Uracunljivost

Krivicna odgovornost je skup psihickih svojstava ucinioca, skiup psihickih odnosa ucinioca prema KD usljed kojih mu
se to djelo moze staviti na teret.
1. Neuracunljivost
2. Bitno smanjena uracunljivost (Actiones liberae in causa radnje slobodne u odluci, a ne u izvrsenju samo
skrivljene neuracunljivost.
1. Metod
-mjesoviti
-bioloski
-psiholoski
Neuracunljivost
*Psiholoski
-skljucena sposobnost da shvati znacaj svog djela
-skljucena mogucnost da upravlja svojim postupcima
*Bioloski
-!ripremeni ili trajna dusevna bolest ili
-!rivremeni dusevni poremecaj ili
-zaostali dusevni razvoj
*KP dejstvo
-"ije krivicno odgovoran
Bitno smanjena uracunljivost (#$%&
*Psiholoski
-$posobnost da shvati znacaj svog djela
-'ogucnost da upravlja svojim postupcima je bitno smanjena
*Bioloski
-!ripremeni ili trajna dusevna bolest ili
-!rivremeni dusevni poremecaj ili
-zaostali dusevni razvoj
*KP dejstvo
Krivicno je odgovoran ali se moze blaze kazniti
A!"
(!siholoski
-$posobnost da shvati znacaj svog djela i
-'ogucnost da upravlja svojim postupcima !#K$U"U$% #%
*Bioloski
Alkohol, droga, drugi nacin
*KP &ejstvo
Krivicno je odgovoran
-#posobnost da shvati 'nacaj svo( djela)
drustveni znacaj
stvarni znacaj
pravni znacaj
Uracunljivost * za postojanje neuracunljivosti potrebno je da kumulativno postoji bar jedna bioloska i jedna psiholoska
komponenta tj. )edan od oblika dusevnog oboljenja i jedna dusevna smetnja.
-Kasnije promjene u stanju uracunljivosti nisu relevantne'a krivicnu od(ovornost, ali to ima odredjeni procesno-
pravni znacaj, pa se npr* u slucaju da je takav ucinilac obolio od kakvog dusevnog oboljenja u toku krivicnog postupka,
sud ce rjesenjem prekinuti krivicni postupak, odnosno sud ce nakon psihijatrijskog vjestacenja rjesenjem prekinuti
postupak, optuzenog uputiti organu nadleznog za pitanja socijalnog staranja. !ostupak ce biti nastavljen ako se ili kada
se zdrastveno stanje optuzenog poboljsa u toj mjeri da moze da ucestvuje u postupku. Ako bi mu medjuvremenu
nastupila zastarjelost krivicnog gonjenja, sud ce tada donijeti presudu kojom se optuzba odbija.
Neuracunljivost se uvijek utvrduje u odnosu na konkretna krivicna djela, jer kod odredjenog lica moze postojati
uracunljivost u odnosu na jedna djela, ali ne mora i u odnosu na druga, npr. )edno lice nedovoljne dusevne razvijenosti
moze biti svjesno znacaja krivicnog djela ubistva, a istovremeno da ne bude svjesno znacaja neprijavljivanja krivicnog
djela ili krivicnog djela nepruzanja pomoci Parcijalna neuracunljivost
"ase krivicnog zakonodastvo zasnovano je posve na nacelu vinosti ili krivice. "ase krivicno zakonodavstvo je u
odnosu prema neuracunljivim licima napustilo klasicnu koncepciju, prema kojoj su ovakvi ucionioci, iako neuracunljivi
i bez krivice ostajali u krivicnom pravu i prema njima su primjenjivane prinudne mjere medicinskog karaktera.
Uracunljivost je svojstvo normalnog i dusevnog zdravog covjeka da ispravno rasudjuje odnosno da shvati znacenje
odredjenog djela, da se u skladu s tim ponasa, sto ga cini podobnim da bude krivicno odgovoran za ucinjeno krivicnog
djelo.
+a krivicu, vinovnost ucionioca nuzno je da je on bio uracunljiv u vrijeme izvrsenja djela, tj. Da je u tom momentu bio
sposoban za rasudjivanje i odlucivanje.
