SMETNJE REZONANCIJE I FONACIJE

Smetnje rezonancije
Osnovni laringealni ton koji nastaje titranjem glasnica u horizontalnoj ravnini (ime se
ritmiki prekida ekspiracijska zrana struja) biva procesima rezonancije i artikulacije (u
rezonancijskim i artikulacijskim upljinama) pojaan odnosno moduliran u glasove
govora. Fenomen rezonancije u fizikalnom smislu oznauje porast intenzivnosti titraja
kada se uestalost vanjske sile koja uzrokuje titranje podudara s uestalou titraja
vlastitih sistema. akustikoj slici takva fenomena pojavljuje se! osim osnovnoga tona! i
gornji tonovi! tj. harmonici. ovjeka kao rezonancijske upljine funkcioniraju
uglavnom usna i nosna upljina! ali tako"er odre"enim dijelom i grkljan! dunik i donji
dio #drijela! a u irem smislu cijela glava i grudni ko. $okretima artikulacijskih organa
(jezik! nepce! usnice! obrazi! laringealni i faringealni sfinkteri) mijenjaju se oblik i
veliina rezonantnih prostora! ime oni u odre"enoj mjeri pojaavaju ili priguuju
osnovni laringealni ton dajui time specifinost akustinom dojmu i slici proizvedenog
glasa! odnosno glasova. Odsutnost ili pojava patolokih rezonantnih frekvencija bitno
mijenja strukturu govora! te auditivnom percepcijom otkrivamo pomake u boji! zvunosti
i nazalnosti glasa.
loga mekoga nepca u normalnom govoru vrlo je va#na. %aime! ono se tada sna#no
kontrahira i pomicanjem prema straga i gore praktiki odjeljuje nosnu od usne upljine
kod svih glasova naeg jezika! osim kod nazala (glasovi& m! n! nj). $ri proizvodnji nazala
meko je nepce potpuno oputeno (kao pri disanju) i time omoguuje iroku komunikaciju
izme"u usne i nosne upljine. 'na#na kontrakcija nepca prisutna je pri gutanju i pri
povraanju! ime je onemoguen ulazak hrane u epifarinks i u nosne upljine.
(ako za vrijeme govora najee nosna upljina (osim kod nazala) uope ne sudjeluje u
rezonantnome fenomenu! ima sluajeva gdje je ta nosna akustika energija ipak malim
dijelom prisutna i time pridonosi zvunosti i ljepoti glasa. Osim toga! minimalna
prisutnost nosne rezonancije u govoru uzrokuje refleksno oputanje laringealne
muskulature! pa se metoda forsirane nazalnosti u govoru katkad terapijski primjenjuje u
razgradnji laringealne hiperkinezije. )nogi zvuni i lijepi glasovi (prirodni ili kolovani
u toku pjevanja ili govora) obilje#eni su tom minimalnom nosnom rezonancijom.
loga larinksa odnosno hipofarinksa u rezonanciji najbolje se primjeuje u raznim
patolokim stanjima. *ako npr. neki vei supraglotidni ili hipofaringealni tumor nee
uzrokovati klasinu promuklost ako nije zahvatio glasnice! ali e ve promijenjena boja
glasa upozoriti na neki proces u tom podruju.
$atoloko odstupanje od nosne rezonancije mo#e se oitovati poveanom nazalnou u
glasu i u govoru (h+perrhinophonia) ili smanjenom nazalnou u govoru i glasu
(h+porhinophonia).
Hyperrhinophonia
Adenoidne vegetacije u nosnom drijelu
,ko se pri proizvodnji razliitih glasova nekog jezika (svih! osim nazala) nepce dovoljno
ne pribli#i stra#njoj stijenci mezofarinksa! tada govorimo o insuficijenciji velofaringealne
okluzije. govoru se javlja nepo#eljna nosna rezonancija koja daje
obilje#je hipernazalnosti! a osim toga! ekspiracijska fonatorna struja umjesto kroz usta
biva usmjerena kroz nos! i to jo pridonosi odstupanju od normale.
-efinicija nepotpune velofaringealne okluzije (velofaringealne insuficijencije) nije
sasvim jednostavna. %aime! ne radi se samo o udaljenosti nepca od stra#nje faringealne
stjenke pri govoru nego o promjeru sfinktera to ga ine nepce te stra#nja i lateralne
stjenke epifarinksa. *ako e! prema nekim definicijama! udaljenost nepca od stra#nje
#drijelne stjenke vea od .!/ cm! sigurno! uzrokovati hipernazalnost. )e"utim! ako je ta
insuficijencija kompenzirana sfinkterskim mehanizmom u kojemu sudjeluju lateralne
stjenke! hipernazalnost uope se mora razviti. 'toga je tek preciznom korelacijom
nazalnosti i lokalnog nalaza (razne rendgenoloke metode! ultrabrza kinematografija
nepca! digitalna videofiberskopija) te praenjem bolesnika mogue ocijeniti treba li
poduzeti konzervativno lijeenje ili kirurki zahvat (najee faringoplastiku).
%epotpunu velofaringealnu okluziju i hiperrinofoniju uzrokuju razni morfoloki i
funkcijski poremeaji mekoga nepca. 0ratko nepce nakon operacije rascjepa!
kongenitalno kratko nepce ili submukozno rascijepljeno nepce u pravilu uzrokuju
hiperrinofoniju. 1ednako! nepce normalne du#ine! ali slabije kontrakcije (stanja nakon
oteenja periferne ili centralne inervacije) ne mo#e se dovoljno pribli#iti stra#njoj
#drijelnoj stijenci. (ako je ta pojava vrlo rijetka! ipak ponekad normalno dugako nepce! s
normalnom sposobnou kontrakcije! ne mo#e dosegnuti stra#nju stjenku jer je
mezofarinks vrlo prostran i dubok.
)iastenija gravis katkad se oituje hipernazalnou kao najuoljivijim simptomom zbog
kojega bolesnik i dolazi lijeniku. $rogrediranje hiperrinofonije u toku dana! znakovi
umora i slabosti! te zamorljivosti kohleostapedijskog refleksa ponukat e nas da bolesnika
poaljemo na verifikaciju dijagnoze tensilonskim ili neostigminskim testom.
0atkad se hiperrinofonija oituje nakon tonziloadenotomije ili samo
nakon tonzilektomije. ,ko je prilikom tonzilektomije oteen stra#nji nepani luk! tada e
(nakon srastanja preostaloga dijela stra#njega nepanog luka s prednjim) doi do
skraenja i anteponiranja nepca! velofaringealne insuficijencije i hiperrinofonije.
