikazana na slici 3.29.
1
R 1
1+ r
s X
(3.70.)
118
Ir
Slika 3.29.
Karakteristika struje rotora
asinkronog motora
0
1
ns
0
n
s
Iznos struje je proporcionalan naponu i jako ovisi o klizanju. Pri pokretanju

( s = 1 ) vrijednost struje Ir je maksimalna. Pri sinkronoj brzini (s = 0) nema
elektromotorne sile u rotoru, pa je i struja Ir jednaka nuli. To je u skladu s
osnovnim razmatranjima o asinkronom stroju.
I statorska struja ima slian oblik, samo to u sinkronizmu ima malu vrijednost
struje magnetiziranja, odnosno praznog hoda.
Iz izraza za struju rotora vidimo da se ta struja nee promijeniti ako se
istovremeno povea s jednakim faktorom i radni otpor rotora i klizanje. To znai
da e za istu struju (odnosno optereenje) uz n-puta vei otpor Rr i klizanje
motora porasti n-puta. Prema tome za istu struju mora biti ispunjeno:
Rr Rr0
=
s
s0
(3.71.)
Pritom je sa s0 oznaeno klizanje uz radni otpor Rr0, a s je klizanje uz radni otpor

Rr. Ako se mijenja Rr (dodavanjem vanjskog otpora ili nekako drukije), a ne
mijenja se Xr (jer rasipanje rotora ostane isto), onda se za istu vrijednost
klizanja dobije drukiju vrijednost struje.
Ako se otpor povea 10 puta, struja e biti jednaka kao da se smanjilo klizanje
10 puta, a nije se promijenio otpor. Slika 3.30. prikazuje utjecaj poveanja
rotorskog otpora na karakteristiku struje.
119
Ir
a)
a) Rr = Rr0
s = s0
b) Rr = 5 Rr0
b)
s = s b = 5 s0
c)
c) R r = 10 R r0
s = s c = 10 s 0
sc
sb
s0 0
Slika 3.30. Utjecaj poveanja radnog otpora u rotorskom krugu

na karakteristiku struje rotora asinkronog motora
Utjecaj promjene radnog otpora u rotorskom krugu je takav da se s poveanjem

tog otpora cijela karakteristika struje rastee ulijevo. Pritom se rotorska struja
kratkog spoja smanjuje. Dakle, poveanjem otpora u rotorskom krugu moe se
znatno smanjiti rotorsku struju. Naravno, time se znatno smanji i statorska
struja, posebno potezna. To je naroito vano pri ukljuivanju asinkronog
motora na mreu. Naime, struja kratkog spoja motora bez dodatnog otpora u
rotorskom krugu je viestruko vea od nazivne. Poveanjem radnog otpora
rotora moe se znatno smanjiti struju kratkog spoja, a time i strujni udarac na
mreu.
Dodavanje dodatnih otpora u rotorski krug je mogue kod kolutnih asinkronih
motora. Kod kaveznih motora se slian efekt smanjenja struje pokretanja
postigne:
posebnom izvedbom kaveza i
prespajanjem statorskog namota iz spoja zvijezde u trokut pri
pokretanju.
Oba ova utjecaja e biti obra ena kasnije.
Utjecaj promjene napona na karakteristiku struje je takav, da se u svakoj toki
klizanja struja promijeni u jednakom omjeru kao i napon. To vrijedi uz
zanemarenje zasienja magnetskog kruga.
120
3.4.10. Moment i karakteristika momenta

Elektromagnetski moment asinkronog stroja odredi se kao moment izmjeninog
stroja, prema izrazu (2.48.). Takav izraz treba dobiti izraen pomou napona,
struje i faktora snage.
Kut optereenja je kod asinkronog stroja uvijek odre en rotorskom
impedancijom prema (3.13.), odnosno s r. Polni korak p moe se izraziti
pomou (2.44.). Volumen V stroja duljine l iznosi:
2
V=
ds
l
4
(3.72.)
Nadalje moe se indukciju B izraziti pomou Es:
B=
2
1
Es
2 p ls f s N s k ws
(3.73.)
fs =
s
p
= m
2
2
(3.74.)
mr 2 2 I r
N r kwr
2
p
(3.75.)
Umjesto frekvencije fs uvrsti se:
Protjecanje rotora odredi se prema:
r =
Rotorsku struju Ir izrazi se pomou struje preraunate na stator Ir' :
Ir =
ms N s kws
Ir '
mr N r kwr
(3.76.)
Kad se sve ovo uvrsti u izraz za moment i sredi, dobije se:
Te =
ms
Es I r 'cos r = kTs Es I r 'cos r
(3.77.)
Veliine kTs i Es su konstante, pa Ir'cos r predstavlja u nekom mjerilu veliinu

momenta. To je na krunom dijagramu udaljenost izme u promatrane radne
toke na krunici (na primjer N) i apscise (slika 3.31.).
121
s=0
Is
Es
r
s
Ir'
I0 O
Ir'
s =1
sm
Tn
Tm
Tk
Tn I r 'cos r
Slika 3.31. Moment u krunom dijagramu asinkronog motora
Iz ovakvog se prikaza dobro vidi ovisnost momenta o klizanju s. Na klizanju

s = 1 u toki K je potezni moment Tk (moment kratkog spoja). Smanjenjem
klizanja moment raste do prekretnog momenta Tm na klizanju s = sm. U toj toki
(toka M) je moment maksimalan. S daljnjim smanjenjem klizanja moment
opada i iezava kod s = 0 (toka O). Nazivni rad motora je u podruju klizanja
izme u s = 0 i s = sm (toka N). Nazivni moment motora je oznaen s Tn.
Izvedeni izraz za moment vrijedi uz pretpostavku zanemarenja statorske
impedancije, a i kruni dijagram je crtan samo za rotorsku struju. Iz takvog
prikaza proizlazi da je maksimalni moment Tm pri r = /4, odnosno tg r = 1.
To se vidi na krunom dijagramu na slici 3.32.
s=0
sm
M
Es
Is
r =
Ir'
Tm
I0 O
Slika 3.32. Maksimalni moment u krunom dijagramu asinkronog motora
122
Kut r je odre en omjerom rasipne reaktancije rotora i radnog otpora prema

(3.35.). Za tg r = 1 dobije se prekretno klizanje sm:
tg r =
X r
R
= 1 s = sm = r
Rr
X r
s
(3.78.)
Me utim, detaljnija analiza pokazuje da se, kod uobiajenih izvedbi asinkronih

strojeva, radni otpor Rs i rasipnu reaktanciju Xs statora ne smije zanemariti, jer
je njihov utjecaj znatan.
Toniji raun daje prekretno klizanje:
Rr '
sm * =
Rs + ( X s + X r ')
(3.79.)
Moment motora iz (3.77.) moe se izraziti i pomou nepreraunatih vrijednosti

rotorskih veliina. Umjesto napona Es treba staviti:
E s = E r0
N s k ws
N r k wr
(3.80.)
a umjesto Ir' koristiti izraz (3.49).

Nakon uvrtenja i sre enja dobije se za moment:
Te =
mr
Er0 I r cos r = kTr Er0 I r cos r
(3.81.)
Struju Ir odredi se iz rotorskog napona i impedancije prema slici 3.17.b) i izraza

(3.70.). Ona iznosi:
Ir =
E r0
E r0
=
2
Zr
Rr
2
+ X r
s
(3.82.)
I cos r odredi se pomou rotorske impedancije:
cos r =
Rr
s
Rr
s
1
2
2
+ X r
Nakon uvrtenja u izraz za moment dobije se:
(3.83.)
123
Te = kTr
E r0
2
s X r
2 X r Rr
+
s X r
Rr
(3.84.)
Za klizanje s = sm je moment maksimalan Tm:

2
E
Tm = k Tr r0
2 X r
(3.85.)
Uz zanemarenje gubitaka u stroju je elektromagnetski moment Te jednak

mehanikom momentu na osovini Tmec, odnosno izlaznom momentu T, pa se
moe pisati:
(3.86.)
T = Te = Tmec
Koritenjem izraza (3.78.) za prekretno klizanje sm dobije se jednadbu za

moment asinkronog stroja (iz literature poznata kao Klossova jednadba):
T = Tm
(3.87.)
sm
s
+
s sm
Na slici 3.33. je dan kvalitativni prikaz karakteristike momenta T u ovisnosti o

brzini vrtnje n, T = f(n), i istovremeno o klizanju s, T = f(s).
T
Tm
Tk
Slika 3.33.
asinkronog motora
0
1
nm
sm
ns
0
n
s
124
Za klizanje s = 1 (kratki spoj, motor stoji) motor ima neki moment Tk. To je
potezni moment. S poveanjem brzine moment raste do maksimalnog ili
prekretnog momenta Tm. Nakon toga se smanjuje prema nuli u sinkronizmu. To
je ve pokazano i na krunom dijagramu.
Normalno radno podruje asinkronog motora je izme u prekretnog klizanja
s = sm i sinkronizma s = 0, to je tako er ve reeno kod krunog dijagrama.
Prethodni izrazi za moment su izvedeni uz zanemarenje statorskog radnog
otpora i rasipanja. Ako se uzme u obzir radni otpor Rs i rasipnu reaktanciju Xs
faze statora, dobije se toniji izraz za moment motora:
2
T * = k Ts
U s sm*
1
2
2
X r ' sm (s *)
s sm
s Rs sm*
m
+
+
s sm (sm*)2 X r ' sm
(3.88.)
I toniji izraz za prekretni moment je kompliciraniji:

2
Tm * = k Ts
Us
s *
m
2 X r ' sm
1
R s *
1+ s m
X r ' sm
(3.89.)
Ako bi se za neki realni motor nacrtalo na istom dijagramu karakteristike

momenta uz zanemarenje statorskog radnog otpora i rasipanja, te bez
zanemarenja, dobile bi se krivulje prema slici 3.34.
T
Tm
a)
Slika 3.34.
Karakteristike momenta
asinkronog motora
a) Rs = 0, Xs = 0,
b) Rs > 0, Xs > 0.
Tm *
Tk
b)
Tk *
0
1
sm
ns n
s m* 0 s
125
Vidi se da su moment kratkog spoja Tk i prekretni moment Tm znatno vei ako

se zanemari radne otpore i rasipanja statora (Rs = 0 i Xs = 0) nego momenti Tk*
i Tm* ako se te veliine uzme u obzir (Rs > 0 i Xs > 0). Zanemarenjem bi se u
raunima napravilo veliku greku.
3.4.11. Podruja rada asinkronog stroja
Dosad je veinom promatran motorski reim rada asinkronog stroja, a samo je
naznaeno podruje rada s obzirom na iznose klizanja. Razlikujemo:
motorski rad (od s = 0 do s = 1),
generatorski rad (s < 0) i
protustrujno koenje (s > 1).
Ponaanje stroja u svim ovim reimima se najbolje vidi pomou krunog
dijagrama (slika 3.35.).
s=0
s<0
Es
Is
Ir'
Tn
I0 O
I rg '
I sg
s >1
s =1
sm
TA < 0
Tm
Tk
TB > 0
Tmg
A
G
a)
b)
c)
Slika 3.35. Potpuni kruni dijagram asinkronog motora

a) motorski rad, b) generatorski rad, c) protustrujno koenje.
Ako se iz toke O pomie prema toki N, stroj radi u motorskom podruju, sve
do toke K. I toka prekretnog momenta M je u motorskom podruju.
Toka K je toka kratkog spoja. Rotor je zaustavljen. U kratkom spoju nema
pretvorbe elektrine energije u mehaniku. Stroj uzima snagu iz mree, ali se
ona u cijelosti troi na gubitke u radnim otporima.
126
U gornjem podruju krunog dijagrama je moment stroja pozitivan. Ako se stroj

pone vrtjeti u suprotnu stranu, moment je i dalje pozitivan, ali djeluje suprotno
vrtnji rotora. Stroj uzima elektrinu snagu iz mree i mehaniku snagu na
osovini. Obje se snage pretvaraju u gubitke u stroju. Stroj radi u reimu
protustrujnog koenja (toka B na slici 3.35.). Teorijski ga se moe vanjskim
momentom vrtjeti sve bre, pri emu moment stroja pada prema nuli. Praktiki
je maksimalna brzina ograniena centrifugalnim silama.
Ako se pak vanjskim momentom pone vrtjeti motor iz toke praznog hoda u
istom smjeru, ali bre od sinkrone brzine, moment postane negativan. Negativno
je i klizanje (toka A na slici 3.35.). Stroj radi kao generator (statorska i
rotorska struja su oznaene s Isg i Irg'). Stroj daje radnu snagu u mreu, ali i dalje
uzima jalovu snagu iz mree za uspostavu magnetskog polja (ponaa se kao
prigunica). Takvom generatoru ne moe se regulirati jalovu energiju, kako se
to moglo promjenom uzbudne struje kod sinkronih strojeva.
Daljnjim poveanjem brzine vrtnje negativni moment raste do prekretnog
momenta u generatorskom radu Tmg (toka G na slici 3.35.) i nakon toga opada.
Stroj moe raditi kao motor ili generator, pri emu se sam prilago ava teretu, i
to promjenom brzine vrtnje. Ne treba zaboraviti da mu u generatorskom radu i
dalje treba osigurati jalovu energiju iz mree (ili iz kondenzatora).
Karakteristika momenta u cijelom podruju rada je prikazana na slici 3.36.
T
Tm
protustrujno
koenje
(s>1)
Tk
0
1
motorski rad
(1>s>0)
sm
ns
0
s mg
n
s
generatorski rad
(s>0)
Tmg
Slika 3.36.
Karakteristika momenta asinkronog motora u cijelom

podruju rada
127
3.4.12. Utjecaj rotorske impedancije na moment

Pri analizi sinkronog stroja mogli se bez velike greke zanemariti i radni otpor i
rasipnu reaktanciju sekundara (statora). Me utim, kod asinkronih motora takav
idealni sekundar ne bi funkcionirao. To se moe vidjeti iz krunog dijagrama.
Kod rotora bez radnog otpora, Rr = 0, kut r bi iznosio 90. Kruni dijagram bi
degenirirao u krunicu promjera 0 (tj. toku) prema slici 3.37.a). Radna toka bi
bila u toki O. Kad bi se zaista napravilo rotorski namot od supravodljivog
materijala (Rr = 0), magnetsko polje statora ne bi uope moglo prodrijeti u rotor.
U rotorskom namotu se ne bi inducirala elektromotorna sila, ne bi bilo rotorske
struje, niti razvijenog momenta:
T I r 'cos r = 0
(3.90.)
radna
toka
Es
Es
Is
s
a)
I0
Slika 3.37.
radna
toka
Ir'
O I r '= 0
r = 0
I0 O
b)
Kruni dijagrami asinkronog motora bez

