Вы находитесь на странице: 1из 9

EKONOMIJA KAO ZNANOST; 1.

CJELINA
Nasi napori da udovoljimo zljama!lju"av#mo$#polozaj u lju"avi#ma%rijalna i dru&a do"ra' #s o"zirom na
ono s%o nam s%oji na raspola&anju#prdm% j prou$avanja (onomij.
)a(o s proma%raju primarn po%r"#$ovj(u j za &zis%n$iju dovoljna *rana#odj$a#zra( i za(lon#mdu%im
suvrmna drus%va %z dru&im proizvodima i uslu&ama vzanima za zivo%ni s%andar.Na raspola&anju su nam
razli$i%i rsursi + rad#zmlja#(api%al i poduz%ni$( sposo"nos%i.
),alnos% nam nam$ d-ini$iju (onomij (ao znanos% (oja prou$ava (a(o ljudi vrs iz"or u si%ua$iji
os(udnos%i #% (oj su posljdi$ %o& iz"ora na drus%vo u $jlini.
OSKUDNOST I IZBOR
)E(onomija j znanos% iz"ora..ojdiin$ima i &rupama j zajdni$(i lmn% odlu(a %rosa(!odlu( *o$ li os%a%
na sa%u il i$ u s%nju#popravi% $s%u il &radi% mos%'
)oda"irom jdn s%vari odus%aj s od dru&#a ljudi zl do"i%i najvis od ono&a s%o su iza"rali#zl
MAKSIMIALIZI,AJ/C/ KO,IST#a minimaliziraju$i &u"i%a(.
)OPORTUNITETNI TROSKOVI)j %rosa( propus%n mo&u$nos%#%j da s n$&a dru&o&a
odr(nmo.Tros(ovi povzani s donosnjm odlu(a su opor%uni%%ni %rosa(.
)ZASTO JE IZBOR NUZAN0 1Iz"or s mora vrsi%i jr su rsursi (oji s (oris% za proizvodnju do"ara i uslu&a
o&rani$ni #a na$ini upo%r" nji* nisu.
)Os(udnos% proizvodni* rsursa!zmlja #rad#(api%al i poduz%ni$( sposo"nos%i' $ini pro$s donosnja odlu(a
nuznim.
)EKONOMSKA DOBRA)do"ra (oja su rij%(a#nisu "spla%na#imaju $ijnu i prdm%om su prou$avanja
(onomij.NEEKONOMSKA DOBRA)ima i* u izo"ilju i "spla%na su.
RACIONALNO PONAANJE
)E(onomija s zasniva na pr%pos%av$i ra$ionalno& SAMO-INTERESA.Su"j(%i donos ra$ionaln odlu( da
"i pos%i&li najv$u (oris%i ili ispunjnj svoji* $ilojva.
).r-rn$ij#o(olnos%i i dos%upnos% in-orma$ija za sva(o& od su"j(%a na %rzis%u s razli(uju#pa sva(i su"j(%
donosi razli$i% odlu(.
)Ma(simaliza$ija j u srdis%u %a(vo& ponosanja % s od os(udni* rsursa zli pos%i$i najv$a razina
sr$#zadovoljs%va ili vrijdnos% proizvodnj.
MIKROEKONOMIJA)prou$ava ponasanj manji* jdini$a (onoms(o& sus%ava i u%vrduj
mduzavisnos%i.T jdini$ su + pojdin$i#(u$ans%va i poduz$a.
Mi(ro(onoms(a analiza prs%aj s odrdivanjm .A,CIJALNE!s%a%i$( ili mi(ro(.' %r2i3n ravno%2.Taj
o"li( ravno%z po(azuj izjdna$nos% ponud i po%raznj na %rzis%u jdno& proizvoda.
)Mi(ro(onoms(a analiza j
,alna)is%razuj (r%anj -izi$(i* vli$ina
.ojdina$na )pra%i ponasanj pojdino& &ospodars(o& su"j(%a
.os"na )uvij( is%razuj dio %rzis%a odnosno (onoms(o& pro$sa
MAKROEKONOMIJA-prou$ava a&r&a%)u(upnu sumu a(%ivnos%i na vli(om "roju pojdina$ni* %rzis%a)%j
ponasanj $jlo(upno& &ospodars%va.
).i%anja na (oja od&ovara vzana su uz prosj$nu razinu $ijna#prdvidanj in-la$ij#u(upni ou%pu%
&ospodars%va#u(uppnu zaposlnos% ili nzaposlnos%...
Ma(ro(onoms(a analiza j+
Agregantna )varija"l su u(upn vli$in na razini na$ionalno& &ospodars%va
Monetarna )z"o& vli(o& "roja lmna%a ona moz "i%i u opra%ivnom s%anju jdino a(o i* izrazava
nova$no
Opa )odnosi s na u(upsnos% (onoms(i* vli$ina i %o(ova u na$ionalnom &ospodars%vu.
)E(onomija s moz podijli%i na+
NORMATIVNA)o$jnjuj pojav i pro$s u &ospodars%vu %i$(im i vrijdnosnim sudovima %
o"jasnjava (a(o "i %r"alo "i%i.
POZITIVNA)opisuj pojav i pro$s u &ospodars%vu vrijdnosno nu%ralno i o"jasnjava (a(o js%.
EKONOMIJA KAO ZNANOST; 1.CJELINA
KSENOONT)So(ra%ov u$ni(#rodn u A%ni# po"orni( ro"ovlasni$(o& por%(a.4jlo 55OIKONOMIK/S55
zna$ajno jr s %u prvi pu% u povijs%i javlja %rmin (onomija. / djjlu s nalazi niz savj%a o valjanom
upravljanju (u$nim &ospodars%vom#odnosu prma znama#ro"ovima...
