PITANJA I ODGOVORI ZA ISPIT IZ DIDAKTIKE

1. DIDAKTIKA, POJAM I ODREENJE

Didaktika je grana pedagogije koja se bavi teorijom odgojno-obrazovnog procesa.
Didaktika je grana pedagogije (pedagoka disciplina) koja prouava ope zakonitosti
obrazovanja.
Do Komenskog nastava je usmjerena iskljuivo na sadraj bez primjerene artikulacije.
akon Komenskog! do di"erencijacije pedagogije iz "ilozo"ije! usmjerenost na naine
pouavanja.
2. KOLE I SADRAJ NASTAVE PRIJE J. A. KOMENSKOG (ATENA, SPARTA,
RIM, SREDNJI VIJEK)
# poecima su nastavnici bili ugodni stariji ljudi.
$rve kole u %#&'(# )*++ god. pr. Kr. , shole- mjesta privlanog rada! neka pravila,
nastavnik ne smije poeti prije no sunce iza-e! a mora zavriti prije no sunce za-e.
.K#/0#(12.31 - stastanje mladi4 sa kulturom.
'5.$10!.D.31! K.1 , obrazovanje zavravalo kada nastavnik smatra da je prenio svo
svoje znanje.
10'1 kola je va6na i ne smije se prepustiti pojedincu! postajale dr6avne kole. #vode
4ijerar4iju, 7.elementarne! ). gramatike! 8. rektorske kole. 1ristotel - prva dobna
periodizacija.
(.&, iskljuivo dr6avne kole. 2'9:(. nadzirali kvalitetu rada kola. .D.;.D#1/.
nain rada(nastavnik radi sa jednim uenikom! dok ostali ekaju red). #z plae nastavnici
dobivali i darove. &1(K: <1=.3' K;.0./.31 , djelo >:brazovanje govornika? ,
metodike upute kako raditi sa uenicima! slobodniji pristup-va6no je ono za to djeca
pokazuju zanimanje(izrada slova od slonove kosti koja je djeci bila igraka).
%('D3. ;.3'K , K10'@'0%K' kole( u sklopu samostana! 6upa! katedrala) jo u A.st.
atava za laike, elementarno itanje i pisanje! nastava za sveenike opirna(individualan rad
temeljen na crkvenim sadr6ajima). %veenici bili nastavnici. %kriptoriji-irenje knjiga.
7B.st. #.;'(%.01% .1D'(0.1 (Dominikanci) vremenski i organizacijski najstarije
sveuilite u 'uropi(=ologna 7A+C.)
Do Komesnkog se matematika uila po 'uklidu! "izika po 1ristotelu! prirodopis po $liniju itd.
%ve se uilo iz knjiga, botanika bez ekskurzija! "izika bez pokusa! astronomija bez
promatranja zvijezda.
+
3. Jan Am! Km"n!#$ je veliki eki pedagog. $redstavnik je pedagogijskog realizma.
jegovo najznaajnije djelo je D;elika didaktikaD u kojoj se zala6e da se polazi uvijek od
lakeg ka te6em! od opeg ka slo6enijem. $rincip zornosti(oiglednosti) - zala6e se za
induktivnu metodu. 0reba uiti iz stvarnog 6ivota! ne iz knjiga. %enzualizam-osjetni nain
spoznavanja. 9ala6e se za izradu sveznajui4 enciklopedija. (azvio vanjsku organizaciju
nastave uvo-enjem razredno-predmetno-satnog sustava nastave sa "rontalnom nastavom.
$odjela nastave po kronolokoj dobi! izjednaio mentalnu i kronoloku dob,
+-E god. predkolsko obrazovanje
E-7) osnovnokolsko
7)-7A srednjokolsko
7A-)B visokokolsko
astavni sadr6aj se mijenja po razredima. # poetku sukcesivan raspored! kasnije simultani.
#veo kolsku godinu! nastavnu godinu! polugodita! nastavni mjesec! tjedan! sat. #veo
kolektivni sat- istovremeni rad sa vie uenika. 9ala6e se za izradu prirunika za nastavnike.
%vime time omoguio je ekspanziju kolstva.
%.&'a()an*"(+",-n-.-*a - !a!/a)n-." 0*ma)
- obrazovanje kao jedna od osnovni4 pedagoki4 kategorija i "unkcija obu4vaa u sebi znanje
i sposobnosti
- u redovnoj se nastavi za vrijeme redovnog kolovanja provodi najorganiziranije!
najsustavnije i najintenzivnije obrazovanje
%astavnice pojma, znanje i sposobnosti
1. (nan*" (+",-n-.-*a, !/20n*")- (nan*a ! &(-'m na #)a3-/"/2)
a) 913', , sustav ili logiki pregled injenica i generalizacija o objektivnoj stvarnosti koje
je ovjek usvojio i trajno zadr6ao u svojoj svijesti
% obzirom na kvalitetu razlikujemo vie stupnjeva znanja,
F znanje prisjeanja- najni6a kvaliteta! ovjek se samo sjea neki4 sadr6aja o objektivnoj
stvarnosti (neto su uili ali se ne sjeaju to)
F znanje prepoznavanja- identi"icira se pripadnost nekog sadr6aja ali i4 se ne zna objasniti
F znanje reprodukcije- reprodukcija nekog sadr6aja ali ga se ne s4vaa
F znanje operativnostiG operativno znanje- sadr6aj se zna i primjenjuje
7
F kreativnoGstvaralako znanje- na temelju steenog znanja ovjek stvara nova
%tjecanje znanja u didaktici se jo zove materijalna strana obrazovanja
4. SPOSO5NOSTI
%pososobnost je kvaliteta linosti koja je tako "ormirana da uspjeno obavlja neku djelatnost
(rad! aktivnost! "unkciju)
u ovom pojmu obu4vaene su 8 karakteristike,
- sposobnost je kvaliteta linosti (pripada samo ovjeku! ne niti mrtvoj materiji ni nekim
drugim biima)
- sposobnost se pokazuje u djelatnosti ovjeka
- sposobnost se odnosi na uspjenu ljudsku djelatnost
% obzirom na razliita podruja ljudske aktivnosti razlikujemo razliita podruja ljudske
sposobnosti,
7. senzorneGperceptivne sposobnosti- sposobnost osjetilnog do6ivljaja
). manualneG praktine sposobnosti- aktivni odnos ovjeka prema konkretnoj materiji i njenoj
trans"ormaciji
sposobnost izra6avanja- geste! mimika! govor! pjevanje! slikanje! crtanje! pisanje! itanje itd.
