Вы находитесь на странице: 1из 20

FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE

Banja Luka

SEMINARSKI RAD

IZ PREDMETA
«KVANTITATIVNI EKONOMSKI MODELI BIZNISA»

NAZIV SEMINARSKOG RADA:

„OBLICI ORGANIZOVANJA PREDUZEĆA“

Student: Mentor:
__________________ ____________________
Indeks broj _________ Ocjena: 5 6 7 8 9 10

BANJA LUKA, ________ 200___.GODINE

1
FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka

Fakultet za poslovne i finansijske studije, Banja Luka


Ulica Jovana Dučića 23a, Banja Luka

Student : ______________________

NAZIV SEMINARSKOG RADA:

„OBLICI ORGANIZOVANJA PREDUZEĆA“

BANJA LUKA, ______200___.GODINE

2
FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka

SAD R ŽAJ

1. 1.POJAM PREDUZEĆA........................................................................4

2. OBLICI INSTITUCIONALNOG ORGANIZOVANJA


PREDUZEĆA........................................................................................5

3. ZAKLJUČAK........................................................................................19

4. LITERATURA.......................................................................................20

3
FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka

1.POJAM PREDUZEĆA

Preduzeće ili poduzeće je osnovni privredni subjekt (organizacija), koji se osniva radi
sticanja dobiti. Ciljna funkcija prduezeća je dobit (profit). Ovo karakteriše sve pravne
forme preduzeća. Preduzećima koja obavljaju delatnost od opšteg interesa svojstveno je
da, pored ove ciljne finkcije, mogu imati i sekundarnu ciljnu funkciju. Ona se sastoji u
zadovoljavanju potreba korisnika usluha iz obavljanja ove delatnosti. Nije isključeno da
se preduzeća osnivaju radi uštede troškova svojim osnivačima, bez obzira na to što
privredno zakonodavstvo to izričito ne predviđa. U pitanju su: istraživanja tržišta,
istraživanja nalazišta određenih rudnih sirovina, obavljanje određenih zajedničkih
funkcija i slično.

Profit direktno označava čisti dobitak, odnosno zaradu, tj. pozitivnu razliku u odnosu
uloženo-dobiveno.

Riječ vuče svoje korijene još iz latinskog jezika, gdje je značila "pravljene (ostvarivanje)
napretka", a direktno u srpskohrvatski jezik dolazi od francuske riječi "profit" - označava
pozitivan prihod na investiciju od strane individualca ili poslovne operacije.

Pojam profit se razlikuje od od učenja, tako postoje dva značenja: kapitalistički i


marksistički. Danas se uglavnom kapitalističko značenje profita uzima kao valjano.

U ekonomiji postoje dva glavna shvatanja profita: računovodstveno i ekonomsko. Po


računovodstvenom shvatanju, profit je pozitivna razlika između prihoda i rashoda. Podaci
po prihodu i rashodu se dobijaju iz računovodstvenih izveštaja.

Profit (dobit) je izvor sredstava za finansiranje rasta preduzeća. Ostvarivanje što većeg
rasta predstavlja najbolju moguću dugoročnu strategiju preduzeća za stabilno postizanje
što većih profita. U ovoj povezanosti rasta preduzeća i maksimiziranja profita nalazi se
odgovor na pitanje o motivaciji preduzeća u savremenim razvijenim privredama

Preduzeća organizuju proizvodnju, nude na tržištima određene količine roba (gotovih


proizvida), nastojeći da maksimiziraju svoje dobiri. Kada odlučuju o proizvodnji ponudi,
preduzeća nastoje da svoje prozvode (usluge) prodaju po takvim cenama, kako bi pokrili
cene koštanja (odnos ukupnih trpškova proizvodenje i prometa po jedinici proizvoda) i
ostvarili određeni iznos dobiti (na primer, u vrednosti 10% cene koštanja). Preduzeća se
uzdržavaju od smanjivanja cena, jer to mogu uraditi i konkurenti. Tima mogu više
izgubiti nego dobiti. Ovakvo ponašanje preduzeća svojstveno je privredama sa izraženom
konkurencijom i bez značajnih inflatornih i monoplističkih tendencija.

Osnovna obeležja preduzeća su:

• preduzeće ima svoju ekonomiju;


• ekonomiju ostvaruje u okruženju sa kojim je u permanentnoj komunikaciji;
• preduzeće je složen, dinamički, ekonomski sistem;
• preduzeće je poslovno-finansijski entitet, te se kao takav rukovodi, pre svega,
poslovno-finansijskim ciljevima;
• procesima i pojavama u preduzeću upravlja kompetentan menadžment.

4
FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka

2.OBLICI INSTITUCIONALNOG ORGANIZOVANJA PREDUZEĆA

Prema ovom kriterijumu preduzeća se dele na:

1.Privredna ili trgovačka društva:

• društva lica:
• ortačko
• komanditno

2.Društva kapitala:
• akcionarska društva
• društva sa ograničenom odgovornošću

3.Javna preduzeća

4.Inokosna preduzeća (radnje)

5.Zadruge

6.Korporacije

7.Holdinzi

8.Poslovna udruženja

2.1.PRIVREDNA ILI TRGOVAČKA DRUŠTVA


Društva lica

Društva lica predstavljaju forme ili institucionalne oblike organizacije preduzeća u koje
se udružuju dva ili više lica radi ostvatrivanja određenih ciljeva. Ova društva se osnivaju
prema odredbama građanskog ili trgovačkog prava. Ovi organizacioni oblici nazivaju se i
partnerska ili ortačka društva. Njih osnivaju partneri koji ulažu potreban kapital za rad
preduzeća (osnovna glavnica). Ovi partneri učestvuju u raspodeli dobiti na onovu
uloženog kapitala.

