1

Meunarodni interdisciplinarni simpozij

FILOZOFIJA MEDIJA (2013.)
Mediji i javnost
15. 17. XI. 2013., Hotel Petka, Dubrovnik.










Sveuilite Sjever
Sveuilini centar Varadin
Odjel Graditeljstvo
I. Muhovec, B. Soldo, M. Orekovi, A. Aniskin
Raspoznavanje starih graditeljskih obiljeja i znakova













Varadin, XI. 2013.

2
I. Muhovec, B. Soldo, M. Orekovi, A. Aniskin
Raspoznavanje starih graditeljskih obiljeja i znakova


Saetak:
Dananji sloeni komunikacijski prostor predstavlja preplet najrazliitijih formi izriaja i tehnika
stvaranih i mijenjanih kroz mnoga tisuljea. U suvremenoj komunikologiji prevladava miljenje
da je sluh nositelj glavnog komunikacijskog kanala! Ako je to tono onda tome treba dodati i
drugu stranu medalje, tj. da je sluh izriito fragilna komunikacijska kategorija, pa se stoga u vre
menskom protoku vrlo nepouzdano oslanjati na sluh. Pojava pisma prije vie od 5000 godina
(Sumer) kompenzirala je glavni nedostatak sluha (nepostojanost), no i mnogo prije toga sponta
no je zaeta komunikacijska kategorija koja je s malo rijei puno toga mogla rei. Bilo je to
GRADITELJSTVO. Jedini je problem u tome to za itanje graditeljskih zapisa postoji impe
rativ prethodnog deifriranja ugraenih kodova. U ovom se lanku teite stavlja upravo na
dekodiranje nekih od kodova koji su prevladavali kroz ljudsku povijest.
Kljune rijei: graditeljstvo, graditeljski znakovi/kodovi, prostorna orijentacija, znakovi u ka
menu i opeci, minerski znakovi, stilskooblikovna obiljeja graevine, zlatni rez.

Summary:
Today's complex communication space is interwoven with many different forms and techniques
that have been created and altered through milleniums. Contemporary communication observes
the sense of hearing as the front runner of the main communication canal! If this is true, we sho
uld also look at the other side of the coin. Hearing is a very fragile communication category espe
cially in a longer time span when it becomes an unreliable source. The emergence of the script
more than 5000 years ago (Sumer) substituted the main flaw of hearing (inconstancy) but there
is another communication category that had sponetaneously emerged way before the script.
This communication category which could always say a lot with few words is known as cons
truction. But in order to be able to read the building/construction signs, there is an imperati
ve of prior deciphering the builtin codes. This articles puts an emphasise on deciphering some
of the prevailing codes in human construction history.

Key words: Construction, construction sign/codes, orientation in space, signs in stone and brick,
miners' signs, building characteristics with regard to style and form, golden ratio.





3
1. GOVOR GRAEVINE:
Znakovite su rijei Gjure Szabe
1
:I nijemi kamen moe mnogo priati, ali e to razumjeti samo o
naj,koji se potrudi da taj govor i razumije, dok e svakom drugom kamen ostati samo kamenom, a
razvalina bit e mu pusta rpa kamenja. Graditeljska obiljeja i znakovi predstavljaju specifian
''rukopis'' svih onih autora (graditelja) koji su ''pisali'' kroz graevinu koristei pri tome razliite
''alfabete'', ponekad i duboko kodirane. Da bi se moglo govoriti o komunikaciji izmeu onih koji
''piu'' i onih koji ''itaju'' potrebno je uspostaviti zajedniki komunikacijski klju. U graditeljstvu
se komunikacijski klju poglavito zasniva na:
Orijentaciji glavnih osi graevine
Klesarskim znakovima
Znakovima u opeki
Minerskim znakovima
Stilsko oblikovnom govoru graevine
''Potpisu'' naruitelja i/ili graditelja
Porukama kroz spomenobiljeja, itd.

2. ORIJENTACIJA
Jo u drevnim vremenima glavne su osi graevine bile smiljeno orijentirane. Navest emo tri
reprezentativna primjera:
1. Stonehenge (Engleska) 2. Kokino (Makedonija) 3. Maklavun (Hrvatska)
STONEHENGE Arheoastronomija se osobito afirmirala kada je formuliran zakljuak da je engle
ski Stonehenge (slika 1) izgraen tako da se njegova ulazna os poklapa s pravcem izlazeeg Sun
ca na dan ljetnog solsticija (Stonehenge je izgraen prije vie od 4000 god.).
KOKINO Meu osobito znaajne neolitike opservatorije iz naeg susjedstva svakako spada lo
kalitet Kokino u Makedoniji iz II. milenija pr.Kr. (slika 2).