8. intelektualneGmentalne sposobnosti- drugi je naziv inteligencija
sposobnosti nisu unaprijed dobivene ro-enjem-one se razvijaju iako razvoj sposobnosti ovisi
o dispozicijama tj. naslje-enoj anatomsko-"iziolokoj strukturi ovjeka (unutranji "aktor) i o
vanjskoj sredini u kojoj ovjek 6ivi i radi (vanjski "aktor)
zadatak nastave je da posredstvom brojni4 i raznovrsni4 aktivnosti u mladoj generaciji
potpoma6e i unaprije-uje razvoj sposobnosti
6. 7IM5ENI8I NASTAVE
8 glavna imbenika,
a) nastavnik- kvali"icirani strunjak koji pouavanjem uenika organizira e"ikasan proces
obrazov pa i nastave u cjelini
b) uenik- stjecanja obrazovanja samostalnim uenjem ili uz pomo nastavnika
c) nastavni sadr6aj- sadr6i programa obrazovanja
:va 8 imbenika ine didaktiki trokut .
1ko neki imbenik nedostaje! to nije nastava.
9. Za+a.- na!/a)":
)
7. istra6iti! teorijski uobliiti te usustaviti temeljne didaktike "enomene! injenice!
odnose! procese i problemete utvrditi zakonitosti koje njima dominiraju
). utvrditi me4anizme aplikacije didaktiki4 spoznaja u odgojno-obrazovnu praksu radi
stalnog poboljavanja i teorije i prakse
8. pronala6enje konkretni4 rjeenja za pitanja prakse (primjena)
B. trajna revalorizacija teorijski4 i praktini4 postignua te revalorizacija uinkovitosti
pojedini4 implementirani4 teorijski4 i praktini4 modela
*. trajno uskla-ivanje teorijski4 i praktini4 postavki didaktike s dosezima drugi4
podruja znanosti i umjetnosti koje su joj po predmetu istra6ivanja srodne ili iji su
sadr6aji! otkria i izumi mogu implementirati i tako znatno unaprijediti odgojno-
obrazovnu teoriju i praksu.
;. Ma/"'-*a3n- (a+a.- na!/a)"::( +'"<"n*a,&*a!n-/- +-+a#/-=#- ma/"'-*a3-(am)
- materijalni zadatak nastave- odnosi na stjecanje znanja o objektivnoj stvarnosti koja se
prouava u nastavi pojedini4 predmeta
-didaktiki materijalizam, karakteristian za staru kolu do kraja 7H. st kad se smatralo da je
to vie znanja dobro dapae po6eljno
0jeralo se djecu da to vie memoriraju bespotrebne stvari- nastava je tada patila od tzv.
lekcionizma tj. zadavanja lekcije u koli! memoriranje lekcije doma i provjeravanja te iste
lekcije u koli. 0o je dovodilo do tzv. "ormalistikog znanja ! )uenici se takvim znanjem nisu
mogli koristiti u 6ivotu! imaju znanje na stupnju reprodukcije! i to i4 ini nesposobnima za
6ivot.
1>. ?2n#.-na3n- (a+a.- na!/a)"(+'"<"n*",&*a!n-/- +-+a#/-=#- ,2n#.-na3-(am)
-"unkcionalni zadatak nastave - odnosi se na razvijanje brojni4 i raznovrsni4 ljudski4
sposobnosti-senzorni4! praktini4! izra6ajni4! intelektualni4
-=itan za ostvarivanje operativnog znanja.
za to se zala6u predstavnici nove kole sa prijelaza 7H. na )+. st-6ele to vee razvijanje psi4o-
"iz. "unkcija (time se stvara didaktiki "unkcionalizamGdidaktiki "ormalizam)
problem je u tome da da bi uenici razvijali te "unkcije moraju imati neku pred4odno bazno
znanje
.z toga se zakljuuje da d.materijalizam pojam obrazovanja svodi na znanje! a d."ormalizam
na sposobnosti.
8
11. ODGOJNI ZADA8I NASTAVE
:D5:3. 91D101K 1%01;'- nastava mora davati i odre-ene odgojne vrijednosti
(moralne! estetske! "izike! radne) pa je po tome nastava odgojno-obrazovni proces .
12. VRSTE NASTAVE (! &(-'m na !/20an* @#3)an*a,!/20an* &)"(n!/-,0'A'am!#2
nam*"na - -()+"n*")
- kriteriji za vrste nastave (isprepliu se ti kriteriji! nastava je dijalektina),
a) %0#$13 IK:/:;131-osnovnoGsrednjoGvisokokolska nastava
b) %0#$13 :=;'9:%0. tj. dobrovoljnosti-obavezna! izborna! "akultativna
-izborna nastava-uvodi se radi prikladnije di"erencijacije u sadr6aju obrazovanja s obzirom na
interese uenika! u predlaganju izborni4 predmeta mogu sudjelovati i uenici! ova nastava ima
isti status ko redovna
- "akultativna nastava- nastava po principu dobrovoljnosti! nije obavezna (razlika naspram
izborne n.)
c) $(:5(1&%K1 1&3'1 . %.%0'& .9;:D'31-redovna! dopunska! dodatna!
produ6na! izvanredna
- redovna ili obvezna nastava-najea! redovno kolovanje u pojedinom stupnju kolovanja!
podjednako obavezna za sve polaznike! propisan program i vrijeme trajanja (to propisuje
prosvjetne vlasti)
- dopunska nastava- ide uz redovnu! za one uenike kojima ide te6e! takvu nastavu propisuje
nastavniko vijee! izvodi se izvan redovne nastave u koli
- produ6na nastava- varijanta dopunske! organizira se na kraju godine nakon redovnog
kolskog rada! organizira ju nastavniko vijee za one koji su pali iz neki4 predmeta! izvode
ju isti nastavnici kod koji4 su uenici pali! organizira se u osnovnoj koli jer je ona obavezna
- dodatna nastava- za uenike koji imaju potrebu i interese za proirivanjem znanja! zna biti
dosta raznovrsna prema programu i nainu rada! organizira se sa manjim ili veim grupama
bez obzira na razrednu pripadnost! liberalan oblik nastave od redovne! grupe dobijaju nazive
?mladi prirodnjaci! klub prijatelja antike!JK-interesne grupe! organizira ju nastavniko vijee!
a vode ju nastavnici ili specijalizirani strunjaci
13. SO8IJALNE ?ORMA8IJE B7ENIKA TJEKOM NASTAVNOG RADA
0o je jedan od vrsta nastave.