Povezanost između lica koja osnivaju ove vrste preduzeća čini obavljanje zajedničkog
biznisa, a ne posedovanje kapitala u njima. Ono što ove oblike preduzeća čini posebno
različitim od društva kapitala jeste davanje primata ličnostima sa kojim se udružuju
sredstva i organizuje poslovanje radi dobiti.

Za poslovanje ovih preduzeća potrebna je saglanost svih članova društva, a isto važi i za
prijem novih članova u društvo.

Postoje dva osnovna oblika društva lica:


• ortačko (trgovačko) društvo;
• komaditno društvo.

5
FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka

2.1.1.ORTAČKO DRUŠTVO

ORTAČKO DRUŠTVO (partnersko, trgovačko) se tretira kao društvo sa neograničenom


solidarnom odgovornošću članova. Za razliku od društva kapitala društva lica su
uglavnom manja preduzeća. Ortaci su obično zaposleni u društvu i za poslovanje društva
odgovaraju svojom imovinom. Uobičajeno je da ortaci učestvuju u kapitalu društva, mada
nije obavezno. Odluke u društvu se donose glasanjem prema broju ortaka u njemu, a ne
prema visini njihovog uloga. U praksi razvijenih zemalja postoje dva tipa ortačkih
društava:

• javno ortačko društvo,


• tajno ortačko društvo.

I jedno i drugo društvo čine ortaci, s tim što su u javnom svi ortaci poznati, dok u tajnom
nisu. Jedan ili više njih poznati su samo članovima društva, ali ne i javnosti. Početrak
rada društva vezuje se za upis u sudski registar.
Ortaci društva mogu biti osim fizičkih i pravna lica. Ovakav koncept postoji samo u
svetu.
Javno ortačko društvo predstavlja privredno društvo koje se osniva ugovornim
sporazumevanjem dva ili više lica radi obavljanja određene delatnosti pod zajedničkom
firmom, uz neograničenu solidarnost svih ortaka za obaveze prema poveriocima društva.
Ugovorom se regulišu osim osnivanja i druga pitanja kao što su organi društva,
početak rada društva, odnosi između članova itd.
Ugovorom o osnivanju društva utrvđuju se:
 visina i vrsta uloga u društvu;
 trajanje društva;
 otkazni rok ortacima;
 upravljanje i zastupanje društva;
 raspodela doho
Za osnivanje društva se ne propisuje minimalni ulog kapitala, niti obaveza upisa uloga u
sudski registar.

Tajno ortačko društvo postoji kada jedan ili više članova nisu poznati javnosti. Ovo
društvo nastaje sporazumnim učestvovanjem tajnog ortaka u privrednoj delatnosti koju
obavlja neko drugi; tajni ortak ulazi u posao sa odgovarajućim imovinskim ulogom, a taj
ulog prelazi u imovinu vlasnika privredne delatnosti. U ovom ortakluku vlasnik je lično
odgovoran za zaključenje poslova u preduzeću.
Osnivanje tajnog ortakluka je motivisano željom tajnog ortaka da njegova aktivnost
ostane nedostupna javnosti. U ovom društvu može biti jedan ili više tajnih ortaka,
odnosno fizičkih ili pravnih lica. Ulozi su obično u novcu, ali mogu biti i u stvarima i
uslugama. Preko uloga tajni ortaci stiču pravo na učešće u dobiti.
Ugovorom između ortaka u tajnom društvu se reguliše način obračuna učešća tajnih
ortaka raspodeli dobiti.

6
FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka

2.1.2.KOMADITNO DRUŠTVO

Komaditno društvo nastaje sporazumevanjem dva i više lica putem ugovora o obavljanju
određene delatnosti pod zajedničkom firmom, pri čemu u ovim preduzećima bar jedan od
ortaka ne odgovara neograničeno i solidarno za obaveze prema poveriocima društva, već
ograničeno u zavisnosti od njegovog uloga u društvo.
Komaditno društvo ima dve vrste članova sa stanovišta odgovornosti, i to:

• komplementari- oni vode poslovanje društva i odgovaraju za njegove


obaveze prema trećim licima neograničeno solidarno;

• komanditori- oni ne učestvuju u poslovanju društva i odgovaraju samo u


visini uloga u društvo.

Članovi ovog društva mogu biti fizičkja i pravna lica- fizička, samo kao komplementari
koji neograničeno solidarno odgovaraju za obaveze društva, a fizička i pravna lica, kao
komanditori tj. oni koji za obavee društva odgovaraju u zavisnosti od visine svog uloga.
Komplementari imaju isti položaj i ulogu kao i orataci u ortačkom društvu: rade u
društvu, vode poslovanje društva i odgovaraju svom svojom imovinom za poslovanje
društva.
Komanditori nemaju obaveze da rade u društvu, niti da odgovaraju za dugovanja društva.
Oni su kao ortaci obavezni da unesu ulog u društvo koji predstavlja osnovu njihovog
učešća u raspodeli dobiti. Ulog može biti u novcu i stvarima, dok se ulog u uslugama kod
njih za razliku od komplementara, obično ograničava.

Ugovor o osnivanju komaditnog društva obično sadrži sledeće elemente:

• ukupnu vrednost uloga svih ortaka,


• iznos uloga svakog pojedinca-komlementara i komanditora,
• udeo svakog ortaka u raspodeli dobitka i gubitka,
• režim prenosa udela između ortaka na treća lica.

