1.POROZNOST predstavlja jednu od najznacajnijih strukturnih karakteristika materijala.

Pod ovim pojmom u opcem slucaju podrazumijeva se prisustvo praznih prostora u

sklopu cvrste supstance od koje je izgradjen materijal, tj. takvih prostora koji nisu
ispunjeni cvrstom supstancom.Ovi prazni prostori mogu se podijeliti na pore i
supljine.Pore su nevidljive, mikroskopski sitne, dok su supljine znatno vece, i lahko se
zapazaju golim okom. U sustini poroznost predstavlja odnos zapremine pora prema
zapremini materijala. Dijelimo je na: opcu, zatvorenu i otvorenu.
Opsta poroznost Pu=(Vp/v)*100%=[(V-Va)*100%] /V Otvorena poroznost ima
pretpostavku da su sve pore i supljine u materijalu otvorene, te da su ispunjene vodom,
na taj nacin iskljucujemo mogucnoost da ima zraka u nekim porama, te da su neke
zatvorene. Zatvorena poroznost : Pz=Pu-Po
Gore negdje ubaci jos da se pore dijele na kapilarne i nekapilarne.





RASTRESITOST: Pojam rastresitosti vezan je za zrnaste i praskaste materijale, tj,
takve materijale koji se sastoje od pojedinacnih, medjusobno nepovzanih zrna (pijesak,
sljunak, cement). S obzirom na to da je definicija ove stukturne karakteristike identicna
definiciji poroznosti, rastresitost se odredjuje na isti nacin kao i opca poroznost. Polazi
se od pretpostavke da se zrna materijala sama po sebi apsolutno kompaktna. U slucaju
materijala rastresite strukture vazna strukturna karakteristika je tzv. specificna povrsina
zrna (SPZ), odnosno povrsina svih zrna koji ulaze u sastav jedinice mase materijala.
SPZ=S=[(a,N)/M]*ma q=100-p (%) - stepen kompaktnosti (suprostno poroznosti)
2.

to ti je slika samo da vidis kako izgleda, a ovako ide redom: 1. ekspploatacija gipsnog
kamena 2. drobljenje, usitnjavanje i granulisanje gipsnog kamena 3. Termicka obrada
gipsnog kamena SUHI POSTUPAK 1. Vertikalne(sahtne) peci 2. Rotacione peci 3.
kotao za kuhanje MOKRI POSTUPAK AUTOKLAVIRANJE 1. lezeci nepokretni autoklav
2. vertikalni autoklav dolje ispod onda: 1. uskladistenje precenog gipsa 2. mljevenje i
sladistenje gipsa 3. pakovanje u vrece i otprema

3. HIDRATACIJA ZAVISI OD: a) Finoce mliva- sitniji cement= brza hidratacija --
cementi grubljeg mliva imaju nizu toplotu hidratacije b) kolicine vode- veca kolicina
vode= manja hidratacija c) temperature sredine - visa temperatura+ brza hidratacija d)
mineralnog sastava cementa- razni minerali= razne brzine
visa temperatura= brza hidratacija****
Za potpunu hidrataciju cementa potrebna je i odredjena kolicina vode koja zavisi samo
od sastava cementa. (Ne znam treba li ti ova recenica, sam procijeni, uglavnom nalazi
se ispod ovog nabrajanja)

4. TIKSOTROPIJA: Ako na betonsku mjesavinu pocne d adjeluje neki mehanicki uticaj,
npr. vibracija. tada unutrasnje sile koje povezuju zrna cementa i zrna agregata pocnu da
se smanjuju. Betonska mjesavina gubi strukturnu cvrstocu i beton tada dobiva osobine
bliske teskim tecnostima ( u takvom stanju betonska mjesavina ispunjava sve prazne
prostore u oplati). Ako dodje do prestanka mehanickih uticaja, betonska mjesavina
odmah dolazi u stanje mirovanja i ponovo prelazi u elasticno-plasticno-viskozni sistem.
Ova osobina betona naziva se TIKSOTROPIJA. Ovakvo ponasanje, tj, osobina se
najprije koristi u tehnologiji zbijanja betonske mjesavine.
Dakle, zahvaljujui ovoj osobini beton se lake ugrauje primjenom mehanikih
sredstava kao to su vibratori, pri ijem se dejstvu na beton menja njegova gustina i
postaje teniji, a prestankom dejstva vraa se prvobitna gustina.
5. CVRSTOCA BETONA NA PRITISAK Cvrstoca betona na pritisak zavisi od
enormnog broja faktora. Oni koji najvise uticu su: 1. oblik i dimenzije tijela ( vece tijelo-
manja cvrstoca) 2. brzina nanosenja opterecenja ( opterecenje traje 2 min. sa prirastom
od 0,6 +-(plus minus) 0,2) MPa u sekundi) 3. temperature 4. starosti betona 5. Vlaznosti
itd TO JE TO STO PISE U SVESCI O TIM FAKTORIMA.
U knjizii pise jos ovo: Cvrstoca betona pri pritisku zavisna je i od ZASTUPLJENOSTI
NAJKRUPNIJE FRAKCIJE AGREGATA, odnosno najkrupnijeh zrna. Sa smanjivanjem
sadrzaja krupnog agregata zapaza se odredjeno smanjivanje cvrstoce betona, sto je
posljedica potrebe za vecom kolicinom cementne paste u okviru koje postoji mogucost
stvaranja veceg procenta pora, kao i mogucnost veceg zadrzavanja mjehurica vazduha;
ovo se narocito ispoljava pri neadekvatnom ugradjivanju betona.

NE ZNAM TREBAS LI OVO PISAT jer se ne trazi, ali za svaki slucaj da ti napisem:
Cvrstoca betona na pritisak predstavlja najveci prosjecni moguci primarni napon u
uzorku izlozenom aksijalnom pristisku i pri odredjenoj starosti betona. Ispituje se na
uzorcijama oblika kocke, prizme ili cilindra. Kod nas je mjerodavno tijelo kocka ivice 20
cm, i na njoj se definise marka betona. Cvrstoca na pritisak je glavna pri utvrdjivanju
nosivosti konstrukcija.