Be' uracunljivost be' sposobnosti 'a vinost ili krivnju nema krividne od(ovornosti, dakle da bi postojala krivica i
da bi ucionilac mogao biti kaznjen mora u svakom konkretnom slucaju biti van svake sumnje da je bio uracunljiv.
Pojam uracunljivosti i njeno 'akonsko oredjenje.
%cinilac koji je u vrijeme izvrsenja KD bio u stanju neuracunljivosti nije kriv, odnosno nije krivicno odgovoran.
"euracunljivost je negacija krivcne odgovornosti, jer neuracunljivo lice ne posjeduje sposobnost za krivicu za
vinovnost.
!itanje neuracunljivosti relevantno je samo u odnosu na ucioniocevo psihicko stanje u vrijeme izvrsenja krivicnog djela,
sa izuzetkom koji se odnosi na (samo& skrivljene neuracunljivosti.
Utvrdjivanje neuracunljivosti
*- metoda 'a utvrdjivanje neuracunljivosti.
1. Bioloski
.. Psiholoski
-. Biolosko-psiholoski /mjesoviti0
-!rema bioloskom metodu neuracunljivosti se odreduje na osnovu abnomalnih dusevnih stanja koja su postojala kod
ucionioca u vrijeme izvrsenja KD.
-!rema psiholoskom metodu pri njenom utvrdjivanju potrebno je samo ispitali da li je na strani ucionioca postojala
mogucnost shvatanja znacaja svog djela i da li je mogao upravljati svojim postupcima, vladati svojom voljom.
-%tvrdjuje se na osnovu nenormalnog obavljanja psihickih +unkcija.
-Mjesoviti ili biolosko-psiholoski metod pri utvrdjivanju neuracunljivosti koristi i bioloske i psiholoske osnove
neuracunljivosti.
!ravo se utvrdjuje postojanjem jednog od navedenih bioloskih stanja, a nakon toga se vrsio ocjena uticaja toga stanja na
mogucnost rasudjivanja ili odlucivanja.
1vaj metod je vladajuci u savremenom krivicno(m pravu i 'akonodavstvu koje koristi nase 'akovstvo.
,a postojanje neuracunljivosti potrebna je kumulativno ostvarenje najmanje po jednog bioloskog i psiholoskog osnova
sto zunaci da je zbog jednog od nenormalnih psihickih stanja ucionilac nije mogao shvatiti znacaj svog djela ili
upravljati svojim postupcima, zuzetno moguce je da na strani ucinioca postojala mogucnost za rasudjivanje, ali ne i
odlucivanje.
a0 Bioloski osnov neuracunljivosti
$avlja se u tri oblika
1. dusevna bolest
.. privremena dusevna poremecenost
-. 'aostali dusevni ra'voj.
Dusevne bolesti ili psihioze predstavljaju takve bolesti kod kojih postoje ozbiljni poremecaji intelektualne i
volunteristicke odnosno emocionalne strane licnosti covjeka.
-!irvremene drusevne poremecnoesti obuhvataju teze poremecaje vecine psihickih +unkcija koje su privremene i
prolaze i traju toliko koliko djeluju njihovi izazivaci.
-,aostali dusevni razvoj (aligo+enija, maloumnost, slaboumnost& je takav vid dusevne poremecenosti koju karaterise
intelektualna ili psihicka nerazvijenost.
b& Psiholoski osnov neuracunljivosti
-intelektualna komponenta neuracunljivosti (mogucnost ucionioca da shvati znacaj konkretnog djela&
-volunteristicka komponenta neuracunljivosti (mogucnost upravljanja postupcima&
(!siholoski osnov neuracunljivosti moze se mani+estovati u obliku nemogucnosti shvatanja znacaja svog djela
nedostatak sposobnosti rasudjivanja * ili u obliku nemogucnosti vladanja svojom voljom ili upravljanja svojim
postupcima nedostatak sposobnosti odlucivanja
Nedostatak shvatanja 'nacaja djela postoji kada ucinilac nije bio sposoban da ipsravno ocjeni i shvati svoje postupke
nemo(ucnost upravljanja svojim postupcima znaci da ucinilac u vrijeme cinjenja krivicnog djela nema sposobnosti
vladanja svojim postupcima u skladu sa shvatanjem znacaja svog djela, ucinilac u tom trenutku nije imao mogucnost da
vlada sobom, svojom voljom njegovo postupanje nije bilo u njegovoj moci
Bitno smanjena uracunljivost
-ovdje se radi o nedovoljno dusevno razvijenim licima, psihopatama, licima sa poremecajima u nagonima, licima sa
laksom epilepsijom, neuroticnim licima.