PLATON-po"orni( ro"ovlasni$(o& por%(a.U Republici' razli(uj dva o"li(a "o&as%va+
1."o&as%vo namjnjno s%alnoj a(umula$iji!osuduj ovaj %ip'
6."o&as%vo u o"li(u srds%ava za zadovoljnj po%r"a!sma%ra &a prirodnim'
).os%avio j prirodnu podjlu s%anovni(a na radni(#vojni( i vladar!-ilozo-'
)Sma%ra sp$ijaliza$iju i podjlu rada izvorom -i(asnos%i i produ(%ivnos%i. 4o"ra s raspodjljuju
posrds%vom %rzis%a i nov$m (ao zna(om razmjn.
ARISTOTEL)sma%ra s prvim anali%i$arm (onoms(i* djlovanja..ri*va%io .la%onovu podjlu s%anovnis%va
uo"li$ivsi j u vladar!ra%ni$i #drzavni$i i sv$ni$i' i vladan!o"r%ni$i#%r&ov$i #poljuprivrdni$i'. Covj( j7
zoon poli%i(on7 8 poli%i$(a zivo%inja
)razli(uj sos(o i &rads(o &ospodars%vvo.Sos(o j moralno i pri*va%ljivo jr prds%avlja proizvodnju do"ara
is(lju$ivo za zadovoljavanj vlas%i%i* po%r"a# a &rads(o j nprio*va%ljivo jr j $ilj proizvodnj daljna
prodaja
)Aris%o%l razli(uj upo%r"nu i prom%nu vrijdnos%./po%r"na s odnosi na (orisno svojs%vo s%vari# a
prom%na ozna$a vrijdnos% do"ra proizislu iz razmjn.
)On j d-inirao %ri -un($ij nov$a)mjrilo vrijdnos%i#$uvar vrijdnos%i i razmjns(o srds%vo.
SREDNJI VIJEK 1(onoms(a s-ra drus%vno& zivo%a j "ila proz%a rli&ijom i osnovnim (rs$ans(im
idjama#a naprda( s os%varivao vrlo sporo.
)9udalni sus%av i -udalno vlasnis%vo nisu dopus%ali v$i naprda(#javlja s (ru%a *ijrarji*s(a ljs%vi$a+
(ralj8:sv$ni$i8:-udal$i8:(m%ovi
TOMA AKVINSKI)jdini au%or (oj& sluz"no priznaj (a%oli$(a $r(va;prds%avljao mos% izmdu &r$(o&
svij%a i urops( rnsans.
)djlo 5Summa T*olo&i$a5 j spoj (a%oli$( vjr i Aris%o%lov ra$ionalnos%i % j pos%alo sluz"nom
do&mom (a%oli$( $r(v.
).rou$ava (on$p% pravdn $ijn)po(riva %ros(ov i osi&urava odrdnu do"i% proizvoda$u.Sma%rao da s
pravdna $ijna %r"a uvs%i z"o& moralnos%i %r&ovin (a(o "i prodava$ i (up$i "ili zadovoljni.
)Napla$ivanj (ama%a na posudni nova$ sma%ra li*vars%vom.
MERKANTILIZAM)smjr u (onoms(oj %oriji od 1;)do srdin 1<.s%. ,azvija s u
En&ls(oj#I%aliji#9ran$us(oj i n(im zmljama %adasnj urop i ozna$ava po$%a( s%varanj nov %orijs(
paradi&m.Nova %*ni(a o"rad zmlj;razvoj &radova..
Ma%. s%vari su pos%al $ilj ljuds( a(%ivnos%i#na&lasava s prom%na nad upo%r"nom vrijdnos$u i nma vis
razma%ranja pi%anja pravd i spasa ljuds( dus.Tmljno pi%.+ KAKO UVECATI BO!ASTVO"
)"o&as%vo su zla%o i sr"ro.
)osnovni s%avovi (onoms( -ilozo-ij mr(an%ilizma
) =o&as%vo j dano i npromjnjno
)Zada%a( vladara i drzav j po%i$anj priliva "o&as%va u zmlju
)Naj"olj srds%vo za %o j mdunarodna %r&ovina
2 FAZE MERKANTILIZMA
9aza nov$an "ilan$)uvoz s u po%punos%i za"ranjivao

9aza ro"n "ilan$)uvoz dozvoljn samo u onoj mjri u(oli(o j usmjrn i na izvoz
T#OMAS MUN)djlo 5En&ls(o "o&as%vo od vanjs( %r&ovin5 o"javljno 1>>?. 1n& mr(an%ilis%#%or%i$ar
i pra(%i$ar.Sma%ra da j vanjs(a %r&ovina osnovno srds%vo za uv$anj "o&as%va zmlj % da drzava %r"a
ima%i ja(u $n%ralis%i$(u ulo&u.
DAVID #UME)razma%ra odnos nov$a i $ijna. ;po"orni( j slo"odn %r&ovin#
BENEDIKT KOTURLJEVIC) djlo 5O savrsnom %r&ov$u5 1;@1 &od u An$iji.
)COLBERTIZAM)-ran$us(a ina$i$a mr(an%ilizma#po minis%ru -inan$ija Col"r%u. Z"o& nj&ovi* pisama
jr j do d%alja "ila propisana proizvodnja i pravila (oji* s proizvoda$i moraju pridrzava%i a(o proizvod za
izvoz.KAMERALIZMA-vrs%a njm.mr()u pos"nim so"ama!(amarama' su radili savj%ni$i vladara i u njima
su nas%ajala pravila po (ojima su s %r"ali ponasa%i proizvoda$i ro"a za izvoz.
EKONOMIJA KAO ZNANOST; 1.CJELINA
KRITIKE MERKANTILIZMA)En&ls(a pos%aj najrazvijnija zmlja svij%a po na$lima
mr(an%ilizma#pa ras% (ri%i$nos% u dru&im zmljama#pos"nos u 9ran$us(oj#pa s javlja prva radi(alna (ri%i(a
mr(an%ilizma#nas%an(om nov paradi&m IZIOKRATIZMA$
IZIOKRTIZAM)javlja s u 9ran$us(oj 6.polovi$i 1<.s%.; zna$ajni %rmin j vladavina
prirod+sma%ralo s da prirodni za(oni odrduju pojav n samo prirodi n&o i drus%vu;pa s %r"a spozna%i
% za(on i prila&odi%i im s.Kri%i$ari mr(an%ilizma.