radnog otpora i rasipne reaktancije rotora
a) bez radnog otpora u rotorskom krugu,
b) bez rasipne rotorske reaktancije.
Nasuprot tome rotor bez rasipne reaktancije, Xr = 0, bi funkcionirao. Kruni

dijagram bi degenirirao u krunicu beskonanog promjera, kao na slici 3.37.b).
Struja rotora bi bila odre ena iznosom Rr /s , razvijeni moment bi bio vei od
nule:
cos r = 1
T I r ' cos r > 0
(3.91.)
Me utim, takav se motor ne moe realizirati jer nije mogue izvesti namot bez
rasipne reaktancije. Prema tome moe se zakljuiti da asinkroni motor bez
radnog otpora u rotoru ne bi mogao razviti moment. Iako rotorski radni otpori i
rasipanja uzrokuju protunapone i gubitke, pa su stoga nepoeljni, oni moraju
128
postojati. Jasno je da te veliine moramo uzeti u obzir pri proraunima

karakteristika asinkronih strojeva.
Prema jednadbi (3.84.) moment motora e ostati isti ako je isti omjer Rr /s.
Uzme li se u obzir izraz (3.86.). moe se pisati:
2
E
1
T = kTr r0
X r Rr
s X r
sX + R
r
r
(3.92.)
To znai da e n-puta vei otpor u rotorskom krugu dati isti moment kod n-puta
veeg klizanja. To je u karakteristici momenta ekvivalentno rastezanju grafa
uzdu apscisne osi (slika 3.38.).
a) Rr = Rr0
T
Tm
s = s0
d)
Tk
c)
b)
a)
b) R r = 2 R r0
s = sb = 2 s0
c) Tk = Tm
Rr > 3 Rr0
Tn
d) R r = 5 R r0
s = sd = 5 s0
sd sm
sb s0 0
Slika 3.38. Utjecaj poveanja otpora u rotorskom krugu

na karakteristiku momenta asinkronog motora
Na slici 3.38. vidi se da se s poveanjem otpora u rotorskom krugu 5 puta u

odnosu na radni otpor namota Rr0 za isti moment i klizanje povea 5 puta.
Pritom se iznos maksimalnog momenta ne mijenja.
Za isti moment motora vrijedi odnos:
Rr
s
=
Rr0
s0
(3.93.)
129
Obino je poznato kojom se brzinom treba vrtjeti motor uz zadani teret, pa je

time zadano i klizanje s. Iz ove se relacije odredi potreban otpor u rotorskom
krugu:
Rr =
s
Rr0
s0
(3.94.)
U rotorski krug treba tada dodati otpor:
Rad = Rr Rr0
(3.95.)
S poveanjem rotorskog otpora se poveava i potezni moment motora.

Odgovarajuim poveanjem otpora u rotorskom krugu moe se maksimalni
moment dobiti i u kratkom spoju (slika 3.38.c)).
To je jednostavno izvedivo kod klizno-kolutnih motora (slika 3.4.). U tom
smislu ovakva izvedba ima prednost pred kaveznim motorom. Dodavanjem
vanjskog otpora pri pokretanju klizno-kolutnih motora se:
poveava potezni moment i
smanjuje potezna struja.
Slian efekt se kod kaveznih motora postie izborom oblika presjeka tapa
kaveznog namota, pri emu tehnologija izrade namota ostaje ista. Pojava koja se
pritom koristi je potiskivanje struje ili skin-efekt.
Razmotrimo duboki utor i u njemu tap visine hr1 prema slici 3.39.a). Rasipno
magnetsko polje zatvara se popreno kroz utor. Specifini magnetski otpor
eljeza je viestruko (vie stotina puta) manji od magnetskog otpora zraka. Ako
vodiem tee istosmjerna struja, raspodjelu struje u tapu odre uje iskljuivo
elektrina specifina vodljivost tapa. Ona je konstantna po cijelom presjeku
tapa, te je i gustoa struje po presjeku tapa konstantna. Uzbuda linearno raste
prema otvoru utora, pa i poprena gustoa magnetskog polja u utoru praktiki
linearno raste (slika 3.39.b)).
Slika 3.39.
hr1
0
a)
, B
b)
Magnetsko polje
istosmjerne struje u
tapu u dubokom
utoru
a) raspored silnica,
b) protjecanje i
magnetska indukcija.
130
Potpuno je drukija situacija ako tapom tee izmjenina struja. Da bi se lake

razumjelo fizikalnu pojavu u tom sluaju, treba zamisliti da je tap po visini
utora razdijeljen na vie dionih vodia jednake visine, recimo da ih je za potrebe
ovog razmatranja 5 (slika 3.40.a).
br1
Rab5 j r Lab5
Rab4 j r Lab4
Rab3 j r Lab3
hr1
Rab2 j r Lab2
Slika 3.40.
Rab1 j r Lab1
0
br2
U ab
a)
b)
Podjela tapa u
dubokom utoru na
5 dionih vodia
a) presjek tapa,
b) nadomjesna
shema tapa u
dubokom utoru.
Svi dioni vodii su jednake irine br1 u utoru irine br2. Oni su svi paralelno
spojeni i nisu me usobno izolirani (iako to za ovo nae razmatranje nema
nikakvog utjecaja). Da bi se odredilo struju kroz pojedine dione vodie, treba
uzeti u obzir ukupnu impedanciju pojedinog dionog vodia, koja se sastoji od
radnog otpora i reaktancije zbog rasipnog magnetskog toka. Napon Uab je na
svim dionim vodiima jednak, jer ga inducira glavni magnetski tok, a svaki od
dionih vodia ulanuje isti glavni magnetski tok. Raspodjelu struje u tapu moe
se analizirati prema elektrinoj nadomjesnoj shemi na slici 3.40.b).
Radni otpori Rab1 Rab5 dionih vodia 15 su jednaki. Stvarne rasipne reaktancije
Xab1* Xab5* dionih vodia 15 se znatno razlikuju, jer ovise o rasipnim
induktivitetima pojedinih dionih vodia (analogno ukupnoj rasipnoj reaktanciji
Xr* prema (3.27.)):
*
X ab1 = r Lab1
*
X ab5 = r Lab5
(3.96.)
Rasipni induktivitet dionog vodia 1 (u dnu utora) je vei od rasipnog

induktiviteta dionog vodia 2 itd., pa se i pripadne reaktancije isto tako
razlikuju. Slijedi:
*
X ab1 > X ab2 > X ab5
(3.97.)
131
Budui da rasipna reaktancija predstavlja znatan dio ukupne impedancije dionog

vodia, struja u dionom vodiu na dnu utora je znatno manja od struje u dionom
vodiu pri otvoru utora. Dolazi do potiskivanja struje prema otvoru utora.
Potiskivanje je to vee, to je frekvencija induciranog napona vea, a ona je
direktno proporcionalna klizanju s. Ono e tako er biti to vee to je vei omjer
izme u visine i irine tapa.
Razmatrajui ukupnu impedanciju tapa (svih dionih vodia vezanih paralelno),
to jest omjer napona i struje izme u toaka a i b (slika 3.40.b)), moe se
zakljuiti da porast frekvencije uzrokuje porast radnog otpora i smanjenje
rasipnog induktiviteta. To je posljedica vee gustoe struje pri otvoru utora u
odnosu na gustou struje na dnu utora.
Naravno, tap se ne sastoji od pet dionih vodia, nego od beskonano mnogo
infinitezimalno tankih dionih vodia. Otpori i rasipni induktiviteti tih dionih
vodia kontinuirano se mijenjaju u ovisnosti o poloaju po dubini utora. Tako
detaljnija analiza pokazuje da se raspodjela gustoe struje J po dubini utora hr1
mijenja prema slici 3.41. Toan karakter te krivulje ovisi o dimenzijama tapa i
utora i o frekveniji r.
br1
hr1
br2
a)
Slika 3.41.
J
b)
Raspodjela gustoe struje tapa u dubokom utoru rotora
Efektivni otpor Rab i rasipni induktivitet Lab tapa s potiskivanjem struje moe
se izraunati prema [5]:
Rab ~ = Rab0
sh 2 + sin 2
ch 2 cos 2
(3.98.)
Lab~ = Lab0
3 sh2 sin 2
2 ch2 cos 2
(3.99.)
132
gdje je:
= hr1
1
b
r 0 r1
2
br2
(3.100.)
U prethodnim izrazima su koritene sljedee oznake:

Rab0 radni otpor tapa bez potiskivanja struje,
Lab0 rasipni induktivitet tapa bez potiskivanja struje,
0 permeabilnost zraka,
elektrina vodljivost materijala tapa.
Kao to je ve spomenuto, s porastom frekvencije raste radni otpor tapa, a
induktivitet se smanjuje. Budui da rotorska struja, moment i statorska struja
motora jako ovise o ukupnoj impedanciji rotora, a ona ovisi o klizanju,
karakteristike momenta i struje e se kod motora s dubokim utorima rotora
znatno razlikovati od karakteristika motora kod kojih potiskivanje struje nije
jako izraeno. Izborom oblika utora moe se postii ak i takva karakteristika,
kod koje imamo maksimalni moment upravo u kratkom spoju. Slian efekt se
moe postii izradom dva (ili ak tri) odvojena kavezna namota. Neke od
izvedbi oblika utora i pripadne karakteristike momenta tzv. motora s
potiskivanjem struje prikazani su na slici 3.42.
a)
T
a)
c)
b)
b)
c)
Slika 3.42. Izvedbe rotorskih utora i odgovarajue karakteristike momenta
Iz prethodnog razmatranja tako er proizlazi da kruni dijagram struja ne vrijedi

za strojeve s potiskivanjem struje i viekavezne strojeve, jer je on izveden uz
133
pretpostavku konstantnog otpora i rasipnog induktiviteta rotora, a to kod ovih

strojeva nije sluaj.
Ovaj efekt, potiskivanje struje, je to vei to je frekvencija vea. Znamo da
frekvencija fr rotorske struje ovisi o klizanju prema (3.20.). To znai da e taj
efekt biti jako izraen u kratkom spoju, na primjer pri pokretanju. Uobiajena
radna toka asinkronog stroja je pri malim klizanjima, pa je tada potiskivanje
struje malo.
3.4.13. Utjecaj viih harmonika
Zbog nejednolikog zranog raspora i nejednoliko raspore ene uzbude se kod
asinkronog motora pojavljuju vii prostorni harmoniki lanovi indukcije u
zranom rasporu. Ovi harmonici mogu biti jako izraeni. Pri tome -ti
harmoniki lan ima puta vie polova od osnovnog harmonika, kako se to vidi
na slici 3.43. za peti i sedmi harmonik ( = 5, = 7). To znai da e se polje
-tog harmonika okretati puta sporije.
a)
b)
c)
x
Slika 3.43.
Prostorni harmonici
magnetske indukcije
a) osnovni harmonik,
b) peti harmonik,
c) sedmi harmonik.
Samo e neki harmonici stvarati okretno polje. Openito su to harmonici reda:
= 1 2m k;
k = 0,1,2,3...
(3.101.)
Za trofazni statorski namot (m = ms = 3) su to harmonici iji red nije djeljiv s 3.

Budui da zbog simetrinosti imamo samo neparne harmonike, tekoe mogu
stvarati peti, sedmi, jedanaesti itd. harmonik.
Pri tome peti, jedanaesti, sedamnaesti itd. harmonik stvaraju rotacijsko
magnetsko polje suprotnog smjera od magnetskog polja osnovnog harmonika.
To su inverzni harmonici.
134
Nasuprot tome sedmi, trinaesti, devetnaesti itd. harmonik stvaraju polje istog
smjera kao osnovni harmonik. To su direktni harmonici.
Vii harmonici indukcije uzrokuju vie harmonike elektromotorne sile i struje u
asinkronom motoru. Posljedice toga su viestruke. Pojavljuju se:
asinkroni momenti,
sinkroni momenti,
vibracije i buka te
dodatni gubici.
Asinkroni momenti su dodatni momenti uslijed okretnog magnetskog polja
-tog reda, a javljaju se u krivulji momenta uz moment osnovnog harmonika.
-ti harmonik ima na moment stroja isti utjecaj kao da smo na osovinu montirali
jo jedan motor, manje snage, s p pari polova.
Momentna karakteristika motora s izraenim petim i sedmim harmonikom e
izgledati kao na slici 3.44.
a)
Slika 3.44.
asinkronog motora s
izraenim petim i
sedmim
harmonikom polja
a) osnovni harmonik,
b) peti harmonik,
c) sedmi harmonik,
d) rezultantna karakteristika
motora,
e) karakteristika tereta.
c)
0
b)
ns
d)
e)
C
ns
Tekoe pri zaletu mogu nastati ako karakteristika tereta ima takav oblik da
sijee karakteristiku momenta motora u stabilnoj radnoj toki na sedlu od vieg
harmonika. Kad bilo kakva smetnja narui jednakost momenta motora i
momenta tereta, pa se brzina vrtnje promijeni, stabilni e se pogon nakon
nestanka smetnje vratiti u prvobitno stanje (u brzinu vrtnje prije smetnje). Uvjet
135
stabilnosti je da derivacija karakteristike momenta u radnoj toki bude manja od

derivacije karakteristike momenta tereta (vidi i sliku 3.56.). Na slici 3.44.d) su
toke A i C stabilne, a toka B je nestabilna.
Sinkroni momenti se tako er pojavljuju kao posljedica viih harmonika
magnetskog polja. Oni djeluju samo pri sinkronoj brzini harmonika. Na
karakteristici momenta se sinkroni momenti pojavljuju kao nagli vertikalni
skokovi u momentu, i to kao poveanje i smanjenje momenta (slika 3.45.).
Slika 3.45.
Sinkroni moment u
karakteristici momenta
asinkronog motora
ns n
Ako je sinkroni moment jako izraen, moe se dogoditi da motor pri zaletu
zapne na tom sinkronom momentu. Me utim, ako je zalet dovoljno brz, onda
e motor moda i preskoiti tu toku. Motor moe prijei preko sinkrone
brzine nekog harmonika tako da je izvan koraka, pa se sinkroni moment nee
niti pojaviti.
Sinkroni moment se moe pojaviti i u toki kratkog spoja. Ako motor miruje i
ako je moment tereta vei od rezultantnog momenta motora, tada nee moi ni
krenuti.
Uz asinkrone i sinkrone momente vii harmonici izazivaju jo neke neeljene
pojave.
Vibracije se mogu pojaviti u sluaju neizbalansiranih sila na rotor. To je sluaj
ako imamo rotacijska polja bliskih frekvencija, od kojih se jedno vrti na jednu, a
drugo na drugu stranu. Kao posljedica vibracija se pojavljuje buka. Zanimljivo
je da se frekvencijskom analizom buke moe ustanoviti red harmonika koji je
izaziva.
Vii harmonici izazivaju i dodatne gubitke, koji nastaju i u eljezu i u
namotima. To je lako razumjeti. Vii harmonici magnetskog polja stvaraju
gubitke vrtlonih struja i gubitke histereze u eljezu. Struje viih harmonika u
136
namotima stvaraju tako er gubitke. Zbog dodatnih gubitaka se stroj i dodatno

zagrijava.
Dakle, vii harmonici su nepoeljni i nastojimo ih eliminirati. To se pri
projektiranju stroja postie paljivim izborom broja utora statora i rotora, kao i
spoja i rasporeda namota.
3.5.
3.5.1.
Ispitivanja tijekom proizvodnje
I kod asinkronih strojeva se tijekom proizvodnje provode razne provjere i

ispitivanja. Ovdje se esto radi o masovnoj proizvodnji, pa su ispitivanja tako
organizirana da praktiki predstavljaju dio tehnolokog procesa proizvodnje.
Kod velikih strojeva, koji se proizvode komadno, u ispitnoj stanici se detaljno
ispituje svaki proizvedeni stroj.
Pri masovnoj proizvodnji se detaljno ispituje samo odre eni postotak, na primjer
svaki deseti motor. Kod svakog gotovog stroja se ispituje:
ispravnost spoja namota,
ispravnost izolacije namota i
ispravnost mehanikog rada.
Ispravnost izolacije namota provjerava se ispitnim naponom izme u namota i
mase. Visina ispitnog napona i postupak ispitivanja su odre eni propisima.
Ispravnost mehanikog rada provjerava se tako da se stroj vrti u praznom hodu
neko vrijeme. Stroj ne smije buiti, niti se pregrijavati i tome slino.
3.5.2. Ispitivanje u praznom hodu