#itno smanjena uracunljivost je rezultat novijih shvatanja prema kojima se izmedju potpune uracunljivosti i
neuracunljivosti nalaze odredjena prelazna stanja u kojima mogu da postoje bitno razliciti stepeni intelektualnih i
volontaristkickih sposobnosti.
-ime su obuhvaceni slucajevi psihickih poremecenosti koje se ne javljaju u mjeri koja se zahtjeva za neuracunljivost ali
takva lica nisu sasvim normalna da bi se mogla tretirati kaoo uracunljiva.
-,a razliku od neuracunljivosti koja moze postojati ili nepostojati, uracunljivost se moze mani+estovati u razlicitoj
mjeri.
-#itno smanjena uracunljivost je uracunljivost pa stoga ne predstavlja neka prijelazna stanja izmedju uracunljivosti i
neuracunljivosti, ona je samo jedna varijanta uracunljivosti sa manjenim intelektualnim i voljnim mogucnostima koje
dovode do smanjenja ucionioceve krivice.
1snovna ra'lika i'medju neuracunljivosti i bitno smanjena uracunljivost sastoji se u intenzitetu poremecenosti
psihickih +unkcija, kod neuracunljivosti one su potpuno iskljucene, a ovdje one postoje ali usljed postojecih
abnormalnih stanja bitno smanjene.
-,akon bitno smanjenu uracunljivost tretira kao +akultativni osnov za ublazavanje kazne iz cega se zakljucuje da takvo
stanje ucionica ne iskljucuje njegovu krivicnu odgovornost, takav ucinilac moze da postupa kako umisljajno tako i
nehatno. .vim licima uz kaznu mogu se izreci imjere sigurnosti.
#krivljena neuracunljivost (Actiones libere in causa&
-.buhvata one situacije u kojima je ucinilac u vrijeme izvrsenja krivicnog djela bio u neracunljivom stanju u koje se
sam doveo upotrebom alkohola, droga ili na neki drugi nacin, pri cemu je prije dovodjenja u takvo stanje djelo biolo
obuhvaceno njegovim umiljasljajem ili je u odnosu prema izvrsenom djelu kod njega postojao nehat, a zakon za takvo
djelo predvidja krivicnu odgovornost za nehat.
K, #i/ izricito navodi da je ucinilac koji je pod navedenim okolnostima izvrsio krivicno djelo krivicno odgovoran.
-.vo stanoviste se zasniva na tome da je ucinilac ibo u uracunljivom stanju kada se odlucio na izvrsenje svog djela,
odnosno kada je bio svjestan i mogao biti svjestan da u takvom stanju moze uciniti takvo djelo.
Momenat u kojem se ocjenjuje ucinioceva uracunljivost ovdje se pomjera na vrijeme predu'imanja prethodnih
radnji kojima se dovodio u stanje neuracunljivosti.
Da bi osoba koja je neuracunljiva zbog teskog pijanog stanja oglasila krivom zbog krivicnog djela pokusaja ubistva,
mora joj se dokazati umisljaj na ubistvo prije nego se dovela u neuracunljivo stanje.
nstitu acta liberae in causa u praksi se primjenjuje najcesce kod KD protiv zivota i tijela, protiv opste sigurnosti ljudi i
imovine, zatim kod nekih imovinskih i saobracajnih delikata.
Krivnja
&va osnovna oblika krivnje)
1. Umisljaj
.. Nehat
Krivnja0
(Umisljaj
1. &irektni umisljaj
.. %ventualni umisljaj
(Nehat
1. #vjesni nehat
.. Nesvjesni nehat
-Nehat * bla'i oblik krivnje
1& ,akon izuzetno predvidja odgovornost za nehat
2& "ehat utice da stepen odgovornosti ili krivice bude manji, a to sud mora uzeti u obzir prilikom odmjeravanja
kazne pa u okviru granica propisane kazne odmjeriti manju kaznu.