)-izio(ra%i sma%raju da s "o&as%vo moz uv$a%i (roz proizvodnju#a n pu%m prom%a!%ro&ivin'
Sma%raju poljoprivrdu (ao onu proizvodnju (oja moz isporu$i%i visa(.
LAISSEZ FAIRE,LAISSEZ PASSER)pus%i% da s%vari idu svojim prirodnim %o(om)zljli su is%a(nu%i
(a(o s drzava n "i smjla upli%a%i u (onoms(u s-ru.Is%i$ali su pravo slo"odno& %r&ovanja i
zadovoljavanja vlas%i%i* in%rsa % su za$%ni$i idjl li"ralizma
%$RANCOIS &UESNE' 1djlo 'Ekoo!"ke #$blice' 1@;<#&od.; po 1 pu% pri(azuj $jlo(upnu
rprodu($iju i raliza$iju na$ionalno& proizvod;%j prvi %orijs(i po(usaj odrdnja op$ ravno%z u
&ospodars%vu.,azli(uj B s%alza
.oljoprivdni$i
Zmljovlasni$i)jdini nisu produ(%ivni #raspolazu (onoms(im vis(om#samo s oni mo&u
oporziva%i jr "i oporzivanjm dru&i* slojva smnjilo nji*ovu proizvodnju.
S%rilni s%alz)%r&ov$i i o"r%ni$i
)sma%ra da s "o&as%vo drzav o&lda u z"iru upo%r"ni* vrijdnos%i ro"a#a n u nov$u
($RIC#ARD CANTILLON)djlo 5Op$a %$"p%$&$ o p%i%o'i #%(o&ie' &lavna %ma nj&ovo& djla su
(on(urn$ija i poduz%nis%vo % %rzisni sus%av.Za nj&a zmlja nij jdini Cim"ni( proizvodnj#vazan j i
ljuds(i* Cim"ni()poduz%ni$i.Cjlo(upan prom% i razmjna u drzavi o"avlja s posrds%vom
poduz%ni(a#a %rzisni sus%av naj"olj -un($ionira "z upli%anja drzav
3.ANNE JACQUES ROBERT TURGOT)indir(%no (ri%izira %adasnju -ran$.vlas% i (ralja % na&ovjs%ava
-ran.&radans(u rvolu$iju.Mdu prvim razvija %oriju vrijdnos%i na %mlju su"j(%ivni* lmna%a %
spominj za(on opadaju$i* prinosa (oji j vidljiv u poljoprivrdi.
EN!LESKA KLASI)NA POLITI)KA EKONOMIJA
)javlja s (ao ra($ija na mr(an%ilizam i dijlom -izio(ra%zam
)odnovna o"iljzja n& u vrijm razvoja (lasi$n s(ol+
Kon$n%ra$ija (api%ala
Indus%rijaliza$ija
T*onols(i naprda(
Ali(a (on$n%ra$ija najamno& rada!pov$anj "roja s%anovni(a
,azvi%a( -inan$ija i slo"odn %r&ovin
Kolonijalizam!j-%in sirovin'
*ILLIAM PETT')(roz svoja djla razvija osnovn lo&i$( m%od!ddu($iju pos"no' #% m%odu
aps%ra($ij. Kod nj&a nalazimo i na po$%ni o"li( "udu$ radn %orij vrijdnos%. Jr sma%ra da j
prom%na vrijdnos% odrdna (oli$inom rada (oji %r"a u%rosi%i da "i s n(a ro"a proizvla
ADAM SMITH)o%a$ (onoms( znanos%i
)"io j %or%i$ar (onoms(o& li"ralizma i za&ovorni( %rzisno& &ospodars%va
)djla su mu 5T*orD o- moral Sn%imn%s5 1@;E.&od i 5Is%razivanj prirod i uzro(a "o&as%va naroda5 1@@>.
)razvija (on$p% 55NEAI4LJIAE ,/KE55)pojdi$a nj&ov samoin%rs %jra na poduzimanj n(
(onoms( radnj#a %rzis%!nvidljiva ru(a' us(laduj supros%avljnj pojdina$ni in%rs i dovodi do
drus%vno pri*va%ljivo& rzul%a%a.Nvidljiva ru(a %rzis%a j %a (oja us(laduj priva%n in%rs s
drus%vnim.
)"o&as%vo naroda ovisi o pojdin$u!ma%rijalnoj proizvodnji i uloznom radu' i podjli rada iz (oj slijdi
sp$ijaliza$ija..odjla rada po(r$ pro$s ras%a#a(umula$ija (api%ala &a odrzava u (r%anju.
)zas%upa OF,ANICEN/ /LOF/ 4,ZAAE#ima B -un($ij+
Na$ionalna o"rana
.ravosud!podjla vlas%i na suds(u#za(onodavnu i izvrsnu
Invs%iranj u on s(%or u (oj pojd. n moz sam invs%ira%i i (oji su od s%ra%s(o& zna$anja za drzavu.
EKONOMIJA KAO ZNANOST; 1.CJELINA
)4o*oda( s dijlio mdu vli(im drus%vnim s(upinama+
Kapi%alis%ima pripada pro-i%
Zmljovlasni$ima)rn%a
,adni$ima)nadni$a
Is%r. (on$p%a vrijdnos%i#%j s%o odrduj vrijdnos% sam ro"0 Imaju Brazli$i%a (on$p%a vrijdnos%i
Ra+n, teor-., /r-.e+no0t-)is(lju$ivo rad odrduj vrijdnos% ro"#ali %o vrijdi samo u
primi%ivnim pr%(api%alis%i$(im drus%vima (oja n poznaju podjlu na rad i (api%al
Teor-., tro12o/a pro-3/o+n.e)svi proizvodni %ro3(ovi odrGuju vrijdnos% proizvoda#%o j
(ara(%ris%i(a (api%alis%i$(o& drus%va
Teor-.a pon,+e - potra3n.e)ponuda i po%raznja odrduju (a(o $ $ijn os$ilira%i o(o vrijdnos%i
na %rzis%u.