Pokus praznog hoda je relativno lako izvesti jer pritom ne teretimo stroj
mehaniki. Zato je to pokus koji se u pravilu provodi nakon kontrole namota i
naponskih pokusa. Uz promjenu napona na motoru U mjerimo struju I0 i snagu
P0 koju motor uzima iz mree. Principijelna shema mjerenja je prikazana na slici
3.46.
137
Slika 3.46.
Shema mjerenja
karakteristika praznog hoda
trofaznog asinkronog motora
asinkroni
motor
Jedna od mjerenih karakteristika je karakteristika zasienja. Karakteristika

zasienja je funkcijska ovisnost struje praznog hoda I0 o narinutom naponu U:
I 0 = f(U )
(3.102.)
Ona ima oblik kao na slici 3.47. Gornji dio karakteristike savinut je poput
parabole. Kad ne bi bilo zasienja magnetskog kruga, taj bi dio bio pravac kako
je to naznaeno na slici 3.47.d). Pravac d) odre uje struju magnetiziranja
zranog raspora na sinkronoj brzini vrtnje.
138
c)
Io
a)
b)
d)
Slika 3.47.
Karakteristika zasienja
asinkronog motora
a) uobiajeno zasienje,
b) manje zasienje,
c) vee zasienje,
d) bez zasienja na sinkronoj brzini.
Un
Donji dio krivulje svinut je zbog porasta radne komponente struje praznog hoda.
Naime, iako se ne tereti motor vanjskim momentom, motor mora razviti moment
za pokrivanje gubitaka trenja i ventilacije. Gubici trenja i ventilacije Pdmec su
praktiki konstantni, jer se u praznom hodu brzina vrtnje tek neznatno mijenja s
naponom. Stoga vrijedi:
Pdmec = 3 U I dmec = konst.
(3.103.)
Kako se smanjuje napon U, struja Idmec za pokrivanje ovih gubitaka mora rasti.
Uz to se poveava i klizanje, pa to uzrokuje i poveanje gubitaka u rotoru.
Karakteristika faktora snage praznog hoda je funkcijska ovisnost cos 0 o
narinutom naponu U:
cos 0 = f(U )
(3.104.)
Faktor snage cos 0 se odredi za svaku mjerenu toku pomou izmjerenih

vrijednosti napona U, struje I0 i snage P0:
cos 0 =
P0
3 U I0
(3.105.)
Karakteristian je oblik prikazan na slici 3.48. Faktor snage je u praznom hodu

vrlo nizak. Pri snienju napona cos 0 raste zbog poveanja radne komponente
struje (Pdmec, Pdr). Pri povienju napona raste zbog poveanja gubitaka u eljezu.
139
cos o
Slika 3.48.
Faktor snage u praznom hodu u
ovisnosti o naponu
Un
U praznom hodu se mjeri i snaga P0 koju stroj uzima iz mree za pokrivanje

gubitaka praznog hoda:
P0 = f(U )
(3.106.)
Mjereni gubici u praznom hodu u ovisnosti o naponu imaju priblino

kvadratinu ovisnost prema slici 3.49. Ovi gubici se dijele na:
gubitke u statorskom namotu u praznom hodu Pws0,
gubitke u eljezu statora PFes (zajedno s dodatnim gubicima praznog
hoda Pdad0) i
gubitke trenja i ventilacije Pdmec.
P0
P0
Pws0
P0 '
PFes (+ Pdad0 )
Slika 3.49.
Gubici u praznom hodu
u ovisnosti o naponu
Pdmec
Un
140
Gubitke u statorskom namotu Pws0 izrauna se iz mjerene struje praznog hoda

I0 i izmjerenog otpora stezaljki namota statora RLs. Za trofazni motor Pws0
iznose:
Pws0 = 1,5 RLs I 0
(3.107.)
Od izmjerenih gubitaka u praznom hodu P0 oduzme se gubitke u statorskom

namotu Pws0. Preostanu ui gubici praznog hoda P0':
P0 ' = P0 Pws0
(3.108.)
Ovi gubici se sastoje iz gubitaka u eljezu PFes, dodatnih gubitaka u praznom

hodu Pdad0 i gubitaka trenja i ventilacije Pdmec.
Budui da je brzina praktiki konstantna, gubici trenja i ventilacije su praktiki
konstantni. Ove gubitke dobije se ekstrapolacijom krivulje ukupnih gubitaka do
toke U = 0, prema slici 3.49.
Obino se gubici u eljezu i dodatni gubici u praznom hodu zajedno oznauju
s PFe:
PFe = PFes + Pdad0
(3.109.)
PFe = P0 ' Pdmec
(3.110.)
pa oni iznose:
Iz pokusa praznog hoda moe se odrediti nadomjesni otpor za gubike u eljezu

RFe i glavnu (me uinduktivnu) reaktanciju Xm. Polazi se od fazorskog dijagrama
za prazni hod prema slici 3.27. Vidi se da elektromotorna sila Es iznosi:
E s = U s I 0 ( Rs + jX s )
(3.111.)
U ovom izrazu moe se zanemariti protunapon na radnom otporu statora jer je

0 vrlo velik ( 90), slika 3.27. Uz tu pretpostavku moe se uzeti da se
elektromotorna sila Es razlikuje od narinutog napona samo za iznos protunapona
na rasipnoj reaktanciji statorskog namota:
Es U s I 0 X s
(3.112.)
Prema nadomjesnoj shemi za prazni hod na slici 3.26. jasno je da

me uinduktivna reaktancija iznosi:
141
Xm =
Es
I
(3.113.)
Struju magnetiziranja I odredi se prema (3.65.), koristei pritom i izraz (3.105.)

za izraun faznog pomaka 0.
S poznatim iznosom gubitaka u eljezu PFe odredi se RFe prema:
2
RFe = ms
Es
PFe
(3.114.)
3.5.3. Ispitivanje u kratkom spoju

Ako se rotor asinkronog motora zakoi, a stator spoji na izvor napona, taj sluaj
je s elektroenergetskog stanovita ekvivalentan kratkom spoju transformatora.
Pokus se stoga i naziva pokusom kratkog spoja. Uz mjerenje ulazne elektrine
snage Pk, napona U i struje Ik u pokusu kratkog spoja mjeri se jo i moment na
osovini Tk. To se moe izvesti mehanikom konicom uz mjerenje sile ili
dinamo-vagom. Kao i kod praznog hoda snima se sve veliine uz razliite iznose
napona na stezaljkama. Elektriki dio sheme mjerenja za pokus kratkog spoja
asinkronog motora je jednak kao i za mjerenje praznog hoda (slika 3.46.), uz
napomenu da se rotor ne vrti, pa je m = 0.
Budui da struje mogu biti jako velike, veliki su i gubici, pa se stroj brzo
zagrijava. Zbog toga se mora pri analizi mjerenja posebno obratiti pozornost na
temperaturu namota. Mjerenje se najee provodi sniavanjem napona od
maksimalne vrijednosti prema nuli, kako bi se smanjili problemi sa
zagrijavanjem.
Mjerene karakteristike kratkog spoja su kvalitativno prikazane na slici 3.50.
142
I T
cos
c)
a)
Tk
b)
Ik
Slika 3.50.
Mjerene karakteristike kratkog spoja
a) struja,
b) faktor snage,
c) moment.
In
0
Uk
Un
Jedna od mjerenih karakteristika je karakteristika struje. Karakteristika struje

kratkog spoja je funkcijska ovisnost struje Ik o narinutom naponu U:
I k = f(U )
(3.115.)
Ona ima oblik kao na slici 3.50.a). Budui da je magnetsko polje malo, struja
kratkog spoja bi trebala ovisiti linearno o naponu. To, me utim, ipak nije tako.
Naime, za vee vrijednosti napona zbog velikih struja dolazi do zasienja
rasipnih magnetskih puteva, pa tada struja pone naglo rasti s poveanjem
napona.
Karakteristika faktora snage kratkog spoja je funkcijska ovisnost cos k o
narinutom naponu U:
cos k = f(U )
(3.116.)
Faktor snage cos k se odredi za svaku mjerenu toku pomou izmjerenih

vrijednosti napona U, struje Ik i snage Pk:
cos k =
Pk
3 U Ik
(3.117.)
Karakteristika faktora snage kratkog spoja bi bila funkcija neovisna o naponu

(dakle konstanta) kad bi radni otpori i reaktancije kratkog spoja bili konstantni.
To, naravno, nije ispunjeno, pa ona ima oblik kao na slici 3.50.b).
143
Karakteristika poteznog momenta je funkcijska ovisnost Tk o narinutom

naponu U:
Tk = f(U )
(3.118.)
Moment je priblino proporcionalan kvadratu napona (slika 3.50.c)). Ako se

moment ne mjeri direktno, moe ga se izraunati pomou snage koja prelazi
zrani raspor Pk i mehanike kutne brzine okretnog polja koja je jednaka
sinkronoj ms:
Tk =
Pk
ms
30
Pk
ns
(3.119.)
Snagu Pk treba odrediti za svaku mjerenu toku pomou izmjerenih vrijednosti

napona U, struje Ik, snage Pk i izmjerenog otpora stezaljki namota statora RLs.
Prema pojednostavljenoj nadomjesnoj shemi za kratki spoj (slika 3.28.b)) vidi se
da se u kratkom spoju sva snaga Pk, koju motor uzima iz mree pretvara u
gubitke u namotima stroja (gubici u eljezu se mogu zanemariti). Ako se od
mjerene snage Pk oduzme gubitke u statorskom namotu Pwsk, dobije se snaga
koja prelazi sa statora na rotor Pk. Gubici u statorskom namotu iznose za
trofazni motor:
Pwsk = 1,5 RLs I k
(3.120.)
Sada se moe odrediti i snaga Pk, koja za trofazni namot iznosi:
Pk = Pk Pwsk
(3.121.)
Potezni moment Tk moe jako ovisiti o poloaju rotora u odnosu na stator. Kod
detaljnih je ispitivanja potrebno izmjeriti i tu ovisnost, uz konstantan napon na
stezaljkama. Na slici 3.51. je prikazana ovisnost poteznog momenta o
me usobnom poloaju rotora i statora.
Tk
U = konst.
Slika 3.51.
Ovisnost poteznog momenta
asinkronog motora o
me usobnom poloaju rotora i
statora
mec ( rot stat .)
144
Pokus praznog hoda omoguuje da se odrede elementi nadomjesne mree Xm i

RFe prema izrazima (3.113.) i (3.114.). Ostale elemente se moe odrediti
priblino iz pokusa kratkog spoja, koristei pritom pojednostavljenu nadomjesnu
mreu za kratki spoj prema slici 3.28.b).
Snaga Pk koja prelazi sa statora na rotor se troi na gubitke u rotorskom namotu
Pwrk:
2
Pwrk = Pk = ms I k Rr '
(3.122.)
Iz ove jednakosti slijedi radni otpor faze rotorskog namota Rr':
Rr ' =
Pk
2
ms I k
(3.123.)
Radni otpor faze statorskog namota Rs odredi se pomou izmjerenog otpora RLs
na stezaljkama stroja, ovisno o spoju statorskog namota. Ako je namot trofazni i
spojen u zvijezdu, Rs je jednak:
Rs =
RLs
2
(3.124.)
Za trofazni namot spojen u trokut Rs iznosi:
Rs =
3
RLs
2
(3.125.)
Rasipne reaktancije faze statora i rotora ne moe se razdvojiti, ali su one kod
asinkronog motora priblino jednake. Stoga se uzima da svaka od njih iznosi
polovicu reaktancije kratkog spoja Xk. Koristei izraz (3.67.) za impedanciju
kratkog spoja Zk moe se izraziti modul Zk:
2
Z k = Rk + X k
(3.126.)
Vrijednost impedancije kratkog spoja Zk (apsolutnu vrijednost) odredi se

pomou izmjerenih vrijednosti napona i struje, to za trofazni motor s namotom
spojenim u zvijezdu iznosi:
Zk =
U
3 Ik
(3.127.)
a ako je namot spojen u trokut, impedancija Zk je jednaka:
Zk =
3U
Ik
(3.128.)
145
Iz (3.126.) slijedi Xk:

2
X k = Z k Rk
(3.129.)
Rasipne reaktancije iznose priblino:
X s = X r ' =
Xk
2
(3.130.)
3.5.4. Karakteristike optereenja