Prednosti udruživanja u ovu pravnu formu su određene poreske pogodnosti, ograničena


odgovornost (jemstvo), i nezavisnost poslovanja preduzeća usled promene ortaka.

2.2.DRUŠTVO KAPITALA

Kod ovih društava kapital je dominantan faktor osnivanja, a ne lica sa kojima se ulazi u to
poslovanje. Za osnivače lica sa kojima posluju su beznačajna; njih mogu da čine bilo koja
fizička ili pravna lica koja rapolažu kapitalom koji bi uložili u ovo društvo.
Sa obzirom na činjenicu da ulagači sredstava nisu bitni, to su ulozi u ovim društvima lako
prenosivi. Ulozi mogu bez teškoća da menjaju vlasnika, da se prodaju na tržištu kapitala
bez saglasnosti ostalih ulagača, što nije slučaj u društvima lica.

7
FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka

U ovim društvima ne postoji odgovornost ulagača za obeveze društva prema trećim


licima. Ta odgovornost postoji samo za društvo u celini. društvo odgovara za obaveze
prema poslovnim partnerima u visini kapitala sa kojim raspolaže.
Ova društva se obično javljaju kao organiozacioni oblici velikih poslovnih sistema.
Društva kapitala se najčešće definišu kao institucionalni oblici organizovanja kapitala u
kojima uplaćeni ulozi, odnosno udeli supstituišu (zamenjuju) ličnost ortaka.
Ova društva se javljaju u tri forme:

• akcionarsko društvo,
• društva sa ograničenom odgovornošću,
• komaditnog društva na akcije.

2.2.1.AKCIONARSKO DRUŠTVO

Akcionarsko društvo je najpoznatije društvo kapitala i ono predstavlja oblik


institucionalnog organizovanja brojnih preduzeća u svetu, a pre svega onih
najvećih.
Akcionarsko društvo se može definisati privredno preduzeće (društvo) koje osniva jedno
ili više pravnih, odnosno fizičkih lica, radi obavljanja određene delatnosti pod
zajedničkom firmom, a čiji je osnovni kapital (osnovna glavnica) unapred definisana i
podeljena na akcije.
Ovo društvo može osnovati samo jedno lice fizičko ili pravno, a onda se ono naziva
jednopersonalno akcionarsko društvo.
Osnivanje akcionarskog društva vrši se ugovorom o osnivanju. To je slučaj kad ovo
društvo osniva jedno ili više pravnih il fizičkih lica. Ako ga osniva jedno lice, tada je za
osnivanje dovoljna odluka o osnivanju.
Akcionarsko društvo se može osnovati na dva načina:

• sukcesivno-osnivači upućuju javni poziv za upis i otkup emitovanih akcija


društva, a to znači da vrše otkup, pored osnivača i treća lica.

• simultano- osnivači sami otkupljuju emitovane akcije društva i ne


upućuju javni poziv.

Karakteristike akcionarskog društva su:


• Akcionarsko društvo ima svojstvo privrednog društva bez obzira na
delatnost- a.d. je obavezno da se pridržava svihpravila propisanih
zakonom za ova društva;

• Akcionarsko društvo ima status pravnog lica jer plaća porez na društvo za
koji kao osnovica služi ostvarena godišnja dobit (profit) društva- tzv.
porez na dobit. Akcionarsko društvo kao subjekt privređivanja ima
sopstvenu pravnu i poslovnu sposobnost, pa se stoga razlikuju prava i
obaveze a.d. od prava i obaveza lica koja ga čine. Ovo društvo kao pravno
lice može samostalno stupati u pravni poslovni promet, može imati svoju
firmu, može se obraćati sudu, može vršiti promet hartija od vrednosti itd.

8
FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka

• Akcionarsko društvo ima osnovni kapital podeljen na akcije- pri osnivanju


se pribavlja osnovni kapital, koji ne može biti manji od propisane
zakonske norme. tako utvrđeni osnivački kapital (osnovna glavnica)
podeljena je na akcije jednake vrednosti čija se visina određuje statutom
društva (visina ne sme biti niža od zakonom utvrđene nominalne
vrednosti). Otkup akcija vrši se gotovinom ili stvarima, čija se vrednost
prethodno mora proceniti.
Akcije su hartije od vrednosti koje reprezentuju deo kapitala društva i one vlasnicima
omogućavaju:
• pravo učešća u upravljanju društvo (ne sve vrste akcija);
• pravo učešća u raspodeli dobiti.

Akcionarsko društvo ima sopstvenu obavezu i odgovornost prema trećim licima-


odgovornost nemaju suvlasnici (posednici akcija). Akcije su stalne komponente društva,
a ne lica koja ih poseduju. Ta lica se kupoprodajom akcija menjaju vremenom. Zato ona i
nisu odgovorna lično, za poslovanje a.d.

Prednosti akcionarskog društva čine:


• mogućnost pribavljanja ogromnog kapitala od niza sitnih investitora;
• pravo da se organizuje biznis, a da sami partneri ne učestvuju u njemu;
• ograničene odgovornosti, odnosno rizik partnera;
• pravo upravljanja po osnovu vlasništva- uloga u društvo;
• mogućnost prenosa vlasništva, odnosno prodaje akcija.

Slabosti akcionarskog društva su:


• visoki troškovi osnivanja;
• nemogućnost učesnika svih posednika akcija u upravljanju društvom;
• nesigurnost članova uprave, pogotovu onda kad ne poseduju kontrolni paket
akcija;
• povećani formalizam u sazivanju i radu generalne skupštine društva, i dr.

Upravljanje akcionarskim društvo vrše sledeći organi:

• skupština akcionara,
• upravni odbor društva,
• nadzorni odbor društva,
• direktor društva.