)rij$ vrijdnos% ima 6 razli$i%a zna$nj+ izrazava (orisnos% n( odrdn s%vari i mo$ (oju posjdovanj
% s%vari pruza za (upnju dru&i* do"ara!prijmr dijaman% i voda'
)PROIT)j pri*od s%o &a izvlaCi iz (api%ala oso"a (oja njim upravlja ili &a uposljava
)KAMATA)j pri*od s%o &a izvla$i iz (api%ala oso"a (oja &a sama n zaposljava n&o &a daj u zajam
dru&om.
DAVID RICARDO) djlo 'N$)el$ poli#i)ke ekoo!i*e i opo%e+i&$*$' 1<1@.&od.
)posv$uj s pi%anju raspodjl "o&as%va#a n nj&ovo& s%varanja ;pro"lm (oji %r"a is%razi%i j pi%anj
(ao raspodijli%i "o&as%vo!vrijdnos%i' na pojdin $lanov drus%va i vli( drus%vn s(upin (a(o "i
drus%vo "ilo *armoni$no.
)zas%upa radnu %oriju vrijdnos%i#ro"a#a(o j (orisna#do"iva prom%nu vrijdnos% iz dva izvora+ njzina
rij%(os% i (oli$ina rada (oja j po%r"na za njnu proizvodnju.Tim osporava Smi%*ovu %zu da
nadni$#pro-i%i i rn% odrduju vrijdnos%i.
)u nj&ovom djlu vidljiv Mal%*usov u%j$aj.
JOHN STUART MILL)''N$)el$ poli#i)ke ekoo!i*e'' 1<?<.&od)pos%alo j udz"ni(om pol.(. u 6.pol
1E.s%. i ''O "lobo'i'' 1<;E.
)Millrova prou(pa$ija "ila su pi%anja SLOBODE#razli(ovao j B razin+
Slo"oda svijs%i!misli i &ovora'
Slo"odni na$in i s%il 2ivo%a
Slo"oda udru2ivanja
Za nj&a n pos%oj apsolu%n slo"od#slo"oda s sas%oji u iz"oru)"i%no j pojdin$u ponudi%i "arm 6
mo&unos%i (a(o "i iza"rao nu (oja mu vis od&ovara.4rzava mu %r"a odrdi%i pravila ponasnaja.
)d-inira nuzn i iz"orn -un($ij drzav.N,4ne u&l o"avljaju sv drzav!mo$ oporzivanja#(ovanj
nov$a#zas%i%a pro%iv prisil i prijvar#provodnj pravosuda#u%mljnj i zas%i%a imovins(i* prava...'
I35orne 6,n27-.e nisu univrzalno pri*va$n.
)%mlji svoj rad na -ilozo-s(oj %oriji /TILITA,IZMA!u%ili%as)la% (oris%' osnovna pos%av(a &lasi 55 do"ro
j ono s%o j (orisno55
O.HE ZNACAJKE ENF.KLASICNE .OLITICKE EKONOMIJE+
=o&as%vo s moz uvIa%i u proizvodnji "ilo (oj vrs%#
.roizvodni $im"n$i!u&l rad' su uzro$i vrijdnos%i
Flavna (.polu&a razvi%(a nalazi s na s%rani ponud
.rvladava ma(ro asp(% (.analzi
Nvidljiva ru(a %rzis%a j naj"olji m*anizam (.r&ula$ij i us(ladivanja pojdina$ni* i op$i*
in%rsa
Kapi%alis%i$(i drus%vni o"li( j prirodan i vj$an jr omo&u$ava do %ada nslu$n mo&u$nos%i
razvi%(a pojdin$a i drusava.
K,ITIKE ENFLESKE KLASIJNE .OLITIJKE EKONOMIJE
)razvijaju s 6 prav$a iz EK.E. .rvi s vz na ,i$arda i dijlom Smi%*a i vzan j za ,radnu %oriju
vrijdnos%i %j. Njno radi(aliziranj 1MA,KSIZAM. 4ru&i prava$ j vzan uz pojavu No(lasiCn
(onoms( %orij.
EKONOMIJA KAO ZNANOST; 1.CJELINA
MARKSIZAM)javlja s srdinom 1E.s%olj$a.
)Osnovna (a%&orija mar(sis%i$( (ri%i( (lasi$n poli%i$( (onomij j KATEFO,IJA ,A4A.Zna$nj
rada u mar(s.(on$p%u s moz izrazi%i ova(o+
,ad j &nriC(a!rodna' su3%ina Covj(a#Covj( moz prd s" pos%avi%i $iljv (oj moz radom
os%vari%i
4ru3%vna podjla rada zaslu2na j za naprda( i razvoj ljuds(o& 2ivo%a;povIanj proizvodnos%i
rada j %( mo&u$ (od uzanaprdoval drus%vn podjl rada.
,ad j izvor i mjra svi* vrijdnos%i#a(o rad s*va%imo (ao oprdmIni!minuli' i 2ivi!%(uIi'
onda s svi proizvodni Cim"ni$i mo&u svs%i na rad
.ovijsn o(olnos%i u (ojima s rad ralizira $in %aj rad o%udnim s%o ima posljdi$u o%udnos%
proizvoda rada#pro$sa rada i $ovj(a samo&; Covj( pri*vaIa rad (ao %r%
RAD j mjrilo vrijdnos%i #ali sam rad n moz "i%i vrijdnos%#vrijdnos% posjduj radna sna&a (oja ima
sposo"nos% proizvs% vrijdnos% v$u od vlas%i%.