Slika 1 Raunalna rekonstrukcija Stonehengea Slika 2 Prapovijesni opservatorij Kokino (Makedonija)
Opservatorij Kokino doao je i na popis NASAine liste najznaajnijih drevnih opservatorija.
MAKLAVUN I kod nas u Hrvatskoj postoji pretpovijesna graevina (sada ruevina) koja sadri
jasna obiljeja zimskog solsticijskog zapadajueg Sunca. To je tolosoidna graevina Maklavun u
Istri (nedaleko Rovinja)!

1
G.Szabo: Sredovjeni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji, Zagreb, 1920.
4

(a)

(b)
Slika 3 Maklavun, u zaleu Rovinja (Istra)
a) Orijentacijski prikaz Maklavuna (u odnosu na vektor sjever)
b) Suvremeni krajolik u kojem se nalazi prapovijesni Maklavun
Naalost, zbog prevladavajue drutvene indolencije koja se kod nas susree u odnosu na vrijed
nosti bilo kakvog nasljea (materijalnog ili duhovnog) Maklavunu prijeti potpuno nestajanje.
Poruka koju se iz celestijalne orijentacije drevnih graevina moe iitati otprilike bi mogla gla
siti ovako:
Nae smo graevine poravnali prema celestijalnim parametrima a to znai da smo duboko bili
svjesni strogih pravilnosti koja vae pri gibanjima nebeskih tijela, poglavito Sunca, Zemlje i
Mjeseca, i time pokazali da smo bili svjesni i nae vitalne ovisnosti o tim gibanjima!
3. DREVNO GRADITELJSTVO KAO ODRAZ DUHOVNOSTI
Obzirom da se u isto vrijeme (prijelaz neolitika u bronano doba) velika pozornost usmjerila i na
megalitsku izgradnju kultnih graevina (hramova) kao i izgradnju grandioznih grobnih
graevina (npr. piramida, grobnih komora poput Newgrangea u Irskoj ili tzv. Atrejeve riznice u
Mikeni i sl.) a kod nas i na podizanje velikih zemljanih tumula (npr. kod Ludbrega) ili kamenih
gomila (najee u Dalmaciji i Hercegovini), danas nam je pruena mogunost da iitamo
visoko razvijeni duhovni ivot tih drevnih ljudi.
KULTOVI I MITOVI Odnos prema smrti
Uspostava pojedinih kultova i mitova (u funkciji artikulacije nadnaravnih sila koje upravljaju
univerzumom!) te postupni prijelaz u sreene religijske sustave, izriito mnogo govori o
duhovnom razvoju ljudskih zajednica, a s time je u punom skladu i odnos prema smrti, posebno
kad je u pitanju smrt velikodostojnika ili bliske osobe, jer veza s precima iznimno je vana!
Duhovna je dimenzija jedina prava razlikovna kategorija koja odvaja ovjeka od drugih ivih
bia.
ORJENTIRANI UKOPI
Jo u srednjem vijeku bilo je uobiajeno da se ukopi obavljaju tako da tijelo pokojnika (koji lei
na leima) bude poloeno du pravca istok zapad (priblino), s time da je glava bila na zapadu
kako bi oi mogle opaati izlazee Sunce (slika 4a), jer izlazee Sunce simbolizira obnovljeni
ivot (svijetlo nakon tame).
5
PRIMJER ORJENTIRANOG UKOPA
Aktualna arheoloka iskopavanja srednjovjekovnog groblja u blizini Bjelovara (listopad 2013.)
upravo ilustriraju opisano stanje orijentacije ukopa tj. polaganje glavne osi pokojnika u pravcu
zapadistok.
(a) (b)
Slika 4 Orjentirani ukopi
(a) Srednjovjekovno groblje Strane (Vinodol) grob br. 66 (otklon osi WE od sjevera iznosi 61)
b) Srednjovjekovni ukop na lokalitetu Zidine (Domanku kod Bjelovara)
Napomena: Na slici 4
b
nedostaje lubanja koja bi morala biti na lijevoj strani slike (na zapadu) jer
je taj dio kostura devastiran tijekom stoljetnog preoravanja njive!
4. KLESARSKI ZNAKOVI
Od starine su klesarski znakovi poglavito predstavljali potpis majstora kamenograditelja ili
klesarske kole kojoj je majstor pripadao (slika 5). Taj potpis (znak) na solidno i dopadljivo
izgraenoj graevini, bio je odlina reklama za daljnje narudbe, a ako je graevina bila osrednja
ili moda ak i loa, moemo s pravom pretpostaviti da je klesar izbjegao upisati svoj znak!
Slika 5 Keld (Yorkshire Dales Natural Park) Snimljeno u srpnju 2013. (I. Muhovec)
Na sasvim jednaki klesarski znak, kao na slici 5, ali nakon nekoliko dana hodanja, tj. cca 100 km
istonije (u podruju Cliveland Hilles) nailo se tijekom dalekohodnog pjeaenja sjevernom En
gleskom (Coast to Coast) u srpnju 2013.