2.2.2.DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU

Ovaj oblik organizovanja za razliku od akcionarskog društva koriste mala i srednja


preduzeća.
Društvo sa ograničenom odgovornošću je privredno društvo koje radi obavljanja
određene delatnosti osniva jedno ili više pravnih, odnosno fizičkih lica, sa unapred
određenom glavnicom i rizikom za poslovanje društva u visini svog uloga u njemu. Ovo
društvo ima status pravnog lica i osnivači ovog društva učestvuju u osnovnom kapitalu sa
svojim ulozima, ali ne odgovaraju za obaveze društva. Ortaci su obavezni samo prema
društvu, i to u visini svojih uloga.

9
FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka

Ovo društvo je slično akcionarskom društvu, ali se od njega razlikuje što u njemu ne
postoje akcije već ulozi koji nisu u vidu prenosivih hartija od vrednosti, kakve su akcije
od vrednosti, i stoga se ne mogu koristiti u berzanskim poslovima. Članstvo u ovim
društvima ima individualni, lični karakter, sličan onome u ortakluku.
Društvo sa ograničenom odgovornošću može da osnuje jedno ili više fizičkih ili pravnih
lica. U slučaju kada jedno lice osniva ovo društvo, dovoljna je odluka osnivača, a u
slučaju kada ga osnivaju više lica potreban je ugovor o osnivanju. Ovo društvo može biti
i jednopersonalno.

Ugovor o osnivanju društva sa ograničenom odgovornošću uglavnom sadrži:

• firmu i sedište društva;


• predmet poslovanja;
• način i vreme uplate novčanih uloga;
• broj članova;
• imenovanje direktora i njegovog zastupnika;
• uslove i način raspodele dobiti;
• nenovčane uloge i njihovu vrednost.

Zakon propisuje :

• maksimalnu visinu uloga osnovnog kapitala i pojedinačnog uloga;


• maksimalno učešće uloga u stvarima i minimalnu gotovinsku uplatu pre
upisivanja u sudski registar.

Veličina učešća u raspodeli dobiti određuje se prema ulozima članova društva. Učešće ne
može biti određeno akcijama ili hartijama od vrednosti. Svaki član ovog društva može
imati samo jedan udeo, a ako pribavi drugi udeo njegov udeo srazmerno raste. Jedan udeo
može imati više vlasnika, koji se u dnosu na društvo smatraju jednim članom i svoja
prava mogu ostvariti preko predstavnika, a za obaveze odgovaraju solidarno.

Ulozi se mogu prenositi među članovima shodno ugovoru o osnivanju. Ulozi se prenose
na treća lica samo onda kada nijedan od članova društva ne želi da kupi udeo.

Ovo društvo ima u principu iste organe kao i akcionarsko društvo i to:
 skupštinu;
 upravni odbor;
 nadzorni odbor i
 direktora.

Pogodnosti koje pruža ovo društvo odnose se na mnogostruke mogućnosti izmene oblika
odnosno transformacije (prelasci iz društva sa neograničenom odgovnošću u akcionarsko
društvo), zatim fleksibilnost rukovođenja i zastupanja, poreske privilegije, mogućnosti
ograničavanja rizika itd. Ovo društvo je veoma rašireno i u društvima tržišne privrede.

2.3.JAVNA PREDUZEĆA

10
FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka

Javno preduzeće ili poduzeće je preduzeće čiji je većinski vlasnik država. Formiraju se
u oblastima interesantnim za državu (elektroprivreda, telekomunikacije, željeznica).
Često javna preduzeća imaju monopolski položaj na tržištu, što odmah poskupljuje
uslugu i prouzrokuje niži kvalitet. Organi upravljanja su nadzorni odbor i odbor za
reviziju.

Cilj osnivanja javnih preduzeca je obezbedjivanje i zastita interesa drzave u


funkcionisanju vitalnih sektora privredne delatnosti koje su od velikog znacaja za drzavu
i zivot gradjana.Zbog znacaja i uloge ovih preduzeca njihove organe upravljanja biraju
organi drzave

2.4.INOKOSNA PREDUZEĆA

Inokosno ili individualno (lično) preduzeće je najjednostavnija pravna forma


organizacije preduzeća u privredi. Ovo preduzeće forma institucionalnog organizovanja
preduzeća u kojo privrednu aktivnost obavlja samo jedan vlasnik. To je firma koju osniva
i vodi jedan pojedinac, odnosno pojedinačni preduzetnik. On ulaže sopstveni kapital u nju
i on vodi svoj sopstveni biznis.
Osnivanje ovog tipa preduzeća vrši se putem osnivačkog akta o obavljanju
delatnosti preduzetnika, odnosno ugovora ako delatnost obavlja više preduzetnika
zajedno. Po donošenju ovog akta preduzeće se može registrovati kod nadležnog državnog
organa.
Fizičko lice koje osniva ovo preduzeće, neograničeno odgovara za poslovanje.
Karakteristike ovog preduzeća su:
 osniva ga i vodi jedno lice, vlasnik preduzetnik;
 celolokupan kapital za osnivanje nabavlja preduzetnik;
 inokosni vlasnik je nosilac potpunog rizika poslovanja preduzeća; ono
odgovara poveriocima celokupnom imovinom- poslovnom i privatnom;
 osnovanje ovog preduzeća ne podleže oporezivanju, mada tokom poslovanja
plaća razne vrste poreza, kao što su:porez na promet, porez na imovinu, porez
na dohodak, itd.
Osnivač ovog preduzeća dužan je da podnese prijavu za rad preduzeća.