Veina asinkronih strojeva radi kao motori na mrei konstantnog napona i
frekvencije. Zbog toga su i ispitivanja pri nazivnom naponu dosta vana. Kao
nezavisna varijabla slui pritom elektrina snaga Pin koju motor uzima iz mree,
uz razliita optereenja na osovini T, a uz konstantan napon napajanja U. U
svakoj toki optereenja se tako er mjeri ili iz mjerenja izrauna niz drugih
veliina. To su: snaga na osovini P, moment na osovini T, struja I, faktor snage
cos , brzina vrtnje n, klizanje s, stupanj djelovanja i gubici Pd. Elektriki dio
sheme mjerenja je jednak kao i za prazni hod (slika 3.46.).
Mjerenje elektrinih veliina provodi se uobiajenim instrumentima:
A-metrima, V-metrima, W-metrima i f-metrom. Od neelektrinih veliina su
vani moment i klizanje. Dok se s momentom susree i kod ostalih vrsta
strojeva, klizanje je svojstveno samo asinkronim strojevima. Mjerenje klizanja i
momenta e se posebno obraditi u tokama 3.5.5. i 3.5.6.
Karakteristike optereenja su sljedee:
T = f ( Pin ) ,
I = f ( Pin ) ,
cos = f ( Pin ) ,
U = konst ., f = konst .
n = f ( Pin ) ,
s = f ( Pin ) ,
= f ( Pin ) ,
Pd = f ( Pin ) ,
P = f ( Pin ) ,
Ove karakteristike imaju oblik kao na slici 3.52.
(3.131.)
146
P
T
I
cos
n
s
Pd
U = konst.
f = konst.
cos
I
Pm
Tm
Pd
cos 0
I0
0
Slika 3.52.
P0
Pin
Karakteristike optereenja asinkronog motora
Na slici 3.52. su posebno oznaene snaga P0, struja I0 i faktor snage cos 0
praznog hoda, te toke u kojima su maksimalni: stupanj djelovanja m, snaga Pm
i moment Tm.
Treba uoiti da je maksimalni stupanj djelovanja m uvijek za snagu koja je
manja od maksimalne izlazne snage Pm. Maksimalni moment Tm nastupa za jo
veu ulaznu, a manju izlaznu snagu od maksimalne. Naravno, u normalnom
pogonu motor ne moe raditi u toki maksimalnog (prekretnog) momenta.
Faktor snage cos , gubitke Pd i stupanj djelovanja treba odrediti za svaku
mjerenu toku pomou izmjerenih vrijednosti napona U, struje I, snage Pin,
klizanja s, otpora stezaljki namota statora RLs, te poznatih gubitaka PFe i Pdmec (iz
pokusa praznog hoda).
Faktor snage cos se rauna iz mjerene radne snage Pin i prividne snage S:
cos =
Pin
S
(3.132.)
Za trofazni motor on iznosi:
cos =
Pin
3U I
(3.133.)
147
Gubitke se rauna sukladno propisima. Prema dijagramu toka snage na slici

3.24. gubitke u motoru predstavljaju Pws, PFes, Pdr, Pdmec i Pdad:
Pd = Pws + PFes + Pdr + Pdmec + Pdad
(3.134.)
Mjerenje karakteristika optereenja se provodi bez dodatnih otpora u rotorskom

krugu, stoga od elektrinih gubitaka Pdr postoje samo gubici u rotorskom
namotu Pwr, pa vrijedi izraz (3.59.). Osim toga, ako se uzme u obzir samo
dodatne gubitke mjerene u praznom hodu zajedno s gubicima u eljezu prema
(3.109.), a zanemari se dodatne gubitke pod optereenjem, ukupni gubici Pd
iznose:
Pd = Pws + PFe + Pwr + Pdmec
(3.135.)
Gubitke u statorskom namotu Pws izrauna se analogno izrazima (3.107.) i

(3.120.):
Pws = 1,5 RLs I 2
(3.136.)
Gubitke PFe i Pdmec treba odrediti pokusom praznog hoda (toka 3.5.2.). Ostaje
jo samo problem gubitaka u rotorskom namotu Pwr. Njih se odredi pomou
snage P i mjerenog klizanja s. Snagu P izrauna se tako da se od ulazne snage
oduzme gubitke u statoru:
P = Pin Pws PFe
(3.137.)
U rotorskom krugu nema dodatnih otpora, pa su gubici Pwr analogno izrazu

(3.53.) jednaki:
Pwr = s P
(3.138.)
Sada se moe izraunati i izlaznu snagu P:
P = Pin Pd
(3.139.)
Ova snaga se moe odrediti i pomou izmjerenog momenta T i brzine vrtnje n,

prema izrazima (2.39.) i (2.40):
P =T
n
30
Za izraun stupnja djelovanja se obino koristi izraz:
(3.140.)
148
= 1
Pd
Pin
(3.141.)
3.5.5. Mjerenje klizanja

Klizanje je definirano pomou sinkrone i stvarne brzine motora prema (3.17.),
pa ga se u principu moe odrediti mjerenjem tih dviju veliina. Za male iznose
klizanja to me utim nije dovoljno tono, pa je potrebno mjeriti klizanje
direktno. Jedan od naina je mjerenje klizanja stroboskopom.
Stroboskop je ure aj koji daje kratke impulse svjetla u tono definiranim
vremenskim razmacima Timp. Na osovini motora se povue vertikalna crta i
osvijetli iz stroboskopa frekvencijom koja je dvostruko vea od frekvencije
mree. Ako se osovina vrti sinkronom brzinom, tada e se na osovini vidjeti
zvijezdu s onoliko krakova, koliko stroj ima polova (slika 3.53.).
svjetlosni tok
2p = 2
2p = 4
Timp Timp Timp

a)
b)
Slika 3.53.
Mjerenje klizanja
stroboskopom
a) stroboskopski
svjetlosni
impulsi,
b) zvijezde pri
mjerenju.
Ako je brzina vrtnje manja od sinkrone, zvijezda e se polako kretati u smjeru

koji je suprotan od stvarnog smjera vrtnje rotora. Ovu brzinu se moe mjeriti
(brojati). Treba mjeriti vrijeme T u kojem zvijezda napravi N okretaja.
Frekvencija klizanja (rotora) je jednaka:
fr =
N
2 p = s fs
T
(3.142.)
Iz toga se odredi klizanje:
s=
2pN
T fs
(3.143.)
149
Danas postoje i dovoljno precizni digitalni frekvencmetri pomou kojih se

klizanje moe mjeriti indirektno. Za mala klizanja je potrebna ekstremna tonost
takvih instrumenata (reda veliine 106).
3.5.6. Mjerenje momenta
Do momenta se moe doi indirektno tako da se mjeri ulaznu elektrinu snagu,
od nje odbije sve gubitke i odredi snagu na osovini prema (3.139.), koristei
izraze (3.135.) do (3.138.), kako je to opisano u toki 3.5.4. Moment na osovini
je tada:
T=
30 P
ns 1 s
(3.144.)
Toniji moment dobije se direktnim mjerenjem. To se radi pomou dinamovage. Dinamo-vaga (slika 3.54.) je elektrini generator ije je kuite montirano
na leaje tako da se slobodno moe pomicati oko svoje uzdune osi.
MOTOR
GENERATOR
ispitivani stroj
dinamo vaga
T
stator s
Tr
Slika 3.54.
Dinamo-vaga
a) mehanika veza,
b) principijelno
djelovanje.
a)
Tin
rotor
vaga
b)
Ispitivani stroj razvija na osovini moment T, koji je ujedno pogonski moment
dinamo-vagi Tin:
Tin = T
(3.145.)
150
Za ravnoteu dinamo-vaga mora na rotoru razviti moment Tr koji je jednak

momentu na osovini Tin, ali suprotnog smjera:
(3.146.)
Tr = Tin
Rad dinamo-vage se zasniva na me usobnom djelovanju statora i rotora: stator

djeluje na rotor jednakim momentom Ts kao to rotor djeluje na stator, ali
suprotnog smjera, pa vrijedi:
(3.147.)
Ts = Tr
Snagu iz dinamo-vage (generatora) odvodi se na otpornike, a moment na kuite

Ts kompenzira se silom F na poznatom kraku na kuitu l. Silu se mjeri
obinom vagom. Mjereni moment iznosi:
(3.148.)
T = Ts = F l
Pomou dinamo-vage mjeri se direktno moment na osovini T, a uz poznatu

(mjerenu) brzinu vrtnje n dobije se snagu na osovini P prema izrazu (3.140.).
Dinamo-vaga se obino radi tako da moe sluiti i za ispitivanje generatora.
Laboratorijska dinamo-vaga je sloen i skup ure aj, s postoljem za montau
ispitivanog stroja, te ure ajima za upravljanje same dinamo-vage. esto nije
mogue dovesti stroj u laboratorij na ispitivanje. Alternativa mjerenju momenta
pomou dinamo-vage je mjerna osovina.
Mjerna osovina je ure aj koji se umee izme u ispitivanog stroja i tereta i
direktno mjeri moment (slika 3.55.).
pokazni instrument
Slika 3.55.
Mjerna osovina
ispitivani motor
mjerna osovina stroj za tereenje
Sam dava momenta moe se zasnivati na razliitim principima kao to su:

piezo-elektrini,
magnetostrikcijski,
induktivni,
151
kapacitivni,
tenzometrijski i slino.
Umjesto ugradnje mjerne osovine moe se na osovinu direktno nalijepiti
tenzometarske trake, i uz poznata elastina svojstva osovine odrediti moment.
Ovi ure aji su pogodni za statika snimanja, a neki od njih i za dinamika. Kod
dinamikih snimanja treba cijeli sustav paljivo koncipirati jer torzijske
vibracije mogu jako utjecati na rezultat.
Mjerenje momenta se obavlja za odre ivanje karakteristika kratkog spoja,
optereenja i momenta.
3.5.7. Karakteristika momenta
Karakteristika momenta je vanjska karakteristika motora (slika 3.33.).
Predstavlja ovisnost momenta na osovini o brzini vrtnje, odnosno klizanju:
T = f (n),
U = konst., f = konst.
T = f (s ) ,
(3.149.)
Ona se esto snima na izvedenim strojevima. Uobiajeni nain snimanja je

toku po toku pomou dinamo-vage. Dinamo-vaga mora pritom imati takvu
karakteristiku da moe stabilno raditi u bilo kojoj toki karakteristike, kako je to
naznaeno na slici 3.56. To se postie izborom odgovarajueg reima rada
dinamovage.
b)
a)
0
Slika 3.56.
Snimanje karakteristike momenta
a) karakteristika motora,
b) karakteristike dinamo-vage.
ns n
Umjesto snimanja karakteristike momenta dinamo-vagom (ili mjernom

osovinom) snimanje cijele karakteristike moe se izvesti derivatorom. Princip
152
ove mjerne metode se zasniva na saznanju da je moment T, koji ubrzava neki

moment inercije J, proporcionalan kutnom ubrzanju prema relaciji:
T=J
d m
2 d n
=J
dt
60 d t
(3.150.)
Dakle, moment je proporcionalan derivaciji brzine vrtnje po vremenu. Ako je

poznat moment inercije J, a moe ga se izmjeriti njihalom na osovini [6], iz
mjerenja brzine moe se deriviranjem doi do momenta, bez tereenja na
osovini. Brzinu se mora mjeriti dovoljno tono da bi se deriviranjem dobilo
ispravne rezultate. Jo je spretnije ako se signali iz derivatora prikau u x-y
koordinatnom sustavu, i to tako da na x osi bude signal proporcionalan brzini
vrtnje, a na drugoj osi derivacija tog signala. Tako se dobije odmah grafiki
prikaz karakteristike momenta.
Brzina se obino mjeri tahogeneratorom. Tahogenerator je mali istosmjerni stroj
koji na stezaljkama daje napon u proporcionalan brzini vrtnje n:
(3.151.)
u = kTG n
Faktor proporcionalnosti je konstanta kTG koju daje proizvo a tahogeneratora.

Deriviranje tog napona moe se provesti pomou R-C lana prema slici 3.57.
uR
R
TAHOGENERATOR
u
C
Slika 3.57.
Derivator s R-C lanom
Neka u krugu prema slici 3.57. tee struja i i neka je na kondenzatoru C naboj
iznosa q. Napon u je jednak zbroju napona na kondenzatoru C i otporniku R:
u=
q
+iR
C
(3.152.)
Deriviranjem prethodnog izraza dobije se:
du dq 1
di i
di
=
+R = +R
dt dt C
dt C
dt
(3.153.)
153
Deriviranjem izraza za napon tahogeneratora (3.151) dobije se:
du
dn
= kTG
dt
dt
(3.154.)
Izjednai se izraze za derivaciju napona:
dn i
di
= +R
dt C
dt
(3.155.)
dn
1 i
di
+R
=
C
d t kTG
dt
(3.156.)
kTG
Iz toga slijedi derivacija brzine:
Ako je otpor R malen, moe ga se zanemariti. Derivacija brzine je tada:
dn
1 i
=
d t kTG C
(3.157.)
Dobila se derivacija brzine proporcionalna struji. Signal, koji je proporcionalan

struji i, je pad napona uR na otporniku R. Dakle, napon u iz tahogeneratora je
proporcionalan brzini, a pad napona na otporniku uR je proporcionalan derivaciji
brzine, dakle momentu.
Pri ovakvom snimanju mora se osigurati da zalet traje dovoljno dugo da bi se
mjerena karakteristika mogla smatrati statikom. Krivulja momenta se moe
smatrati statikom ako zalet motora traje znatno dulje od elektromagnetske
vremenske konstante motora koja je odre ena radnim otporima i rasipnim
reaktancijama motora. Produljenje zaleta motora se postigne dodatnim
momentom inercije na osovini.
Da se izbjegne prijelazna pojava pri ukljuenju motora, mjerenje momenta iz
zaleta se obavlja od klizanja s = 2. Motor se prikljukom na izvor napona zaleti
do toke praznog hoda vrtnjom u jednom smjeru. Potom mu promijenimo smjer
vrtnje. U tom momentu prije e u reim protustrujnog koenja te koi od klizanja
s = 2 do praznog hoda u tom smjeru (slika 3.58.), to se snimi derivatorom.
154
a)
b)
- ns
Slika 3.58.
ns n
Provedba mjerenja momenta motora iz zaleta

a) zalet do praznog hoda s jednim smjerom vrtnje,
b) mjerena karakteristika nakon reverziranja.
3.5.8. Mjerenje zagrijavanja