- "rontalna
B
- individualna
- u skupinama
- u parovima
- mjesto i nain izvo-enja
- astavne aktivnosti (uionike i izvanuionike)
- .zvannastavne aktivnosti
- .zvankolske aktivnosti
1%. NASTAVNI PLAN
- kolski dokument u kojem se u obliku tabele propisuju,
:D5:3:-:=(19:;1 $:D(#L31 (drutveno! jezino-umjetniko! prirodno-
matematiko! in"ormatiko! tjelesno-znanstveno)! tj. predmeti koji e se obuavati u
odre-enoj koli
('D:%/3'D :=#L1;131 0.@ $:D(#L31 tj. predmeta po razredima ili semestrima
03'D. =(:3 %10. za odre-eno podruje tj. nastavni
11. RASPORED PREMETA B NASTAVNOM PLANB
astavni predmeti u nastavnom planu raspore-eni su za vrijeme kolovanja po razredima. 0aj
poredak mo6e biti sukcesivni! simultani i nji4ova kombinacija.
%ukcesivni raspored predmeta znai da se za vrijeme kolovanja u odre-enoj koli nastavni
predmeti prouavaju postupno jedan za drugim! tj. sukcesivnim slijedom! po emu i naziv tom
rasporedu. ajprije se potpuno proui jedan predmet! nakon toga se prelazi na drugi! itd.
0akav raspored dominirao je otprilike do 7A.st. %ukcesivni raspored pedmeta ima neke
prednosti! ali i nedostatke. jegove su prednosti u tome to se u odre-enom vremenskom
razdoblju uenici koncentriranju samo na jedan predmet. 0ime se ujedno olakava i
organizaciju nastave. &e-utim! posve sukcesivni raspored ima znatno vie nedostataka,
7. uenici ue iroko podruje toga predmeta u odre-enom stupnju kolovanja to bi moglo
biti preteko za nji4ovu dob!
). svaka znanost je vezana za druge znanost upravo preko objektivne stvarnosti u kojima one
zajedno egzistiraju! pa zato ne mo6emo jednu znanost iskljuiti i prouiti je u potpunosti a da
se ne dotiemo drugi4 (npr. uiti "iziku bez znanja matematike)!
8. ujedno uenje jedne stvari u dugom vremenskom intervalu uzrokuje monotoniju .
%imultani raspored predmeta u nastavnom planu znai da se istodobno prouava vie
predmeta! pa se tim rasporedom ujedno otklanjaju nedostaci sukcesivnog raspore-ivanja! u
*
emu je njegova prednost. &e-utim! u doslovnom simultanom raspore-ivanju iskazuju se
tako-er neke slabije strane. aime! uenici ne mogu svojim mentalnim snagama u svojoj
svijesti istodobno obu4vatiti mnogo predmeta i podjednako se koncentrirati na nji4.
1ko ni jedan od ti4 dvaju naina nije idealan! rjeenje se mo6e nai jedino tako da se
spretnom kombinacijom jednog i drugog iskoriste nji4ove prednosti i prevladaju slabosti.
9ato je raspored predmeta u naim nastavnim planovima kombinacija sukcesivnog i
simultanog naina raspore-ivanja. Kombinacija ima linijsko-spiralni raspored.
14. NASTAVNI PROGRAM
astavni program jest kolski dokument kojim se propisuje opseg! dubina i redoslijed
nastavni4 sadr6aja. Drugim rijeima! nastavnim programom propisuju se konkretni sadr6aji
pojedinoga nastavnog predmeta! pa je nastavni program konkretizacija nastavnog plana. 9ato
postoji jedinstvo izme-u nastavnog plana i nastavnog programaM ne postoje jedno bez drugog.
Da bi se bolje razumjeli pojedini dijelovi nastavnog programa! treba poznavati posebnu
didaktiku terminologiju i pravilno je poimati! to je va6no prilikom izrade planova rada.
:vamo pripadaju pojmovi kao to su predmetno podruje! nastavna cjelina! nastavna tema i
nastavna jedinica.
$redmetno podruje- relativno zasebni dijelovi nastavnog programa istog predmeta
( npr. u matematici predmetna su podruja geometrija! aritmetika!J). :na se mogu obra-ivati
simultano! sukcesivno ili naizmjence.
astavna cjelina- cjelovitiji dijelovi nastavnog programa u kojima dominira odre-ena
sredinja tematika pro6eta nekom osnovnom idejom.
astavna tema- pojam koji je po sadr6ajnom odre-enju veoma nalik na nastavne cjeline
(azlike su s obzirom na opseg sadr6aja (cjelina je ira od teme! odnosno cjelina obu4vaa
kompleksniju tematiku). ije bitno odre-ivat granice izme-u cjeline i teme.
astavna jedinica- opseg nastavnog sadr6aja odmjeren za jedan nastavni sat ili dvostruki sat
(blok-sat)- sat traje B* min.
16. KBRIKBLBM
Kurikulum suvremenog odgoja! obrazovanja i kole je proces koji podrazumijeva znanstveno
zasnivanje cilja! zadataka! sadr6aja! plana i programa! organizaciju i te4nologiju provo-enja te
razliite oblike evaluacije uinaka.