6
ZLATNI REZ
Vrhunskom klesarskom tehnikom (slika 6) stari su nam Grci spontano poruili da dobro razumi
ju estetsku snagu boanske proporcije tj. zlatnoga reza (slika 7).

Zlatni rez

1,618..

Konstanta koja sim
bolizira zlatni rez:
1,62

Slika 6 Korintski kapitel s uklesanim akantusovim li
em
Slika 7 I ljudska ruka (kao i cijelo tijelo) potpada
pod proporcije zlatnoga reza

ZNAKOVI U OPEKI
Opeka kojoj je prirodna kolijevka u staroj Mezopotamiji (dananji juni Irak), imala je svoje
znakove jo u vrijeme raanja civilizacije (Sumerani), kao i tisuljeima nakon toga (npr. stari
Babilonci) slika 8a.
(a)

(b)
Slika 8 Znakovi u opeci
(a) Fragment opeke s klinastim pismom iz Babilona (I. Muhovec, 1982.)
(b) Fragment rimske opeke s oznakom X. rimske legije Morskih tjesnaca (Legio X. Fretensis)
Rimljani su praktiki standardizirali tu praksu koja je kroz to vodila prema stvaranju tzv. ope
karskih brendova (slika 8b)!

7
MINERSKI ZNAKOVI
Prvi eksplozivni materijal koji se pojavio u Europi bio je crni barut (import iz Kine negdje u XIII.
st). Nakon to je barut unaprijedio ratovanja, poeo se primjenjivati i za korisne stvari. Mineri
(posebno na cestogradnjama ranog novog vijeka) izrasli su u novu operativnograditeljsku elitu.
Njihovi znakovi tj. potpisi na stjenskim masivima kroz koje su provuene nove cestovne trase,
predstavljali su prestina obiljeja koja su se mogla usporeivatii s najboljim majstorima
kamenoklesarima ili zidarima slika 9.

Slika 9 Minerski znakovi kod Josipovog mosta na Tounjici (Struppijeva Jozefinska cesta, 1775.1779.)
5. STILSKOOBLIKOVNI GOVOR GRAEVINE
Izdvojit emo kronolokim slijedom najznaajnija stilska razdoblja koja se smjenjuju nakon
utrnua antike:
predromanika (s naglaskom na starohrvatsko
crkveno graditeljstvo)
romanika
gotika
renesansa
barok i rokoko
klasicizam
historicizam
secesija
modernizam
PREDROMANIKA
Na prostoru ranosrednjovjekovne Hrvatske (jadranski prostor) predromanika se uglavnom
artikulirala kroz tzv. starohrvatsko graditeljstvo (slika 10).