*onzolektomija napravljena u sluajevima kraeg! slabije kontraktibilnog ili submukozno
rascijepljenog nepca pretvara latentnu hiperrinofoniju u manifestnu. 2azvije li se
hiperrinofonija nakon tonzilektomije! a ne radi se o kraem ili slabije kontraktibilnom
nepcu! tada moramo pomiljati narefleksnu habitualnu hiperrinofoniju. %aime! nakon
tonzilektomije neki bolesnici tede nepce pri govoru i ne kontrahiraju ga! pa takva
pasivnost nepca postaje trajnim mehanizmom uzrokujui hiperrinofoniju. ,ko se taj krivi
mehanizam utvrdi dovoljno rano!konzervativna govorna terapija daje izvanredno dobre
rezultate. $ri procjeni funkcije i pominosti nepca nije dovoljno analizirati nepce samo za
vrijeme govora nego to valja napraviti i za vrijeme disanja! gutanja! a napose u vrijeme
provociranog refleksa povraanja. (ma! naime! bolesnika s hiperrinofonijom i
nepotpunom velofaringealnom addukcijom u kojih se pri provociranom refleksu
povraanja nepce sna#no kontrahira i potpuno dose#e stra#nju #drijelnu stjenku. 0od
takve disocirane funkcije nepca mo#e se raditi o tome da nepce selektivno ne prima
impulse pri govoru ili da se nepce tedi kao pri habitualnoj hiperrinofoniji! a da pritom
njegova stvarna mogunost kontrakcije nije uope promijenjena.
,ko impulsi selektivno ne dolaze u nepce pri govoru! a sti#u pri gutanju
odnosno provociranom refleksu povraanja! tada se vjerojatno radi o nekoj
suprabulbarnoj leziji u '3'4u! te uoavanjem takva fenomena mo#emo pomoi
u neurolokoj dijagnostici.
*ako"er! ponekad se kao jedan od oblika artikulacijske apraksije (ili dispraksije)
pojavljuje izolirana dispraksija mekoga nepca kada se zbog nestizanja specifinih
centralnih impulsa u nepano miije u toku govora razvijaju jaka hiperrinofonija i
rinolalija. *ada su druge funkcije nepca obino ouvane! iako ima sluajeva i ote#ana
gutanja zbog nesudjelovanja nepca pri gutanju. 5ovorne vje#be u takvih bolesnika nee
dati dobre rezultate.
Hyporhinophonia
'manjena nazalnost u govoru! tj. hiporinofonija (h+porhinophonia)! samo je naizgled
jednostavan fenomen. *eorijski smanjenom nosnom rezonancijom odnosno smanjenim
sudjelovanjem nosnih kavuma i epifarinksa u procesu govora morali bi biti pogo"eni
samo oni glasovi koji su obilje#eni prisutnou nosne rezonancije! a to su nazali.
raznim stanjima koja uzrokuju opstrukciju nosnih kavuma i epifarinksa (banalni
infektivni rinitis! vazomotorni rinitis! nosna polipoza! tumori nosa i epifarinksa! atrezija
hoana) promjene su u nosnoj rezonanciji mnogo opse#nije i nikako se ne odnose samo na
nekoliko glasova jezika! tj. na nazale. *e su promjene toliko izrazite da samo sluanjem
neijeg govora preko telefona prepoznajemo npr. akutnu zaepljenost nosa zbog viroze.
*ek akustikim i elektromiografskim istra#ivanjima fenomena hiporinofonije utvr"eno je
o emu se radi. 6bog reducirane nosne rezonancije koja poga"a samo nazale pojavljuje se
nepo#eljan kompenzacijski mehanizam koenja kontrakcije nepca prilikom produkcije
drugih glasova! tako da inicijalna hiporinofonija pokree mehanizme hiperrinofonije! to
rezultira tzv. mijeanom nazalnou.
*akvom su rezonantnom promjenom zahvaeni svi glasovi! nazali smanjenom
rezonantnom akustikom energijom! a ostali! ovisno o vrsti i stupnju opstrukcije!
posjeduju u odre"enoj mjeri suviak rezonantnih nosnih frekvencija.
2egistriran je i vrlo rijedak poremeaj! tzv. habitualna hiporinofonija! koji se odra#ava
samo smanjenom nazalnou nazala! a uzrokovan je time to se pri produkciji nazala
nepce sna#no kontrahira kao i kod drugih glasova. 'pecifinim metodama govorne
terapije mogue je uspostaviti selektivnu kontrakciju nepca u toku govornoga procesa.
Rhinolalia
*ermin rinolalija rezerviran je za poremeaje artikulacije nastale u toku razvoja govora
zbog insuficijencije velofaringealne okluzije. *ermini rhinolalia aperta i rhinolalia clausa
za hiperrinofoniju odnosno hiporinofoniju neprikladni su i zastarjeli. Odvajanjem nosne
od usne upljine kontrakcijom nepca ne samo da se eliminira nosna rezonancija nego se
stvaraju i osnovni preduvjeti za proizvodnju glasova jezika! tj. artikulaciju. *ako je u
normalnim uvjetima za veinu glasova karakteristian tzv.oralni ekspirij! tj. usmjerenje
zrane struje za vrijeme govora kroz usta i stvaranje dovoljnog intraoralnog tlaka u usnoj
upljini nu#nog za artikulaciju.
sluaju velofaringealne insuficijencije pojavljuje se u toku govora nazalni ekspirij
(usmjerenje zrane struje kroz nos)! a intraoralni tlak ne mo#e dosei zadovoljavajue
vrijednosti. $rema tome! dijete u toku razvoja govora nema odgovarajue aerodinamike
uvjete za usvajanje normalne artikulacije. *o dovodi do bizarnih kompenzacijskih
mehanizama! a neprikladna ekscitacija neuroreceptora usne upljine ne razvija nu#ne
kinestetske mehanizme. 2ezultat svega toga jest patoloka! potpuno nerazumljiva
artikulacija. -jetetov govor eventualno razumiju samo njegovi roditelji! a bilo kakvi
oblici socijalizacije takva djeteta su ote#ani. *akvo dijete mo#e dobro artikulirati ma4ma!
ali pri pokuaju produkcije ba4ba! izgovara opet ma4ma jer je pri svim glasovima prisutna
nosna rezonancija. Frikative pokuavaju proizvesti nazalnom emisijom zraka! a guturale
zaustavljanjem ekspiracijske zrane struje sna#nim kontrakcijama larinksa i hipofarinksa
koristei se tzv. laringealnim i faringealnim substituentima.