E
19. D)a +m-nan/na #2'-#232m!#a #n."0/a
7. @#&1.%0.LK. K#(#K#/#& orijentiran na razvoj
). <#K2.:1/.%0.LK. K#(.K#/#& - orijentiran na proizvod (mjerljivo postignue)
1;. CBMANISTI7KI KBRBKBLBM D '-*"n/-'an na 'a()*
0e6i pedagoki otvorenom pristupu.
#smjeren je na uenika.
#enicima treba pru6iti mogunost da ue aktivno! partnerski! otkrivajui! projektno!
kreativno! u ozraju prijateljski4 odnosa.
;a6no je suradnitvo i prijateljstvo me-u uenicima te kolegijalnost me-u nastavnicima.
%vatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju viestruki4 inteligencija i treba mu dati priliku da
izraste u punini svoji4 potencijala.
2>. ?BNK8IONALISTI7KI KBRIKBLBM E '-*"n/-'an na 0'-()+ (m*"'3*-)
0!/-An2F"
$ragmatino poimanje kurikuluma
;ie je orijentiran na praksu i osposobljavanje.
# suglasju s naelima radne kole (DeNeO) poetkom )+. st. u 1merici.
:vaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma odr6ao se do danas u stajalitima koji od
kole oekuju samo praktini pozitivizam.
#mjesto kurikulumski4 okvira na koje se "leksibilno nadogra-uju neki sadr6aji ! ovdje se 6eli
sve unaprijed predvidjeti i vrsto odrediti.
21. T'- !/'2#/2'-'an" )'!/" #2'-#232ma
7. 9atvoreni
). :tvoreni
8. &jeoviti
22. Za/)'"n- #2'-#232m
:dgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa.
Detaljno razra-eni programski sadr6aji! gotovo programirani tijek nastave.
#potreba propisani4 nastavni4 sredstava i ud6benika.
#nutarnje vrednovanje, uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa.
%ve je "iksirano i pedagoki programirano.
C
ema vremena za spontane izazove ili neplanirane situacije.
e 4rabri se individualitet i samopouzdanje uenika.
#itelj nema veeg pro"esionalnog suverenita. (%veden je na dobra obrtnika.)
Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u jemakoj 7HC+-ti4 godina! pod utjecajem
postmoderni4 kretanja u znanosti.
23. O/)'"n- #2'-#232m
<leksibilna metodologija izrade
<leksibilan odabir sadr6aja i nain rada
$rednost se daje okvirnim uputama unutar koji4 se stvaralaki realizira izvedbeni program.
&aksimalno cijeni inicijativu uenika i uitelja.
:sobito je naglaena njegova socijalno-komunikativna komponenta.
;a6ni su me-usobni odnosi uenika-uitelja-roditelja.
2%. M*"@)-/- /-0 #2'-#232ma
%matra se danas modernom vrstom kurikuluma.
:n manje trpi propisanost.
$odnosi samo kurikulumske okvire u koje se i ugra-uju izvedbene jezgre.
ude se kurikulumske jezgre kao radne cjeline.
#itelju se preputa da slobodno odabere organizaciju i metode rada.
0o je prijelazni oblik s normiranog na 4umano-kreativni kurikulum suvremeng odgoja i kole.
21. Na.-na3n- #)-'n- #2'-#232m RC (+'"<"n*" 0*ma, 2!m*"'"n!/ 0'"ma
#m0"/"n.-*ama, na&'*-/" !n)na #m0"/"n.-*!#a 0+'2=*a)G
acionalni okvirni kurikulum temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice
kurikulumskoga sustava, vrijednosti! ciljevi! naela! sadr6aj i opi ciljevi odgojno-obrazovni4
podruja! vrjednovanje ueniki4 postignua te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja
nacionalnoga kurikuluma.
#%&3'(':%0 $('&1 K:&$'0'2.31&1-(azvoj nacionalnoga kurikuluma
usmjerena na uenike kompetencije predstavlja jedan od glavni4 smjerova kurikulumske
politike u europskim i drugim zemljama.'uropska #nija odredila je osam temeljni4
kompetencija za cjelo6ivotno obrazovanje. :brazovna politika (@ je pri4vatila iste temeljne
kompetencije.
7. K:&#.K12.31 1 &10'(.%K:& 3'9.K# odnosi se na osposobljenost za
A
pravilno i stvaralako usmeno i pisano izra6avanje i tumaenje koncepata! misli! osjeaja!
stavova i injenica te jezino me-udjelovanje u nizu razliiti4 drutveni4 i kulturni4 situacija,
obrazovanje! rad! slobodno vrijeme i svakodnevni 6ivotM ukljuuje tako-er razvoj svijesti o
utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i drutveno odgovoran nain.
). K:&#.K12.31&1 1 %0(1.& 3'9.2.&1 odnosi se na osposobljenost za
razumijevanje! usmeno i pisano izra6avanje i tumaenje koncepata! misli! osjeaja! stavova i
injenica na stranomu jeziku u nizu razliiti4 kulturni4 i drutveni4 situacija. 9naajna je
sastavnica ove kompetencije razvijanje vjetina me-ukulturnoga razumijevanja.
8. &10'&10.LK1 K:&$'0'2.31 . :%:;' K:&$'0'2.3' #
$(.(:D:%/:;/3# . 0'@:/:5.3. - odnosi se na osposobljenost uenika za razvijanje i
primjenu matematikoga miljenja u rjeavanju problema u nizu razliiti4 svakodnevni4
situacijaMprirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima
se objanjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zakljuivanja na temelju injenica.
B. D.5.01/1 K:&$'0'2.31 odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritiku
upotrebu in"ormacijsko-komunikacijske te4nologije za rad! u osobnomu 6ivotu i drutvenom
6ivotu.
*. #L.0. K1K: #L.0. obu4vaa osposobljenost za proces uenja i ustrajnost u uenju!
organiziranje vlastitoga uenja! ukljuujui uinkovito upravljanje vremenom i in"ormacijama
kako u samostalnomu uenju! tako i pri uenju u skupini.
E. %:2.31/1 . 5(1P1%K1 K:&$'0'2.31 obu4vaa osposobljenost za
me-uljudsku i me-ukulturnu suradnju.