)Kapi%alis%i is(oris%avaju radni( prisvajaju$i visa( (oj& su radni$i s%vorili; pa j (api%alizam pro%urj$an
drus%vni sus%av jr s zasniva na drus%vnom na$inu proizvodnj#a priva%nom na$inu prisvajanja. To su
&lavn idj KARLA MARXA)prds%avni(a ovo& prav$a.
)MarK povijs% proma%ra (ao (on%inuiranu "or"u mdu (lasama)vladaju$ (las "or s s vladanim
(lasama; najavljuj (omunis%iC(u rvolu$iju i raspad (api%alizma.
ROBNI FETI,IZAM)odnosi mdu ljudima po(azuju (ao odnosi izmdu ro" i nov$a
A-STRAKTNI .RU,T/ENI RA.)anali%i$(i na$in izrazavanja povzanos%i mdu ro"nim proizvoda$ima
pri $mu su sv vrs% ro" mduso"no uspordiv (ao rzul%a% ljuds(o& rada
KONKRETNI LJU.SKI RA.)rad %o$no odrdno& o"li(a i svi* radnji od (oj& s sas%oji
.IJALEKTI0KI MATERIJALIZAM)s%alno (r%anj (roz "or"u supro%nos%i
)MarKovo &lavno djlo j 5'KA-ITAL55 1<>@.&od.
)Mars(is%i$(a (ri%i(a j "ila naju%j$ajnija i ona j proizvla najsnazjiji pra(%i$ni i %or%s(i napad na
rzul%a% (lasi$n (onomij. .ra(%i$ni napad s os%varuj (roz snazno sirnj radni$(o& po(r%a u
Europi.Tor%s(i napad os%varuj s (roz s%varanj i dalji zivo% Mar20-0t-82e po9-t-82e e2ono:-.e;oni s
"av o %mama o imprijalizmu.
POVIJESNA KOLA
)(ri%izirala En&ls(u (lasi$nu poli%i$(u (onomija #uz mar(sis%.
PREDSTAVNICI; 9i$*%# Lis%# Lild"rand # Knis#Som"ar% #M"r
)oni su pos%avili pi%anj mo2 li s (.izuCava%i odvojno od poli%iC(o&#povijsno& i so$ijalno& o(ru2nja.
)zala2u s za prouCavanj (onoms( povijs%i i dru3%vni* ins%i%u$ija s%o&a s%o j (onoms(i svij% vi3
od z"roja individualni* (onoms(i* odlu(a pojdina$a#po%ro3aCa i proizvoGaCa
UTOPIJSKI SOCIJALIZAM
)javlja s idja da drus%vo voluira#naprduj#(roz slijd s%adija od (oji sva(i nadvisuj pr%*odni; %a s
idja prvo%no pojavila (ao %orija povijs%i#a (asnij j pos%ala i %orijom (onomij
SAINT SIMON)u (.j vis u%j$ao na m%odu n&o na analizu; s%vorio j volu$ijs(u %oriju
povijs%i#(oju j Au&us% Com% doradio (asnij u 55%ros%adijs(u55 %oriju povijs%i.
Znanos% i indus%rija su o"iljzja modrno& vrmna#% drus%vo %r"a ro&ranizira%i (a(o "i s u(lonlil
prpr( razvi%(u %o dvoj; za uspj* sus%ava najzna$ajnij j planiranj
ROBERT O*EN) pro%ivni( j priva%no& vlasnis%va % sma%ra da j idalno drus%vo ono (oj j
or&anizirano pu%m (omuna#aso$ija$ija ili (oopra%ivni* udruznja
C#ARLES OURIER-zalaz s za plans(o vodnj drus%vn proizvodnj u o(viru aso$ija$ija; za
razli(u od Sain% Simona pro%ivi s &lori-i(a$iji indus%rij
EKONOMIJA KAO ZNANOST; 1.CJELINA
)svi so$.u%opis%i su izlaz %razili u povra%(u u proslos% ili u zamijni %rzis%a plans(om or&aniza$ijom
(onomij.
NEOKLASINA EKONOMSKA TEORIJA
#ERMAN #EINRIC# !OSSEN)s%vara anali%i$(u pozadinu za razma%ranj no(lasi$n (onoms(
%orij.On j (onomiju spoznavao (ao %oriju u2i%(a i "ola #%j na$ina na (oji ljudi mo&u#(ao pojdin$i ili
(ao s(upin#os%vari%i ma(simum uzi%(a uz minimum "olno& napora.
)sma%ra da j ma%.m%oda jdini pravi na$in "avljnja (onoms(im odnosima i primjnjuj %u m%odu u
$ijlom svom radu (a(o "i odrdimo ma(imum i minimum.
.rvi Fossnov za(on j d-inirao naClo opadaju$ &rani$n (orisnos%i i dao mu &ra-i$(i pri(az+
1. Sva(a doda%na jdini$a n(o& do"ra dodaj sv manj i manj zadovoljs%va
4ru&i za(on j opisao uvj% ma(simiziranja (orisnos%i
6. 4ana s (oli$ina do"ra mora alo$ira%i na razli$i% upo%r" na na$in da u svima njima &rani$n
(oris%nos%i "udu jdna(
)ova 6 za(ona su posluzila osniva$ima No(lasi$n %orij zamijni%i ra+n, teor-., /r-.e+no0t- s
idolos(i pri*va%ljivom teor-.o: 0,5.e2t-/ne /r-.e+no0t- u (ojoj vrijdnos% nij povzana s proizvodnim
$im"ni$ima#pos"no n s radom.Arijdnos% ovisi o $ovj(ovu odnosu prma do"ru i o"jasnjava s
psi*olos(i#su"j(%ivno. 4ru&a d-+ Ona n opisuj apsolu%nu vrijdnos% v$ vrijdnos% ovisi o
o(olnos%ima#%j o su"j%ivnoj o$jni ono& %(o ima po%r"u!npr $asa vod u pus%inji'
.o%r"a 8: (orisnos% 8: vrijdnos%
OSNO/NA OBILJEZJA -RE.STA/NIKA NEOKLASI0NE EKONOMSKE TEORIJE1
,azvijaju mi(ro asp(% (onoms( analiz
,azvijaju %*ni(u &rani$ni* vrijdnos%i
O"jdinjuju proizvodnju i raspodjlu prin$ipom &rani$n (orisnos%i i &rani$n proizvodnos%i
/%vrduju %rzisno us(ladivanj ponud i po%raznj
A$ zna$nj daju po%raznji u odnosu na ponudu
Napus%a s radna %orija vrijdnos%#a uvodi su"j(%ivna!ro"a vrijdi onoli(o (oli(o j $ovj(
voljan za nju pla%i%i'
TEO,IJA F,ANIJNE KO,ISTNOSTI)Cijnu ro" odrduj &rani$na (oris%nos% ro"#a n njna
vrijdnos% ili ulozni radNFrani$na (oris%nos% j (oli$ina zadovoljs%va pos%i&nu%a po%rosnjom doda%n
jdini$ do"ra ili uslu&.