Slika 10 Sv. Kri u Ninu znaio je mnogo vie od sakralne graevine
8
BAANSKA PLOA (oko 1100. god.)
Za ranoromaniku crkvu Sv. Lucije u Jurandvoru (otok Krk) stari su graditeljikamenoklesari iz
radili plutej, tj. kamenu pregradu s upisanim glagoljskim tekstom (slika 11). Rije je o dragocje
nom primjeru poruke upuene generacijama kroz vremensku dimenziju.
ROMANIKA
Romaniko se stilsko razdoblje prepoznaje po masivnim zidovima, polukrunim lukovima, slije
pim arkadama i drugim elementima koji reminisciraju antiko, poglavito kasnorimsko
graditeljstvo.
Slika 11 Baanska ploa Slika 12 Romanika ekskatedrala u gradu
Rabu
GOTIKA
Ovaj graditeljski stil (nastao u Francuskoj slika 13), prije svega pokazuje novoizniklu
graditeljsku hrabrost koja je poglavito izraena kroz izduene vertikale i kroz velike zidne otvo
re koji predstavljaju prozore s raznobojnim vitrajima. Letei kontrafori osiguravaju prijenos
horizontalnih potisnih sila, to govori da su graditelji barem na empirijskoj osnovi shvatili da je
to kritini segment novonastalog graditeljskog koncepta.

Slika 13 Crkva Notre Dame u Pa
rizu
Slika 14 Konjinska utvrda (prijelaz XV. u XVI. st.)


9
RENESANSA
Stil je nastao u Italiji a inspiriran je antikim uzorima, s time da je u sjeverozapadnoj Hrvatskoj
renesansna izgradnja posebno dola do izraaja kroz fortifikacijske graevine (slika 14).
BAROK I ROKOKO
U Hrvatskom zagorju barok je naao svoj idealan sklad s bregovitim krajobrazom pa i danas
barokne crkve predstavljaju glavne zagorske vedute! Crkva u Belcu svoj je zavrni barokni izgled
dobila 1739./40. godine s iluzionistikim baroknim freskama pavlinskog majstora I. K. Rangera
kojima je podario plemenitu rokoko lakou.
(a) (b)
Slika 15 Crkva Marije Snjene u Belcu
a) Vanjski izgled b) Unutranjost

DIJAKRONIKI STILSKI KOMPOZIT
U Belcu je i stara crkva Sv. Jurja (danas kapela) kroz koju se mogu iitati razna organski srasla
stilska razdoblja (romanika, gotika, barok) a koja su kroz dugi vremenski protok dala crkvi obi
ljeja tzv. dijakronikog stilskog kompozita (slika 16).
Slika 16 Crkva Sv. Jurja u Belcu
Povijesno najznaajniji sakralni objekt u sjevernoj Hrvatskoj zasigurno je crkva, tj. marijansko
svetite Majke Boje Gorske u Loboru. Na tom su lokalitetu utvreni ostaci pretpovijesnog i anti
kog doba a potom i ranokranski sakralni ostaci (V. i VI. st.), te ostaci iz ranog srednjeg vijeka
(tragovi drvene crkve iz IX. st. i predromanike crkve iz IX./X. st.) iza ega pak slijede ostaci ro
manike crkve (prijelaz XII. u XIII. st.), potom gotika crkva (poetak XV. do XVI. st.) koja je na
koncu barokizirana (XVII. st.) slika 17.
10

Slika 17 Crkva Majke Boje Gorske u Loboru
ROKOKO
Taj je stilski izraaj uzeo vie maha pri koncipiranju interijera, no lijepi primjer rokoko
eksterijera predstavlja palaa Keglevi u Varadinu (izgraena kao barokna u XVII. st. a preure
ena u rokoko stilu 1775. god. slika 18).

Slika 18 Palaa Keglevi, Varadin, Nazorova 14
KLASICIZAM
Klasicizam predstavlja novoobnovljenu reminescenciju na klasino graditeljstvo, s nizom uspje
nih rjeenja (slika 19).
11

Slika 19 Kapela Sv. Frane u Podpragu (iz 1832.)
na cesti preko Velebita (Tulove grede); cesta Ob
rovac Sv. Rok
Slika 20 Hrvatsko narodno kazalite u Zagrebu, primjer
neobaroka (remek djelo kasnog historicizma)
HISTORICIZAM
Taj se graditeljski koncept razmahao u XIX. stoljeu pojavom raznih neostilova poput neoroma
nike, neogotike, neorenesanse, neobaroka i sl. Neostilovi poruuju da je nastupilo vrijeme kada
ne manjka novaca ali je oit manjak kreativnih ideja.
Suputnik historicizma esto je i tzv. eklekticizam tj. kompilacija razliitih stilskih elemenata.
Rije je o terminu s kojim se obiljeava graditeljski koncept u kojem se mijeaju (esto i
nekritiki) razni neostilovi!
Eklekticizam moe uroditi i kvalitetnim ostvarenjima kao to je npr. crkva Sv. Blaa u Zagrebu
arhitekta Viktora Kovaia iz 1913. godine. To je eklekticistika mjeavina starohrvatske arhite
kture, bizantske umjetnosti i romanike u modernom sakralnom zdanju (slika 21).