C. ..2.310.;:%0 . $:D#9'0:%0 odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje
pretvori u djelovanje. #kljuuje stvaralatvo! inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika
te sposobnost planiranja i vo-enja projekata radi ostvarivanja ciljeva. 0emelj je za vo-enje
svakodnevnoga! pro"esionalnoga i drutvenoga 6ivota pojedinca.
A. K#/0#(1 %;.3'%0 . .9(1Q1;13' :dnosi se na svijest o va6nosti stvaralakoga
izra6avanja ideja! iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija. 0ako-er! ukljuuje
poznavanje i svijest o lokalnoj! nacionalnoj i europskoj kulturnoj batini i nji4ovu mjestu u
svijetu.
24. T-0)- na!/a)n-H !a/-
7. #vo-enje uenika u nastavnu cjelinu ili temu
F 9adatci,-pobuditi zanimanje za odre-ene sadr6aje (psi4oloko-motivacijska priprema)!
-pru6iti pregled sadr6aja kojima e se u narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
H
-pru6iti saznanja na kojim e se izvorima i s kojim pomagalima slu6iti ostvarenju postavljeni4
zadaa (materijalno-te4ika priprema
). %poznavanje novi4 nastavni4 sadr6aja
F aelni kronoloki slijed etapa,
a)$riprema ili uvodni dio sata
F #;:P'3' # %('D.I3. $(:=/'& 1%01;:5 %101
%tvoriti 8 bitne pretpostavke spoznavanja novi4 nastavni4 sadr6aja,
stvoriti povoljnu psi4oloku klimu za spoznavanje novi4 sadr6aja (a"ektivna komponenta)
stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja novi4 sadr6aja (kognitivna
komponenta)
ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala uenika (konativna komponenta)
&odaliteti stvaranja preduvjeta su razliiti i ovisni o sadr6aju koji se obra-uje
b)%poznavanje novi4 nastavni4 sadr6aja
-etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadr6aji
-nu6no je potivati sve za4tjeve odgojno-obrazovne te4nologije u njenom pedagoko-
didaktiko-metodikom i materijalno-te4nikom smislu
-odrediti ekstenzitet (koliina)! intenzitet (razina! dubina analize) i strukturu sami4 sadr6aja u
jedinici vremena (razinu slojevitosti i slo6enosti problema)
c)#vje6bavanje
-2ilj, da se novousvojeni sadr6aji podignu na viu razinu usvojenosti ili razinu osvijetenosti i
operativnosti
-9adatak, da se steena znanja uvrste na daljnjim primjerima i ukljue u vlastiti sustav
znanja
d)$onavljanje
2ilj, da se novousvojeni sadr6aji dovedu u svoj RRprirodni kontekstRR! tj. da i4 se integrira u
strukturu iz koje su proistekli (usustavljivanje)
e)$rovjeravanje
-tra6enje povratne in"ormacije o usvojenosti sadr6aja
-u ovisnosti o dobijenoj povratnoj in"ormaciji uitelj e dalje planirati svoj odgojno-obrazovni
rad
8. astavno uvje6bavanje
B. astavno ponavljanje i usustavljivanje
*. 'valuacija (provjeravanje i vrednovanje uspjenosti odgojno-obrazovnog procesa te
7+
vrednovanje ueniki4 postignua).
-S=ez obzira o kojem se tipu sata radi! svaki nastavni sat ima uopeno govorei 8 mega etape,
pripremni! glavni i zavrni dio sata.
26. S3-*"+ "/a0a !a/a !0(na)an*a n)-H na!/a)n-H !a+'Ia*a ((a+aF" - !a+'Ia*- 0*"+-n-H
"/a0a)
7. $riprema ili uvodni dio sata
#vo-enje u sredinji problem nastavnog sata. ;a6no je stvoriti 8 bitne pretpostavke
spoznavanja novi4 nastavni4 sadr6aja,
- stvoriti povoljnu psi4oloku klimu za spoznavanje novi4 sadr6aja
- stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja novi4 sadr6aja
- ostvariti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala uenika
). %poznavanje novi4 nastavni4 sadr6aja
'tapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadr6aji. u6no je odrediti ekstenzitet
(koliinu)! intenzitet (razina! dubina analize) i strukturu sami4 sadr6aja u jedinici vremena
(razinu slojevitosti i slo6enosti problema)
8 #vje6bavanje novi4 nastavni4 sadr6aja
2ilj je da se novousvojeni sadr6aji podignu na viu razinu usvojenosti ili razinu osvijetenosti
i operativnosti. 9adatak je da se steena znanja uvrste na daljnjim primjerima i ukljue u
vlastiti sustav znanja.
B. $onavljanje novi4 nastavni4 sadr6aja
2ilj je da se novousvojeni sadr6aji dovedu u svoj prirodni kontekst! tj. da i4 se integrira u
strukturu iz koje su proistekli
*. $rovjeravanje usvojenosti novi4 nastavni4 sadr6aja
9adatak je tra6enje povratne in"ormacije o usvojenosti sadr6aja. # ovisnosti o dobivenoj
povratnoj in"ormaciji uitelj e dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad.
29. T'- 0+'2=*a 53mE)a /a#!nm-*a (0"'a.-na3-(a.-*a .-3*")a, 0'".-(n- -
n"0'".-(n- A3aA3-)
(POGLEDAJTE I TA5LI8E B SLAJDOVIMA)
%vaka razina pojedine kategorije sadr6i kljune glagole koji omoguavaju de"iniranje
kvalitativni4 i kvantitativni4 is4oda uenja na osnovu koji4 uenici mogu pokazati usvojena
znanja! vjetine i stavove.
7. Kognitivno podruje (E kategorija)- znanje! razumijevanje! primjena! analiza! sinteza i
77
vrednovanjeM (E potkategorija) - znanje pojedinosti! nazivi pojmova i simboli! poznavanje
injenica i podataka! poznavanje pravila i redoslijeda! poznavanje klasi"ikacija i kriterija za
ocjenjivanje! poznavanje teorija i struktura! razumijevanje! provjeravanje! interpretacija.