2inolalija se najee javlja u tijeku govornog razvoja nakon neprikladne ili
zakanjele operacije mekoga nepca! priro"eno kratkog nepca ili nepca koje se
ne kotrahira zadovoljavajue zbog razliitih poremeaja u perifernoj ili
centralnoj inervaciji.
takve se djece prije svega mora dobro procijeniti funkciju nepca kako bi se utvrdilo
koliko bi konzervatina govorna terapija bila uspjena. $rimjenjuju se testovi nazalnosti
koji ukljuuju mjerenje velofaringealne distancije ili odre"ivanje promjera
velofaringealnog sfinktera! mjeri se intraoralni tlak! kao i tlakovi u nosnim upljinama!
mjeri se koliina akustike energije u usnoj! odnosno nosnoj upljini! promatraju se
pokreti nepca pomou fleksibilnog nazofaringoskopa. $rovode se detaljniji govorni
testovi artikulacije i rezonancije. nekih se bolesnika treba napraviti i elektromiografija
nepca. *ako"er su nu#niaudioloka obrada i psihologijsko testiranje! jer e akvizicija
normalnog govora! tj. artikulacije i rezonancije biti ote#ana u djece koja istodobno imaju
neko oteenje sluha ili koja su mentalno retardirana. ,ko procijenimo da je indicirana
faringoplastika! nju treba napraviti to prije! nakon ega u malih bolesnika s urednim
sluhom i inteligencijom postoperacijska govorna terapija daje vrlo dobre rezultate! tako
da se veina te djece uklapa u normalan obrazovni proces.
Sigmatismus nasalis naziv je za izolirani poremeaj u artikulaciji i rezonanciji skupine
glasova frikativa i to u djece s normalnom morfologijom i funkcijom nepca. 'amo pri
produkciji frikativa izostaje kontrakcija nepca! a usmjerenje ekspiracijske zrane struje
kroz nos uzrokuje hipernazalnost i distorziju samo tih glasova. ' obzirom na to da se ne
radi o bitnom oteenju nepane funkcije! govorna terapija nakon ispravno postavljene
dijagnoze i dokaza o normalnom sluhu! daje brze i vrlo dobre rezultate.
$ostoji vrlo opravdana doktrina da u bolesnika s hiperrinofonijom i rinolalijom ne treba
izvoditi tonzilektomiju nitonziloadenotomiju! kako se time ne bi jo vie proirile
rezonantne upljine! skratilo nepce i pogorala situacija. 'toga se ta operacija radi uz
velik oprez i samo kod vitalnih indikacija (kronini tonzilitis koji je doveo ili bi mogao
dovesti do komplikacija! kao to su reumatska vruica! endokarditis ili glomerulonefritis).
*ako"er je uvrije#eno miljenje da je kontraindicirana operacija iskrivljene nosne
pregrade pri hiperrinofoniji i rinolaliji. *o vrijedi samo za hiperrinofoniju! kako se
izravnavanjem septuma ne bi proirile rezonantne upljine. )e"utim! kod rinolalije koja
je obilje#ena i nazalnom emisijom zraka! iskrivljeni septum s turbulentnim zranim
strujanjem samo pridonosi stupnju distorzije glasova. tim je sluajevima uputno
napraviti resekciju nosne pregrade.
SMETNJE GASA
Vezivne niti u glasnici
Vezivne niti u lamini propriji sluznice glasnica su meusobno
paralelne i paralelno poredane s uzdunom osi glasnice.
'pecifinosti fiziologije i patofiziologije glasa tako"er je mogue razumjeti poznavanjem
tkivnih specifinosti glavnog vibratora u larinksu a to se glasnice. 6a razliku od sluznice
drugih organa kao i drugih dijelova larinksa sluznica glasnica pokazuje odre"ene
strukturalne specifinosti. %aime ona je gra"ena od paralelno poredanih elastinih i
kolagenih vezivnih niti! a njihov je tijek paralelan sa uzdu#nom osi glasnice. *aj sluzniki
omota glasnica (cover) dijelimo u tri sloja od kojih svaki ima neke specifinosti.
%ajva#niji je srednji sloj glasnica koje sadr#i podjednaki broj kolagenih i elastinih niti i
taj je omjer iznimno va#an za vibratorni proces glasnica posebice za glotidni val bez
kojeg nema normalnih akustikih obilje#ja glasa. 0ada se starenjem! fonotraumom ili
kirurki oteti taj srednji sloj dolazi do stanjenja i fibrozacije! gubitka elastinosti
glasnica i glotidnog vala i te#eg glasovnog oteenja.
Mehanizam na!tajanja "la!a
1edna od osnovnih znaajki fonacije sadr#ana je u ovoj misli& 7Fonacija je u ovjekovu
razvojnom procesu nastala kao rezultat genijalnog koritenja mehanizma disanja radi
smislene komunikacije8 (9allace Fenn! .:;<). Fonacija ili izvo"enje glasa u grkljanu dio
je slo#ene govorne funkcije! ali istodobno i njezin va#ni element. -jelatnost larinksa nije
jednaka pri izvo"enju svih glasova. 'vi samoglasnici i zvuni suglasnici nastaju
vibracijom adduciranih glasnica! proizvodei tako osnovni laringealni ton! dok je kod
bezvunih suglasnika uloga larinksa minimalna! jer su glasnice razmaknute i ne vibriraju.
openo govorei! o fonaciji! redovito se misli na vokalizaciju = izvo"enje vokala u
grkljanu.
Fonacija je definirana kao ekspirij modificiran laringealnim vibracijama i ona se odvija!
prema novijim spoznajama na slijedei nain& nakon prefonacijskoga! voljno
zapoetog inspirija! slijedi prefonacijski ekspirij! glasnice zauzimaju paramedijalni
polo#aj potaknute #ivanim impulsima koji u laringealne miie dolaze gornjim i donjim
laringealnim #ivcem. (stim #ivcima pristi#u i impulsi pod ijim se djelovanjem
mijenja masa! du#ina i napetost glasnica.