Slika 21 Crkva sv. Blaa u Zagrebu Slika 22 Stara Sveuilina i narodna knjinica
(dovrena 29.XI.1913.)
SECESIJA
Nastala je na prijelazu XIX. u XX. st. kao kreativna reakcija na rutinizirana oponaanja starih
stilova, tj. historicizma. Secesija se ipak poglavito iskazala kroz dekorativni izriaj (proelja
zgrada i palaa, balkona, ulaznih nadstrenica i sl.).
12
U Hrvatskoj najljepi graditeljski primjer secesije (tj. kasne secesije) predstavlja zgrada stare
Sveuiline i narodne knjinice arhitekta Rudolfa Lubynskoga, graena od 1911. do 1913. (slika
22).
MODERNIZAM
Najvaniji fenomen u umjetnosti i arhitekturi XX. st. predstavlja modernizam. Javlja se nakon
Prvog svjetskog rata a formalno traje jo i danas (premda se za recentno doba esto koristi i po
seban termin suvremena arhitektura kao i termin postmodernizam) .
Modernizam predstavlja refleksiju novog doba koje je sloeni rezultat uznapredovale industrij
ske revolucije ali i dubokih socijalnih promjena. Osnovna karakteristika modernizma je funkcio
nalizam.
vicarski Francuz Le Corbusier (1887.1965.) tipini je predstavnik modernizma (slika 23).
(a) (b)
Slika 23 Le Corbusierova djela
(a) Vila Savoye u Poissyju, u okolici Pariza
(b) Kapela Notre Dame du Haut u Ronchampu (Francuska)
MODERNA ARHITEKTURA
U Zagrebu je u duhu Le Corbusiera koncipiran i znatan dio Ul. grada Vukovara (ugrubo, zapadna
polovica ulice), a lijep primjer lecorbusierske zgrade je stambena zgrada Drage Galia, tzv. Mar
sejka (Vukovarska 43/43
a
slika 24) kroz koju se odraava znakoviti moto Le Corbusiera:
Zgrada je stroj u kojem se ivi!

Slika 24 Marsejka Drage Galia u Zagrebu
13
SUVREMENO GRADITELJSTVO
Suvremeno se graditeljstvo naalost sve ee pretvara u razmetljivo iskazivanje financijske
moi, pa e stoga u budunost prenijeti zbunjujue poruke koje e moda s podsmijehom iita
vati nadolazee generacije (slika 25). No, i takve e graevine biti svjedoanstva jednoga vre
mena, pa to znai da ipak imaju osigurano svoje mjesto u graditeljskoj povijesti.

Slika 25 Pogled na Dubai s najveom zgradom na svijetu u centru grada (Burj Khalifa, ukupne visine 828 m)
NAKARADNI PRIMJERI SUVREMENOG GRADITELJSTVA
Ponekad se ini da se pojedini naruitelji (investitori) posebno trude nai krajnje otkaenog
arhitekta koji bi kroz bizarni izgled graevine mogao im bolje istaknuti naruiteljevu mentalnu
osobnost.
(a) (b)
Slika 26 Nakaradni primjeri suvremenog graditeljstva
(a) Royal Ontario Museum u Torontu, Kanada
(b) Loptolike kue u Nizozemskoj
S time u vezi na internetu se mogu nai razni portali znakovitih naziva poput npr. Ugliest buil
dings in the world (Najrunije svjetske graevine), i Ugly New Buildings, ili Even uglier (ak
i runije), pa se ovjeku ini da postoji neko natjecanje u dosezanju runoe.
14
ZAKLJUAK
Kroz lanak se pokualo na esejistiki nain ukazati na injenicu da graditeljska batina odie
znatnim komunikacijskim potencijalom koji protokom vremena dobiva sve vie na svojoj vrijed
nosti. Ono to je preduvjet za razumijevanje okamenjenih poruka koje sadre vrijedna gradi
teljska djela, svakako je ovladavanje komunikacijskim kljuem, pa su se stoga u aritu lanka
nale neke od najvanijih osnova toga kljua.
I to rei na koncu, nego zakljuiti da sve prolazi, no prave vrijednosti ipak e uvijek biti prepoz
nate, poput ove male, skromne ali skladne i produhovljene romanike crkvice, Sv. Petra u polju
kod Morpolae (slika 27).