.zrada izvjea i nacrta plana za akciju! izvo-enje sistema apstraktni4 odnosa! vrednovanje po
unutarnjim kriterijima! vrednovanje po vanjskim kriterijima.
). 1"ektivno podruje (* kategorija)- pri4vaanje! reagiranje! usvajanje vrijednosti!
organiziranost vrijednosti! razvoj cjelovitog znaenja-evaluacija.
(78 potkategorija)- svjesnost podra6aja! voljnost pri4vaanja! usmjerenost pa6nje! pasivno
reagiranje! voljno reagiranje! reagiranje sa zadovoljstvom! pri4vaanje vrijednosti!
organizacija sustava vrijednosti! opa usmjerenost i karakterizacija.
8. $si4omotorno podruje
2;. REVIDIRANA 5LOOMEOVA TAKSONOMIJA (0"'a.-na3-(a.-*a .-3*")a, 0'".-(n-
- n"0'".-(n- A3aA3-)
Kada se odre-uju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput >znati?! >nauiti?!
>razumjeti?! jer oekivanje rezultata uenja nije dovoljno jasno odre-eno.
(azliiti tipovi uenja za4tijevaju razliita ponaanja ili vjetine! razliite tipove pouke i
razliite oblike procjenjivanja rezultata uenja. 1ko aktivni glagoli nisu dovoljno precizni!
teko je odrediti nain procjenjivanja rezultata uenja.
:$'(12.:1/.912.31 2./3';1
$:Q'/3.G$('2.9. 5/15:/., analizirati! opisati! de"inirati! napraviti!
usporediti! razlikovati! argumentirati
'$:Q'/3.G'$('2.9. 5/15:/., znati! razumjeti! osvijestiti! cijeniti!
zapamtiti! upoznati! nauiti! osposobiti
3>. ELEMENTI ODGOJNO D O5RAZOVNE EKOLOGIJE
# pedagokom smislu ekologija oznaava odnos !2&*"#/a +A*a - &'a()an*a 0'"ma
#3-n- u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija! odnosno nji4ovo m"<2!&n +*"3)an*"
- 2/*".a* na !a+'Ia*", /-*"# - -!H+ +A*nE&'a()nA 0'."!a.
'lementi odgojno-obrazovne ekologije,
7. P'!/'nEma/"'-*a3n- 2)*"/- u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju. $onekad se
nazivaju i >kolskom 4igijenim?! odnose se na prostorno-4igijenske uvjete i opremu
koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnaati svoju
drutvenu ulogu. %toga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu rijei.
$rostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard.
jima se de"inira koliko! koji4 i kakvi4 prostora i prostorija odre-ena odgojno-
obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i za4tjeve
obavljanja odgojno-obrazovnog procesa, broj uionica! kabineta! biblioteka! pomoni4
prostorija! sanitarni4 vorova! sprema! ureda... nji4ovu kvadraturu! visinu stropa!
izvore svjetlosti! grijanje...
7)
). Ka+')!#- 0/"n.-*a3 predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje
je nu6no za struno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa! a kako bi se
ostvarili njegovi ciljevi i zadaci.
$odjela osoblja (skupine), rukovodee! struno-razvojno! nastavno! administrativno!
te4niko i pomono osoblje. %vako od navedeni4 skupina osoblja ima svoje speci"ine
zadae u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa.
%lu6be! tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove dijele se prema djelokrugu
nadle6nosti i odgovornosti na,
#pravna (ravnatelj! kolski odbor! vijee roditelja)
%truna (struno-razvojna slu6ba! struni aktivi)
$edagoka (razredna vijea i uiteljsko vijee)
3. Km2n-#a.-*!#- 0'."!- 2 +A*2 - &'a()an*2
Komunikacija oznaava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) izme-u
nekoga ili neega radi prenoenja poruka.
$roces prijenosa poruka, prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor!
odailja i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je
upuena i koji bi je trebao pri4vatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati
povratnu in"ormaciju o njenom pri4vaanju i razumijevanju.
$reduvjeti razumijevanja i spremnosti,
jasnoa poruke (bez DumovaD)
dostupnost i pro4odnost kanala
po6eljnost i poruke i poiljatelja.
F :dgojno-obrazovni proces je speci"ina vrsta komunikacije ija bit le6i u
sposobnosti i spremnosti primatelja poruke uenika! da razumije i bude spreman
pri4vaati poruke.
F # neposrednoj komunikaciji subjekata odgoja i obrazovanja! komunikacija
predstavlja osnovu stvaranja etvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije! a
to je stvaranje pedagokog ozraja.
;rste i oblici komunikacije prema,
prirodi medija: personalna i apersonalna posredovana osobom ili
te4nikim medijem prijenosa poruke
broju sudionika: intrapersonalna (monoakcija)! interpersonalna i
masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju
poruke
nainu prenoenja poruke: verbalna! simbolika i neverbalna -
govorom! znakom! neverbalnim izrazom
posredovanju medijatora poruke: neposredna! posredna i
telekomunikacija >"ace to "aceK! putem medija! pomou te4niki4
pmagala na daljinu
78
poloaju sudionika: autokratska i demokratska uenik je subjekt-
objekt u komuniciranja
mogunosti izraavanja povratne informacije: jednosmjerna i
dvosmjerna, polo6aj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili
subjekt,subjekt (nemaGima povratne in"ormacije o razumijevanju)
B. P"+aA@# ('a=*" -3- +A*nE&'a()na #3-ma D predstavljaju ukupnost odnosa
me-u sudionicima odgojno-obrazovnog procesa.
9asniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti! odnosno na kvaliteti odnosa
me-u sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmos"eri koja u tom procesu vlada.
%ocijalna komponenta odnosa me-u sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji
se,
na naelu raspodjele socijalne moi me-u sudionicima (dominantno i
integrativno ponaanje uiteljaM autoritativno! demokratsko i indi"erentno
vo-enjeM direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
na raspodjeli statusa i uloga me-u sudionicima procesa
na odnosu uitelj-uenik(Tci) i
odnosu uenik-uenik.