Firma inokosnog preduzeća sadrži ime i prezime vlasnika ili nosioca firme, delatnost i
sedište firme. Ona može da sadrži i oznaku ili sliku koja određuje njenu delatnost. Naziv
firme mora biti upisan u sudski registar. Podaci iz sudskog registra su javni i objavljuju se
u službenom listu. Sud je dužan da obavesti upravu javni prihoda, inspekcije, socijalno
osiguranje i statističku službu, o datumu početka rada, u roku od tri dana.

Fizičko lice može osnovati preduzeće pod sledećim uslovima:


• mora imati propisani osnivački kapital ( po ranijim zakonima 5.000
dolara);
• za obavljanje delatnosti mora imati odgovarajuće obrazovanje;
• mora imati odgovarajuću fizičku, mentalnu i zdravstvenu sposobnost;
• ne sme biti krivično kažnjavano;
• ne sme biti u radnom odnosu u drugim preduzećima;
• mora obezbediti potrebne kadrove, opremu i prostor za obavljanje
deltnosti;

11
FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka

• mora vositi računa o uslovima na radnom mestu.

2.5.ZADRUGA

Zadruga je dobrovoljno udruženje zadrugara u kojem svaki član sudjeluje neposredno i


koje zajedničkim poslovanjem po načelu uzajamne pomoći unapređuje i zaštićuje svoj
gospodarski i drugi profesionalni interes, u cilju ostvarenja svoje osobne i zajedničke
dobiti zadrugara u skladu sa zakonom i pravilima zadruge.

Zadrugar je fizička osoba koja u cijelosti ili djelomično posluje putem zadruge, tj. ona
osoba koja putem zadruge prodaje svoje proizvode, odnosno usluge, nabavlja proizvode
ili koristi usluge potrebne za obavljanje svoje djelatnosti ili na drugi način neposredno
sudjeluje u ostvarivanju ciljeva radi kojih je zadruga osnovana. Svojstvo zadrugara stječe
se osnivanjem zadruge ili pristupanjem zadruzi.

Seljačko gospodarstvo poduzetničkog tipa nezamjenjiv je temelj razvitka hrvatske


poljoprivrede. Seljačka gospodarstva, medutim, ne mogu ostati izolirani gospodarski
subjekti. Zato se ona svugdje u razvijenom svijetu, a to mora vrijediti i za Hrvatsku,
udružuju u dva tipa svojih asocijacija. Kada žele unaprijediti proizvodnju na
gospodarstvu, seljaci se udružuju u zadruge. Zadruge su poslovne tvrtke. Za ostvarivanje
širih interesa, osnivaju interesne, profesionalne i sindikalne udruge koje nisu gospodarski
subjekti. Dakle, nema suprotstavljanja između zadruge i udruge jer i jedna i druga su
neposredni oblik organiziranja seljaka. Zadruga je udruženje ali i pravno-gospodarski
subjekt dok je udruga samo udruženje i ne može se baviti poslovanjem. Hrvatski zadružni
savez prvi je inicirao osnivanje udruga još 1990. godine.

Seljak se udružuje u zadrugu radi tržišta. Da bi došao do tržišta mora investirati u doradu,
preradu, hladnjače, trgovačku infrastrukturu, a to ne može uspješno uraditi svako seljačko
gospodarstvo ponaosob jer su u pravilu prema (presitna) da bi samostalno izlazili na
tržište. To je osnovni razlog da se grade zadružne vinarije, uljare, mljekare, hladnjače i sl.

Zadruga kao oblik udruživanja nudi najvecu stabilnost i sigurnost proizvođaču. Uloga
zadruge je prijem i osiguranje plasmana proizvoda poljoprivrednog proizvođača. To će se
najlakše osigurati ako zadruga može za više proizvođaća organizirati preradu njegove
sirovine, odnosno proizvodnju gotovog ili barem poluporoizvoda. Time bi se ublažio
sezonski pritisak na tržište, ujednačile bi se cijene tijekom godine i stabilizirala ponuda i
potražnja. Povečao bi se uz cijenu i obrt kapitala koji sadašnju poljoprivrednu
proizvodnju ograničava.

Ako Zakonom o zadrugama nije drukčije propisano na zadruge se primjenjuju propisi


kojima se uređuju obvezni odnosi u ortakluku.
Zadruga je pravna osoba i upisuje se u sudski registar.
Zadruga svojstvo pravne osobe stječe upisom u sudski registar.

12
FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka

Tvrtka je ime pod kojim zadruga posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu.
Tvrtka zadruge mora sadržavati naznaku da se radi o zadruzi.
Odredbe Zakona o trgovačkim društvima koje se odnose na tvrtku, odgovarajuće se
primjenjuju na tvrtku zadruge.

Predmet poslovanja zadruge može biti obavljanje svake djelatnosti koja nije zakonom
zabranjena.

OSNIVANJE I UPRAVLJANJE ZADRUGOM

Zadrugu mogu osnovati najmanje tri poslovno sposobne flzičke osobe.


Novi zadrugari imaju ista prava i obveze kao i osnivači koja se utvrduju pravilima
zadruge.
Zadrugar ulaže u zadrugu članski ulog. Članski ulozi mogu biti u kunama, stvarima i
pravima izraženim u novčanoj protuvrijednosti.
Ako nije drukčije ugovoreno zadrugari moraju unijeti jednake uloge.
Zadruga se osniva ugovorom o osnivanju zadruge. Ugovor se sklapa u obliku
javnobilježničke isprave.