PREDSTAVNICI NEOKLASI)NE KOLE+
1.CARL MENGER) 5Tmljna naCla poli%iC( (onomij.On d-inira KO,ISTNOST (ao svojs%vo s%vari
da zadovolji ljuds( po%r".,azli(uj 6 %ipa do"ra+ do"ra prvo& s%upnja mo&u zadovoljava%i po%r"
izravno; a do"ra vis& s%upnja!(api%al#proizvodna do"raE zna$aj proizlazi iz nji*ov sposo"nos%i da
proizvd do"ra niz& s%upnja.
)55,asprava o m%odi55
)is%i$ prsudnos% su"j(%ivni* $im"ni(a (ao s%o su oso"ni in%rs#ma(simiziranj (orisnos%i i po%puno
znanj.
.!ILLIAM STANLE" JEVONS j za$%ni( mar&inalizma u En&ls(oj. Za nj&a prdm% ( j
ma(imiziranj uzi%(a
)55Torija poli%i$( (onomij55 1<@1. 1%vrdi da (orisnos% nij unu%arnja (vali%%a (oja "i podjdovala sam
s%vari#v$ ima zna$nj samo u djlu vrdnovanja.
3.LEON !ALRAS)55Tmlj Cis% poli%iC( (onomij55 u njmu nadopunjava rad Mn&ra i Jvonsa
ma%ma%i$(im o"jasnjnjima i mul%i)%rzisnim pris%upom#rzul%a% %o&a j u%mljnj %orij op$ ravno%z
u &ospodars%vu (oja proizlazi iz mi(ro asp(%a.Ona j do(az Smi%*ovo& (on$p%a55nvidljiv ru(55 i za
55SaDv za(on55
#.ALFRED MARSHALL 1svojom par$ijalnom analiziom $ij su pr%pos%av( da s samo $ijn i
(oli$in mijnjaju po(usava is%razi%i uzro( (oji u%j$a na %o da s po%raznja mijnja na n(i %ipi$an na$in.
)iz"a$uj iz pol.(onomij sv s%o nij $is%a (onomija+ -ilozo-iju#poli%i(u#pravo % do"iva (onomi(u)
razvija j (ao $is%u %*ni$(u dis$iplinu.
)55NaCla (onomi(55 1<EO.&odin.
EKONOMIJA KAO ZNANOST; 1.CJELINA
)55Jdna(o (ao s%o j %s(o us%anovi%i (oja s%rana s(ara ima v$ zaslu& za rzanj papira is%o %a(o j
%s(o odrdi%i (oja s%rana (onoms(o& or&anizma#jl ponuda ili po%raznja#zna$ajnij u%j$ na $ijn55
)davanjm zna$nja i ponudi i po%raznji on miri dva &lavna prav$a (onoms( misli 1E i 6O s%r+ (lasi$nu i
no(lasi$nu (onoms(u %oriju.
KE"NESIJANKSA REVOLUCIJA U EKONOMSKOJ TEORIJI
)pi%anja (oja dominiraju u (.%oriji u prvim ds%lj$ima 6O s% su+
E(onoms(o "o&as%vo i "la&os%anj $ovj(a
,ij%(os% (onoms(i* do"ara i proizvodni* izvora
Trzisno zna$nj (onoms(i* do"ara i proizvodni* izvora
Al%rna%ivni iz"or razli$i%i* mo&u$nos%i i op%imalnos% zadovoljnja dani* $iljva.
)&o%ovo j pos%alo op$pri*va%ljivo s%ajalis% da $ z"roj par$ijalni* ravno%za proizvs%i 55via -a$%i55 i op$u
(onoms(u ravno%zu.
)dolazi do pov$anja (on$n%ra$ij i $n%raliza$ij (api%ala i proizvodnj+ sv v$i "r vli(i*
poduz$a#monopola.Sv vidljivij pos%aju nsavrsnos%i i o&rani$nja %rzis%a.
)Ali(a svj%s(a (onoms(a (riza 1E6E.)1EBB.
JOHN MA"NARD KE"NES)osnovni za(lju$i nj&a su dalaissz)-air -ilozo-ija (oja s oslanja na %rzisno
r&uliranj j ris(an%na i drzava %r"a in%rvnira%i na %rzis%uN
)sma%ra da s izjda$avanj ponud i po%raznj #na pri*va%ljivoj razini zaposlnos%i#n moz pos%i$i "z
djlovanja drzav; uz drzavnu in%rvn$iju j mo&u$ pos%i$i ravno%zu na %rzis%u i pri"lizi%i s punoj
zaposlnos%i .
)''Op2$ #eo%i*$ +$po"leo"#i3k$!$#$ i o&$c$'' 4567.(.