:zraje emocionalna komponenta
'mocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je mani"estni izraz
socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa.
0emelji se na osjeaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu! a
koji je prije svega temeljen na stanju socijalni4 odnosa a tek potom mo6e biti
vezan uz odgojno-obrazovna sadr6aje i speci"ine situacije odgojno-obrazovna
procesa.
$ozitivno ozraje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajue djelovanje na
"rustrirajue i determinirajue imbenike i situacije odgojno-obrazovnog
procesa! ili pak umanjuje nji4ov znaaj.
9nakovi naruenog pozitivnog ozraja,
pojava ili egzistiranje pojavni4 oblika poremeaja u ponaanju
lo uspje4 uenika
veliki broj izostanaka uenika iGili uitelja
stra4 iliGi dosada u odgojno-obrazovna procesu.
/inost uitelja presudan je imbenik i tvorac pozitivnog pedagokog ozraja.
31. DIDAKTI7KA NA7ELA (NA5ROJATI I O5JASNITI SVAKO OD NJIC)
Didaktika naela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadatka nastave. (edovito su
predstavljena kao parovi di4otomije (parovi suprotstavljenosti).
7. 1L'/: 9:(:%0. . 1$%0(1K0:%0.
astavne sadr6aje nu6no je usvajati na konkretnim injenicama koje omoguavaju
do6ivljavanje i stvaranje predod6aba te potiu aktiviranje misaoni4 aktivnosti koje
omoguavaju usvajanje i oni4 sadr6aja koji predstavljaju apstrakcije.
7B
). 1L'/: $:%0#$:%0. . %#%01;:%0.
astavni sadr6aji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava
znanja.
$ravila,
o :d poznatog ka nepoznatom
o :d konkretnog ka apstraktnom
o :d lakeg ka te6em
o :d bli6eg ka daljem
o :d jednostavnog ka slo6enom
8. 1L'/: '59'&$/1(:%0. (:$(.&3'(':%0.) . D.D1K0.LK'
%0(#K0#(.(1:%0.
astavni sadr6aji zbog svoje slo6enosti trebaju biti oprimjereni i didaktiki oblikovani
tako da omoguavaju uvid u cjelinu sadr6aja.
B. 1L'/: $(.&3'(':%0. . 1K2'/'(12.3'
astavni sadr6aji trebaju biti strukturirani tako da budu primjereni dobi i
sposobnostima polaznika! ali i da omoguavaju te potiu njegov razvoj i napredovanje.
*. 1L'/: 1K0.;:%0. . (19;:31
9nanja! vjetine i navike stjeu se aktivnim odnosom prema sadr6ajima nastave! ime
se posti6e razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralatva.
E. 1L'/: @.%0:(.L:%0. . %#;('&':%0. (1K0#1/:%0.)
astavni sadr6aji trebaju biti prezentirani tako da omoguavaju uvid u genezu i stanje
problema te omoguavaju njegovu anticipaciju u budunosti.
C. 1L'/: K:('/10.;:%0. . 'K::&.L:%0. ((12.:1/.912.3')
astavni sadr6aji trebaju biti strukturirani tako da me-u njima postoji povezanost koja
omoguava da se na didaktiki osmiljeni nain sa to manje utroka vremena! snage i
sredstava postigne to vei i bolji uinak.
A. 1L'/: K:2'0(12.3' . D.%$'(9.3'
astavne sadr6aje nu6no je usvajati u to konciznijem i vremenski ogranienijem
razdoblju! ali i4 usvajati kao sastavni dio raznorodni4 sadr6aja na vie razina kako bi
se uoila multidimenzionalnost i multikauzalnost me-u pojavama objektivne
stvarnosti.
H. 1L'/: D.<'('2.312.3' . .0'5(10.;:%0.
astavni sadr6aji zbog svoje slo6enosti trebaju biti ralanjeni tako da omoguavaju
uvid u tvorne elemente problema! ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio
cjeline.
7+. 1L'/: :=(19:;/3.;:%0. . :D5:3:%0.
astavni sadr6aji trebaju biti strukturirani tako da svaki obrazovni sadr6aj u sebi
sadr6i odgojne elemente (poruke) i obratno.
7*
77. 1L'/: .D.;.D#1/:%0. . %:2.31/.912.3'
astavni sadr6aji trebaju biti strukturirani tako da respektiraju speci"inosti
individualiteta! njegove razlike! ali da se istovremeno stvaraju i oblici drutvenog
"unkcioniranja pojedinaca u skupini.
7). 1L'/: 3'D.%0;':%0. . D:%/3'D:%0. :D5:3 :5 D3'/:;131
u6nost jedinstvenosti i dosljednosti djelovanja svi4 odgojni4 imbenika kako bi se
polazniku tieniku omoguilo stjecanje konzistencije slike svijeta te mu se tako
omoguilo "ormiranje >okvira re"erencije? za samostalno djelovanje.
32. Na!/a)n" m"/+" (+",-n-.-*a - !n)na 0'a)-3a)
astavne metode su naini rada uitelja i uenika pri emu uenici stjeu znanja i razvijaju
sposobnosti. #enje se sve vie s4vaa kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najva6nije
osobno iskustvo uenika #itelj usmjerava i potie uenika na odre-ena iskustva! a potom mu
poma6e u preoblikovanju tog iskustva u znanje.
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIC METODAG
7) ;erbalne nastavne metode,
# verbalne nastavne metode spadaju,
7.- metoda usmenog izlaganja (pripovijedanje! obavjetavanje)
).- metoda razgovora
8.- &etoda itanja i rada na tekstu
B.- metode pisanja
)) ;izualne nastavne metode,
# vizualne nastavne metode spadaju,
7.- dokumentacijske
).- demonstracijske
8.- eksperimentalne
;rlo je va6no u nastavi primjenjivati vie metoda rada i me-usobno i4 kombinirati.
# povijesnom razvoju didaktike teorije i prakse "ormirale su se ove nastavne metode,
1. METODA DEMONSTRA8IJE
# didaktikom smislu demonstracija je pokazivanje svega onoga u nastavi to se mo6e
perceptivno do6ivjeti. .zbor sredstava za pokazivanje ovisi o nastavnikovoj sposobnosti da
izabere izme-u ponu-eni4 sredstava pokazivanja.