Slika 27 Sv. Petar u polju kod Morpolae
Ova je crkvica vrijedna i savrena ilustracija uvene heuristike izreke:
Manje je vie!

15
Popis literature:
Napomena: Ovaj je lanak napisan poglavito na osnovi vlastitih promiljanja o razvoju, ulozi i
znaenju graditeljskih ostvarenja koja su nastajala kao specifini odraz civilizacijske evolucije.
Spomenut emo stoga osnovnu literaturu koja nam je bila od pomoi, uz dodatnu napomenu da
je uz veinu naih izvornih slika/fotografija koriten i odreen broj slika preuzet s internetskih
portala.
Osnovna literatura:
[1] Vitruvije, M. (I. st. pr.Kr.): Deset knjiga o arhitekturi; hrvatski prijevod (1999.), Golden
Marketing, IGH, Zagreb.
[2] Szabo, Gj. (1920.): Sredovjeni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji; Izvanredno izdanje Matice
hrvatske, Zagreb
[3] Roux, G. (1964.) Ancient Iraq; George Allen & Unwin Ltd, London.
[4] Huntley, H.E. (1970.): The divine proportion; Dover Publication, Inc., New York.
[5] Jelovina, D. (1976.) Starohrvatske nekropole (na podruju izmeu rijeka Zrmanje i Cetine);
akavski sabor, Split.
[6] Pejakovi, M. (1978.): Broj iz svijetlosti (Starohrvatska crkvica Sv. Kria u Ninu); Nakladni
zavod Matice hrvatske, Zagreb.
[7] Koch, W. (1994.): Baustilkunde; Orbis Verlag, Mnchen.
[8] Pejakovi, M. (2000.): Zlatni rez; Art studio Azinovi, Zagreb.
[9] Wainwright, A. (2003.): A Coast to Coast Walk (St. Bees Head to Robin Hood's Bay); Fran
ces Lincon, London.
[10] Burenhult, G. gl. urednik (2005.): Velike civilizacije (Zajednice i kulture staroga svijeta);
Duevi&Krovnik, Rijeka (nakladnik za izdanje na hrvatskom jeziku).
[11] Crawford, H. (2006.) Sumer and the Sumerians; Cambridge University Press, Cambridge.
[12] Cetini, . (2011.): StraneVinodol (Starohrvatsko groblje na Gorici); Pomorski i povijesni
muzej Hrvatskog primorja Rijeka, Rijeka.
[13] Jakovljevi, G. (2012.): Registar arheolokih nalaza i nalazita Bjelovarsko bilogorske u
panije; Gradski muzej Bjelovar, Bjelovar.
[14] Richards, J. (2013.): Stonehenge (English heritage); English heritage guidebooks, London.
[15] Hrelja, D., Muhovec, I., Sudec, K. (2013.): Konjina, Stari grad; Dravni arhiv u Varadinu,
Varadin.