-jelomina opstrukcija ekspiracijske zrane struje izaziva >ernoullijev uinak&
konstantan volumen protoka na mjestu naglo nastala su#enja posti#e se poveanjem
brzine strujanja! to uzrokuje smanjenje tlaka na mjestu su#enja. 6bog toga uinka pada
tlak u subglotidnoj regiji i on uvlai glasnice do sredinje linije! nakon ega potpuna
opstrukcija zrane struje poveava subglotidni tlak koji glasnice naglo razmie do
paramedijalnog polo#aja. *akav proces horizontalnih titraja obiju glasnica traje tako dugo
dok se ne smanji subglotidni tlak ispod kritine granice! to zahtijeva novi prefonacijski
inspirij. Fonacija je voljno samo zapoeta! a u kasnijem toku fonacije frekvencija titranja!
odnosno masa! napetost i du#ina glasnice ovise o kontrolnim refleksnim mehanizmima!
prije svega o kinestetskom mehanizmu. 2eceptori smjeteni u sluznici! miiima i
zglobovima grkljana imaju bitnu ulogu u kinestetskoj kontroli! jer obavjetavaju
produljenu mo#dinu o svakom fiziolokom i patolokom podra#aju nastalom tijekom
fonacije. $ri normalnoj fonaciji obje glasnice titraju istom frekvencijom! amplitudom i
fazom! tj. istodobno se pribli#avaju sredinjoj liniji i udaljavaju od nje. Osim
horizontalnih vibracija! va#an je dio vibracijskog mehanizma valovito gibanje glasnine
sluznice kao izraz njezine strukturalne specifinosti! to daje potrebna obilje#ja
normalnome glasu i osigurava normalnu fonaciju. Osnovni laringealni ton ovisi o dobi i
spolu. mukarca prosjeno iznosi .??4./? @z! a u #ena .<?4AA? @z. )ijenjanje
osnovnoga laringealnog tona omoguuje prozodiju i intonacijsku raznolikost govora. $ri
sluanju vokala ne ujemo osnovni laringealni ton! nego kompleksni akustiki val
sastavljen od niza frekvencija koje nastaju modulacijom osnovnoga laringealnog tona u
grkljanu! hipofarinksu! usnoj i nosnoj upljini.
1. ventrikularni nabor; 2. sinus Morgagni; 3.
gornja ploa glasnice;!. slobodni rub glasnice;
". #einke$ov prostor; %. vokalni ligament; &.
donja ploa glasnice; '.vokalni mi(i); *.
elasti+ni konus; 1,. subglotis
-iziologija nastajanja glasa .ernoulliev u+inak pribliene glasnice
dovodi u medijalni poloaj

Mehanizam na!tan#a $i!%onije
Meanizam nastajanja promuklosti
$romuklost je simptom koji se uje! ali koji ne dozvoljava postavljanje dijagnoze na
temelju nae percepcije promuklog glasa! ve upozorava i usmjerava na laringealni
pregled. %aime bez obzira na uzrok promuklost je esto unificirana i raznoliki procesi
daju sline oblike promuklosti! najee zbog aktiviranja hiperkinetikog nadomjesnog
mehanizma.
-va su osnovna naina odvijanja patofiziolokog mehanizma i mijenjanja kvalitete glasa.
$rvo! disfonija nastaje ako glasnice nepravilno vibriraju. *o se doga"a ako se u vrlo
kratkom odsjeku vremena mijenjaju frekvencija i amplituda vibriranja glasnica! te
trajanje zatvorene i otvorene faze jednog vibracijskog ciklusa! ako glasnice vibriraju
me"usobno razliitom amplitudom i frekvencijom. *akav se patofizioloki mehanizam
promuklosti mo#e susresti kod svih procesa koji mijenjaju masu! du#inu i napetost jedne
glasnice (karcinom glasnice! edem jedne glasnice). $risutan je i kod poremeenih
neuromuskularnih kontrolnih mehanizama! kada patoloka ekscitacija perifernih
receptora u grkljanu izaziva nekoordiniranu aktivnost leringealnih miia.
-rugi mogui mehanizam disfonije jest stvaranje uma u grkljanu! uz odr#ano
periodiko vibriranje obiju glasnica. Bum u tom sluaju mo#e nastati
zbog nepotpune addukcije glotisa pri fonaciji ili zbog pribli#avanja
supraglotidnih struktura. $ri nepotpunoj addukciji glasnica um nastaje zbog
turbulentnih zranih strujanja kroz nepotpuno zatvorenu glotis
(pneumophonia). $rimjer za to nalazimo pri jednostavnoj paralizi i atrofiji! ali i
prilikom fibroze glasnike sluznice! jer ona onemoguuje >ernoullijev fenomen
medijalnog uvlaenja slobodnog ruba. ,ktivnost supraglotidnih struktura
uglavnom se odnosi na ventrikularni sfinkter. On je normalno aktivan pri
gutanju! a njegova je aktivnost patoloka ako je prisutna tijekom fonacije.
Fonacijska zrana struja! prolazei kroz uski procijep izme"u ventrikularnih
nabora! proizvodi um jakog intenziteta. klinikoj se praksi esto susreu
istodobno svi opisani mehanizmi promuklosti! a ni su tak"er svi prisutni
kod stresom izazvane promuklosti.
Meto$e pretra"e %onacij!#e %&n#cije
(ndirektna i direktna laringoskopija te laringomikroskopija ne daju potpunu sliku
funkcionalnih zbivanja u vrijeme fonacije i zato se u laringologiji i fonijatriji primjenjuje
vei broj funkcijskih pretraga!
naprimjer! laringostroboskopija! glotografija!aerodinamiki testovi fonacije! ultrabrza
kinematografija grkljana i elektromiografija laringealnih miia. *ehnoloki napredak
omoguio je znatan napredak u dijagnostici i dokumentaciji fonacijske funkcije te su
uvedeni aparati i postupci kao to su kompjutorsko snimanje i arhiviranje fonacijske
dinamike i vibratornog mehanizma glasa! to omoguuje imedijatni ispis niza fonacijskih
parametara kao i kasniju analizu. 0oritenjem digitalnih kamera i odgovarajue
askustike opreme dobivamo znatno uveanu laringealnu sliku i niz akustikih
parametara va#nih u laringealnoj dijagnostici (temeljna frekvencija! jitter! shimmer!
odnos signala i uma! razine tremora glasa! razinu turbulencije itd). *ako"er je
temeljem akustike strukture glasa i govora mogue simulirati morfologiju i funkciju
fonatornog trakta! to pru#a nesluene mogunosti dijagnoze na daljinu koritenjem
prijenosa glasa.
Laringostroboskopija.
/aringoskopija
5lasnice u fonacijskom polo#aju! osvijetljene kontinuiranim izvorom svjetlosti samo
prividno miruju (kao pri indirektnoj i direktnoj laringoskopiji)! jer ljudsko oko ne mo#e
percipirati brze promjene kao to je vibracija glasnice. $rema *albotovu zakonu! svaki
svjetlosni impuls ostavlja u mre#nici produ#enu sliku u trajanju ?!A sekunde. 'toga! ako
slijedei impuls stigne do mre#nice u intervalu kraem od ?!A sekunde! tada stvara
vizualni dojam trajnog gibanja. *aj princip isprekidana svjetla s kratkim intervalima
izme"u pojedinih bljesaka primijenjen je u laringologiji za analizu vibracijskog procesa.