*#tanko, 2rank-ova 2ormula koristi se za razgranicenje eventualnog umisljaja i svjesnog nehata.
!rema +rankovoj +ormuli smatra se da je ucinilac pristao na nastupanje zabranjene posljedice onda kada se moze utvrditi
da se on ne bi uzdrzao od poduzimanja radnje cak i da je posljedicu predvidio kao izvjesnu odnosno stvarnu.
" D%#. !2. 23. u sumnji u korist ucionioca
&opunski elementi svjesno( nehata
objektivni3okolnosti
subjektivni3licna svojstva
*+a slucaj se u krivicnom pravu ne od(ovara.
U cemu se ra'likuje eventualni umisljaj i nesvjesni nehat4
(% elementu svjesti.
%misljaj je oblik krivice koji predstavlja opsti okvir odgovornosti, dok je nehat izuzetan, on je krajnja granica krivicne
odgovnorosti, nakon njega je slucaj, sto je van okvira krivice, odgovornost za to je u svakom slucaju potrebno utvrditi
da li je dato djelo ucinjeno umisljajno ili nehatno.
Krivnja-vinost
.blici krivnje*
1& Umisljaj tezi oblik krivice
-direktni
-eventualni
.0 Nehat * laksi oblik krivice
-svjesni
-nesvjesni
1&Umisljaj
svjesno i voljno izvrsenje KD
za umisljajna djela koja su teza redovno se kaznjava i za njih je istovremeno prepdvidjena teza kazna
podrazumjeva da je na strani ucinioca krivino djelo u vrijeme izvrsenja krividnog djela postojala svijest o djelu
i volja koja je bila usmjerena na njegovo icnjenje ili saglasavanje sa tim.
Konkretna svijest i volja ucionica u izvrsenju djela moze da se razlikuje po nacinu i vremenu +ormiranja,
stepenu odredjenosti.
2azliciti sadrzaji umisljaja relevantni su kod ocjene ucionioceve krivice, a time, kod izbora i odmjeravanja
kazne.
%misljaj je osnovni i redovni oblik krivice jer se za umisljajno izvrsenje krividnih djela odgovara kod svih
krivicnih djela, dok nehatna odgovornost postoji samo izuzetno, u slucajevima u kojima je to izricito
propisano.
,a umisljajno izvrsenje KD uvijek se propisuje teza kazna od one koja je propisana za nehatno izvrsenje istog
KD
&irektni umisljaj
direktni umisljaj se sastoji u svijesti i htjenju ostvarenja odredjenog KD ili prema zakonskoj de+iniciji
Ucinilac postupa s direktnim umisljajem kada je bio svjestan svo( djela, htio nje(ovo ucinjenje5.
$adrzaji direktnog umisljaja u svim njegovim varijantama cine dva elementa*
-intelektualni
-volunteristicki tj. $vijest i volja
psiholoski sadrzaj direktnog usmiljaja*
-6olja predstavlja svijest , predstavu o datom dijelu u svim njegovim elementima, svim zakonskim obiljezjima tog
djela, svim okolnostima date cinjenicne situacije koje cine to djelo, na osnovu kojih ce ono biti krivicnopravno
vrednovana, kvali+ikovana.
-#vijest o djelu predstavlja osnovu voljnog ostvarenja KD, ona je nuzna pretpostavka za uciniocevo voljno postupanje,
za voljno izvrsenje KD nuzna je jasna predstava o svim njegovim zakonskim obiljezjima, onako kako su ona istaknuta u
njegovom zakonskom odredjenju.
-#vijest o djelu podrazumjeva da ucinilac u momentu izvrsenja krivicnog djle a ima ispravnu predstavu o djelu kojeg
cini. $vijest o djelu prvenestveno podrazumjeva svijest o radnji, jer je radnja izvrsenja osnovni i neizostavni elemenat
svakog KD.