Ugovor o osnivanju sadrži:


1. ime i prezime osnivača i njihove jedinstvene matične brojeve građana,
2. tvrtku i sjedište,
3. predmet poslovanja,
4. oblik i visinu uloga te rok uplate novčanih sredstava zadrugara,
5. rok u kome se moraju u zadrugu uložiti članski ulozi,
6. prava i obveze osnivača u pogledu obavljanja djelatnosti, upravljanja, udjela u dobiti,
odnosno udjela u podmiri gubitaka, nastupanja u pravnom prometu, odgovornosti i
povrata uloga i drugih sredstava,
7. druge odredbe koje se odnose na osnivanje, poslovanje i prestanak zadruge.

Zaključivanjem ugovora o osnivanju zadruge i unosa članskog uloga saziva se osnivačka


skupština zadruge, najkasnije u roku od tri mjeseca. Osnivačka skupština donosi pravila
zadruge, bira upravitelja, imenuje članove nadzornog odbora.
Osnivačka skupština zadruge donosi odluke većinom glasova svojih osnivača ako
ugovorom o osnivanju nije drukčije određeno.

Pravila zadruge sadrže odredbe o:

- tvrtki, sjedištu i predmetu poslovanja zadruge,

- pravima i ovlastima upravitelja,

- zastupanju i predstavljanju zadruge,

- stjecanju prava i obveza u pravnom prometu,

- unutarnjem ustroju zadruge,

13
FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka

- načinu podjele dobiti,

- načinu namire gubitaka,

- sredstvima i fondovima zadruge,

- obliku i visini članskih uloga zadrugara,

- upravljanju zadrugom, tijelima zadruge, pravima, obvezama i odgovornostima


zaposlenih u zadruzi,

- poslovnoj tajni,

- načinu pristupanja i istupanja iz zadruge,

- načinu donošenja odluka na skupštini,

- pravima i obvezama zadrugara u slučaju istupanja iz zadruge,

- prestanku zadruge,

- te o drugim pitanjima od značenja za obavljanje djelatnosti i poslovanja zadruge.

Prijava za upis u sudski registar podnosi se nakon održavanja osnivačke skupštine na


kojoj su donesena pravila zadruge, izabran upravitelj te imenovani članovi nadzornog
odbora ako zadruga ima nadzorni odbor.

U sudski registar upisuje se:

- tvrtka, sjedište i predmet poslovanja zadruge,

- ukupni iznos članskih uloga,

- dan sklapanja ugovora o osnivanju,

- imena članova nadzornog odbora, ako ga zadruga ima,

- ime upravitelja,

- ovlasti za zastupanje zadruge,

- odgovornost zadrugara.

TIJELA ZADRUGE

Zadrugom upravljaju zadrugari.

14
FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka

U upravljanju zadrugom svaki zadrugar ima jedan glas, ako ugovorom o osnivanju
zadruge ili pravilima zadruge nije drukčije uređeno. Zadruga vodi imenik zadrugara.
Ministar gospodarstva propisuje ustroj i način vođenja imenika zadruga.

Tijela zadruge su skupština, nadzorni odbor i upravitelj. Pravilima zadruge može se


predvidjeti formiranje upravnog odbora.

Najviše tijelo u zadruzi je skupština zadruge, koja se sastaje najmanje jedanput na godinu.
Skupštinu zadruge čine svi zadrugari, odnosno njihovi punomoćnici.

Skupština zadruge:

- donosi pravila zadruge,

- bira i razrješava upravitelja zadruge,

- odlučuje o raspodjeli, upotrebi te pokriću gubitaka,

- donosi financijsko izvješće zadruge,

- bira i razrješuje nadzorni odbor, odnosno druga tijela,

- donosi odluku o osnivanju i o pristupanju zadružnom savezu,

- odlučuje o drugim pitanjima predviđenim ugovorom o osnivanju zadruge, pravilima


zadruge i zakonom.

Nadzorni odbor nadzire poslovanje zadruge te obavlja druge poslove predviđene


pravilima zadruge. Broj članova nadzornog odbora, njegov izbor, mandat i druga pitanja
u svezi s njegovim radom i ovlastima, uređuje se pravilima zadruge. Ako zadruga ima
manje od deset zadrugara skupština zadruge može obavljati poslove nadzornog odbora.

Upravitelj zastupa i predstavlja zadrugu, te obavlja druge poslove utvrđene ugovorom o


osnivanju, pravilima zadruge i zakonom.
Mandat upravitelja je četiri godine ako ugovorom o osnivanju i pravilima zadruge nije
drukčije određeno. Upravitelj ne može biti član nadzornog odbora, ali mora biti nazočan
sjednicama nadzornog odbora, bez prava odlučivanja.

Zaposleni u zadruzi ostvaruju svoja prava i obveze iz radnog odnosa u skladu sa zakonom
i kolektivnim ugovorom.

IMOVINA I POSLOVANJE ZADRUGE

Imovinu zadruge čine članski ulozi zadrugara i imovina stečena poslovanjem zadruge.
Imovina zadruge je zajedničko vlasništvo zadrugara. Zadrugar ne može bez suglasnosti
ostalih zadrugara raspolagati svojim udjelom u zadruzi ni pojedinim stvarima i pravima, a

15
FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka

niti može zahtjevati diobu imovine u zajedničkom vlasništvu.

Dobit pripada zadrugarima sukladno odredbama ugovora o osnivanju i pravilima zadruge.