2. METODA RAZGOVORA
3. METODA BSMENOG IZLAGANJA
33. M"/+a 'a(A)'a ()'!/" -3- &3-.- 'a(A)'a)
&etoda razgovora je nastavna metoda koja se "ormirala u povijesnom razvoju didaktike
teorije i prakse. (azlikujemo vie vrsta! oblika razgovora,
7. Ka/"H"/-=#- 'a(A)'
). Ra()*n- 'a(A)'
8. S3&+n- 'a(A)'
B. D-!#2!-*a
*. O32*a -+"*a
3%. M"/+a 2!m"nA -(3aAan*a (&3-.- 2!m"nA -(3aAan*a)
&etoda usmenog izlaganja je nastavna metoda koja se "ormirala u povijesnom razvoju
didaktike teorije i prakse. &etoda usmenog izlaganja zasniva se na prijenosu in"ormacija
7E
verbalnim kanalom od njegova izvora (uglavnom uitelja) do primatelja in"ormacija
(uenika).
#smeno izlaganje u nastavi mo6e biti u obliku,
7. pripovijedanja!
). opisivanja!
8. obrazlaganja!
B. objanjavanja i
*. izvjetavanja.
31. KADA I ZATO NASTAJB ALTERNATIVNE KOLE
1lternativne kole nastaju poetkom dvadesetog stoljea!a javlja se u 'uropi i 1merici. 0ada
se javljaju pokuaji radikalne preobrazbe unutrnje organizacije kole! a veina je ti4 pokuaja
utemeljena kao cjeloviti pedagoki projekt od koji4 su se neki odr6ali i do danas kao modeli
alternativni4 ili slobodni4 kola. eki od ti4 modela,
F %ummer4ill
F &ontessori
F Ualdor"
34. PEDAGOKA KON8EP8IJA KOLE MARIJE MONTESSORI
%voju koncepciju odgoja &. &ontessori zasniva na spoznajama o razvojnim "azama djeje
osjetljivosti. 9adovoljavanje ti4 razvojni4 "aza polazi od dvije pretpostavke. $rvo! djeca imaju
priro-ene snage za samorazvoj i! drugo! te se priro-ene snage aktiviraju ako su djeca
okru6ena povoljnom sredinom. jena se odgojna metoda zasniva na samoodgoju i
samopouavanju. 9adaa je uitelja da osiguraju odgovarajuu sredinu i materijale koji e
poticati samoaktivnost djece. Dijete je otac ovjeka jer u sebi sadr6i sve potencijale da se
razvije. :drasle e ono pitati kako da neto samo uini.
36. PEDAGOKA KON8EP8IJA KOLE 8ELESTINA ?REINETEa:
<reinet propagira uenje u prirodi ili na prirodnim izvorima bez obvezni4 ud6benika.
#d6benike izra-uju djeca uz pomo uitelja.
$et elemenata koji su bitni u teoriji odgoja 2. <reineta ,
F razredna samouprava u obliku suradnje
F samostalnost
F suradnja uenika u razredu
F uenje otkrivanjem u poticajnoj okolini
F ?slobodniji izrazK djece u irem znaenju
# dananjim dr6avnim kolama nalazimo mnogo elemenata za koje se zalagao 2. <reinet! a
da se to nigdje posebno ne istie niti su uitelji toga svjesni. 0o je samo jedan od pokazatelja
koliko je <reinet dobro uoavao pravce unutarnje re"orme kolske organizacije.
7C
39. #3a 2 SBMMERCILB
eill je godine 7H)7. osnovao privatnu kolu internatskog tipa na dosta originalnoj
pedagokoj paradigmi.
Kad je osnivao tu kolu! eilla je rukovodila ideja, ?stvoriti kolu koja odgovara djetetu! a ne
dijete koje odgovara koliK.
# toj se koli djeci nastoji pru6iti sloboda da budu ono to jesu i da osjete kako su pri4vaena.
eill smatra kako je dijete po prirodi mudro i realno. 1ko mu se omogui da bude
samostalno! ako mu odrasli ne sjede na glavi sa svojim savjetima! ono e se razviti najvie to
mo6e.
# summer4ilskoj koli po4a-anje nastave nije obvezno. (aspored sati postoji! ali njega se
moraju pridr6avati samo nastavnici. :brazovanje treba prilagoditi potrebama i mogunostima
djece.
3;. JALDOR?SKE KOLE
$rvu Naldor"sku kolu osnovao je (udol" %teiner u %tuttgartu 7H7H. godine.
# to vrijeme bile su dominantne nove pedagoke ideje,
- novi pristupi aktivnostima uenika!
- novo s4vaanje nastavnog plana i programa!
- preispitivanje modela vrednovanja rada uenika te 4umaniziranje odgojne komunikacije
potaknuto idejama pedocentrizma
- # ovim kolama zadatak odgajatelja u predkolsko vrijeme je da osigura adekvatne "izike
uvjete za razvoj jer ti "iziki uvjeti djeluju na razvoj! kao npr. prostor! boje! predmeti...
;ezu s okolinom dijete ostvaruje oponaanjem i preko uzora. 9bog te sklonosti oponaanju
treba osigurati da se u djetetovoj okolini ne doga-a nita to ono ne bi smjelo oponaati.
:snova Naldor"ske pedagogije i odgoja je povezanost tijela! due i du4a u ovjeku.
Ualdor"ske kole "unkcioniraju kao dinamian socijalni organizam roditalja! uenika i
uitelja.
$edagozi u ovim kolama smatraju da su ud6benici sadr6ajno preuski za uenje jer im
nedostaje 6iv i dinamian prikaz cjelokoupnog doga-anja svijeta i ovjeka.
ema ni ocjena jer se smatra da je uenje bez stra4a bolje i uspjenije.
0ako-er nema ni padanja razreda jer se polazi od pretpostavke da nema apsolutno nesposobna
djeteta te da svakom treba omoguiti da tijekom kolovanja postigne optimalan uspje4.
7A
7H