Ako zakonsko bice KD obuhvata i posljedicu (materijalni delikt& ucinilac treba biti svjestan kako posljedicu tako i
uzrocne veze izmedju ranje i posljedice.
#vijest o djelu treba da postoji u vrijeme njegovog ucinjenja
Podvodjenje pod 'akonski opis * supsumpcija
&irektni umisljaj prvo( stepena
-ucionioceva volja je upravljana na postizanje odredjenoe posljedice, kada ucinilac ide za tim da ostvari dato djelo.
&irektni umisljaj dru(o( stepena
-ucinilcu nije stalo do toga da posljedica nastupi, ali je svjestan da ce ona izvjesno nastupiti ukoliko on izvrsio
namjeravanu radnju.
6olja za ostvarenjem KD je druga komponenta koja ulazi u sadrzaj umisljaja i mani+estuje se kao htjenje izvrsenog
djela.
7tjelnje i'vrsenja djela moze postojati u raclitiim situacijama, ali se sve one uglavnom mogu svrstati u dvije osnovne.
1& %misljaj kao htjenje usmjereno prema odredjenom cilju
2& %misljaj kao htjenje (neizbjezne& uzgredne posljedice
/tjenje postoji i onda kada ucinilac cini djela koje mu sluzi kao sredstva za ostvarenje glavne posljedice, krajnjeg cilja
kojeg zeli da realizuje (npr. 4als+ikovanje isprava radi zaposlenja ili pronevjere, ubija da bi setkao imovinsku korist&
&aljnja posljedica ovdje se radio o posljedici koja uopste nije cilj ucioniocevog postupanja, ona je obuhvacena
njegovom voljom, on je i nju htio jer je ona neizbjezna u ostvarenju glavne posljedice cega je ucinilac bio svjestan
-voljnu komponentu kod direktnog umisljaja zakon odreduje kao htjenje.
*%ventualni umisljaj
%ventualni umisljaj postoji kada je ucinilac bio svjestan da 'bo( nje(ovo( cinjenja ili necinjenja mo'e nastupiti
'abranjena posljedica, ali je pristao na njeno nastupanje.
3ventualni umisljaj nikada ne postoji ako je nastupanje posljedice izvjesno, odnosno ucinilac nikad nije
siguran da ce posljedica nastupiti.
5oljnu komponentu kod eventualnog umisljaja zakon odreduje kao pristajanje volja u blazoj +ormi
intelektualna komponenta je data kao svijest o mogucnosti nastupanja zabranjene posljedice sto znaci da je
ovdje intenzitet svijesti manji jer time nisu obuhvacene situacije u kojima je nastupanje posljedice izvjesno.
zmedju eventualnog umisljaja i svjesnog nehata nema ra'like u elementu svijesti
8rankova 2ormula koristi se za razgranicavanje eventualnog umisljaja i svjesnog nehata.
Posebni oblici umisljaja
prethodni i naknadni umisljaj postaje odnosno nastaju prije ili nakon izvrsenja djela pa su stoga irelevatni,
obzirom da usmisljaj mora postojati u momentu izvrsenja KD osim kod samoskrivljene neuracunljivosti
predomisljaj postoji kada je ucinilac o izvrsenju KD razmisljao duze vrijeme.
Momentalni umisljaj je nastao bez prethogno razmisljanja, gotovo istovremeno stvorena odluka njegovom
razvrsenju
neodredjeni predstavljaju pojavne oblike umisljaja kojima se izrazavaju razliciti stepeni predsave ucionioca u
odnosu na KD i tok nastupanja posljedice.
.psti umisljaj on postoji kada ucinilac ima pogresnu predstavu o kazualnom toku odnosno toku odvijanja
same radnje
*Nehat
#tvarna 'abluda
,abluda postojanje pogresne predstave o necemu
(6rste
a0 1tklonjiva 3 #+ 9 NN3
b0 Neotklonjiva 3#+9#U"A$3
c0#tvarna 'abluda u u'em smislu
d0stvarna 'abluda u sirem smislu /svjestan svih elemenata bica kd0
c0stvarna 'abluda u u'em smislu postoji onda kada ucinilac u vrijeme izvrsenja KD nije bio svjestan nekog njegovog
zakonom odredjenog obiljezja, elementi bica K&
d&stvarna 'abluda u sirem smislu postoji onda kada je ucinilac u vrijeme ucinjenja KD bio svjestan svih el. #ica KD,
ali je pogresno smatrao da postoje okolnosti koje bi da stvarno postoje, djelo bi bilo dozvoljeno. 1kolnosti van bica
K&
b0Neotklonjiva stvarna 'abluda skljucuje i umisljaj i nehat, za neotklonjivu stvarnu zabludu nikad se ne odgovara.