$retraga se naziva laringostroboskopija! a potjee od grke rijei 7strobos8! to znai
zvrk! kota! jer su prvi stroboskopi dobivali isprekidano svjetlo pomou kotaa s
otvorima koji se odre"enom brzinom vrtio ispred kontinuiranog svjetla. ,ko se
frekvencija isprekidana svjetla podudara s uestalou titranja glasnica! svaki e novi
svjetlosni impuls obasjati glasnicu u istoj fazi njezina gibanja! to daje privid glasnice
zaustavljene u jednom od vibracijskih polo#ajaC tim je nainom mogue analizirati
pojedine faze titranja glasnica i odrediti frekvenciju osnovnoga laringealnog tona. ,ko se
frekvencija isprekidana svjetla i titranja glasnica razlikuju! svakim e impulsom biti
osvijetljena druga faza titraja! to e pru#iti sliku kontinuiranoga gibanja. *ada je mogue
uspore"ivati amplitudu! frekvenciju! fazu i glotidni val obiju glasnica.
Daringomikrostroboskopija pru#a iste mogunosti! samo je analiza preciznija! jer se
izvodi pod poveanjem. Daringostroboskopija uvelike olakava dijagnozu funkcionalnih
disfonija i ujedno omoguuje rano prepoznavanje infiltrativnih procesa! prije
svega karcinoma! jer glasnica infiltrirana karcinomom nepravilno vibrira ili uope ne
vibrira u cijeloj svojoj du#ini! ili odre"enom segmentu.
Aerodinamiki testovi fonacije. *im se testovima mo#e odrediti ekspiracijski volumen
za vrijeme fonacije! analogno mjerenju respiracijskog volumena. ,ko se pri tom uzme u
obzir vrijeme u kojemu se zbiva analizirana pojava! dobiva se prosjean protok kroz
glotis u sekundi fonacije. $ri nepotpunu zatvaranju glotide protok je velik! a pri
hiperfunkciji ili hiperkineziji! kada su glasnice dugo ili vrsto priljubljene u medijalnoj
liniji! on je mali. %ajjednostavniji kliniki test mjerenja funkcije glotide pri fonaciji jest
odre"ivanje maksimalna trajanja fonacije samoglasnika! i to nakon prethodnoga
najdubljeg mogueg inspirija. ,ko je vrijeme fonacije krae od ./ sekundi! tada postoje
dvije mogunosti& ili su glasnice pri fonaciji nepotpuno pribli#ene! ili je smanjen vitalni
kapacitet. -akle! kratko vrijeme fonacije! uz normalan vitalni kapacitet! znak
je fonacijske insuficijencije glotidne regije.
Akustika analiza glasa.
Akusti+ka analiza promuklog glasa0 spektrogram1 -, i
intenzitet 2pomo)u programa 3raat4
3rikaz akusti+ke analize glasa pomo)u programa 56/
Model!",, 7A8elemetrics
0ompleksni akustiki val! kao to ga ine osnovni laringealni ton i druge rezonancijske
frekvencije samoglasnika! sluanjem nije mogue rastaviti u sastavne dijelove! nego
samo akustikim spektralnim analizama. )etode analize i sinteze glasa svakim su
danom brojnije jer pripadaju irokome podruju informacijskih i komunikacijskih sistema
koji se ubrzano razvijaju u modernoj tehnolokoj civilizaciji. klinikoj praksi najee
se primjenjuje trodimenzionalna akustika spektralna analiza kojom se! uz
primjenu razliitih filtara! glas razla#e na sastavne dijelove u odre"enom vremenskom
odsjeku. *ako je u irokoj spektralnoj analizi samoglasnika vidljiv niz okomitih crta od
kojih svaka odgovara jednome eksplozivnom otvaranju glotide! tj. akustikoj pojavi
nastaloj naglim potiskivanjem zrane struje kroz uski procjep izme"u glasnica! i takav je
nalaz normalan. $ri izgovoru suglasnika 7s8 nema okomitih linija! nego postoji samo
nepravilan! apriodian zapis uz veu energiju u visokom frkvencijskom spektru! to
odgovara nepravilnoj distribuciji akustike energije. *akav je zapis tako"er uredan jer je
pri izgovoru suglasnika 7s8 grkljan otvoren! glasnice ne vibriraju! a um nastaje
prolaskom zraka kroz su#enje u prednjem dijelu usne upljine. )e"utim! kod nekih
se promuklosti pojavljuje takav zapis i pri izgovoru samoglasnika. 5rkljan s glasnicama
tada je samo nevibrirajua zapreka struji zraka! odnosno ono to je fizioloko u jednom
sluaju postaje patoloko u drugom sluaju.
$rogramska podrka kojom izvodimo akustiku analizu glasa u posljednjih nekoliko
godina razvila se u sofisticirane ure"aje koji su u mogunosti vriti prepoznavanje glasa!
ali i sintezu uz odgovarajue parametre. 1edna od takvih je i Eoice Dab amerike tvrtke
0a+elemetrics. $ovijest tvrtke vezana je za >ellov laboratorija koji je .:FG. godine u
%eH 1erse+ (',) osnovao tvrtku0,I Jlectric Ko kako bi oblikovali elektronike
instrumente za mjerenja u industriji! istra#ivakim institutima i vojnim istra#ivakim
centrima. $rvi komercijalni proizvod bio je spektrograf (.:/.. g!) nazvan 'ona45raph.
0onstruiran je kao analitiki alat za razlaganje akustikog signala za podruju medicine!
fonetike! patologije govora! lingvistie! bioakustike! forenzike i policije. -anas tvrtka
proizvodi instrumente koji se koriste u dijagnozi! terapiji! arhiviranju i analizi svih
parametara akustikih i vizualnih vezanih za glas! govor! fonaciju i akt gutanja.

Ultrabrza kinematografija grkljana.
9ltrabrza kinematogra:ija grkljana
ltrabrzom kamerom mogu se glasnice u vrijeme fonacije snimiti /???4.???? puta u
sekundi. ,ko se zapis reproducira brzinom od A/ puta u sekundi! dobiva se izrazito
usporenje vibracijskog procesa i niz va#nih obavijesti o mehanizmu fonacije. )etoda je
preskupa za rutinski kliniki rad i uglavnom se primjenjuje u znanstvenom radu.
Elektromiografija grkljana. -ananje elektromiografske tehnike (mikroelektrode)
omoguuju registraciju akcijskih potencijala iz svih znaajnijih laringealnih miia pri
disanju! gutanju i proizvodnji glasa. $ri nekim stanjima! npr. atrofiji i paralizi glasnica!
samo elektromiografija daje pouzdane podatke o funkciji grkljanskih miia.