Asinkroni motori se najee grade za trajne pogone. Pri tome je jedan od
osnovnih kriterija da se stroj pri nazivnom optereenju ne smije zagrijavati iznad
granice doputene za koritenu klasu izolacije i temperaturu okoline od 40oC.
Provjera zagrijavanja se provodi tako da se stroj optereti nazivnom snagom
dovoljno dugo tako da temperatura u svim dijelovima stroja stagnira. Za male
strojeve to moe biti relativno kratko vrijeme, dok je za vee strojeve to obino
vie sati. Frekvencija, napon i snaga se cijelo vrijeme moraju odravati na
konstantnoj vrijednosti. Nakon to je temperatura stagnirala, zagrijavanje se
odredi indirektno iz izmjerenih vrijednosti otpora statorskog namota prije i
nakon pokusa zagrijavanja:
R = R a (1 + Cu )
(3.158.)
Dakle, potrebno je izmjeriti otpore stezaljki prije i nakon pokusa zagrijavanja. U

navedenoj relaciji su oznake sljedee:
R a otpor stezaljki izmjeren prije pokusa zagrijavanja
(na temperaturi okoline),
R otpor stezaljki nakon pokusa zagrijavanja,
Cu temperaturni koeficijent materijala namota (bakra) i
povienje temperature namota u odnosu na temperaturu okoline.
155
Povienje temperature namota iznosi tada:
1
Cu
1
R a
(3.159.)
Pri izradi prototipova se u stroj obino ugra uju termoelementi, pa se

zagrijavanje u pojedinim dijelovima stroja mjeri direktno. Termoelementi se
mogu staviti u glavu namota i nakon to je stroj napravljen pa slue za praenje
poveanja, odnosno stagnacije temperature.
3.6.
POKRETANJE I KOENJE ASINKRONIH STROJEVA
3.6.1.
Pokretanje zvijezda-trokut
Pri pokretanju asinkronih motora nema principijelnih problema kao kod

sinkronih motora. Ako je moment tereta manji od poteznog momenta motora,
prikljukom na mreu e motor krenuti i ubrzati do brzine koja odgovara
ravnotei momenata.
Pokretanje moe ipak stvarati tekoe zbog velike potezne struje. Potezna struja
moe biti viestruko vea od nazivne, pa ukopanja motora mogu uzrokovati
nedopustive strujne udarce na mreu. Jedan od naina, da se udarci na mreu
smanje, je pokretanje zvijezda-trokut.
Trofazni statorski namot moe biti spojen u zvijezdu ili trokut. Spoj namota i
stezaljki je za oba ova spoja prikazan na slici 3.59.
U2
V2
W2
U2
V2 W2
U1
V1
W1
U1
V1
L1
L2
L3
W1
L1
L2
L3
W2
U1
U2
V1
L1
L2
L3
W2
V2
W1
U1
U2
V1
L1
L2
L3
a)
b)
V2
W1
Slika 3.59.
Spoj namota i stezaljki
asinkronog motora
a) zvijezda spoj,
b) trokut spoj.
156
Ako je motor gra en tako da radi trajno s namotima na linijskom naponu (namot
je spojen u trokut), onda ga se moe privremeno, za vrijeme pokretanja spojiti u
zvijezdu. Naponi na namotima pojedinih faza su onda
fazna struja biti puta
3 puta manji, pa e
3 manja i jednaka linijskoj struji.
Kod spoja u trokut je linijska struja 3 puta vea od fazne u spoju trokut,
odnosno 3 puta vea od fazne (i linijske) u zvijezda spoju.
Dakle, privremenim spajanjem statorskog namota u zvijezdu moe se smanjiti
poteznu (linijsku) struju 3 puta! Naravno, i moment e se pritom smanjiti i to s
kvadratom faznog napona, dakle tako er tri puta! Ako je tada moment motora
jo uvijek vei od momenta tereta, moe se izvesti pokretanje u spoju zvijezda i
kasnije prespojiti u trokut (slika 3.60.). To se izvodi posebnim preklopkama na
koje se dovodi svih 6 izvoda trofaznog namota.
a)
Slika 3.60.
Karakteristike asinkronog
motora pri zvijezda-trokut pokretanju
a) struja u trokut spoju,
b) struja u zvijezda spoju,
c) moment u trokut spoju,
d) moment u zvijezda spoju,
e) moment tereta.
b)
c)
e)
d)
ns
Treba jo naglasiti da je u spoju zvijezda smanjena i snaga koju motor moe

dati! Stoga taj spoj smijemo koristiti samo kratkotrajno, za pokretanje. Naravno,
ovo vrijedi samo za motor koji je projektiran za trajni rad s namotom u spoju
trokut!
3.6.2. Pokretanje kolutnih motora
O pokretanju kolutnih motora je ve bilo govora prilikom analize utjecaja otpora
rotora na karakteristiku motora. Pokretanje se provodi pomou uputaa
promjenljivog otpornika spojenog preko kliznih prstena na rotorski namot (slika
3.4.).
157
Karakteristike struje i momenta se dodavanjem otpora rasteu ulijevo (slike

3.30. i 3.38.). S dodatnim otporom u rotorskom krugu se smanji potezna struja,
a istovremeno se povea potezni moment. Kako se motor ubrzava, postupno se
smanjuje vanjski dodatni otpor i na kraju rotorski namot kratko spoji.
Kratko spajanje moe izvesti na rotoru poseban ure aj koji radi na osnovi
centrifugalne sile. Nakon toga mogu se podii etkice s kliznih koluta pomou
podizaa etkica. Stroj tada radi samo s otporom rotorskog namota.
3.6.3. Koenje asinkronim motorom
U elektromotornim pogonima je zahtjev za koenjem vrlo est. Tipini takvi
pogoni su pogoni dizalice i dizala. Pri dizanju tereta je potrebno ulagati
elektrinu energiju, dok pri sputanju tereta treba mehaniku energiju na osovini
pretvoriti u elektrinu i nekako utroiti.
Asinkroni stroj ima dva podruja gdje moe raditi kao konica:
protustrujno koenje i
generatorski rad.
To se vidi na krunom dijagramu (slika 3.35.) i na karakteristici momenta (slika
3.36.). U oba sluaja konog rada asinkroni stroj prima mehaniku energiju
preko osovine.
Generatorsko (nadsinkrono, rekuperativno) koenje je ekonomino s
energetskog stanovita. Dijagram toka snage za generatorsko koenje je
prikazan na slici 3.61.
P
Pws
PFes
Pdr
sP
( 1 - s ) P
Slika 3.61.
Dijagram toka snage
asinkronog stroja u
generatorskom radu
Pd ad
Pdmec
Pin
158
Znatan dio mehanike energije se vraa u mreu pretvoren u elektrinu energiju.

Stroj radi kao generator. Pritom se vrti nadsinkrono brzinom neto veom od
sinkrone. To je jedna od nezgodnih strana generatorskog koenja.
Kod viebrzinskih motora (motora s namotima za razliite brojeve polova) moe
se koiti tako da se motor prespoji na namot s veim brojem polova. Takvo
koenje se koristi kod klasinih pogona dizala s asinkronim motorom.
Protustrujno koenje je s energetskog stanovita znatno nepovoljnije od
generatorskog koenja. Dijagram toka snage je prikazan na slici 3.62.
Pinel
Pws
PFes
Pinmec
(1 - s ) P
Pdmec Pdad
sP
PRad
Slika 3.62. Dijagram

toka snage asinkronog
stroja kod protustrujnog
koenja
Pwr
Pri protustrujnom koenju stroj uzima iz mree elektrinu snagu Pinel i preko
osovine mehaniku Pinmec. Sva se ta snaga pretvara u gubitke, odnosno u toplinu,
i to najvie u rotorskom krugu zbog gubitaka u rotorskom namotu Pwr i na
dodatnim otporima PRad.
Dakle, protustrujno koenje je nepovoljno ne samo zbog velikih gubitaka, nego i
zbog zagrijavanja stroja, posebno rotora.
159
3.6.4. Koenje istosmjernom strujom

Ako se fazu statorskog namota pri mirujuem rotoru spoji na izvor istosmjernog
napona takvog iznosa da kroz namot tee struja jednaka maksimalnoj vrijednosti
struje magnetiziranja, stvorit e se mirujue magnetsko polje. Rotor se nee
zakrenuti.
Ako se pone rotor vrtjeti momentom na osovini, onda e se u rotoru inducirati
struje koje e koiti okretanje rotora. Taj koni moment djeluje pri bilo kojoj
brzini i uz konstantan magnetski tok imat e priblino karakteristiku koja je
slina karakteristici momenta pri zaletu (slika 3.63.). Da se razvije dovoljan
koni moment, mora istosmjerna struja u statoru uspostaviti takvo magnetsko
polje kakvo bi stvorila izmjenina struja u simetrinom spoju.
a)
c)
0
Slika 3.63.
asinkronog stroja
a) u motorskom radu uz
3-fazno napajanje,
b) pri koenju
istosmjernom strujom,
c) moment tereta.
ns
b)
Teorijski se ne moe istosmjernim koenjem zadrati stroj u mirovanju, ve ga

se moe samo dovesti u blizinu toke mirovanja. Kad se brzina dovoljno priblii
nuli, konano zaustavljanje obavi mehanika konica.
U praksi je ovo vrlo efikasan nain koenja i koristi se u reguliranim pogonima
dizala. Za koenje istosmjernom strujom motor se iskljui s 3-faznog
izmjeninog napajanja i na njegov namot se narine istosmjerni napon. Motor
tada radi kao sinkroni generator s neizraenim polovima, uz promjenljivu brzinu
160
vrtnje. Statorski namot je uzbudni, i njegova uzbuda inducira u rotorskom

namotu izmjenini napon.
Za koenje istosmjernom strujom se koristi vie spojeva statorskog namota
prema slici 3.64. Obino se koristi jedan od nesimetrinih spojeva. Simetrini
spoj je neprikladan jer za svaku fazu moraju biti dostupna oba kraja namota.
a)
Slika 3.64.
b)
Spojevi statorskog namota za

koenje istosmjernom strujom
a) nesimetrini spojevi,
b) simetrini spoj.
3.7.
UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE
3.7.1.
Reverziranje
Osim pokretanja i koenja, promjena smjera vrtnje (reverziranje) je

najjednostavniji zahtjev za upravljanjem. Za promjenu smjera vrtnje motora
treba promijeniti smjer okretnog magnetskog polja. Kod trofaznog motora se to
postigne zamjenom redoslijeda dviju faza statorskog namota (slika 3.65.).
L1
L2
L3
U
Slika 3.65.
Reverziranje trofaznog asinkronog motora
W
statorski
namot
161
3.7.2. Viebrzinski motori

Relativno je est zahtjev za pogonom koji ima vie diskretnih brzina.
Najjednostavniji primjeri takvih pogona su:
stroj za pranje rublja,
klasina dizala i
ventilatori.
Takvi se pogoni rjeavaju viebrzinskim motorima.
Viebrzinski motori se izvode obino s vie namota na statoru. Ovi namoti mogu
biti smjeteni u iste utore ili u posebne utore za svaki namot. Kod viebrzinskih
motora je rotorski namot uvijek kavezni. Takav se rotor sam prilago ava
proizvoljnom broju polova, jer broj polova rotora i statora mora uvijek biti
jednak.
Vanjska karakteristika jednog trobrzinskog motora je prikazana na slici 3.66.
c)
b)
a)
e)
d)
0
750 1000
1500
Slika 3.66. Karakteristike

momenta trobrzinskog
asinkronog motora (uz f=50Hz)
a) 4-polni namot,
b) 6-polni namot,
c) 8-polni namot,
d) konstantni moment
tereta,
e) ventilacijski moment
tereta.
Uz jednaku gustou magnetskog polja u zranom rasporu bi nazivni momenti

takvih motora trebali biti jednaki. Stoga bi snage za razliite brzine trebale biti
proporcionalne broju okretaja. To je me utim teko postii zbog ogranienog
prostora za smjetaj namota pa se rade kompromisi. Stroj se projektira tako da
se za svaki polaritet dobiju zadovoljavajue karakteristike, koje ne moraju nuno
biti i najpovoljnije.
Druga je mogunost izvedbe viebrzinskih motora s prespojivim namotom.
Najpoznatiji je Dahlanderov spoj kod kojeg se namot moe prespojiti u omjeru
162
broja polova 1:2. Namot svake faze se sastoji od dvije grane. Za etveropolni
motor ove grane trebaju biti spojene paralelno (slika 3.67.). U drugom sluaju,
kad motor treba biti dvopolni, grane svake faze se spoje u seriju (slika 3.68.).
svitak jedne faze
statorskog namota
L1
X2
X1
L3
U2
silnice
magnetskog
toka
N
W1 V2
Z1
Y1
Y2
X1
L2
L1 X2
a)
Slika 3.67.
b)
Dahlanderov spoj za 4-polni namot

a) spoj namota,
b) shematski prikaz jedne faze namota i magnetskog polja.
svitak jedne faze

statorskog namota
L2
U1
V1
U2
U1
V2
W2
Z2 Z1
a)
Slika 3.68.
W1
L1
L2
U2
silnice
magnetskog
toka
Y1
Y2
X2
X1
L1
U2
V1
U1
W2
Z2
U1
L3
X1
X2
b)
Dahlanderov spoj za 2-polni namot

a) spoj namota,
b) shematski prikaz jedne faze namota i magnetskog polja.
163
3.7.3. Upravljanje brzinom vrtnje promjenom otpora u rotorskom krugu

Ve je vie puta naglaeno da se dodavanjem otpora u rotorskom krugu kolutnih
motora mijenja karakteristika momenta (slika 3.38.), a time i brzina vrtnje za
odre eni teret. Iako je ovakvo upravljanje jako jednostavno, ima dva velika
nedostatka:
neekonominost i
nestabilnost radne toke pri malim teretima.
Uzrok neekonomianosti je u tome to se s poveanjem otpora poveava i
klizanje motora. Pri poveanom klizanju su poveani elektrini gubici u
rotorskom krugu u omjeru:
Pdr = s Pmec
1 s
(3.160.)
Tako na primjer pri klizanju s = 0,5 gubici u rotorskom otporu iznose koliko i
razvijena mehanika snaga (koja je priblino jednaka snazi na osovini)!
Drugi je nedostatak to se za male terete upravljanje ne moe precizno provoditi.
Na slici 3.69. vidi se da se s odre enim dodatnim otporima za veliki moment
tereta (krivulja e)) moe dobiti relativno velika promjena brzine vrtnje (od n1 do
n3). S istim dodatnim otporima se za mali moment tereta (krivulja f)) dobije jako
mala promjena brzine vrtnje. U tom sluaju je za veliku promjenu brzine
potreban veliki dodatni otpor, ali radna toka tada nije strogo odre ena (sjecite
krivulja d) i f)).
b)
a)
c)
e)
d)
0
Slika 3.69.
n3
n2 n1 ns
f)
n
Regulacija brzine vrtnje dodavanjem otpora u rotorski krug

a) b) c) d) momenti motora,
e) f) momenti tereta.
164
3.7.4. Upravljanje brzinom vrtnje promjenom napona