Kratki ivotopisi autora:
IVAN MUHOVEC, roen je u Zagrebu 1944. god. gdje je i diplomirao (1969.) na Graevinskom fa
kultetu Sveuilita u Zagrebu a magistrirao 1985. godine. Preko 20 godina radio je u poduzeu
Geotehnika (Institut Geoexpert) na poslovima geotehnikih istraivanja, projektiranja i izvedbe
nog nadzora u zemlji i inozemstvu. Tijekom mnogobrojnih slubenih putovanja u Irak (1974.
1986.) koristi priliku i obilazi mnoge lokalitete koji su obiljeili povijest drevnih mezopotamskih
civilizacija te svoj interes usmjerava prema povijesnim temama, prije svega prema opoj povijes
ti graditeljstva. Jo od 1982. honorarni je nastavnik a od 1991. stalni nastavnik na Geotehnikom
fakultetu u Varadinu, nakon ega (2009.) prelazi na varadinski VELV, gdje i danas predaje (u
sklopu Sveuilita Sjever) nekoliko kolegija meu kojima je i Povijest graditeljstva, nastojei dati
uravnoteeni prikaz kronolokog razvoja bitnih segmenata graditeljske djelatnosti, priklanjajui
se pri tome holistikom konceptu.
16
BOO SOLDO roen je 1971. godine u Britvici Bosna i Hercegovina. Studij je upisao na Geoteh
nikom fakulteta Sveuilita u Zagrebu 1989. godine, gdje je VI. stupanj studija diplomirao 1993.
godine, a VII. stupanj zavrava obranom diplomskog rada 1995. Dobitnik Rektorove nagrade
Sveuilita u Zagrebu. Magistrirao 2000. na Graevinskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Od
zaposlenja 1996. do 2003. godine u statutu znanstvenog novaka i ukljuen u rad na znanstveno
istraivakim projektima. Sudjeluje u nastavi na Geotehnikom fakultetu u programu vjebi iz
vie kolegija. Akademski stupanj doktora tehnikih znanosti znanstveno polje graevinarstvo,
stekao 2004. godine na Graevinskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Autor je i koautor oko 70
strunih i znanstvenih lanaka. Od 2011. u znanstvenonastavnom zvanju izvanredni profesor,
Tehnikih znanosti, znanstveno polje Graevinarstvo. Iskustvo projektiranja i nadzora u grae
vinarstvu stie unatrag 15 godina. Jedan je od zaetnika Studija Graditeljstva na Veleuilitu u
Varadinu, a sve do danas i voditelj Studija graditeljstva. Od 2014. godine stalni je zaposlenik
Sveuilita Sjever, proelnik je Odjela graditeljstva na kojem predaje nekoliko strunih geotehni
kih predmeta te sudjeluje u nastavi iz Povijesti graditeljstva. Dobitnik je vie nagrada i prizna
nja od strane Sveuilita, Rotary Cluba, Hrvatskog saveza graevinara itd. Aktivno sudjeluje i ra
di na promicanju graditeljske znanosti i struke te projekata od koristi za uu i iru regiju.

MATIJA OREKOVI roen je 1984. godine u Varadinu gdje je zavrio osnovnu te srednju gra
evinsku kolu. Godine 2003. upisuje Geotehniki fakultet na kojem diplomira 2008. Iste se go
dine zapoljava na Veleuilitu u Varadinu, Odjelu graditeljstva, na kojem radi i danas (u sklopu
Sveuilita Sjever). Diplomira 2011. godine na Graevinskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu, a
2012. upisuje doktorski studij na Dravnoj akademiji graevinarstva i arhitekture u Odesi, Ukra
jina. Na Odjelu graditeljstva predaje Betonske konstrukcije te sudjeluje u nastavi na srodnim ko
legijima kao i Povijesti graditeljstva. Aktivno radi u struci na poslovima projektiranja i po
monog nadzora. Autor je i koautor preko 20 strunih lanaka.

ALEKSEJ ANISKIN roen je 1979. godine u Odesi, Ukrajina gdje je zavrio osnovnu kolu te dio
srednje kole; emigrirao u Hrvatsku 1996. godine gdje dovrava srednje obrazovanje u Prvoj gi
mnaziji u Varadinu (na prirodoslovnomatematikom smjeru). Godine 1997. godine upisuje
Geotehniki fakultet na kojem diplomira 2003. Od 2003 radi u struci na izvoenju i projektiranju
cesta u poduzeu Cesta Varadin d.d. i Cesta projekt d.o.o. Godine 2009. zapoljava se na Veleui
litu u Varadinu (VELV), Odjelu graditeljstva, na kojem radi i danas (u sklopu Sveuilita Sje
ver). 2012. upisuje doktorski studij na Dravnoj akademiji graevinarstva i arhitekture u Odesi,
Ukrajina. Na Odjelu graditeljstva Sveuilita Sjever sudjeluje u nastavi predmeta Tehnika me
hanika, Otpornost materijala, Geomehanika i Protupotresno graditeljstvo a djelomino je u
kljuen i u kolegij Povijest graditeljstva. Aktivno radi na znanstvenim radovima i istraivanjima,
te laboratorijskim ispitivanjima u sklopu Mehanike tla i Geotehnike; takoer sudjeluje u projek
tima iz struke. Autor je i koautor preko 20 znanstvenih i strunih lanaka.