'y!phonia
Jufonija je naziv za normalan glas i glasovne mehanizme to je izravna posljedica
normalne morfologije i funkcije vokalnog i kompleksnog govornog sustava. *akva
normalna proizvodnja glasa implicira ravnomjeran odnos izme"u tzv. fonacije nastale
titranjem glasnica (ime nastaju samoglasnici i zvuni suglasnici) i tzv. turbulentnog
strujanja koje je sastavnica i normalne glasovne produkcije. 5las postaje disfonian kada
se poremeti omjer izme"u vibratornog segmenta i turbulentnog strujanja! odnosno kada
dominira turbulentno strujanje. -isfonija ili promuklost! svako je odstupanje od normalne
visine! intenziteta i kvalitete glasa. zroci tih odstupanja mogu biti primarne i sekundarne
organske promjene u grkljanu! primarni i sekundarni funkcijski poremeaji! razvojni i
hormonalni utjecaji! priro"ene i steene anomalije larinksa! neurogena i psihogena
patoloka stanja te promjene rezonancijskih mehanizama. $otpuno izostajanje
vibratornog segmenta tj. apsolutna dominacija turbulentnog strujanja dovodi do
bezglasja ili afonije. %epotrebna (habituelna) ili kompenzacijska aktivnost ventrikularnih
nabora izvorite je dodatnih turbuletnih strujanja! te nastaje pseudofonija. $seudofonijom
se naziva i dominantno turbulentan glas nastao u gornjem ezofagealnom uu =
tzv. ezofagealni glas. )e"utim! potpuno ListM4 sintetski glas bez uma tako"er pripada
kategoriji pseudofonija! jer nije postignut optimalan omjer izme"u vibratornog i
turbulentnog segmenta.
$rimarne organske promjene na glasnicama uzrokuju promuklost koje se mo#e objasniti
ve navedenim patofiziolokim mehanizmima. $ri kroninom laringitisu promjene u
glasu posljedica su dvaju pojava& .. upalno promijenjena i fibrozirana sluznica slabije je
pomina pri fonaciji! to remeti zatvorenu fazu vibracijskog ciklusa i reducira i remeti 4
za normalnu fonaciju! neophodan glotidni sluzniki valC A.
kompenzacijska hiperkinetika aktivnost miia vrata i grkljana poveava napetost
glasnica (visok glas) i nerijetko pomie ventrikularne nabore prema sredinjoj liniji!
stvarajui nefizioloku zapreku zranoj struji. ,ktiviranje takvog hiperkinetikog
mehanizma povisuje frekvenciju temeljnog laringealnog tona! ali turbulentno strujanje
kroz glotis i supraglotis daje glasu obilje#je promuklog! najee dubokog glasa. 0od
kroninih difuznih edema glasnice (tzv. oedema diffusum 2einke)! zbog poveane mase!
glasnice vibriraju usporeno i nastaje dubok glas su#ena opsega (edematozne glasnice ne
mogu mijenjati svoju napetost i oblik).
$ri karcinomu glasnice promuklost mo#e nastati zbog nepravilnih vibracija infiltrirane
glasnice! ali i zbog toga to tumorska masa onemoguuje njihovo pribli#avanje.
1ednostrana glasnika hiperemija udru#ena s istostranim gubitkom ili nepravilnou
glotidnog vala ili djelominim (ili potpunim) izostankom vibracija glasnice s velikom
vjerojatnou ukazuje na moguu tumorsku infiltraciju sluznice. Ea#an dijagnostiki
parametar je u takvim sluajevima odre"ivanje akustinog parametra Ljitter-a koji
oznauje uestalost promjena frekvencije temeljnog laringealnog tona u jedinici vremena.
,ko je vrijednost jitter-a vea od .!?F (odnosno .?N)! posebice ako se tijekom
praenja bolesnika ta vrijednost poveava! tako"er treba posumnjati na malignu
infiltraciju odnosno malignu alteraciju kroninih laringealnih lezija.
Primarne funkcijske disfonije glasovni su poremeaji koji nisu udru#eni ni s kakvim
organskim nalazom. zrok i patofizioloki mehanizam esto im je teko utvrditi. $rema
mehanizmu nastanka dijele se u ove skupine& konstitucijske (sklonost pogrenim
funkcijskim mehanizmima! vulnerabilnost glasovnog aparata)! habitualne (pogrena i
prevelika upotreba glasa)!profesionalne (profesionalna ekscesivna upotreba glasa)
i psihogene.
0od svih funkcionalnih disfonija postoji diskinezija& neodgovarajua aktivnost
grkljanskih i vratnih miia pri fonaciji. 6bog toga ih je mogue svrstati u dvije velike
skupine& hiperkinetike ili hiperfunkcijske (d+sphonia h+perkinetica) i hipokinetike ili
hipofunkcijske (d+sphonia h+pokinetica). 0od hiperkinetike disfonije pretjerano je
aktivno grkljansko i vratno miije pri fonaciji. 'ubjektivne su smetnje laringealne
parestezije (osjeaj stranog tijela! suhoa #drijela i grkljana) i boli u vratu pri imalo
du#em govoru. Objektivno se mo#e ustvrditi brz zamor glasnica! mijenjanje svojstava
glasa pri du#oj fonaciji! poviena frekvencija osnovnog laringealnog tona! su#en raspon
glasa! neuskla"eno disanje pri govoru! izrazita kontrakcija vratnih miia pri fonaciji.
5lasnice su esto hiperemine! ventrikularni nabori pribli#eni! a zatvorena faza jednoga
vibracijskog ciklusa! to se mo#e objektivizirati laringostroboskopijom ili Lslo motion7
analizom je produ#ena. Ovisno o aktivnosti ventrikularnog sfinktera javlja se disfonija ili
psedodisfonija. $ri hipokinetikoj disfoniji glasnice su mlohave! njihova je zatvorena faza
kratka ili ne postoji! a to remeti stvaranje odgovarajuega subglotidnog tlaka potrebnog
za normalnu fonaciju. 5las je pneumofonian i tih (microphonia). 5lasnice
laringoskopski izgledaju normalne! a laringostroboskopija (ili sloH motion) pokazuje
skraenu zatvorenu fazu! te nepravilnost amplituda i faza vibracije. 'ubjektivne su
smetnje sline onima pri hiperkinetikoj disfoniji. @ipokinetika disfonija javlja se
tako"er pri opoj tjelesnoj slabosti! kod psihikih poremeaja i pri opim
neuromuskularnim bolestima! kao to je miastenija gravis.