)osnovn %o$( KDnsov in%rvn$ij
/(azuj na zna$aj ma(ro(onoms( analiz i poli%i(
Flavna (onoms(a sna&a j po%raznja
4rzava svojim mjrama %r"a modlira%i#proj(%ira%i po%r"nu po%raznju (oja $ a(%ivira%i ponudu
po%r"nu za njno zadovoljavanj
Ta narasla ponuda $ zaposli%i sv raspoloziv rsurs i %o j pu% prma punoj zaposlnos%i
)sv j %o os%varivo unu%ar pos%oj$& modla (api%alis%i$(o& razvi%(a
PAUL SAMUELSON)izdaj (nji&u 1E?<.55E(onomija55 u njoj nas%oji udruzi%i #spoji%i osnovna pravila
mi(ro(onomij s %mljnim pravilnos%ima ma(ro(onomij.
)%o j mi(ro(onomija mars*allova %ipa i ma(ro(onomija (Dnsova %ipa)%a(o nas%aj najvaznija
(onoms(a paradi&ma 6.pol.6O s%. 1 NEOKLASIJNA SINTEZA
)&lavni %ij(!main s%ram' (onoms( misli od ;Oi* pa do nasi* dana $ini upravo no(lasi$na sin%za.
SUVREMENA NEOLIBERALNA EKONOMSKA TEORIJA
)ra-irmira s idja li"ralizma #&lavni prds%avni( j 9,IE4,ICL LAPEK;uz svoj pozna%i rad o %oriji
mon%arni* $i(lusa#LaD( is%i$ ulo&u poduz%nis%va i (on(urn%s(o& %rzis%a#
LUD*I! VON MISES) %vrdi da j najpri(ladiji na$in za prou$avanj (onoms(i* pojava j prou$avanj
na razini pojdin$a. A(o j (onomija znanos% iz"ora onda s mora prou$ava%i ono&a (oji $ini iz"or.
)LaD( i Miss sma%raju da a(%ulani pro"lmi u &ospodars%vu proizlaz iz prvli( ulo& drzav nas%al
po KDnsovim napu%$ima; o"oji$a za&ovaraju po%r"u povra%(u %rzis%a (ao jdinom uspjsnom
r&ula%oru (onoms(i* pro$sa.
)IKAKA KOLA POLITIKE EKONOMIJE daj od&ovor na pi%anj (a(o os%vari%i (onoms(u
dmo(ra$iju a da s n ospor poli%i$( slo"od pojdin$a.Od&ovor+ To s moz os%vari%i (roz
mduzavisnos% %rzisn (onomij i poli%i$( dmo(ra$ij.Srdis% (onoms(o& i poli%i$(o& sus%ava $in
individualnos%#slo"oda iz"ora i (on(urn$ija#a %rzis% na naj"olji na$in moz djlova%i (a os%varnju
"la&os%anja i ravnopravnos%i mdu ljudima.
KONSTITUCIONALNA POLITIKA EKONOMIJA
)javlja s @Oi* i <Oi* &odina.njzini prds%avni$i is%razuju na$in i m*anizm pu%m (oji* $ pov$a%i
-i(asnos% i %rzis%a i poli%i$(i* o"li(a r&ula$ij.
)&lavna pi%anja (ojima s "av
Torija javno& iz"ora
E(onomi(a vlasni$(i* prava
EKONOMIJA KAO ZNANOST; 1.CJELINA
Noins%i%u$ionalna (onoms(a %orija
Nova (onms(a povijs%
E(onoms(a analiza prava
.oli%olo3(a %orija dmo(ra$ij
JAMES BUC#ANAN)razvija %oriju javno& iz"ora u (ojoj ujdinjuj %oriju %rzisn razmjn i %oriju
-un($ioniranja poli%i$(i* %rzis%a.
)na pi%anj imaju li poli%i$( i (onoms( ins%i%u$ij u%j$aja na drus%vni razvi%a(#ins%i%u$ionalna
(.%orija j po(usala da%i od&ovor.Ins%i%u$ij s d-iniraju (ao us%anov#ali i pravila % imaju zna$ajan
u%j$aj na razvoj (onomij.4rus%vni razvi%a( j slozn pojam (oji s sas%oji od (onoms(i*#poli%i$(i*
#so$io(ul%urni* i %*onols(i* ins%i%u$ijaQrazvi%(a.
)nj&ova j osnovna zamisao da izmdu poli%i( i %rzis%a pos%oji viso(i s%upanj analo&ij.
Is%o ona(o (a(o u %rzisnoj i&ri sudjluju po%rosa$i i poduz%ni$i#%a(o u pol i&ri sudjluju i &lasa$i i
poli%i$ari
Kao s%o poduz%ni$i nas%oj ma(simalizira%i pro-i%#%a(o i poli%i$ari nas%oj ma(simalizira%i svoj
iz&ld da "udu iza"rani na iz"orima.
Za razli(u od %rzis%a #&dj su odlu( priva%n#u poli%i$i su (ol(%ivn
JO#N KENNET# !ALBRAIT# s pro%ivi ras%u u%j$aja poli%i$(i* ins%i%u$ija na drus%vni* razvi%a( i
u%j$aj drzav i prdlaz poli%i$(i nadzor i dmo(ra%s(u (on%rolu poli%i$( mo$i.
)Nj&ova %orija %vr%( s supros%avljala or%odo(snim %orijama+ Tvr%( su oli&opolis%i$(#au%onomn
ins%i%u$ij (oj %z pov$anju %rzisno& udjla!a n ma(simaliza$iji pro-i%a' % oduzimaju mo$ vlasni$ima.
)slavu pos%i&ao malom (njizom 554rus%vo o"ilja55 1E;<.&odin. u (ojoj s supros%avlja uvriznim
(onoms(im %orijama i (ri%izira suvrni%% amri$(o& po%rosa$a.
