Diskretne strukture 1

vezbe, 2013/2014
Aleksandra Kostic
Tema: Dokazivanje skupovnih identiteta
Denicija 1. Neka je X proizvoljan skup. Skup Y je podskup skupa X, u oznaci Y X, ako za svako
x Y vazi x X.
Denicija 2. Neka je X skup koji predstavlja univerzum. Skupovi A, B, C su podskupovi skupa X, tada
denisemo sledece skupovne operacije:
presek: A B = {x X|x A i x B}
unija: A B = {x X|x A ili x B}
komplement: A
c
= {x X|x A}
razlika: A\B = {x X|x A i x B}
simetricna razlika:AB = {x X|x A\B ili x B\A}
Denicija 3. Skupovi A i B su jednaki ako je A B i B A.
1. Dokazati skupovni identitet: A\(B C) = (A\B) (A\C).
Dati skupovni identitet cemo dokazati pokazujuci da vaze inkluzije
A\(B C) (A\B) (A\C)
i
A\(B C) (A\B) (A\C).
:(dokazujemo da vazi A\(B C) (A\B) (A\C))
x A\(B C)
x A i x (B C)
x A i x B i x C
x A i x B

xA\B
i x A i x C

xA\C
x (A\B) (A\C)
:(dokazujemo da vazi (A\B) (A\C) A\(B C))
x (A\B) (A\C)
x (A\B) (A\C)
x A i x B i x A i x C
x A i x B i x C

xBC
x A\(B C)
1
2. Dokazati skupovni identitet: A (BC) = (A B)(A C).
:
x A (BC)
x A i x (BC)
x A i (x B\C ili x C\B)
x A i ((x B i x C) ili (x C i x B))
(x A i x B i x C) ili (x A i x C i x B)
(x A i x B

xAB
i x C

onda i xAC
) ili (x A i x C

xAC
i x B

onda i xAB
)
x (A B)\(A C) ili x (A C)\(A B)
x (A B)(A C)
:
x (A B)(A C)
x (A B)\(A C) ili x (A B)\(A C)
(x (A B) i x (A C)) ili (x (A C) i x (A B))
(x A i x B i (x A ili x C)) ili (x A i x C i (x A ili x B))
(x A i x B i x A

,zbog xA i xA
) ili (x A i x B i x C) ili (x A i x C i x A

) ili (x A i x C i x
B)
(x A i x B i x C) ili (x A i x C i x B)
x A i ((x B i x C) ili (x C i x B))
x A i (x B\C ili x C\B)
x A (BC)
3. Dokazati skupovni identitet: (A\B) (C\D) = (A C)\(B D).
:
x (A\B) (C\D)
(x A i x B) i (x C i x D)
x A i x B i x C i x D
x A i x C i (x B i x D

xBD
)
x A C i x B D
x (A C)\(B D)
:
x (A C)\(B D)
x A C i x B D
x A i x C i x B i x D
x A i x B i x C i x D
(x A i x B) i (x C i x D)
x (A\B) (C\D)
4. Pokazati da vazi: A (B C) = (A B) C ako i samo ako vazi C A.
: Pretpostavimo da vazi C A, i dokazimo da tada vazi i A (B C) = (A B) C.
:
x A (B C)
x A i x B C
x A i (x B ili x C)
(x A i x B) ili ( x A i x C

xC, posto je CA
)
x (A B) C
:
x (A B) C
(x A i x B) ili x C
( x A ili x C

xA, posto je CA
) i (x A ili x C)
x A i (x B ili x C)
x A (B C)
: Pod pretpostavkom da vazi A (B C) = (A B) C dokazimo da vazi i C A. Dokaz cemo
izvesti kontrapozicijom.
Pretpostavimo da C A i dokazimo da i tom slucaju ne vazi skupovna jednakost A (B C) =
(A B) C.
Neka C A, tj. postoji x takvo da x C i x A.
Tada:
x A (B C), jer ne pripada skupu A, pa se ne moze naci u preseku i
x (A B) C, jer se nalazi u skupu C, pa sigurno pripada uniji.
Prethodnim smo dobili da A (B C) = (A B) C, cime smo dobili kontradikciju sa pocetnim
uslovom, pa je pretpostavka C A pogresna.
5. Pokazati da vazi: AB = ako i samo ako A = B.
:Pretpostavimo da vazi A = B i dokazimo da je u tom slucaju AB = .
AB (A\B) (B\A)
(A\B)

, jer je A=B
(B\A)

, jer je A=B
=
:Pretpostavimo da vazi AB = i dokazimo da tada vazi i A = B.
Ako bi A = B, onda bi postojalo x koje bi pripadalo jednom od skupova A i B, a ne bi pripadalo onom
drugom, pa bi jedna od skupovnih razlika A\B i B\C bila neprazna, a samim tim i (A\B)(B\C) = ,
sto je u suprotnosti sa pocetnim uslovom.
Denicija 4. Partitivni skup skupa A, u oznaci P(A), je skup svih podskupova skupa A. Odnosno,
P(A) = {Y |Y X}.
6. a) Pokazati da je P(A B) = P(A) P(B).
b) Pokazati da nije uvek P(A B) = P(A) P(B). Naci uslov pod kojim vazi jednakost.
a) :
X P(A B)
X A B
X A i X B
X P(A) i X P(B)
X P(A) P(B)
:
X P(A) P(B)
X P(A) i X P(B)
X A i X B
X A B
X P(A B)
b) :
X P(A) P(B)
X P(A) ili X P(B)
X A ili X B
X A B
X P(A B)
Ova inkluzija uvek vazi!
:
X P(A B)
X A B
ali ne mora da znaci da X A ili X B, pa ova inkluzija ne vazi uvek.
primer: A = {1, 2}, B = {1, 3}, skup {1, 2, 3} pripada P(A B), a ne pripada ni jednom od
skupova A i B
Ako je A B ili B A, tada X A B = B (ako je npr. A B), pa X P(B), a
time i X P(A) P(B), pa u ovom slucaju vazi P(A B) = P(A) P(B).
Denicija 5. Uredjeni par elemenata a i b denisemo kao: (a, b) = a, a, b.
Napomena: Sustina prethodne denicije je da dobijemo par elemenata a i b za koje ce vaziti (a, b) =
(b, a).

Stavise, vazi (a, b) = (c, d) ako i samo ako a = c i b = d, sto ce cesto biti korisceno.
Denicija 6. Direktan proizvod(Dekartov proizvod) skupova A i B je A B = {(a, b)|a A i b B}.
7. Dokazati skupovni identitet: A (B C) = (A B) (A C).
:
(x, y) A (B C)
x A i y B C
x A i (y B ili y C)
x A i y B ili x A i y C
(x, y) A B ili (x, y) A C
(x, y) (A B) (A C)
:
(x, y) (A B) (A C)
(x, y) A B ili (x, y) A C
x A i y B ili x A i y C
x A i y B ili y C
(x, y) A (B C)
8. Pokazati skupovni identitet: (A B) (C D) = (A C) (B D).
:
(x, y) (A B) (C D)
x (A B) i y (C D)
x A i x B i y C i y D
x A i y C i x B i y D
x (A C) (B D)
:
x (A C) (B D)
x A i y C i x B i y D
x A i x B i y C i y D
x (A B) i y (C D)
(x, y) (A B) (C D)