@iperkinetiku i hipokinetiku disfoniju treba lijeiti funkcijskom! glasovnom terapijom
kojoj je svrha uspostavljanje eukinetikog naina fonacije i normalnog glasa. tome
mogu pomoi respiracijske vje#be! supresija prevelike upotrebe glasa i sni#enje njegova
intenziteta. Dijeenje je slo#eno i dugo jer zalazi u ljudsko ponaanje u cijelosti! u sklopu
kojega je glas samo jedna od moguih oitovanja. (spravno lijeenje sastoji se u
pravodobnu spreavanju sekundarnih organskih i funkcionalnih poremeaja koji se mogu
razviti iz primarne hiperkinezije ili hipokinezije. klinikoj se praksi malokad susreu
isti sluajevi hiperkinezije ili hipokinezije! jer se radi o zamrenoj uzrono4posljedinoj
povezanosti. esto je hiperkinezija posljedica primarnih disfunkcija glotisa (nepotpuna
glotidna addukcija! primarni morfoloki nalaz na glasnicama) ili pak dugo trajanje
primarne hiperkinezije iscrpljuje miie vokalnoga sustava! izazivajui sekundarnu
hipokineziju i glasovnu zamorljivost.
!ekundarne organske promjene na glasnicama. 0ao to brojne primarne organske
promjene u grkljanu pokreu sekundarne! uglavnom hiperkinetike funkcionalne
mehanizme! tako su vrlo esta stanja kada primarna hiperkinezija uzrokuje sekundarne
organske promjene u larinksu. %ajtipiniji su primjer za to vokalni noduli! kontaktni
ulkus i hipertrofija ventrikularnih nabora! glasnike hiperemije (varikoziteti glasnica).
"okalni noduli
Eokalni
noduli
(noduli
vocales!
noduli
Vokalni noduli $ tvrdi
cantatorii! pjevaki vorii) izboenja su slobodnoga ruba glasnica na granici prednje i
srednje treine obiju glasnica. )ogu biti edematozni (mekani) i fibrozirani (tvrdi).
$oetne! tek nastale i jedva uoljive nodule nazivamo i prenodulima (praenoduli).
$osljedica su uestale tkivne traume! tj. vehementna sudaranja spomenutih dijelova
glasnica pri fonaciji! pa se najee govori o fonotraumi i njezinim posljedicama *ako"er
nastaju u sklopu onogahiperkinetikog mehanizma fonacije koji je obilje#en predugim i
vrsti me"usobnim doticajem srednjih dijelova glasnica. 5las jepneumofonian jer
vorii onemoguuju potpuno pribli#avanje glasnica i ima sva obilje#ja hiperkinetikog
naina fonacije! ukljuujui i povienu frekvenciju temeljnog laringealnog tona. %ajei
su u djejoj dobi! i to u djeaka. odraslih se pojavljuju u #ena! pogotovo u onih
koje profesionalno mnogo govore (glumice! pjevaice! nastavnice! odgajateljice!
novinarke4posebice televizijske! prodavaice). djeaka se spontano povlae
u pubertetu! jer grkljan tada naglo raste! to mijenja nain fonacije! a u djevojica
nerijetko prelaze u kronini oblik promklosti odraslih. odraslih treba uvijek pokuati
konzervativnim lijeenjem (medikamentna i glasovna terapija! tednja glasa). sluaju
neuspjeha konzervativnog lijeenja! vorie u odraslih treba odstraniti mikrokirurki.
>rzi recidivi nakon mikrokirurkog zahvata mogu se sprijeiti samo postoperatvinom
glasovnom terapijom kojoj je svrha mijenjanje patoloke fonacije. Eokalne nodule u
djece po pravilu ne treba operirati! osim vrlo rijetko kada je teko oteena funkcija
govora zbog te#e fonatorne disfunkcije.
#ontaktni ulkus ili kontaktni granulom (ulcus contactus! granuloma contactum) naziv
je za nedostatak epitela u sluznici! stra#njega dijela jedne glasnice! te za granulom na
odgovarajuem mjestu druge glasnice. 0ontaktni ulkus tako"er je posljedicavokalne
traume! kada oba hrskavina vokalna nastavka aritenoida! prekrivena samo sluznicom!
dolaze u dodir pri fonaciji! najee hiperkinetikoj. 0ontaktni se ulkus pojavljuje
prete#ito u mukaraca! i ini se da je posrijedi specifino spolno determiniran nain
fonacije. 0ronine promjene stra#njega dijela grkljana (utjecaj kroninih upala! alkohola!
duhana! hiperacidnog #eluanog soka) pogoduju razvitku kontaktnog ulkusa dovodei do
tzv. lar+ngitis posterior koji zatim potenciran fonotraumom prelazi u kontaktni ulkus.
'trogim re#imom utnje ili komunikacije iskljuivo aptanjem (stra#nji se dijelovi
glasnica pri aptanju ne dodiruju) ponekad se normalizira nalaz u stra#njemu dijelu
grkljana! nakon ega valja nastaviti glasovnu! protuupalnu ili antacidnu terapiju.
$ipertrofija ventrikularni% nabora
Aktivnost ventrikularni nabora
$ipertrofija ventrikularni% nabora (h+pertrophia plicarum ventricularium) jedna je od
moguih oitovanja hiperkinetikog mehanizma fonacije. %aime! du#a aktivnost
ventrikularnih nabora pri fonaciji uzrokuje i njihovu hipertrofiju! i to kadto takva stupnja
da hipertrofini ventrikularni nabori potpuno prekrivaju glasnice ak i pri disanju.
-ovedeni u sredinji polo#aj! oni mogu periodiki vibrirati i stvarati dubok glas! su#ena
raspona! ali ee uope ne vibriraju! nego uzrokuju izrazitu promuklost (psudodisfoniju)
mehanizmom dodatnog turbulentnog strujanja ,ko su ventrikularni nabori hipertrofirali
zbog primarna funkcijskog poremeaja! hiperkinezije! tada je njihova uloga u mehanizmu
fonacije nepo#eljna! jer bitno mijenjaju i pogoravaju glas. *akvo stanje treba lijeiti
ponajprije konzervativno! glasovnim vje#bama! iako se neki autori zauzimaju za kirurko
lijeenje $rijanja mikrolaringoskopska resekcija hipertrofinih ventrikularnih nabora
sada je zamijenjena vrlo uinkovitom laserskom evaporacijom hipertrofinih
ventrikularnih nabora. vijek treba oprezno utvrditi razlog hipertrofije! jer se mo#e raditi
i o primarnome procesu na glasnicama (atrofija! degeneracija glasnica ili karcinom). 0od
nekih procesa! kao to je atrofija ili fibroza glasnica! te nakon opse#nijih kirurkih
zahvata na glasnicama) npr. unilateralne ili bilateralne kordektomije)! glas nastao
vibracijom hipertrofinih nabora po#eljan je jer je on tada jedini mogui nain fonacije.

