X-X1: Etiologijska os = ZATO? 1Forenzina bioantropolgija (Kriminalna biologija) 2Forenzika psihologija 3Sociologija (delinkventnog ponaanja) Y-Y1: Fenomenologijska os = TA? 1Kriminoloka fenomenologija djela 2Kriminoloka fenomenologija uinioca Z-Z1: Represivno preventivna os = KAKO? 1Medicinska kriminalistika aTanatologijac) Traumatologija bSexologijad) Toxikologija 2Kriminalistika a) Taktika:- uviaj - zasjeda i blokada- - racija - pregled i pretres... b) Tehnika:- traseologija (ekspertize)- daktiloskopija - grafologija - balistika c) Metodike istraivanja:- ekolokog kriminaliteta -imovinskog kriminalitetae - kriminaliteta zloupotreba droga - krvnih delikata - poara i eksplozija - saobraajnog kriminaliteta - seksualnih delikata -kompjuterskog kriminaliteta - koruptivnih delikata - organiziranog kriminaliteta - privrednog kriminaliteta -ratnih zloina - terorizma 3Aplikativna kriminologija (uklj.kriminalnu statistiku) 4Prognostika kriminaliteta 5Prevencija kriminaliteta 6Penologija 7.Viktimologija 8Krivino pravo 9.Krivino procesno pravo 10.Meunarodno krivino pravo 11.Psihopatologija KRIMINALNA POLITIKA (POLITIKA SUPROTSTAVLJANJA KRIMINALITETU) Kriminologija i... Kriminalistika Krivino pravo Penologija Viktimologija Politika suprotstavljanja kriminalitetu
Odnos sa kriminalistikom nauka koja primjenjuje saznanja prirodnih i tehnikih disciplina u cilju otkrivanja i rasvjetljavanja krivinih djela i otkrivanja njihovih uinilaca... pojavni oblici faktori koji izazivaju zoin reakcija Kriminologija Tipologija Endogeni i egzogeni faktori Djeovanje svih subjekata formalne i neformalne socijalne kontrole Kriminalistika Modus operandi, sredstva izvrenja, nain rasvjetljavanja djela Faktori koji ukazuju na motive Aktivnosti organa unutranjih posova (policije) Odnos sa krivinim pravom krivino pravo je sistem zakonskih pravnih propisa kojima se, u cilju zatite drutvenog i ekonomskog ureenja odreene drave, utvruju uslovi za primjenu kazni i drugih krivinih sankcija prema uiniocima krivinih djela predmet Pristup Kriminologija Ponaanja ovjeka zaprijeena sankcijama Predmet- kao relana pojava Krivino pravo Krivina djela i sankcije Predmet- normativna pojava Odnos sa penologijom nauka koja izuava funkcije krivinih sankcija, pravila njihovog izvrenja i metode upotrebljene za njihovu primjenu
Penologija: izvrenje kazni (i drugih sankcija) ima za cilj da otkloni neke od faktora koji dovode do zloina;
Kriminologija: prouava uticaj primjene krivinih sankcija na suzbijanje kriminaliteta i preispitivanje ciljeva kanjavanja i naina na koji je pravno ureeno izvrenje sankcija. Odnos sa viktimologijom nauka koja se bavi rtvama krivinih djela, odnosno drutvenom interakcijom izmeu izvrioca i rtve krivinog djela (ue shvatanje), odnosno svim rtvama (ire shvatanje)
Kriminologija - trodimenzionalni koncept kriminalnog fenomena: etioloka, fenomenooka i viktimoloka disciplina Viktimologija - prouava doivljaje djela (krivinih odnosno protivpravnih) od strane oteenih Odnos sa politikom suprotstavljanja (suzbijanja) kriminaliteta kao vjetina ona je praktina, planska djelatnost kojom se organizuje djelovanje drutvenih subjekata usmjereno na suzbijanje (suprotstavljanje=prevencija+represija) zloina i kriminaliteta, a kao nauna discipina, kritiki prouava tu djelatnost u cilju optimizacije kontrole ovih pojava Kriminologija - ontoloka disciplina/ bavi se prouavanjem onoga to jeste a ne onoga to bi trebalo da bude PSK - aksioloka discipina/ poiva na vrijednosnim sudovima, tei da razvrstava i realizuje vrijednosti Odnos sa politikom suprotstavljanja (suzbijanja) kriminaliteta Kriminologija -tradicionalno shvatanje: etiologija + fenomenologija -savremeno shvatanje: tradicionalno shvatanje + prouavanje socijalne reakcije na kriminalitet, ili # izuava: - efekte koje pojedini oblici drutvene reakcije na delikt imaju na prestupnika; - traenje naina da se kontrola ovih pojava jo znaajnije zasnuje na nauci i objektivnom; - analizira uinke koje razliiti vidovi reakcije imaju na one koji su im podvrgnuti
Literatura: Kriminologija, Ignjatovi, ., Beograd, 2005., (str. 56-64) Kriminologija, Mlaenovi, R., Sarajevo, 1982., (str. 16- 19 i 24-27); Kriminologija, Singer, M., Zagreb, 1994., (str. 28-29); Krivino pravo- opti dio, Srzenti, N., Staji, A., Lazarevi, Lj., Beograd, 1998., (str. 3-14); Kriminologija, Miutinovi, M., Beograd, 1988., (38-46).