Skupština zadruge može odlučiti da dobit ili dio dobiti uporabi za razvoj zadruge.
Zadruga posluje u svoje ime i za svoj račun; u ime i za račun zadrugara; a može poslovati
u svoje ime i za račun zadrugara, u skladu sa ugovorom o osnivanju i pravilima zadruge.
Zadruga u pravnom prometu odgovara za svoje obveze svom svojom imovinom.
Za obveze koje se ne mogu namiriti iz sredstava zadruge odgovaraju zadrugari, u skladu
sa zakonom i pravilima zadruge.
Pravilima zadruge utvrđuje se rok u kojem zadrugar koji je istupio iz zadruge jamči za
obveze nastale za vrijeme njegovog članstva.

PRESTANAK ZADRUGE

Zadruga prestaje:

1. ako se broj zadrugara smanji ispod broja propisanog Zakonom o zadrugama,

2. kada skupština zadruge dvotrećinskom većinom svih glasova zadrugara odluči da


zadruga prestaje, da se spoji sa drugom zadrugom ili da se pripoji drugoj zadruzi odnosno
da se podijeli na više zadruga,

3. ako se pravomoćnom odlukom suda utvdi ništavost upisa u sudski registar,

4. u slučaju stečaja,

5. u drugim slučajevima utvrđenim zakonom, ugovorom o osnivanju zadruge, odnosno


pravilima zadruge.

Ako se zadruga spoji s drugom zadrugom, pripoji drugoj zadruzi ili se podijeli na više
zadruga imovina i obveze zadruge prenose se na njene pravne sljednice.
Nad zadrugom koja prestaje u slučajevima predviđenim u točkama 1., 3. i 5., provodi se
postupak likvidacije primjenom propisa o likvidaciji javnog trgovačkog društva.

ZADRUŽNI SAVEZI

Dvije ili više zadruga mogu osnivati zadružni savez. Zadružni savez je pravna osoba i
upisuje se u sudski registar. Ugovorom se određuje naziv, sjedište, djelatnost i ustroj
zadružnog saveza.
Zadružni savezi pružaju stručnu i drugu pomoć pri promicanju poslovanja postojećih
zadruga, osnivanju novih zadruga te surađuju s nadležnim tijelima kod donošenja propisa
i mjera od interesa za zadruge.
Članice u okviru zadružnih saveza usklađuju i ostvaruju gospodarske, poslovne i druge
interese i funkcije, programe proizvodnje, pitanja važna za robnu razmjenu s
inozemstvom i druga pitanja predviđena statutom zadružnih saveza.
Zadruge mogu ovlastiti zadružne saveze da za njihove potrebe obavljaju pojedine poslove

16
FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka

privremeno, povremeno ili trajno.


Zadružnim savezom upravljaju članice na način utvrđen ugovorom o osnivanju i statutom
saveza.
Ugovorom o osnivanju i statutom zadružnog saveza utvrđuje se način osiguranja
sredstava za rad zadružnog saveza i njihov utrošak.

2.6.KORPORACIJA

Korporacija (lat. corpus = tijelo, engl. corporation, njem. Körperschaft,


Kapitalgesellschaft, Aktiengesellschaft, Handelsgesellschaft) je najrazvijeniji oblik
društva kapitala. Jedan od pravnih oblika trgovačkih društava; ima brojne prednosti u
odnosu na druge pravne oblike trgovačkih društava. Korporacija je uspjela otkloniti sve
slabosti ortačkih društava, posebno one koje se odnose na rizik, budući da u slučaju
bankrota korporacije vlasnik dionica gubi samo ono što je uložio u dionice.

Korporacija je društvo kapitala, koje do sredstava za osnivanje i poslovanje dolazi


izdavanjem dionica. Novčani iznos potreban za osnivanje i rad korporacije zove se
osnovna glavnica, koja se dijeli na određeni broj dionica. Dionice se nalaze u rukama
dioničara, vlasnika korporacije. Korporacije se najčešće osnivaju kao dionička
društva. U gigantskim korporacijama broj dioničara se penje na stotine tisuća pa, u
nekim slučajevima, i više od milijuna. Korporacija je jedan od najsavršenijih načina
prikupljanja kapitala, posebno u onim djelatnostima u kojima priroda procesa proizvodnje
zahtijeva velik novac. Korporacije imaju složenu organizacijsku strukturu, s većim
brojem poduzeća (kćeri) u svom sastavu

Korporativno upravljanje
2.6.1. Definicija

Osnovni je kriterij upravljanja korporacijskim poduzećima u njezinu sastavu posredstvom


većinskog vlasništva nad dionicama tih poduzeća. Velike korporacije, s obzirom na
složenost svoje strukture, pristupaju procesima divizionalizacije organizacijske
strukture i decentralizacije rukovođenja, te formiranju relativno autonomnih jedinica
po djelatnostima, profitnim centrima i strateškim poslovnim jedinicama, kako bi izbjegli
njihovu veliku tromost i poticali prilagođavanje zahtjevima okoline u kojoj djeluju.

Korporacije imaju, posebno one najveće, na stotine pa i više lokalnih kompanija


(poduzeća), širom svijeta. Sve se te lokalne kompanije objedinjavaju u manji ili veći broj
poslovnih područja, odnosno programa. Jedno poslovno područje odnosno program može
objediniti veći broj tvornica iz različitih zemalja koje po srodnosti spadaju u određeno
poslovno područje.