-ucinilac se nalazi u neotklonjivoj stvarnoj zabludi, a prema okolnostima ili licnim svojstvima nije bio duzan ili nije
mogao biti svjestan . Nije bio du'an ili nije mo(ao
a&1tklonjiva stvarna 'abluda * stvarna zabluda usljed nesvjesnog nehata. Bio du'an 3 Mo(ao
-Pravna 'abluda ucinilac nije znao da to sto radi je zabranjena
+akultativni osnov za blaze kaznjavanje ili oslobadjanje od kazne.
#aucesnistvo
*U sirem smislu)
sai'vrsioci
podstrekaci
poma(aci
*U u'em smislu)
podstrekaci
poma(aci
1dluka /podstrekavanje0 : ;adnja /poma(anje, pripremanje0 : Posljedica /sai'vrsioci0
*Podstrekavanje
$vjestan mogucnosti zabranjene posljedice i on na nju pristaje
podstrekavanje moze biti samo umisljajno i odgovara u granicama svog umisljaja
podstrekac od(ovara u granicama svog umisljaja
!odstrekac se ka'njava kao da je sam ucionio djelo
Pokusaj4
Neuspjelo podstrekavanje kao za pokusaj kaznjava se
Poma(anje /clan -1. K+B!70
-pomaganje je moguce izvrsiti samo umisajem.
-poma(ac od(ovara u (ranicama svo( umisljaja
*Kako se ka'njava poma(ac4
-Ka'njava se kao da je i sam djelo ucinio a mo'e i bla'e
-Poma(anje mo'e biti neuspjelo i neka'nava se
-4izicko i psihicko pomaganje
-!omaganje je moguce i nakon izvrsenja KD
Pomoc uioniocu nakon ucinjeno( K& / clan -<= K+8B!70
#aucenitelji * sai'vrsioci
.dgovaraju kako u granicama svog umisljaja tako i u granicama svog nehata.
*Uslovi
1bjektivni * dvije ili vise osoba da sudjeluje u radnji izvrsenja ili poduzimana sto drugo cime se na odlucujuci nacin
doprinosi ucinjenju KD.
#ubjektivni- sauciniteljstvo, saucinitelji moraju svjesno djelovati zajedno
Nu'no saucenistvo)
1& Konver(entno K& radnja usmjerena istom cilju oruzani napad
2& &iver(entna K& radnje, interesi strana u sukobu sudjelovanje u tuci
6& K& susretanja radnje su jedna nasuprot drugoj primanje i davanje mita
6lastorucna krivicna djela kod njih saucesnistvo nije moguce davanje laznog iskaza
6lastita K& mogu izvrsiti osobe samo sa vlastititm svojstvima primanje mita sluzbenika u institucijama #i/
Kako se ka'njava4
Kao da je sam ucinio djelo7
AK"%#1;N% >%1;!$% (,A5$"3&
.govornost saucesnika, kada saucesnici odgovaraju i kako.
1. !M!>!;ANA >%1;!$A o odgovornosti sauceniska da bi saucesnici odgovarali KD mora biti izvrseno8 ili
pokusano
.va teorija je prihvacena u nasem zakonodavstvu
"eupsjelo podstrekavanje
2. %K#>;%MNA >%1;!$A kd izvrseno ili pokusano 9 ucinilac krivicno odgovoran
6. 7!P%;%#K>;%MNA >%1;!$A
KD mora biti izvrseno ili pokusano 9 ucinilac krivicnog odgovoran 9 licna svojstva odnosi ili okolnosti prenose se
svojstva sa ucinoca na saucesnike.