Iznos momenta asinkronog motora ovisi o kvadratu napona, pa se u tom omjeru
mijenja i oblik karakteristike momenta. Ako je poznat moment T uz napon U,
onda moment T uz novi napon U iznosi:
2
U'
T'= T
U
(3.161.)
U svakoj toki karakteristike, dakle na svakoj brzini vrtnje, moment se

promijeni proporcionalno kvadratu promjene napona.
Na slici 3.70. su prikazane karakteristike momenta motora pri napajanju s
nazivnim naponom i sa snienim naponom, jednakim polovici nazivnog. Pri
punom naponu je radna toka u toki A. Uz upola manji napon se radna toka
preseli u toku B. Moment motora je etiri puta manji, pa je i dozvoljeni
moment tereta oko etiri puta manji od nazivnog.
a)
b)
B
0
Slika 3.70.
A
ns
c)
Karakteristika momenta asinkronog motora pri promjeni napona

a) moment motora uz nazivni napon,
b) moment motora uz snieni napon,
c) moment tereta.
Ako je moment tereta konstantan ili ne ovisi jako o brzini vrtnje, uz

karakteristiku motora kao na slici 3.70. ne moe se postii znatnija promjena
brzine promjenom napona. Drukije je ako karakteristika momenta izgleda kao
na slici 3.71.a).
165
T
a)
b)
0
Slika 3.71.
n2
n1 ns
c)
Karakteristika momenta asinkronog motora pogodna za regulaciju

promjenom napona
b) moment motora uz snieni napon,
c) moment tereta.
Takvu karakteristiku moe se dobiti kod kaveznih motora odgovarajuim

izborom oblika i dimenzija rotorskog kaveza. Uz nazivni napon je radna toka u
toki A.
Snienjem napona se radna toka premjesti iz A u B, pri emu se povea
klizanje motora. Ne smije se zaboraviti da s poveanjem klizanja rastu elektrini
gubici u rotorskom krugu. Jednako kao kod kolutnog motora i kod kaveznog e
gubici u rotorskom namotu pri klizanju s = 0,5 biti jednaki mehanikoj snazi
(prema izrazu (3.160.)). Kako kod kaveznog motora nema vanjskih otpora, svi
ovi gubici se stvaraju na rotoru i direktno zagrijavaju stroj, pa ih treba s rotora i
odvesti to predstavlja tekou. Uz to se sa smanjenjem brzine pogorava
hla enje motora jer se motor hladi u pravilu ventilatorima na istoj osovini. Zbog
poveanog zagrijavanja, a uz jednako hla enje, se sa snienjem napona
smanjuje dozvoljeno optereenje motora.
Ipak je za mnoge pogone ovakav nain upravljanja pogodan. To je na primjer
pogon ventilatora koji predstavlja priblino kvadratinu karakteristiku momenta
tereta i prikazan je na slici 3.72.
166
T
a)
b)
c)
d)
B
C
n3
n2
n1
ns
Slika 3.72. Regulacija brzine promjenom napona u pogonu ventilatora

b) moment motora uz 30% snieni napon,
c) moment motora uz 50% snieni napon,
d) moment tereta.
Pri nazivnom naponu je radna toka u toki A. Uz snienje napona za 30%

dobije se radna toka B, a za upola manji napon je radna toka C. Snienjem
napona se radna toka seli iz toke A u C, pa se moe postii velika promjena
brzine vrtnje, od n1 do n3. Pritom se i moment tereta smanji, to je povoljno
zbog zagrijavanja motora.
3.7.5. Upravljanje brzinom vrtnje promjenom frekvencije
Svaki od dosad opisanih naina upravljanja brzinom vrtnje je imao neki
nedostatak. Upravljanje promjenom frekvencije napajanja statorskog namota
nema gotovo ni jedan nedostatak, osim cijene.
Snaga motora limitirana je zagrijanjem namota i eljeza, pa zagrijanje mora
ostati jednako i pri promjeni frekvencije. Uz pretpostavku jednako dobrog
hla enja moe se u stroju zadrati isti magnetski tok i istu gustou struje ako se
frekvenciju i napon mijenja istovremeno. Iz izraza za inducirani napon Es uz
frekvenciju napajanja fs proizlazi magnetski tok koji mora ostati konstantan:
2 Es
= konst.
2 fs N s kws
(3.162.)
167
Pri promijenjenoj frekvenciji fs magnetski tok treba ostati jednak:
2 Es '
= konst.
2 fs ' N s kws
(3.163.)
Izjednaenjem prethodna dva izraza za magnetski tok proizlazi da se s

promjenom frekvencije mora i napon mijenjati u omjeru:
Es Es '
=
fs
fs '
(3.164.)
Dakle, pri promjeni frekvencije treba odravati:
Es
= konst.
fs
(3.165.)
U tom sluaju e stroj zadrati priblino jednaki moment. Snaga na osovini e se

mijenjati proporcionalno brzini vrtnje (izrazi (2.89.) i (3.140.)), odnosno
frekvenciji. Kruni dijagram ostaje u biti nepromijenjen, osim to se na tom
dijagramu toka kratkog spoja kod manje frekvencije pomie ulijevo. Detaljnija
analiza ipak pokazuje da se karakteristika momenta neto mijenja, kako se to
vidi na slici 3.73.
Na slici 3.73. su prikazane karakteristike momenta uz napon U1 i frekvenciju f1,
te pri snienom naponu U2 i frekvenciji f2. Pritom je zadran odnos:
U
= konst.
f
(3.166.)
a)
b)
Slika 3.73.
Karakteristike momenta asinkronog
motora u ovisnosti o klizanju pri promjeni
frekvencije
a) moment motora uz napon U1 i
frekvenciju f1,
b) moment motora uz snieni
napon U2 i frekvenciju f2.
U
= konst.
f
168
Sa smanjenjem frekvencije maksimalni moment opada, a potezni raste. Razlog

tome je utjecaj padova napona na statorskim radnim i induktivnim otporima.
Na slici 3.74. su prikazane karakteristike momenta motora u ovisnosti o brzini
vrtnje uz razliite frekvencije napajanja.
a)
U
= konst.
f
b)
c)
C
1
0
0
ns3
0
ns2
0
ns1
d)
s
n
Slika 3.74.
asinkronog motora pri promjeni
frekvencije
a) moment motora uz
napon U1 i frekvenciju
f1,
b) moment motora uz
napon U2 < U1 i
frekvenciju f2 < f1,
c) moment motora uz
napon U3 < U2 i
frekvenciju f3 < f2,
d) moment tereta.
Uz nazivni napon i frekvenciju je radna toka u toki A. Smanjenjem napona i

frekvencije uz konstantan moment tereta se radna toka pomie prema toki C, a
daljnjim smanjenjem jo vie ulijevo. Motor pritom ostaje raditi s malim
klizanjima to je velika prednost upravljanja frekvencijom. Dakle, motor radi u
svom optimalnom reimu rada, pa nema poveanih gubitaka u rotorskom
namotu. Jasno je da se za ovakvo upravljanje mora imati odgovarajui ure aj,
odnosno izvor napajanja s promjenljivom frekvencijom i naponom. To je danas
bez iznimke elektroniki pretvara.
Kod jednostavnijih izvedbi pretvaraa je oblik izlaznog napona nesinusoidalan.
Ako napon iz pretvaraa nije sinusoidalan, pojavljuju se vii harmonici
napajanja koji uzrokuju poveanje gubitaka u motoru. Zbog toga se nastoji da
oblik napona iz pretvaraa bude to blii sinusoidi.
Cijene takvih izvora napajanja su jo nedavno bile visoke. Me utim, kako cijena
elektronikih elemenata naglo opada, danas je cijena asinkronog kaveznog
motora s pretvaraem pristupana, a pogotovo je ovakvo rjeenje za upravljanje
brzinom vrtnje prihvatljivo sa stajalita potronje elektrine energije i
odravanja. Stoga asinkroni kavezni motor sve vie istiskuje kolutne asinkrone i
istosmjerne kolektorske motore iz reguliranih pogona.
169
3.8.
ASINKRONI GENERATOR
Ako se asinkroni stroj spoji na krutu mreu i vrti ga se vanjskim momentom,

radit e nadsinkrono i predavati elektrinu energiju u mreu. Na krunom
dijagramu se radna toka (na primjer toka A) nalazi na donjoj polovici krunice
(slika 3.75.).
s=0
s<0
Es
I0
Is
Ir'
TA < 0
Slika 3.75.
Radna toka asinkronog
generatora
Na slici se vidi da stroj i dalje uzima induktivnu energiju iz mree (ponaa se

kao prigunica). Kod asinkronog generatora nema mogunosti da se uzbudom
mijenja reaktivna snaga kako se to moe kod sinkronog generatora. Budui da je
ta struja potrebna da bi se stvorilo magnetsko polje u stroju, asinkroni stroj bez
mree ne moe raditi kao generator, osim ako potrebnu induktivnu struju ne
dobije iz kondenzatora. Na tom principu radi samouzbudni asinkroni generator.
Rad samouzbudnog asinkronog generatora je prikazan na slici 3.76.
Na namot statora su spojeni kondenzatori (u zvijezdu ili trokut). Remanentni
magnetizam e izazvati napon E0 koji e kroz kondenzatore i namot statora
potjerati struju IC0. Ova struja e uzrokovati vei napon itd., sve dok se napon ne
ustali na vrijednosti Es. Uz poznati induktivitet stroja L potreban se kapacitet
dobije iz ravnotene toke:
I C L =
IC
C
(3.167.)
170
U C = I CL =
C C
Us
Es
statorski
namot
Es = f ( I C )
E0
0 IC0
a)
Slika 3.76.
IC
I
b)
IC
Samouzbudni asinkroni generator

a) prikljuak kondenzatora na statorski namot,
b) princip samouzbude.
Slijedi da mora biti ispunjeno:
LC =
1
2
(3.168.)
Za frekvenciju f = 50 Hz proizlazi da je LC 105 s2. Za iole znaajniju snagu

generatora potrebni su kondenzatori velikog kapaciteta koji su jako skupi.
Nakon to se generator uzbudi, moe ga se teretiti. Pri induktivnom optereenju
e napon naglo padati, a pri kapacitivnom rasti. Uz konstantnu brzinu vrtnje
stroja, pri optereenju e se frekvencija tako er neto mijenjati.
4. Popis oznaka
4.
A
A
a
POPIS OZNAKA
A
oznaka faze statorskog namota
oznaka ampermetra
radna toka u podruju generatorskog rada asinkronog motora
oznaka faze rotorskog namota
B
oznaka faze statorskog namota
radna toka u podruju protustrujnog koenja asinkronog motora
magnetska indukcija [T]
B vektor magnetske indukcije, maksimalna vrijednost [T]
Bd magnetska indukcija u uzdunoj osi stroja [T]
B
B
B
Bd vektor magnetske indukcije u uzdunoj osi stroja [T]

Bq magnetska indukcija u poprenoj osi stroja [T]
Bq vektor magnetske indukcije u poprenoj osi stroja [T]

Bq1 osnovni harmonik magnetske indukcije u poprenoj osi stroja [T]
b magnetska indukcija, trenutna vrijednost [T]
br1 irina dionog vodia u rotorskom utoru [m]

br2 irina rotorskog utora [m]
C
C oznaka faze statorskog namota
C kapacitet kondenzatora [F]
cos faktor snage
cos 0 faktor snage praznog hoda
cos k faktor snage kratkog spoja
cos n nazivni faktor snage
d
dr
ds
D
uzduna os stroja
vanjski promjer rotora [m]
unutarnji promjer (provrt) statora [m]
E
E0 poetni, remanentni napon, efektivna vrijednost [V]
EA, EB, EC inducirane elektromotorne sile u fazama trofaznog namota[V]
171
172
4. Popis oznaka
EA, EB, EC fazori induciranih elektromotornih sila u fazama trofaznog

namota [V]
Ea napon na sinkronoj reaktanciji, efektivna vrijednost [V]
Ea fazor napona na sinkronoj reaktanciji, efektivna vrijednost [V]
Ef fiktivna inducirana elektromotorna sila, fazna, efektivna vrijednost [V]
Ef fazor fiktivne inducirane elektromotorne sile, fazna, efektivna vrijednost
[V]
Er inducirana elektromotorna sila u fazi rotorskog namota, efektivna
vrijednost [V]
Er fazor inducirane elektromotorne sile u fazi rotorskog namota, efektivna
vrijednost [V]
Er' inducirana elektromotorna sila u fazi rotorskog namota, preraunata na
statorsku stranu, efektivna vrijednost [V]
Er' fazor inducirane elektromotorne sile u fazi rotorskog namota, sveden
na statorsku stranu, efektivna vrijednost [V]
Er0 inducirana elektromotorna sila u fazi rotora u mirovanju, efektivna
vrijednost [V]
Er0 fazor inducirane elektromotorne sile u fazi rotora u mirovanju, efektivna
vrijednost [V]
Er0' fazor inducirane elektromotorne sile u fazi rotora u mirovanju, sveden
na statorsku stranu, efektivna vrijednost [V]
Es inducirana elektromotorna sila u fazi statorskog namota, efektivna
vrijednost [V]
Es fazor inducirane elektromotorne sile u fazi statorskog namota, efektivna
vrijednost [V]
Esmax inducirana elektromotorna sila u fazi statorskog namota, maksimalna
vrijednost [V]
e
inducirana elektromotorna sila, trenutna vrijednost [V]
er inducirana elektromotorna sila u fazi rotorskog namota, trenutna
vrijednost [V]
es inducirana elektromotorna sila u fazi statorskog namota, trenutna
vrijednost [V]
F
F vektor sile na vodi [N]