2.6.2. Problem koncentracije vlasništva

Istraživanje koncentracije vlasništva ukazuje na nisku razinu odvojenosti vlasništva i


kontrole u hrvatskim korporacijama. Visoka koncentracija vlasništva u većini slučajeva
sprečava oportuno ponašanje menadžmenta u smislu korištenja kontrole za svoju osobnu

17
FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka

korist. Međutim, visoka koncentracija vlasništva ima svoju cijenu - veliki vlasnici, s
udjelima koji osiguravaju kontrolu mogu pratiti osobne interese na račun drugih
interesno-utjecajnih skupina, a prije svega na račun malih dioničara.[1]

2.6.3. Područja korporativnog upravljanja

Područje korporativnog upravljanja obuhvaća korporativni pravni okvir i praksu


donošenja odluka u nadzornim odborima i upravama korporacija, razne aspekte
korporativnih financija, zakona koji reguliraju poslovanje vrijednosnim papirima,
stečajne zakone, zakone koji reguliraju poslovanje financijskih institucija, odnose sa
zaposlenicima, ugovorno pravo i teoriju, vlasnička prava, kompenzacijske sustave i
sustave internog informiranja i kontrole.

2.6.4. Kodeks korporativnog upravljanja

Svjesna važnosti odgovornog i etički utemeljenog ponašanja poslovnih subjekata u


okviru gospodarstva, svjetske korporacije usvojile djelomično na vlastitu inicijativu, a i
po preporuci Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) etički Kodeks
poslovanju kojim se obvezala poštivati načela etike u svim svojim poslovnim
odnosima te je prihvatila obvezu djelovanja u skladu s načelima odgovornosti, istinitosti,
učinkovitosti, transparentnosti, kvalitete, postupanja u dobroj vjeri, te poštovanja dobrih
poslovnih običaja prema poslovnim partnerima, poslovnom i društvenom okruženju i
vlastitim zaposlenicima.

2.7.HOLDING

Holding je izraz koji u privredi označava preduzeće koje u svom vlasništvu, ili pod svom
kontrolom drži jedno ili više manjih, zavisnih preduzeća, najčešće putem vlasništva nad
većinom dionica ili vlasničkih udjela.

U užem smislu se izraz holding koristi za preduzeće čija je osnovna djelatnost odnosno
svrha postojanja kontrola nad drugim preduzećima.

2.8.POSLOVNO UDRUŽENJE

Ne postoji opšta definicija pojma ''poslovno udruženje'' u nekom zakonu na


državnom nivou. Zakon o preduzećima u RS pod poslovnim udruženjem
podrazumijeva povezivanje dva ili više preduzeća ili preduzetnika ''radi
unapređenja sopstvenog privredivanja i usklađivanja svoje djelatnosti'' (čl. 404.
st. 1.), bez namjere sticanja dobiti. To znači da je za osnivanje poslovnog
udruženja u RS dovoljno i samo dva pravna i/ili fizička lica. Zakon o privrednim
društvima Federacije BiH ne sadrži sličnu odredbu o poslovnim udruženjima.
Subjekti poslovnog udruživanja mogu biti pravna i/ili fizička lica. Pravna lica su

18
FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka

najcešće svi oblici privrednih društava (preduzeća), uključujući konzorcije,


zajednice preduzeća, poslovne unije, poslovne sisteme, pulove i sl. To mogu biti
banke, mikrokreditne organizacije, štedno-kreditne zadruge, zadruge.
Postojeća poslovna udruženja, kao pravna lica, i sama mogu biti subjekti povezivanja
odnosno udruživanja u nova poslovna udruženja. Fizička lica kao članovi
poslovnih udruženja mogu biti pripadnici slobodnih profesija (umjetnici, muzičari,
advokati, ljekari i sl.), imaoci radnje (obrta) i svi drugi preduzetnici koji obavljaju
privrednu djelatnost u skladu s posebnim propisima.
3.ZAKLJUČAK

Preduzeće mogu osnovati fizička i pravna lica.


Fizička lica mogu osnovati:
• lično ili porodično preduzeće (inokosno preduzeće);
• partnersko odnosno ortačko preduzeće;
• komaditno društvo;
• društvo sa ograničenom odgovornošću;
• akcionarsko preduzeće.

Pravna lica mogu biti osnovati:


• akcionarsko društvo;
• društvo sa ograničenom odgovornošću;
• državno preduzeće;
• društveno preduzeće;

Strana fizička i pravna lica mogu da osnuju preduzeće kod nas na osnovu Zakona o
preduzećima i Zakona o stranim ulaganjima.

Preduzeće se smatra osnovanim kada je izvršen njegov upis u sudski registar pravnih lica. Da bi
se izvršio upis preduzeća u sudski registar, potrebno je sledeće:

• pisana izjava fizičkih ili pravnih lica koja žele da osnuju preduzeće;
• osnivački akt preduzeća (od strane osnivača), koji potvrđen u sudu;
• statut preduzeća, potvrđen od strane osnivača;
• potvrda od banke da je obezbeđen osnivački kapital preduzeća;
• rešenje državnog organa da su ispunjeni uslovi za obavljanje delatnosti
osnivača.
Preduzeće može obavljati jednu ili više delatnosti ako ispunjava propisane uslove za to. Potrebni
uslovi za obavljanje delatnosti odnose se na:
• osnivački kapital preduzeća mora obezbediti početak rada i poslovanje
preduzeća;
• tehnička opremljenost za obavljanje predviđenje tehnologije i poslovanje
preduzeća;
• kadrovsku osposobljenost za obavljanje predviđene tehnologije i
poslovanje preduzeća;
• bezbednost radnika na radu i zaštita radne i životne sredine od štetnog
delovanja tehnologija;
• pisane izjave, osnivački akt i statut preduzeća

19
FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka

4.LITERATURA :
(1) http://sh.wikipedia.org/
(2) http://www.ecdlcentar.com/forum
(3) http://www.poslovniforum.hr/info/zadruga.asp
(4) leksikon ekonomskih pojmova,Milica Bogdanović i lazar šestović , 2002. godina
/

20