$ %&'%(') *+,) -./%01)2+3.;
Nepo0re+na <+-re2tna +e:o2ra7-.a')poCiva na idji da s pravdna vladavina moz os%vari%i
samo a(o odlu( donos zajdni$(i svi &radani na (oj s on odnos
Po0re+na<part-7-pat-/na=pre+0ta/n-82a> +e:o2ra7-.a 1volja naroda da s izrazava op$im
iz"orima or&aniziranim u rdovnim vrmns(im razma$ima na (ojima s "iraju prds%avni$i za
za(onodavn#a pon(ad i za izvrsn poli%i$( -un($ij.Izmdu dvaju op$i* iz"ora #iza"rani
prds%avni$i donos odlu( i vladaju u im naroda#u s(ladu sa za(onom i na osnovi manda%a (oji
su im &radani dali na iz"orima
KOLEKTIVNO ODLUCIVANJE)(ol(%ivn odlu( u domo(ra%s(om poli%i$(om sus%avu mo&u s
donij%i na razli$i% na$in+
Jdno&lasno)%o "i "io idalan o"li( odlu$ivanja#"z prisil $iji j is*od .ar%o po"osljanj
.ravilo vIin)odlu(a j donsna a(o pri*va%i najmanj ;OR S1 "ira$(o& %ijla.N jam$i .ar%o
po"osanj.
.ravilo (vali-i$iran v$in)odlu(a j donsna a(o j pri*va%i 6QB ili vis "ira$(o& %ijla
)&lasa$(i parado(s s javlja (ada nijdan od prdlozni* pro&rama n moz do"i%i po%r"nu v$inu; u
s(ladu s %im K.ArroT -ormulira TEO,EM prma (ojm ni(a(vo pravilo v$ins(o& &lasovanja n jam$i
djlo%vornos%#pos%ovanj pojdina$ni* in%rsa i novisnos% o dnvnom rdu.
PROBLEM JAVNO! IZBORA
)(ol(%ivan iz"or zadovoljava zajdni$(i* in%rsa j pro%urj$an; ili o&rani$ava slo"odu $ovj(a ili pa( n
omo&u$ava pos%izanj zajdni$(i* drus. in%rsa#%a pro%urj$ja o"jasnjavaju B pro"lma javno& iz"ora+
Tra&dija zajdniC(o&
4ilma za%vorni(a
.ro"lm &o%ovana
)pro"lmi s mo&u rjsi%i na 6 na$ina+ %rzisnom prisilom i drzavnom prisilom; rzul%a% mo&u "i%i dvij
(rajnos%i+ po%puna %rzisna priva%iza$ija ili poli%i$(a di(%a%ura.
EKONOMIJA KAO ZNANOST; 1.CJELINA
ODNOS EKONOMIJE I POLITICKE EKONOMIJE
)rij$ (onomija po%i$ iz an%i( &dj j ozna$avala za(on o upravljanju (u$nim &ospodars%vom.
/ po$$ima j "ila povzana s %olo&ijom i -ilozo-ijom!Aris%o%l#.la%on#sv Au&us%in#sv.Toma A(vins(i'
)rij$ 55$onomis%s55 prvi pu% (oris% -ran$us(i* -izio(ra%i 1@>Oi* #a u %om s%olj$u Can%illon i Smi%*
zapo$inju s prvim rasporavma o %oj %mi.
)pod u%j$ajm Al-rda Mars*alla %rmini (ao na$ionalna (onomija#(onomi(a pos%aju sinonimi za op$
(onoms(o u$nj
)%( s pojavom %rzisno& sus%ava#s (ojim s razmjnjuju do"ra i odrzava i ops(r"ljuj $i%avo
drus%vo#(oonomija s po$inj razvija%i (ao znanos%)do"a prijlaza iz -udalno& u (api%alis%i$(i sus%av!1>)
1<.s% u Eu'. Za$%ni( (onomij (ao znanos%i j Adam Smi%*
POLITICKA EKONOMIJA)j dis$iplina (oja prou$ava povzanos% poli%i$(i* i (onoms(i* ins%i%u$ija u
povijsnom razvi%(u ljuds(o& drus%va.
.oli%iC(a (onomija j znanos% (oja u prvom rdu zli o%(ri%i razli$i% na$in povzanos%i (onoms(i* i
poli%i$(i* ins%i%u$ija u nji*ovom povijsnom razvoju i mijnjanju; a s %im u s(ladu #prdm% (onoms(o)
poli%i$( %orij js% is%razivanj i prou$avanj povijsno& razvi%(a rla%ivno $jlovi%i* sus%ava
(onoms(o)poli%i$(i* %orija.
E(onoms(o)poli%i$(a %orija j (onoms(a znans%vna dis$iplina.
Flavna pi%anja su+
Ka(o#(oli(o i s (ojim proizvodnim $im"ni$ima ljudi proizvod#raspodjljuju#razmjnju i %ros da "i pri
%om "ila osi&urana s%a"ilnos% i ravno%za (onosm(o& sus%ava.
)raspodjla (onoms( mo$i!nov$a' u odrdnom j odnosu s raspodjlom poli%i$( mo$i!vlas%i'
)ZNACAJKE POLITI)KE EKONOMIJE;
In%rdis$ipliniranos% 1uz (onoms(u i poli%i$(u znanos% o"u*va$a i dru& drus%vn i
*umanis%i$( znanos%i+so$ijlo&iju#pravo#psi*olo&ija#-ilozo-ija..
Sus%avnos%)prou$ava drus%vni sus%av#drus%vnu o(olinu i na$in ponasanja ljudi
.ovijsnos%)prou$ava drus%vn odnos (roz nji*ov povijsni razvoj i mijnjanj
Norma%ivnos%)izri$ vrijdnosn sudov i pos%avlja norm vzan uz odnos %riju &lavni* s-ra
drus%vno& zivo%a+ (onomij#$ivilno& drus%va i poli%i(.
Kri%i$nos%)sva(i drus%vni o"li( poli%i$(a (onomija sma%ra nsavrsnim i podloznim s%alnom
(ri%i$(om propi%ivanju
O%vornos%)zadir na podru$ja "rojni* dru&i* znanos%i i %orijs(i* spoznaja.

Вам также может понравиться