F
Fc
f
f
fL
fn
fr
sila [N]
centrifugalna sila [N]
oznaka frekvencmetra
osnovna frekvencija u stroju [Hz]
frekvencija napona mree [Hz]
nazivna frekvencija u stroju [Hz]
frekvencija napona i struja u rotoru [Hz]
173
4. Popis oznaka
fr0
fs
frekvencija napona i struja u rotoru koji miruje [Hz]

frekvencija napona i struja u statoru [Hz]
G
toka prekretnog momenta u podruju generatorskog rada asinkronog
motora
H
H
h
hr1
jakost magnetskog polja [A/m]

vektor jakosti magnetskog polja [A/m]
visina [m]
visina rotorskog utora [m]
I
I
struja, efektivna vrijednost [A]
I
struja statora, linijska, efektivna vrijednost [A]
I 1, I 2, I 3
fazori struja u tapovima rotora, efektivna vrijednost [A]
I12, I23, I21', I32' fazori struja u prstenima rotora, efektivna vrijednost [A]
I0r fazor radne komponente struje u praznom hodu [A]
Ia struja u jednoj fazi armaturnog namota, efektivna vrijednost [A]
IC struja kroz kondenzatore, efektivna vrijednost [A]
IC0 poetna struja kroz kondenzatore, efektivna vrijednost [A]
Id uzduna komponenta fazne struje statora, efektivna vrijednost [A]
Id fazor uzdune komponente struje statora, efektivna vrijednost [A]
If uzbudna struja [A]
Ifn nazivna uzbudna struja [A]
If0 uzbudna struja u praznom hodu [A]
Ifk uzbudna struja u kratkom spoju (uz statorsku struju jednaku nazivnoj)
[A]
Ik struja kratkog spoja, linijska, efektivna vrijednost [A]
Ik0 armaturna struja kratkog spoja uz uzbudnu struju praznog hoda i nazivni
napon, efektivna vrijednost [A]
Im imaginarna os u kompleksnoj ravnini
In nazivna struja, linijska, efektivna vrijednost [A]
Iq poprena komponenta fazne struje statora, efektivna vrijednost [A]
Iq fazor poprene komponente struje statora, efektivna vrijednost [A]
Ir fazna struja rotora, efektivna vrijednost [A]
Ir fazor fazne struje rotora, efektivna vrijednost [A]
Ir' fazor fazne struje rotora, svedene na statorsku stranu, efektivna vrijednost
[A]
Irg' fazor fazne struje rotora u generatorskom podruju rada, svedene na
174
4. Popis oznaka
statorsku stranu, efektivna vrijednost [A]

Irk' fazor struje faze rotora u kratkom spoju, svedene na statorsku stranu,
efektivna vrijednost [A]
Irk fazor struje faze rotora u kratkom spoju [A]
Is fazna struja statora, efektivna vrijednost [A]
Is fazor fazne struje statora, efektivna vrijednost [A]
Isg fazor fazne struje statora u generatorskom podruju rada, efektivna
vrijednost [A]
Isk fazna struja statora u kratkom spoju, efektivna vrijednost [A]
Isk fazor fazne struje statora u kratkom spoju, efektivna vrijednost [A]
Ismax fazna struja statora, maksimalna vrijednost [A]
Isn fazna struja statora u nazivnom radu, efektivna vrijednost [A]
I fazna struja magnetiziranja, efektivna vrijednost [A]
I fazor fazne struje magnetiziranja, efektivna vrijednost [A]
i
struja, trenutna vrijednost [A]
is struja u fazi statorskog namota, trenutna vrijednost [A]
i struja magnetiziranja, trenutna vrijednost [A]
J
K
K
KT
kr
ks
kTG
kTs
kw
kwr
kws
k
gustoa struje [A/m2],

moment inercije [kgm2]
K
toka kratkog spoja
oznaka stezaljke rotorskog namota
konstanta stroja [m2 min-1]
umnoak broja faza, broja utora, faktora namota rotora i konstante
umnoak broja faza, broja utora, faktora namota statora i konstante
konstanta tahogeneratora [Vmin]
konstanta momenta za stator [min]
faktor namota
faktor namota rotora
faktor namota statora
omjer rasipne reaktancije i radnog otpora faze rotora
L
oznaka stezaljke rotorskog namota,
induktivitet [H]
L1, L2, L3 oznake sabirnica elektrine mree
Lab0 rasipni induktivitet tapa bez potiskivanja struje [H]
Lab1... Lab5 rasipni induktiviteti dionih vodia u rotorskom utoru [H]
Lab rasipni induktivitet tapa s potiskivanjem struje [H]
L
175
4. Popis oznaka
Lr rasipni induktivitet faze rotora [H]

Ls rasipni induktivitet faze statora [H]
l
l
lr
ls
vektor duljine magnetske silnice [m],

vektor duljine vodia [m]
duljina stroja [m],
duljina magnetske silnice [m]
krak sile [m]
duljina paketa rotora [m]
duljina paketa statora [m]
M
M toka prekretnog momenta
M
m
mr
mrtc
ms
oznaka stezaljke rotorskog namota

broj faza mree,
broj faza namota
broj faza rotorskog namota
masa koja rotira [kg]
broj faza statorskog namota
N
N
N
Na
Nr
Ns
n
n
nm
nn
nr
nr0
n rel
ns
N
oznaka sjevernog magnetskog pola stroja
radna toka stroja (obino nazivna)
broj okretaja zvijezde pri mjerenju klizanja
broj serijski vezanih zavoja jedne faze armaturnog namota
broj serijski vezanih zavoja jedne faze rotorskog namota
broj serijski vezanih zavoja jedne faze statorskog namota
indeks za nazivni rad
brzina vrtnje [o/min]
prekretna brzina vrtnje [o/min]
nazivna brzina vrtnje [o/min]
brzina okretnog polja rotora [o/min]
brzina okretnog polja rotora koji miruje [o/min]
relativna brzina vrtnje rotora u odnosu na sinkronu brzinu [o/min]
sinkrona brzina vrtnje [o/min]
brzina rezultantnog okretnog protjecanja [o/min]
toka praznog hoda stroja
176
4. Popis oznaka
P
izlazna radna snaga (koju stroj daje u mreu kao generator ili preko
osovine radnom mehanizmu kao motor) [W]
P0 snaga praznog hoda [W]
P0' ui gubici praznog hoda [W]
Pd ukupni gubici u stroju [W]
Pdad gubici uslijed viih harmonika magnetskog polja [W]
Pdad0 gubici uslijed viih harmonika magnetskog polja u praznom hodu [W]
Pdmec mehaniki gubici uslijed ventilacije i trenja u leajevima [W]
Pdr gubici u radnim otporima u rotorskom krugu [W]
Pel elektrina snaga stroja [W]
PFe gubici u eljezu [W]
PFer gubici u eljezu rotora [W]
PFes gubici u eljezu statora [W]
Pin radna snaga koju stroj uzima iz mree (motor) ili preko osovine
(generator) [W]
Pinel elektrina radna snaga koju stroj uzima iz mree [W]
Pinmec mehanika snaga koju stroj uzima preko osovine [W]
Pk snaga kratkog spoja [W]
Pm maksimalna snaga asinkronog motora [W]
Pmec mehanika snaga na osovini stroja [W]
P n nazivna snaga motora [W]
PRad gubici snage u vanjskim otporima ukljuenima u rotorski krug [W]
Pwr gubici snage u rotorskom namotu [W]
Pwrk gubici snage u rotorskom namotu u kratkom spoju [W]
Pws gubici snage u statorskom namotu [W]
Pws0 gubici snage u statorskom namotu u praznom hodu [W]
Pwsk gubici snage u statorskom namotu u kratkom spoju [W]
P snaga u zranom rasporu stroja [W]
P k snaga u zranom rasporu stroja u kratkom spoju [W]
p
broj pari polova
P
Q
Qcap
Qind
Qr
Q
jalova snaga [var]
kapacitivna jalova (reaktivna) snaga [var]
induktivna jalova (reaktivna) snaga [var]
broj utora rotora
poprena os stroja
naboj [C]
R
radni otpor otpornika [ ]
4. Popis oznaka
177
Rab0 radni otpor rotorskog tapa bez potiskivanja struje [ ]

Rab1... Rab5 radni otpori dionih vodia u rotorskom utoru [ ]
Rab radni otpor rotorskog tapa s potiskivanjem struje [ ]
Rad dodatni (vanjski ) radni otpor u fazi rotora [ ]
Rdamp
radni otpor prigunog namota po fazi [ ]
Re realna os u kompleksnoj ravnini
Rf radni otpor uzbudnog namota po fazi [ ]
RFe nadomjesni otpor jedne faze za proraun gubitaka u eljezu statora [ ]
Rk radni otpor po fazi asinkronog motora u kratkom spoju [ ]
RLs radni otpor stezaljki statorskog namota [ ]
Rr ukupni radni otpor jedne faze rotora [ ]
Rr' ukupni radni otpor jedne faze rotora, sveden na statorsku stranu [ ]
Rr0 radni otpor faze namota rotora [ ]
Rs radni otpor faze statorskog namota [ ]
R otpor stezaljki namota nakon pokusa zagrijavanja [ ]
R a otpor stezaljki namota izmjeren prije pokusa zagrijavanja (na temperaturi

okoline) [ ]
S
S oznaka junog magnetskog pola stroja
S prividna snaga koju stroj daje u mreu [VA],
Sin prividna snaga koju stroj uzima iz mree [VA]
S n nazivna snaga sinkronog generatora [VA]
s klizanje
s0 klizanje za radnu toku bez dodatnog otpora u rotorskom krugu
sa, sb, sc klizanja za radne toke s dodatnim otporima u rotorskom krugu
sm* prekretno klizanje s uraunatom impedancijom statorskog namota
sm prekretno klizanje
T
moment stroja [Nm],
mjereno vrijeme [s]
TA moment asinkronog stroja u podruju generatorskog rada [Nm]
TB moment asinkronog stroja u podruju protustrujnog koenja [Nm]
Td' prijelazna ili tranzijentna vremenska konstanta [s]
Td'' poetna ili subtranzijentna vremenska konstanta [s]
Te elektromagnetski moment stroja [Nm]
Tf elektromagnetski moment stroja uslijed uzbude [Nm]
Timp trajanje svjetlosnog impulsa stroboskopa [s]
Tin pogonski moment dinamo-vage [Nm]
Tk moment u kratkom spoju motora [Nm]
T
178
4. Popis oznaka
Tk* moment u kratkom spoju motora s uraunatom impedancijom

statorskog namota [Nm]
TL moment tereta motora [Nm]
Tm prekretni moment asinkronog motora [Nm]
Tm* prekretni moment asinkronog motora s uraunatom impedancijom
statorskog namota [Nm]
Tmax maksimalni moment sinkronog stroja [Nm]
Tmec moment na osovini [Nm]
Tmg prekretni moment asinkronog stroja u podruju generatorskog rada [Nm]
Tn nazivni moment motora [Nm]
Tpm pogonski (prime mover) moment generatora [Nm]
Tr moment koji stroj razvija na rotoru [Nm]
Trel reluktantni moment sinkronog stroja [Nm]
Ts moment koji stroj razvija na statoru [Nm]
t
vrijeme [s]
U
U oznaka stezaljke stroja
U statorski napon, linijski, efektivna vrijednost [V]
U fazor statorskog napona, linijski, efektivna vrijednost [V]
UA, UB, UC fazni naponi mree [V]
UA, UB, UC fazori faznih napona mree [V]
Uab fazor napona na dionim vodiima u rotorskom utoru [V]
UC napon na kondenzatoru [V]
Uf uzbudni napon [V]
Ufn nazivni uzbudni napon [V]
Uk napon kratkog spoja, linijski, efektivna vrijednost [V]
UL napon napajanja (mree), linijski, efektivna vrijednost [V]
UL fazor napona napajanja (mree), linijski, efektivna vrijednost [V]
Un nazivni napon, linijski, efektivna vrijednost [V]
Uph napon napajanja (mree), fazni, efektivna vrijednost [V]
Uph fazor napona napajanja (mree), fazni, efektivna vrijednost [V]
Ur rotorski napon, fazni, efektivna vrijednost [V]
Ur fazor rotorskog napona, efektivna (fazna) vrijednost [V]
Us statorski napon, fazni, efektivna vrijednost [V]
Us fazor statorskog napona, efektivna (fazna) vrijednost [V]
Usn statorski napon u nazivnom radu, fazni, efektivna vrijednost [V]
u statorski napon, linijski, trenutna vrijednost [V],
napon tahogeneratora, trenutna vrijednost [V],
uR napon na otporniku, trenutna vrijednost [V]
ur rotorski napon, fazni, trenutna vrijednost [V]
us statorski napon, fazni, trenutna vrijednost [V]
179
4. Popis oznaka
V
V oznaka voltmetra
V0 oznaka nul-voltmetra
V oznaka stezaljke stroja,
volumen stroja [m3]
vr obodna brzina rotora [m/s]
W
W oznaka vatmetra
W predana (izlazna) energija [Ws],
oznaka stezaljke stroja,
Wacc akumulirana energija [Ws]
Wd toplinska energija usljed gubitaka snage u stroju [Ws]
Win primljena (ulazna) energija [Ws]
X
uzduna sinkrona reaktancija [ ]
prijelazna reaktancija [ ]
poetna reaktancija [ ]
sinkrona reaktancija u uem smislu (bez rasipne reaktancije statora),
fazna vrijednost [ ]
Xk reaktancija po fazi asinkronog motora u kratkom spoju [ ]
Xm glavna (me uinduktivna) reaktancija po fazi [ ]
Xq poprena sinkrona reaktancija [ ]
Xs sinkrona reaktancija, fazna vrijednost [ ]
Xsr relativna sinkrona reaktancija [ ]
Xab1* ... Xab5* stvarne rasipne reaktancije dionih vodia u rotorskom utoru
[ ]
Xdamp rasipna reaktancija prigunog namota po fazi [ ]
Xf rasipna reaktancija uzbudnog namota po fazi [ ]
Xr rasipna reaktancija (induktivni otpor) faze rotorskog namota, odre ena za
nazivnu frekvenciju [ ]
Xr' rasipna reaktancija (induktivni otpor) faze rotorskog namota, svedena na
statorsku stranu [ ]
*
Xr stvarna rasipna reaktancija (induktivni otpor) faze rotorskog namota [ ]
Xs rasipna reaktancija (induktivni otpor) faze statorskog namota, odre ena
za nazivnu frekvenciju [ ]
Xd
Xd'
Xd''
Xh
Y
y
korak namota
180
Zk
Zk
Zr
Zr
Zr0
Zs
Cu
U
If
r
s
4. Popis oznaka
Z
impedancija faze asinkronog motora u kratkom spoju, modul [ ]
impedancija faze asinkronog motora u kratkom spoju, kompleksna
vrijednost [ ]
impedancija faze rotorskog kruga, modul [ ]
impedancija faze rotorskog kruga, kompleksna vrijednost [ ]
impedancija faze rotorskog namota, kompleksna vrijednost [ ]
impedancija faze statora, kompleksna vrijednost [ ]
kut zakreta osi faze rotorskog namota prema osi faze statorskog namota,
elektriki [rad]
temperaturni koeficijent materijala namota [K-1]
kut izme u vektora indukcije i armaturnog protjecanja (bez uzbude na

rotoru), elektriki [rad]
promjena napona [V]

promjena uzbudne struje [A]
povienje temperature namota u odnosu na temperaturu okoline [C]
kut optereenja rotora, elektriki []
kut optereenja statora, elektriki []
E
stupanj djelovanja (omjer predane i primljene radne snage) stroja
m maksimalni stupanj djelovanja asinkronog motora
protjecanje, ukupno (rezultantno) [A]
vektor ukupnog (rezultantnog) protjecanja [A]