&azvojne i %ormonske disfonije. ,natomija! morfologija i fonacijska funkcija larinksa
pokazuju uoljivu ovisnost o spolu i o hormonskim utjecajima. 6bog toga su smetnje
glasa uestalije u pubertetu! klimakteriju i pri raznim endokrinim poremeajima.
pubertetu su ee u djeaka. ,ko u pubertetu izostane prijelaz iz djejega glasa u muki
glas! tada je rije o zakanjelojmutaciji (mutatio tarda). 0atkad se djeji glas u pubertetu
promijeni! ali ne potpuno! govorimo o nepotpunoj mutaciji. oba sluaja mo#e se raditi
o hormonskim poremeajima s izostankom androgene stimulacije rasta larinksa! ali je
ea motorika inkoordinacija laringealnih miia (poveana aktivnost krikotireoidnoga
miia)! ili neki psihiki poremeaj! kao to je ote#ana prilagodba odrastanju. ,ko se ne
radi o hormonskim poremeajima! nego normalnome rastu grkljana! tada se
primjenjujuglasovne vje#be usmjerene poputanju glasnike napetosti i! po potrebi!
psihijatrijski ili psihologijski postupak. 2ezultati su takva lijeenja uglavnom dobri.
%asuprot zakanjeloj mutaciji! mogua je i prerana mutacija glasa (mutatio praecoO) pri
kojoj se po pravilu radi o ozbiljnijim endokrinim poremeajima.
'isplastine disfonije posljedica su naslije"enih i steenih anomalija grkljana! kao to
su hipoplazija i asimetrija larinksa!sulcus glottidis! d+aphragma lar+ngis! deformacije
epiglotisa. $ri laringealnoj hipoplaziji glas je visok! zvuan! smanjena opsega. 'ulcus
glottidis naziv je za udubljenje slobodnog ruba glasnica! zbog ega je glotidno zatvaranje
pri fonaciji nepotpuno! a glas pneumofonian. ,utori se ne sla#u u tome radi li se o
atrofiji sluznice ili vokalnoga miia! ali prevladava miljenje o priro"enoj ili steenoj
atrofiji sluznikog sloja glasnica. $ri fonaciji stanjenje glasnica daje sliku eliptine rime !
to mnogi krivo nazivajuinternus parezom! iako se uope ne radi o oteenju funkcije
vokalnog miia. %aprotiv takva su stanja esto kompenzirana povienom aktivnou
laringealne muskulature i ventrikularnih nabora! dakle pokree se mehanizam
nadomjesne hiperkinezije. ,simetrija grkljana mo#e se utvrditi ve vanjskom pretragom
laringealnog skeleta! a posredna laringoskopija najee otkriva sliku kosog glotisa ili
asimetrino polo#enih aritenoidnih hrskavica. -ijafragma larinksa naziv je za vezivnu
membranu izme"u glasnica. Ona mo#e biti priro"ena ili steena (npr. nakon kirurkog
odstranjenja papiloma larinksa). ,ko je dijafragma iroka! tada uope nema vibracija ni
proizvodnje glasa! dok je pri u#oj i kraoj dijafragmi glas izrazito visok! jer je skraen
vibracijski dio glasnica. Dijeenje je displastinih disfonija kirurko! ako je to mogue.
*ako se implantacijom masnog tkiva! fascije ili plastinog materijala u atrofinu glasnicu
poveava njezina masa. -ijafragmu grkljana treba tako"er lijeiti kirurki.
!pastiku disfoniju (d+sphonia spastica) obilje#avaju spazmi laringealnih i
respiracijskih miia u toku fonacije. %aziva se jo ilaringealno mucanje! jer je fonacija
nepravilna i isprekidana. 5lasnice su pri fonaciji vrsto priljubljene (spazam glotisa)! a
esto su i ventrikularni nabori pribli#eni. zroci mogu biti psihogeni! ali prevladava
miljenje da je spastika disfonija neurogeni poremeaj. *ako je ona katkad udru#ena sa
suprabulbarnom paralizom! amiotrofinom lateralnom sklerozom! spastikom
cerebralnom paralizom i s raznim ekstrapiramidarnim procesima. -ijagnoza i lijeenje
spastike disfonije sprovodi se timski suradnjom otorinolaringologa! najee fonijatra!
neurologa! psihijatra! psihologa i logopeda. -anas se spastika disfonija ubraju u
tzv. diskinezije kao to su& hemifacijalni spazam! blefarospazam i tortikolis! te se kao i
ostale diskinezije lijee primjenom >otoOa (toksin botulinuma). (nstilacijom >otoOa u
glasnice izazove se paraliza (privremena) vokalnog miia to dovodi do poputanja
glotidnog spazma. 0irurko lijeenje spastie disfonije 4 unilateralnim presjecanjem
povratnoga laringealnog #ivca! ime se tako"er spreava glotidni spazam.! danas je
uglavnom naputeno
(!iho"ene $i!%onije i p!iho"ene a%onije )$y!phonia i aphonia
p!ycho"ene!*
$sihiki poremeaji oituju se ne samo u promjeni govora ve i glasa koji tada postaje
tih ili preglasan! promijenjene boje uz esti gubitak melodijskih obilje#ja glasa. *ako"er
stresni nain #ivota i tzv. kronini stres dovode do pokretanja hiperkinetikog
mehanizma! povienja glasnikog tonusa i sekundarnih posljedica uzrokovanih tim
primarnim poremeajem.,fonija obilje#ava potpuni gubitak glasa! a psihogena se javlja
naglo i vezana je uz akutni ili kronini psihiki stres koji je nastao zbog dugotrajne
konfliktne situacije emotivne prirode (neurosis conversiva)! $onekad se afonija razvija i
nakon akutnoga laringitisa! ali tada nije vezana uz akutne psihike probleme. -ijagnoza
psihogene afonije se postavlja bez tekoa na osnovi uoljiva neslaganja izme"u te#ine
glasovnog simptoma i praktiki minimalnoga laringealnog nalaza. 5lasnice su normalna
izgleda! uredno se abduciraju pri disanju! dok se pri fonaciji zaustavljaju u forsiranu
ekspiracijakom polo#aju! ili se pomiu neto medijalnije! nikad ne dose#ui medijalnu
liniju. -iferencijalno dijagnostiki! u odnosu prema paralizama glasnica va#no je znati da
su pri psihogenoj afoniji ouvane ostale refleksne aktivnosti grkljana. *ako se glasnice
ipak normalno adduciraju kad bolesnik zakalje! a kaalj je glasan 4 sonoran. 5lasovnom
terapijom treba uspostaviti normalan glas! ali to simptomatsko lijeenje valja povezati sa
psihijatrijskim postupkom! jer se u veini sluajeva radi o konverzivnoj neurozi.
(zvor& http&PPHHH.foni.mef.hrP$rirucnikPFonijatrija.htm