A protjecanje jedne faze (faze A) [A]
a ukupno protjecanje armature [A]
a vektor protjecanja armature [A]
an vektor protjecanja armature u nazivnom radu [A]
ak vektor protjecanja armature u kratkom spoju [A]
181
4. Popis oznaka
d vektor komponente ukupnog protjecanja u uzdunoj osi stroja [A]

d komponenta ukupnog protjecanja u uzdunoj osi stroja [A]
f uzbudno protjecanje [A]
f vektor uzbudnog protjecanja [A]
f0 uzbudno protjecanje u praznom hodu [A]
f0 vektor uzbudnog protjecanja u praznom hodu [A]

fk uzbudno protjecanje u kratkom spoju [A]
fk vektor uzbudnog protjecanja u kratkom spoju [A]

fn uzbudno protjecanje u nazivnom radu [A]
fn vektor uzbudnog protjecanja u nazivnom radu [A]
q komponenta ukupnog protjecanja u poprenoj osi stroja [A]
q vektor komponente ukupnog protjecanja u poprenoj osi stroja [A]
r protjecanje rotorskog namota asinkronog stroja [A]

r vektor protjecanja rotorskog namota asinkronog stroja [A]
s protjecanje statorskog namota asinkronog stroja [A]
s vektor protjecanja statorskog namota asinkronog stroja [A]
elektrina vodljivost materijala [S]
0 permeabilitet zraka [Vs/A/m]
veliina za raun potiskivanja struje
polni korak [m]
magnetski tok po polu, maksimalna vrijednost [Wb]

(t) magnetski tok, vremenski ovisan [Wb]
gl glavni magnetski tok [Wb]
m fazor maksimalne vrijednosti magnetskog toka po polu [Wb]
t trenutna vrijednost magnetskog toka po polu [Wb]
rasipni magnetski tok [Wb]
182
0
n
r
rk
s
m
ms
r
s
4. Popis oznaka
fazni pomak izme

[rad]
fazni pomak izme
[rad]
fazni pomak izme
fazni pomak izme
[rad]
fazni pomak izme
u fazora statorskog napona i struje u praznom hodu

u fazora statorskog napona i struje u nazivnom radu
u fazora rotorskog napona i struje [rad]
u fazora rotorskog napona i struje u kratkom spoju
u fazora statorskog napona i struje [rad]
mehanika kutna brzina [s-1]

mehanika sinkrona kutna brzina [s-1]
elektrina kutna brzina (kruna frekvencija) [s-1]
rotorska kruna frekvencija [s-1]
statorska kruna frekvencija [s-1]
Indeksi
~
0
0
1
a
acc
ad
c
C
cap
Cu
d
d
d
damp
e
el
f
f
Fe
g
gl
h
izmjenini
prazni hod
u mirovanju
1. harmoniki lan
armatura
akumulirani
dodatni
centrifugalni
kondenzator
kapacitivno
bakar
uzduna os stroja
gubitak, rasipanje
dinamiki
priguno
elektromagnetski
elektrini
fiktivni
uzbudni
eljezo
generatorski
glavni
glavni
4. Popis oznaka
imp
in
ind
k
L
L
m
m
m
m
max
mec
n
p
ph
pm
q
r
r
r
R
rel
rel
rtc
s
s
T
t
TG
w
impuls
ulazni
induktivni
kratki spoj, kratkospojni
napajanje (mrea)
optereenje
prekretni
maksimalni
me usobni, zajedniki
mehaniki
maksimalni
mehaniki
nazivni
polni
fazni
pogonski (prime mover)
poprena os stroja
rotor
radna komponenta
relativni
otpor
relativni
reluktantni
rotirajui
stator
sinkroni
moment
trenutni
tahogeneratora
namotni
zrani raspor u magnetskom krugu
magnetiziranja
rasipni
termiki
183
184
5.
[1]
[2]
[3]
[4]
[5]
[6]
[7]
[8]
[9]
[10]
[11]
[12]
[13]
[14]
5. Literatura
LITERATURA
R. Wolf, Osnove elektrinih strojeva, kolska knjiga, Zagreb, 1995.
L. M. Piotrovskij, Elektriki strojevi, Tehnika knjiga, Zagreb, 1967.
Z. Siroti, Z.,Maljkovi, Sinkroni strojevi, Element, Zagreb, 1996.
B. Jurkovi, Z. Smoli, Kolektorski strojevi, kolska knjiga,
Zagreb, 1991.
B. Frani, M. Jadri, Dinamika elektrinih strojeva, Graphis, Zagreb,
1997.
R. Wolf, Ispitivanje elektrinih strojeva II i III, skripta, Sveuilite u
Zagrebu, Elektrotehniki fakultet, Zagreb, 1971.
I. Bai, Elektrini strojevi Upute za laboratorijske vjebe, Sveuilite
Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Elektrotehniki fakultet, Osijek,
2000.
S. tefanko, M. Puar, Mjerenje krivulje momenta asinkronih motora iz
zaleta, Automatika, Zagreb, 1992., 1-2, 41-45.
B. Jurkovi, Elektromotorni pogoni, kolska knjiga, Zagreb, 1978.
P. L. Alger, Induction machines, Their Behavior and Uses, Gordon and
Breach Science Publishers, New York, 1970.
G. R. Slemon, A. Straughen, Electric Machines, Addison-Wesley
Publishing Company, USA, 1980.
Konar-GIM katalog
Konar-MES katalog
IEC 60034 standardi
6. Kazalo
6.
185
KAZALO
A
Ampereov zakon protjecanja 2
asinkroni generator 168
asinkroni momenti 133
asinkroni stroj 84
asinkroni zalet 61
B
beskontaktna uzbuda 19
D
Dahlanderov spoj 161
dijagram toka snage 111
dizelski generator 10
E
elektrina snaga sinkronog stroja 48
elektromagnetski moment 40
energetska bilanca 110
energetska ravnotea 39
F
Faradayev zakon 2
fiktivna inducirana EMS 36
G
generator 1
generatorski sustav prikazivanja 60
generatorsko koenje asinkronim
motorom 156
granica minimalne uzbudne struje
76
granica stabilnosti 74
granica zagrijanja eonog prostora
76
granica zagrijanja rotorskog namota
74, 76
granica zagrijanja statorskog
namota 74, 76
gubici u praznom hodu 138
gubici u statorskom namotu 139

H
hidrogenerator 10
I
inducirana EMS po fazi 28
inducirana EMS rotora u mirovanju
100
ispitivanja sinkronih strojeva pri
gradnji 65
ispitivanje asinkronih strojeva
tijekom proizvodnje 135
izvedbeni oblici 92
J
jednofazna nadomjesna shema
asinkronog motora 113
K
karakteristika faktora snage kratkog
spoja 141
karakteristika faktora snage praznog
hoda 137
karakteristika kratkog spoja
sinkronog generatora 34, 69
karakteristika momenta asinkronog
stroja 119, 122, 125, 150
karakteristika poteznog momenta
142
karakteristika praznog hoda 67
karakteristika struje 116
karakteristika struje kratkog spoja
141
karakteristika zasienja 136
karakteristike optereenja
asinkronog motora 144
kavezni rotor 89
klizanje 99
koenje asinkronim motorom 156
186
koenje istosmjernom strujom 158

kolutni asinkroni motor 87
kompenzator 10
kratki spoj 32
krivulja momenta 42
krivulje regulacije 71
kruta mrea 53
kruni dijagram 102
kut optereenja 31, 41
L
lijevi smjer vrtnje 22
linearizirana karakteristika praznog
hoda 35
M
magnetska karakteristika sinkronog
generatora 29
maksimalna snaga turbine 76
mehanika snaga 41
mehaniki gubici 4
mjerenje klizanja 147
mjerenje momenta 148
mjerenje zagrijavanja 153
motor 1
N
nadomjesna shema asinkronog
motora u kratkom spoju 115
nadomjesna shema generatora pri
udarnom kratkom spoju 82
nadomjesna shema rotora 101
nadomjesna shema sinkronog stroja
37
O
oblici rotorskih utora 88
oblici statorskih utora 11
okretno protjecanje mirnog rotora
96
optereenje 30
osi namota i rotora 22
6. Kazalo
P
podruje rada asinkronog stroja
100, 124
pogonska karta 76
pokretanje kolutnih motora 155
pokretanje zvijezda-trokut 154
pokus udarnog kratkog spoja 79
potiskivanje struje 128
prazni hod 28
predana snaga 2
preraunavanje na statorsku stranu
109, 112
presjek pola s uzbudnim namotom
14
privrenje polova na rotor 14
priguni kavez 14
primljena snaga 2
protjecanje jedne faze 22
protustrujno koenje asinkronim
motorom 157
provjera tehnolokih postupaka 66
R
ravnotea protjecanja 55
razvijena shema namota 12
regulacija brzine vrtnje promjenom
frekvencije 165
napona 163
otpora u rotorskom krugu 162
relativna vrijednost sinkrone
reaktancije 36, 39
reluktantni moment 46
reverziranje 159
rotor 3
rotorska struja svedena na stator
109
S
shematski prikaz namota 21
sinkrona brzina vrtnje 4
6. Kazalo
sinkrona reaktancija 35, 38

sinkroni momenti 134
sinkroni motor 11, 59
sinkroni stroj s cilindrinim
rotorom 8
sinkroni stroj s istaknutim polovima
7
sinkroni zalet 61
sinkronizacija 62
statika stabilnost 133
statika uzbuda 18
stator 3
stupanj djelovanja 2
svijetli spoj za sinkronizaciju 64
187
U
udarni kratki spoj 79
ulazna kontrola 66
utjecaj istaknutih polova 44
utjecaj prigunog kaveza 50
utjecaj rotorske impedancije na
moment 126
uzbudni namot 13
uzbudni sustav s istosmjernim
uzbudnikom 18
vedski dijagram 72
V
vektorsko-fazorski dijagram 23
vibracije 134
viebrzinski motori 160
vii harmonici 132
V-krivulje 74
T
tamni spoj za sinkronizaciju 65
turbogenerator 9
Z
zalet s pomonim motorom 61
zrani raspor 3

Sinkroni I Asinkroni Strojevi Milica Pužar

Загружено:

Сведения о документе

Оригинальное название

Авторское право

Доступные форматы

Поделиться этим документом

Поделиться или встроить документ

Параметры публикации

Этот документ был вам полезен?

Это неприемлемый материал?

Авторское право:

Доступные форматы

Sinkroni I Asinkroni Strojevi Milica Pužar

Загружено:

Авторское право:

Доступные форматы

UDBENICI TEHNIKOG VELEUILITA U ZAGREBU

MANUALIA POLYTECHNICI STUDIORUM ZAGRABIENSIS

2.6.1. Vektorsko-fazorski dijagram

RAD NA KRUTOJ MREI

Ispitivanja pri gradnji

Ispitivanja tijekom proizvodnje

POKRETANJE I KOENJE ASINKRONIH STROJEVA

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE

3.4.1. Kliznokolutni motor s otvorenim rotorskim namotom

Elektrini strojevi su elektromehaniki ure aji koji slue za pretvorbu energije.

Slika 1.1. Pretvorba energije u elektrinom stroju

Pri pretvorbi energije je vaan odnos dovedene (primljene) i predane (korisne)

Uslijed toga je korisna energija W, koja se dobije iz strojeva, uvijek manja od

U prijelaznim reimima rada, pri promjeni elektromagnetskih i mehanikih

Prijelazni reimi rada su jako sloeni [5], i dalje se razmatraju uglavnom

Ekonominost stroja se izraava omjerom predane i primljene radne snage koji

Zbog postojanja gubitaka u svakom stroju je stupanj djelovanja uvijek:

zakon protjecanja (Ampereov zakon protjecanja)

zakon sile u magnetskom polju (Ampereov zakon sile na vodi u

Za pretvorbu je u elektrinom stroju potrebno relativno gibanje vodia, kojim

Jezgre rotora i statora, osim to mehaniki dre namote, imaju zadatak

VRSTE ELEKTRINIH STROJEVA

Za rad na elektrinim mreama izmjeninog napona koriste se najvie sinkroni i

Frekvencija napona napajanja f jednaka je frekvenciji napona mree fL, ako je

Brzina kolektorskih istosmjernih strojeva tako er ovisi o optereenju, ali i o

Vanjski izgled asinkronog stroja

Vanjski izgled jednog

Vanjski izgled sinkronog stroja

Odnos snaga najveih i najmanjih izvedenih sinkronih strojeva je 1012. Strojevi

Prikaz eljezne jezgre 6-polnog sinkronog

Na slici 2.2. je prikazan popreni presjek magnetskog kruga jednog 2-polnog

Prikaz eljezne jezgre 2-polnog sinkronog stroja s

VRSTE SINKRONIH STROJEVA

Sinkroni strojevi se mogu razvrstati na vie naina, i to prema:

namot nego rade na drugim osnovama (na primjer induktorski, reluktantni,

Obodna brzina rotora vr je jednaka:

o/min. Za najvee turbogeneratore (1,5 2 GVA) koristi se i brzina od 1500

Tako za sluaj brzine vrtnje turbine n = 50 o/min i za frekvenciju f = 50 Hz

Sinkroni motori su se prije koristili samo za pogone s konstantnom brzinom

IZVEDBE SINKRONIH STROJEVA

Stator sinkronog stroja je napravljen u obliku upljeg valjka koji se naziva

Najei oblici statorskih utora (s vodiima) sinkronih strojeva

U utore se smjeta armaturni, viefazni, obino dvoslojni namot [1,3]. Preteno

Razvijena shema trofaznog dvoslojnog statorskog namota etveropolnog

etveropolni rotor s istaknutim polovima

Presjek jednog pola s uzbudnim jednoslojnim namotom je dan na slici 2.6.a), a

Rotor manjih strojeva (do oko 1 MVA) radi se od dinamo-limova. Lim

rotorskog paketa izrezuje se u jednom komadu, pa su polovi i jaram

Privrenje pola na rotor lastinim repom

prsten prigunog kaveza

tap prigunog kaveza

Jaram rotora mora biti magnetski i mehaniki tako dimenzioniran da vodi

uronjen u tijek vode, koja ga oplakuje sa svih strana.

Uzduni presjek polovice

Uzduni presjek dizelskog generatora

Rotor turbogeneratora u izradi

Vei generatori grade se iskljuivo s uzbudom pomou istosmjerne struje. Ta

Uzbudni sustav s istosmjernim uzbudnikom

Regulacija uzbudne struje se postie regulacijom uzbude uzbudnika pomou

Struja iz izmjeninog izvora se ispravlja upravljivim tiristorskim ispravljaem

OSNOVNI PODACI SINKRONIH STROJEVA

Osnovne podatke o izvedenom stroju moe se saznati s natpisne ploice. Svaki

Nazivni podaci sinkronog stroja su: