1.

POJAM KRIVINOG POSTUPKA

U teoriji krivinog procesnog prava postoji vie shvatanja o odreivanju pojma krivinog
postupka, najznaajniji su realistiki i pravni pojam.
Prema realistikom shvata!", krivini postupak je skup zakonom ureenih procesnih radnji
procesnih subjekata, koje u odreenom procesnom cilju preduzimaju procesni subjekti.
Krivini postupak posmatran po svojoj unutranjoj strani, odnosno po #ravo! #riro$i je
pravni odnos, procesnopravni odnos. Krivini postupak je pravni odnos jer je regulisan pravom, a
procesne radnje su tako postavljene da se sa pravnog gledita javljaju kao vrenje prava ili ispunjenje
dunosti procesnih subjekata. Krivini procesni odnos razvija se izmeu suda, osumnjienog, odnosno
optuenog i tuioca procesnih subjekata!.
Karakteristike krivinog postupka"
# krivini postupak je prinudan odnos za stranke i za sud, jer je ureen prinudnim
pravom ius cogens!. $uilac odluuje o pokretanju postupka, ali je obavezan da ga
pokrene i vodi ukoliko su uslovi za voenje postupka ispunjeni. %sumnjieni, odnosno
optueni se sa svoje strane mora upustiti u procesnopravni odnos i dopustiti da se
protiv njega otvori i vodi postupak, a od njegove volje zavisi jedino davanje iskaza i
preduzimanje radnji odbrane. &ud je duan, ako su ispunjene zakonske pretpostavke,
da postupi po tubi.
# postupak je u isto vrijeme instrumentalan 'ormalan!, jer nije sam sebi cilj, ve( slui
utvrivanju jednog drugog odnosa materijalnopravnog i eventualnih koneksnih
nekrivinih odnosa!. %n je, dakle, sredstvo ili instrument za oivotvorenje krivinog
zakona.
# postupak je sekundarnog karaktera" zasniva se na pretpostavci prethodnog postojanja
materijalnopravnog odnosa izmeu drave i osumnjienog, odnosno optuenog, a ima
za cilj da utvrdi postojanje ili nepostojanje tog drugog odnosa i, u sluaju postojanja,
da ga raspravi.
# krivini procesnopravni odnos je trostran, jer se zasniva i tee izmeu tri procesna
subjekta" suda, tuioca i osumnjienog, odnosno optuenog.
# krivini procesnopravni odnos je jedinstven, jer se jedinstveno 'ormira od svih
meusobnih odnosa procesnih subjekata, ali je u isto vrijeme i sloen, kompleksan.
)edinstven je jer prolazi kroz razne 'aze i stepene sa istim subjektima i predmetom
odnosa, a sloen je jer obuhvata niz pravnih odnosa koje procesni subjekti vre preko
procesnih radnji.
U naem krivinom zakonodavstvu krivini postupak ima dva stadijuma" prethodni
postupak i glavni postupak.
Prethodni postupak slui za pripremanje suenja o samoj stvari glavni pretres! i
raspravljanje pitanja da li jedna krivina stvar treba da izae na suenje ili postupak
treba obustaviti bez izlaenja na suenje. %vaj postupak obuhvata istragu i stavljanje
osumnjienog pod optubu.
Glavni postupak slijedi nakon prethodnog postupka i predstavlja dio postupka u kome
se krivina stvar konano raspravlja. %vaj stadijum obuhvata" glavni pretres,
donoenje i objavljivanje presude, postupak po pravnim lijekovima.
# krivini postupak mora biti tako organizovan da obezbjeuje pravino suenje.
Postupak mora biti pravian, odnosno odvijati se u *razumnom vremenskom roku+ i
zadovoljavati odreene zahtjeve koji se tiu razmatranja spora i saoptavanja presude.
,
Osove #ro%ese #ret#ostavke su uslovi koji moraju biti ispunjeni da bi procesnopravni
odnos mogao da se, povodom konkretnog krivinog zahtjeva, obrazuje, razvija i zavri. %snovne
procesne pretpostavke su uslovi neophodni za postojanje procesnopravnog odnosa za omogu(avanje
procesa i donoenje odluke uopte. -a obrazovanje krivinoprocesnog odnosa neophodno je da postoje
tri glavna procesna subjekta" sud, tuilac i osumnjieni, odnosno optueni, te da su radnje koje oni
preduzimaju procesne radnje.
.ko neki od tih subjekata ne postoji ili ih nema uopte ili radnje koje oni obavljaju nisu
procesne radnje, ne(e se mo(i zasnovati procesnopravni odnos. /pr" ako je u krivinom postupku
umjesto tuioca postupao pripravnik u tuilatvu, jer u tom sluaju nedostaje tuilac.
&orme krivio' #ost"#ka mogu biti opte i posebne. Opta forma je ona 'orma postupka koja
je utvrena u zakonu kao tipina normalna!. Posebni krivini postupci za odreene kategorije sudova
propisuju postupanje razliito od tipinog normalnog!.
Krivini postupak se #okre(e potvrivanjem optunice, a )avr*ava pravosnanim rjeenjem o
obustavi postupka ili pravosnanom presudom.
+. ,I-J.VI I OPRAV/ANJ. KRIVINOG POSTUPKA
Ne#osre$i %il! krivinog postupka je omogu(avanje primjene materijalnog krivinog prava na
konkretan sluaj, tj. utvrivanje sudskom odlukom da li je krivino djelo izvreno, da li ga je izvrio
optueni, da li se optuenom moe izre(i krivina sankcija. Pored ovog neposrednog, krivini postupak
ima i koai %il!, koji je istovjetan sa ciljem materijalnog krivinog prava, a sastoji se u odbrani ili
obezbjeenju drutvenog poretka od kriminaliteta.
Pored ovog opteg cilja, postoje #ose0i %il!evi pojedinih stadijuma i 'aza postupka, koji se
uklapaju u opti cilj.
O#rav$a!e krivio' #ost"#ka nalazi se u injenici da je to najsigurniji nain reagovanja na
kriminalitet, jer obezbjeuje da nevin ne(e biti osuen i da kriv ne(e izbje(i krivinu sankciju.
1. POJAM2 PR./M.T I /IO3A KRIVINOG PRO,.SNOG PRAVA
Krivio #ro%eso #ravo je skup pravnih propisa kojima se odreuju procesne radnje, njihova
'orma i unutranja vrijednost i kojima se odreuju procesni subjekti kao vrioci tih radnji i njihov
pravni poloaj prava i dunosti!.
Pre$met krivio' #ro%esa je utvrivanje postojanja krivinopravnog zahtjeva drave u
pojedinoj krivinoj stvari pokrenutoj povodom uinjenog krivinog djela. $aj se predmet okonava
donoenjem pravosnane odluke o toj stvari.
Krivino procesno pravo je sadrano u raznim zakonima i drugim propisima. &vi oni se teorijski
mogu podijeliti i razvrstati u nekoliko grupa, a uobiajene su sljede(e"
,! redovno i vanredno krivino procesno pravo redovno je zasnovano na savremenim
standardima i naelima procesnog sistema, a vanredno odstupa od ovih standarda i naela,
iz razloga oportuniteta!0
1! opte i posebno krivino procesno pravo opte vai za sve krivine stvari i sve
osumnjiene, odnosno optuene, ukoliko izriito nije propisan izuzetak, a posebno vai
samo za suenje odreenih krivinih djela ili za odreena lica!0
1
2! osnovno i dopunsko krivino procesno pravo osnovno je sadrano u zakonu o krivinom
postupku, a dopunsko koje ureuje samo pojedina pitanja krivinog postupka sadrano je u
drugim zakonima i propisima krivinog procesnog prava!0
3! glavno i sporedno krivino procesno pravo glavno se odnosi iskljuivo na krivinu
procesnu materiju, gdje spada osnovno i dopunsko krivino procesno pravo, a sporedno se
odnosi na neku drugu materiju, ne na krivini postupak, ali sadri pojedine odredbe koje se
odnose ili imaju uticaja na krivini postupak, npr. odredbe Ustava 4i5 o pravu na linu
slobodu i sigurnost!0
6! trajno i privremeno krivino procesno pravo kriterijum za razlikovanje jeste da li je
vrijeme vaenja unaprijed odreeno!0
7! unutranje i meunarodno krivino procesno pravo u unutranje spadaju svi propisi
doma(eg krivinog procesnog prava, a u meunarodno spadaju rati'ikovani meunarodni
ugovori i opteprihva(ena pravila meunarodnog prava koja se odnose na krivini postupak
i krivino pravosue!.
4. I5VORI KRIVINOG PRO,.SNOG PRAVA
8zvori krivinog procesnog prava su zakonski i podzakonski propisi i meunarodni ugovori. %ni
se mogu podijeliti na izvore krivinog procesnog prava uopte i na konkretne izvore krivinog
procesnog prava u 4i5. U odnosu na izvore krivinog procesnog prava uopte, treba razlikovati pitanja
nastanka i javljanja krivinog procesnog prava.
Nastaak krivio' #ro%eso' #rava 9 krivino procesno pravo nastaje normativnom
aktivno(u nadlenih dravnih organa, u obliku zakona, drugih propisa i optih akata. :vropski sud za
ljudska prava je zauzeo stanovite da i obiajno pravo predstavlja zakon u smislu :vropske konvencije
o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. 8sto tako, zakonom se smatraju i drugi pravni akti koje su
donijeli nadleni dravni organi uredbe, podzakonski akti i sl.!
Kao izvor prava od donoenja novog krivinog procesnog zakonodavstva u 4i5 moe se
smatrati i pravinost, koja predstavlja *prirodno i uroeno osje(anje pravde svakog ovjeka, pa i onoga
koji sudi u krivinom postupku+. Pravinost je vana za primjenu prava, naroito pri odmjeravanju
sankcija, ali ne predstavlja stvaranje norme, ve( pravilnu primjenu diskrecione vlasti sudije i pravilnu
primjenu interpretativnih i korektivnih ovlatenja koja su data sudiji.
Stanovita zauzeta u nauci o krivinom procesnom pravu takoe nisu izvor prava, jer
predstavljaju izlaganje teoretskih pitanja i naunu obradu pozitivnog prava i imaju veliki znaaj za
primjenu prava.
I)vori !avl!a!a krivio' #ro%eso' #rava 9 krivine procesnopravne norme mogu biti
sadrane u zakonu ili podzakonskom aktu. $o su apstraktni izvori krivinog procesnog prava, odnosno
'orme u kojima se ovo pravo moe javiti. %snovno krivino procesno pravo javlja se u 'ormi zakona, a
sporedno moe biti sadrano i u podzakonskim pravnim aktima.
6. KONKR.TNI I5VORI KRIVINOG PRO,.SNOG PRAVA U 3i7
# unutranji ili meunarodni 9 s obzirom na njihovo porijeklo,
# ustavni, zakonski ili podzakonski akti 9 s obzirom na njihov rang,
# glavni ili sporedni 9 u odnosu na pitanje u kojoj mjeri je njihov sadraj posve(en
regulisanju krivinog postupka.
Glavni unutranji izvor zakonskog ranga ine" -KP4i5, -KP;4i5, -KP<& i -KP4=.
2
Glavni unutranji izvori podzakonskog ranga su brojni"
# Pravilnik o unutranjem sudskom poslovanju,
# Uputstvo o primjeni pravila u postupku ekstradicije za nadlene institucije 4i5,
;ederacije 4i5, <epublike &rpske i 4rko =istrikta,
# %dluka o naknadi trokova krivinog postupka prema -akonu o krivinom postupku
4i5,
# Pravilnik o ku(nom redu u ustanovama za izdravanje krivine sankcije, mjere
pritvora ili drugih mjera 4i5 itd.
Glavni meunarodni izvori krivinog procesnog prava su"
# :vropska konvencija o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda,
# >eunarodni pakt o graanskim i politikim pravima,
# Univerzalna deklaracija o pravima ovjeka iz ,?3@. godine,
# %dluka o rati'ikaciji =rugog 'akultativnog protokola uz >PAPP, iji je cilj ukidanje
smrtne kazne.
Sporedni unutranji izvori krivinog procesnog prava u 4i5 mogu biti ustavnog i zakonskog
karaktera.
Ustavnog karaktera su" Ustav 4i5, Ustav ;ederacije 4i5, ustavi kantona, Ustav <epublike
&rpske i &tatut 4rko =istrikta.
-akonskog karaktera su"
# -akon o sudu 4i5,
# -akon o tuilatvu 4i5,
# -akon o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka,
# -akon o programu zatite svjedoka,
# -akon o Bisokom sudskom i tuilakom vije(u 4i5,
# -akon o imunitetu 4i5,
# -akon o sudskoj policiji 4i5,
# -akon o %bavjetajno#bezbjednosnoj agenciji 4i5,
# -akon o policijskim slubenicima 4i5,
# -akon o =ravnoj agenciji za istrage i zatitu 4i5 itd.
eunarodni sporedni izvori su"
# Konvencija protiv torture i drugih surovih, neljudskih ili poniavaju(ih kazni i
postupaka iz ,?@3. godine,
# Konvencija &avjeta :vrope o spreavanju terorizma,
# >eunarodna konvencija o suzbijanju teroristikih bombakih napada,
# Konvencija Bije(a :vrope o borbi protiv trgovine ljudima,
# Konvencija o pravima djeteta iz ,?@?. godine,
# :vropska konvencija o meusobnom pruanju pravne pomo(i u krivinim stvarima iz
,?6?. godine,
# :vropska konvencija o ektradiciji iz ,?6C. godine sa dodatnim protokolima iz ,?C6. i
,?C@. godine,
# &porazum izmeu 4i5 i &.=#a u vezi sa predajom lica >eunarodnom krivinom
sudu itd.
3
8. KRIVINO PRO,.SNO PRAVO 3i7
U Ustav 4i5 od ,3.,1.,??6. godine, uneseno je niz novih vanih pravila vezanih za krivini
postupak, a odreena pitanja ljudskih prava i sloboda rijeena su na drugaiji nain u odnosu na
rjeenja koja su bila sadrana u Ustavu &;<) iz ,?C3. godine. DE pitanja vezana su za" pravo na
upotrebu svog jezika, pritvor, pravo na odbranu osumnjienog, odnosno optuenog, prava lica lienog
slobode, pretres stana, nepovredivost tajne pisama i drugih sredstava optenja, javnost glavnog pretresa,
prava na upotrebu pravnog lijeka, ponavljanje krivinog postupka i naknadu tete neopravdano
osuenim licima i licima neosnovano lienim slobode.
-KP;4i5, koji je stupio na snagu 1@.,,.,??@. godine, predstavlja novelu -akona o krivinom
postupku &;<) iz ,?C7. godine, koji je nakon osamostaljivanja 4i5 preuzet kao zakon <epublike 4i5.
/akon donoenja Ustava <&, 1@.F1.,??1. godine, izvrene su i brojne promjene u oblasti
zakonske regulative koje se odnose na krivini postupak. 8zmijenjen je i sam -akon o krivinom
postupku bive &;<), koji se u <& primjenjivao do F,.FC.1FF2. godine, kada je stupio na snagu novi
-KP<&.
=osadanji -akon o krivinom postupku 4rko =istrikta za osnovu je imao ranije zakone o
krivinom postupku ;4i5 i <&. /ajve(e promjene u ovom zakonu vezane su za ukidanje institucije
istranog sudije i za to da se naglasak tokom suenja stavi na optuni postupak. Podsticaj za ovaj novi
sudski postupak potekao je iz krivinog postupka koji se koristi u >eunarodnom tribunalu za zloine
uinjene u bivoj )ugoslaviji 5ag!. /ovi -KP4= usvojila je &kuptina 4rko =istikta na zasjedanju
odranom 1@.F6.1FF2. godine.
9. VA:.NJ. KRIVINOG PRO,.SNOG PRAVA
Krivino procesno pravo, kao i druga pozitivna prava, nije univerzalno, ve( je ogranieno i
vremenski i prostorno. >ogu(a su i ogranienja njegovog vaenja u pogledu lica i predmeta na koje se
primjenjuje.
Vremesko va;e!e krivio' #ro%eso' #rava
%snovno pitanje koje se ovdje postavlja jeste odreivanje momenta u kome poinje i momenta
u kome prestaje da vai krivinoprocesni zakon. U vezi sa prvim pitanjem vai pravilo tempus regit
actum, prema kome se zakoni primjenjuju od momenta njihovog stupanja na snagu. Krivini postupak
se, prema tome, vodi prema odredbama zakona koji je na snazi u asu preduzimanja radnje. 8z toga
pravila izlazi da nije vano to je neko krivino djelo uinjeno prije stupanja na snagu zakona o
krivinom postupku, ve( se pretpostavke za preduzimanje i valjanost neke procesne radnje odreuju
prema zakonu koji je vaio u vrijeme njenog preduzimanja.
-akon o krivinom postupku vai, dakle, od dana njegovog stupanja na snagu, ako nije
drugaije propisano. & druge strane, prestaje da vai donoenjem novog zakona, koji se donosi umjesto
njega tzv. abrogacijska klauzula!. /ovi procesni zakon primjenjuje se i na sve procesne radnje u
nezapoetim ili ve( zapoetim postupcima, koje treba preduzeti poslije njegovog stupanja na snagu,
tako da sve procesne radnje, izvedene po starom zakonu, u potpuno dovrenim ili nedovrenim
postupcima, ostaju na snazi. %d ovog pravila najvaniji izuzeci su sljede(i"
# za krivine predmete u kojim je optunica stupila na pravnu snagu, postupci se
nastavljaju po dosadanjim propisima ako zakonom nije drugaije odreeno0
# za krivine predmete koji su ve! presueni u drugom stepenu i kod kojih je na taj
nain proces skoro pri kraju0
# ako je na dan stupanja na snagu zakona o krivinom postupku bio u toku neki rok, on
(e se raunati po dosadanjem zakonu o krivinom postupku0
6
# na ponavljanje krivinog postupka pravosnano dovrenog prije "#$"#$#%&'$ godine
primjenjuju se jo uvijek odredbe -akona o krivinom postupku iz ,?3@. godine0
# staro krivino procesno pravo primjenjuje se i u pogledu naknade tete neopravdano
osuenim i neosnovano lienim slobode prije "#$"#$#%&'$ godine.
Prostoro va;e!e krivio' #ro%eso' #rava
U pogledu prostornog vaenja krivinog procesnog prava, vai u osnovi teritorijalni princip
locus regit actum!. Krivini postupak na doma(oj teritoriji vodi se po odredbama doma(ih krivinih
procesnih propisa, i sudovi i drugi organi koji uestvuju u krivinom postupku smiju u tom postupku
primjenjivati samo nae pravo *pravo suda+, tzv. le( fori!.
=ejstvo doma(ih krivinih propisa moe biti izuzetno iskljueno ili ogranieno na doma(oj
teritoriji u sljede(im sluajevima"
# kada se o tome sporazume drave0
# u sluaju okupacije, bez pristanka doma(e drave0
# na sopstvenoj teritoriji doma(e pravo se ne primjenjuje na neka podruja na kojima se
nalaze diplomatske prostorije0 to su tzv. eksteritorijalna mjesta, tj. privilegovana
mjesta koja su izuzeta od vrenja sudske vlasti, zato to su sjedita lica koja uivaju
lini krivinoprocesni imunitet iz meunarodnopravnih razloga0
# krivini procesni propisi doma(e drave ne primjenjuju se na strane ratne brodove koji
se nalaze u naem obalnom moru po dozvoli doma(ih vlasti. :ksteritorijalnost ne
uivaju ostali strani brodovi u obalnom moru trgovaki, turistikiG!. Propisi
doma(eg krivinog procesnog prava ne primjenjuju se ni na strane vojne
vazduhoplove koji se u drugoj dravi nau po dozvoli te drave.
Va;e!e krivio' #ro%eso' #rava " #o'le$" li%a
Krivino procesno pravo u 4i5 vai za sva lica na koja se mogu primijeniti krivini zakoni. Pri
tome je svejedno da li su u pitanju doma(i ili strani dravljani i da li se nalaze u zemlji ili inostranstvu.
%d ovog pravila postoje izuzeci u pogledu jednog broja lica. $o su lica koja uivaju krivini procesni
imunitet, a to znai da se protiv njih ne moe uopte voditi krivini postupak, ili moe, ali samo uz
odobrenje odreenog dravnog organa. Krivinoprocesni imunitet iskljuuje krivino gonjenje
odreenog lica.
Postoji vie krivinih procesnih imuniteta"
# imunitet je apsolutan opti! kada spreava gonjenje za svako krivino djelo npr.
diplomatski ili poslaniki imunitet!0
# imunitet je relativan ili funkcionalan kada se odnosi samo na pojedina krivina djela
koja se tiu 'unkcije zbog koje je dat npr. imunitet koji uivaju sudije i tuioci!0
# imunitet moe biti stalan traje i po prestanku 'unkcije! ili privremen, koji prestaje
istekom 'unkcije koja ga je opravdavala0
# imunitet moe biti bezuslovan ne moe se oduzeti prije isteka 'unkcije! ili uslovan,
koji vai ako ga nadleni organ ne ukine bez obzira na to to 'unkcija jo traje!0
# imuniteti se jo dijele i na unutranje i meunarodnopravne ili diplomatske!.
>eunarodnopravni imunitet sastoji se u zabrani da se protiv lica koja ga uivaju
pokre(e krivini postupak u zemlji u kojoj ona vre svoju misiju. Hice koje uiva ovaj
imunitet ne moe ga se odre(i, jer mu on nije dat kao lina privilegija, nego radi
vrenja njegove 'unkcije.
Kada su u pitanju unutranji imuniteti, za krivino gonjenje pojedinih lica, potrebno je
prethodno odobrenje nadlenog dravnog organa, s tim da tuilac ne moe sprovesti
istragu niti podi(i optunicu, ako ne podnese dokaz da je odobrenje dato.
7
$eoretiari se slau da se imunitet pojavljuje u dva oblika"
,! imunitet neodgovornosti i
1! imunitet nepovredivosti.
%va dva oblika zajedno omogu(uju punu slobodu vrenja 'unkcije lanova parlamenta. 8munitet
neodgovornosti djeluje automatski, a imunitet nepovredivosti samo ako se parlamentarac na njega
pozove. 8munitet neodgovornosti titi parlamentarca kada vri parlamentarnu 'unkciju, dok imunitet
nepovredivosti titi parlamentarca kad ne vri parlamentarnu 'unkciju.
)munitet neodgovornosti je, u sutini, materijalni imunitet koji spreava svako sudsko gonjenje
za akte uinjene u okviru 'unkcije 9 znai akte preko kojih se odvija radnja institucije.
)munitet nepovredivosti je proceduralni imunitet, koji spreava primjenu opteg prava na
nosioca javne 'unkcije i bez odobrenja nadlenog organa on ne moe da bude lien slobode. &vrha
ovog imuniteta je da garantuje slobodu od hapenja iri od imuniteta neodgovornosti!.
Prava na imunitet su regulisana u Ustavu ;4i5 i Ustavu <&.
Va;e!e krivio' #ro%eso' #rava " #o'le$" #re$meta
Krivino procesno pravo vai za postupanje i odluivanje o onome to moe biti glavni predmet
causa criminalis! ili sporedni predmet imovinskopravni zahtjev* prejudicijalna pitanja i trokovi
postupka! krivinog postupka.
%sim toga, krivino procesno pravo regulie i postupak rjeavanja pojedinih specijalnih i
dopunskih procesnih predmeta koji nastaju u toku postupka po glavnom predmetu ili kao posljedica
sprovedenog krivinog postupka meunarodna pravna pomo(, ekstradicija i dr.!
Propisi krivinog procesnog prava odnose se na postupanje po krivinim djelima, ne na
postupanje po prekrajima ili disciplinskim povredama. 8pak, kod ovih vrsta delikata, prilikom suenja,
supsidijarno ili dopunski primjenjuju se neki dijelovi ili neke odredbe zakona o krivinom postupku.
<. POJAM I VRST. PRO,.SNI7 SU3J.KATA
Krivinoprocesni subjekti su procesno sposobna 'izika ili pravna lica koja na osnovu zakonom
predvienih prava i dunosti u krivinom postupku, preduzimanjem odreenih radnji, stupaju u
krivinoprocesni odnos, odnosno doprinose ostvarenju krivinoprocesnog zadatka. Procesni subjekti su
samo ona lica koja su neophodna da bi se mogao zasnovati, te(i i okonati krivinoprocesni odnos.
Alavni ili osnovni procesni subjekti su"
# sud kao samostalni i nezavisni dravni organ!,
# tuilac koji vri 'unkciju krivinog gonjenja! i
# osumnjieni, odnosno optueni koji vri 'unkciju odbrane.
$uilac i osumnjieni, odnosno optueni su procesne stranke, tako da su glavni procesni
subjekti sud i stranke.
%sim glavnih subjekata krivinog procesnog odnosa sud, tuilac i osumnjieni, odnosno
optueni!, postoje i sporedni procesni subjekti" ote(eni na strani tuioca!, pravno ili 'iziko lice na
strani osumnjienog, odnosno optuenog! i organ starateljstva na strani suda!.
U okviru krivinog postupka mogu da se pojave i lica koja nisu subjekti krivinoprocesnog
odnosa, ve( subjekti pripojenog adhezionog! imovinskopravnog procesnog odnosa. %vdje se
raspravlja i o imovinskopravnom, tj. graanskom zahtjevu proisteklom iz krivinog djela koje je
osnovni predmet krivinog postupka. &ubjekti ovog sporednog akcesornog ili adhezionog! procesnog
odnosa ne moraju biti identini sa subjektima krivinog procesnog odnosa.
C
=. OSNOVNA PRO,.SNA NA.-A O PRO,.SNIM SU3J.KTIMA
Posmatrano istorijski, krivini postupak je bio" optuni akuzatorski!, istrani inkvizitorski! i
savremeni mjeoviti, tj. akuzatorsko#inkvizitorski!.
O#t";o >ak")atorsko? aelo
%ptuno naelo u krivinom postupku postoji ako su osnovne procesne 'unkcije gonjenje,
odbrana i presuenje! povjerene odvojenim i nezavisnim subjektima. Kao stranke u postupku, tuilac i
optueni su potpuno ravnopravni. Postupak se pokre(e na zahtjev tuioca, koji ne mora biti dravni
organ.
%ptueni, koji vri 'unkciju odbrane, samostalan je subjekt, sa mogu(no(u vrenja odbrane
lino ili preko strunog branioca. %ptueni je duan da se upusti u proces koji je protiv njega pokrenut,
sa obavezom da se odazove na poziv suda i daje odgovor na tubu. /jegova obaveza da odgovori na
tubu sastoji se samo u tome da izjavi smatra li tubu osnovanom.
U isto akuzatorskom postupku, koji poiva na racionalnoj osnovi, ako tuilac ne dokae
osnovanost svoje tube, sud (e optuenog osloboditi optube. Prema tome, u naelu, teret dokaza snosi
tuilac.
Uloga suda u ovom postupku je pasivna. Postupak je oblikovan kao spor izmeu svije stranke
pred nepristrasnim sudom. Objektivan poloaj suda obezbjeuje se injenicom da sud ne moe zapoeti
krivini postupak po sopstvenoj inicijativi, nego samo aktom tuioca *nema postupka bez tuioca+!.
<aspravljanje u ovom postupku je" usmeno, neposredno, kontradiktorno, javno, a pri ocjeni
dokaza u postupku je primjenjivano slobodno uvjerenje sudije. Iisti akuzatorski postupak danas je
rijetkost postoji npr. u :ngleskoj!.
Istra;o >ikvi)itorsko? aelo
%vaj postupak je suta suprotnost akuzatorskom postupku. %snovna karakteristika istranog
inkvizitorskog! naela je u tome to u istranom postupku ne postoje stranke, te to su sve tri osnovne
procesne 'unkcije gonjenje, odbrana i suenje! povjerene sudu. 8nkvizitorski postupak se dijeli na
istragu i suenje.
Prebacivanjem teita postupka u istragu, koju sprovodi posebni istraitelj inkvirent!, istrani
postupak se zasnivao na naelu tajnosti i pismenosti. Prava optuenog u postupku bila su minimalna, a
lina odbrana skoro nemogu(a. 8nkvirent je na poetku istrage stavljao optuenog inkvizita! u istrani
zatvor, koji je u svim sluajevima bio obligatoran.
&udija ne moe da osudi ako nije prikupljena koliina i kakvo(a dokaza odreena u zakonu
negativna teorija zakonskih dokaza!, odnosno mora da osudi ako je prikupljena koliina i kavo(a
dokaza odreena u zakonu pozitivna teorija zakonskih dokaza!. .ko inkvirent nije bio u mogu(nosti
da pribavi onu koliinu i kakvo(u dokaza koja se zakonom trai, to je postizao torturom 'iziko
muenje okrivljenog radi dobijanja priznanja!. Priznanje je bilo najjai dokaz.
&ve radnje obavljene u istrazi morale su se zapisniki konstatovati. %sim osuuju(e i
oslobaaju(e presude, postojalo je i oslobaanje usljed nedostatka dokaza absolutio ab instantia!, po
kome je uinilac i dalje sumnjiv da je uinio krivino djelo, pa se postupak mogao obnoviti.
-asnivanje postupka na inkvizitorskom naelu neprihvatljivo je, prije svega, zbog toga to
optuenog pretvara u objekat postupka, a sudiju optere(uje dunostima koje ne moe e'ikasno obaviti. 8
pored svojih nedostataka, inkvizitorski postupak je imao i korisnih posljedica. %vaj postupak je
doprinio de'initivnom shvatanju da je drava duna da se brine da uinioci krivinih djela budu
otkriveni i kanjeni i da se to ne smije prepustiti sluaju. U pravilima inkvizitorskog postupka sadrani
su temelji dananjih principa o'icijelnosti i legaliteta krivinog gonjenja. -naaj ovog postupka je i u
tome to se injenice i dokazi znaajni za postupak prikupljaju po slubenoj dunosti.
Krajem J8B vijeka inkvizitorski postupak je postao jedina 'orma krivinog postupka u :vropi.
@
M!e*ovito aelo
&avremeni krivini postupak evropskih kontinentalnih zemalja zasniva se na mjeovitom
naelu, koji se u prvom stepenu dijeli, prije svega, na dva osnovna dijela"
# pripremni postupak izviaj, istraga! i
# glavni pretres, sa donoenjem i objavljivanjem odluke.
Pored ta dva osnovna dijela, postoji i tre(i 9 prelazni dio postupak optuenja, sa eventualnom
kontrolom ispravnosti optube!.
%snovna karakteristika mjeovitog postupka, preuzeta iz akuzatorskog modela krivinog
postupka, jeste da su 'unkcije optube, odbrane i suenja odvojene i predane posebnim organima, u
emu je sadrana garancija objektivnog suenja. Aonjenje vri tuilac i postupka nema bez tuioca.
Brenje gonjenja pripada, po pravilu, posebno organizovanom javnom tuilatvu, koje je dravni organ,
a pokre(e postupak po slubenoj dunosti e( officio!, bez obzira na to da li to eli eventualni ote(eni
graanin. &am optueni ima neograniene procesne mogu(nosti odbrane.
/a glavnom pretresu vae osnovna krivinoprocesna naela javnosti, usmenosti,
kontradiktornosti, neposrednosti i dr.! i u njemu, pored suda, uestvuju i stranke. &ud donosi presudu na
osnovu dokaza koji su izneseni na glavnom pretresu, uz pravo stranaka da ispituju svjedoke i vjetake.
>jeoviti krivini postupak prihvata i elemente inkvizitorskog postupka"
# podjela na pripremni stadijum, stadijum istrage i stadijum glavnog pretresa,
# poseban dravni organ goni izvrioce krivinih djela e( officio, bez obzira na volju lica
koje je krivinim djelom ote(eno,
# isti organ krivinog postupka vri i krivino gonjenje i istraivanje injenica,
# pripremni postupak je tajan i pravo odbrane u njemu je ogranieno,
# pravo suda da na glavnom pretresu ispituje svjedoke i vjetake itd.
/ovi krivini postupak u 4i5 ukljuuje kontinentalno pravo mjeovitog tipa i anglosaksonsko,
odnosno angloameriko pravo akuzatorskog tipa. -a aktuelno krivino procesno pravo u 4i5 moe se
re(i da je rezultat Kpomirenja* dvije pravne kulture" kontinentalne ili evropske i anglosaksonske,
odnosno angloamerike.
/ajvie inkvizitorskih elemenata savremeni krivini postupak u 4i5 ima u istrazi, ali se u
istrazi, naravno, ne primjenjuje tortura. $uilac u toku sprovoenja istrage vri ne samo 'unkciju
gonjenja, nego i istraivanja krivinih djela. &ve istrane radnje koje su potrebne za postizanje cilja
istrage tuilac preduzima po slubenoj dunosti, ali i na prijedlog osumnjienog i njegovog branioca.
$uilac ima pravo da ispita osumnjienog. %sumnjieni i njegov branilac imaju pravo da prisustvuju
nekim istranim radnjama, branilac ima pravo da prisustvuje ispitivanju osumnjienog.
.kuzatorski elementi u istrazi proizilaze i iz sljede(ih elemenata"
,! krivini postupak se ne moe pokrenuti niti voditi bez zahtjeva tuioca,
1! iako u istrazi postoje procesne stranke tuilac i osumnjieni!, nije potrebno da svakoj
istranoj radnji mora prisustvovati i osumnjieni,
2! pravo osumnjienog i njegovog branioca da razmatraju spise i razgledaju pribavljene
predmete koji idu u korist osumnjienog lica,
3! ako se osumnjieni nalazi u pritvoru, ima pravo odmah komunicirati sa braniocem 9 usmeno
ili pismeno,
6! pravo osumnjienog da ne daje iskaz i ne odgovara na postavljena pitanja, vai i u 'azi
istrage,
7! mogu(nost osumnjienog i njegovog branioca da pregovaraju sa tuiocem o uslovima
priznavanja krivice.
1@. POJAM I VRST. KRIVINI7 SU/OVA
?
&udovi su samostali i e)avisi od zakonodavne i izvrne vlasti i njima pripada sudska vlast.
U vrenju sudske vlasti sudovi su duni da tite ljudska prava i slobode, utvrena prava i interese
pravnih subjekata i zakonitost. /ajzad, sudovi su )akoiti, jer se organizacija, osnivanje, nadlenost i
sastav sudova i postupak pred sudovima ureuje zakonom.
U savremenim pravnim sistemima sud je pravosudni dravni organ koji vri sudsku 'unkciju.
Primjenu materijalnog krivinog prava na konkretan sluaj moe vriti samo sud. Kao to dravi
pripada iskljuivo pravo da propisuje krivine sankcije za odreena ljudska ponaanja, odnosno
krivina djela ius poenale!, tako i krivini sud jedini ima pravo da te sankcije izrekne odreenom
uiniocu krivinog djela ius puniendi!.
Pojam Ksud* ima dva znaenja. &a ustavnog ili organizacionog gledita, sud je posebna vrsta
organa u kojem se vri pravosue. U procesnom smislu, sud je organ koji je ovlaten da raspravlja
pojedinu krivinu stvar.
U okviru suda moe postojati vie razliitih sudskih organa sudija za prethodni postupak,
sudija za prethodno sasluanje, sudija pojedinac, vije(e za glavni pretres, albeno vije(e itd.!. &ve
sudije jednog suda ne uestvuju u donoenju pojedinih odluka, ve( sude ti sudski organi.
U sudu se obrazuju, takoe, i sudska odjeljenja, prema sutini materije koju pojedina vije(a
raspravljaju krivino odjeljenje, koje obuhvata sva krivina, i graansko odjeljenje, koje obuhvata sva
graanska vije(a!. U odjeljenju se odravaju sjednice na kojima se razmatraju pitanja od interesa za rad
odjeljenja, a naroito" organizovanje unutranjeg poslovanja odjeljenja, pra(enje stanja poslovanja
odjeljenja itd. U sudovima se odravaju i opte sjednice svih sudija koje se sazivaju kada je to
predvieno pravilima sudskog postupka. -a punovanost odluivanja na optoj sjednici potrebno je
prisustvo najmanje dvije tre(ine sudija, a odluke se donose ve(inom glasova prisutnih sudija, s tim da
ovu sjednicu saziva i njenim radom rukovodi predsjednik suda.
Vrste kriviih s"$ova 9 uobiajeno je da se sudovi dijele na"
,. redovne i vanredne, s obzirom na ovlatenja koja imaju u odnosu na suenje.
+edovni su oni sudovi iji su organizacija i postupak redovni, jer se zasnivaju na
opteusvojenim pravnim standardima. <edovni sudovi mogu biti sudovi opte
nadlenosti sude za sva krivina djela i za sve optuene, sem onih iz nadlenosti
specijalizovanih sudova! i specijalizovani sudovi sude za odreena krivina djela ili
za krivina djela odreenih uinilaca 9 ratione materiae ili intuitu personae, npr.
vojni sudovi!.
,anredni sudovi osnivaju se kao privremeni ili stalni!, u suenju za odreene
krivine predmete ili u pogledu organizacije, odstupaju od redovnih sudova.
1. pozivne bez graana!, mjeovite u kojima graani sude ravnopravno sa pozivnim
sudijama! i porotne graani odluuju o injeninim, a pozivne sudije o pravnim
pitanjima!. Krivini sudovi u 4i5 su pozivni.
2. s obzirom na rang i stepen, odnosno instancu"
# sudove vieg ranga 9 kojima je povjereno suenje sa drutvenog gledita znaajnijih i
teih krivinih djela,
# sudove nieg ranga 9 kojima je povjereno suenje sa drutvenog gledita lakih i
manje znaajnih krivinih djela rang je vezan za prvostepenu stvarnu nadlenost!,
# sudove vie instance 9 koji ispituju odluku drugog suda radi eventualne izmjene
sudovi pravnih lijekova!,
# sudove najnie prve! instance je prvostepeni sud.
3. istrani i presudni, s obzirom na 'unkcionalnu nadlenost. 8strani sudovi su oni
sudovi koji vode prethodni postupak, a presudni odluuju o krivinoj stvari u
meritumu.
U 4i5 postoje 3 prvostepena suda"
,F
# sud 4i50
# optinski, odnosno osnovni0
# kantonalni, odnosno okruni sudovi i
# %snovni sud 4rko =istrikta.
11. N.5AVISNOST SU/A I SU/IJA
-aelo nezavisnosti suda i sudije znai da su sudovi, a time i sudije u svome radu nezavisni, tj.
da na njihov rad ne moe niko uticati. $o je nezavisnost prema predstavnicima legislative i egzekutive,
kao i prema svakom drugom uticaju. &udska nezavisnost moe biti shva(ena kao"
# stvara ili s"#sta%i!ala e)avisost koja treba da obezbijedi nezavisno vrenje
sudske 'unkcije, tj. potinjenost sudije zakonu,
# lia e)avisost koja titi sudiju od kontrole i uticaja izvrne vlasti i obezbjeuje
njegovu podobnost da se odupre svakom drugom uticaju,
# kolektiva e)avisost suda kao dravnog organa,
# itera e)avisost koja treba da eliminie uticaj drugih sudija, vieg autoriteta ili
vieg ranga na sudiju koji postupa u odreenom sluaju.
/ezavisnost sudije treba da se obezbijedi i garantovanjem da on ne(e biti kanjavan
premjetanjem iz jednog suda u drugi, to se postie ustanovom nepokretnosti .nepremjestivosti/ sudije.
$o se osigurava garantovanjem sudiji da moe biti rasporeen na rad u drugi sud istog ili nieg nivoa
pod uslovom da na to pristane taj sudija.
%d upu!ivanja u drugi sud uz pristanak sudije, treba razlikovati upu!ivanje bez pristanka
sudije. &udija ne moe bez njegovog pristanka uputiti u drugi sud da vri dunost sudije na period od
najdue tri mjeseca, i to samo u sluaju ako se takvo upu(ivanje vri u cilju njegovog ue(a u radu na
pojedinanom predmetu u sudu u koji se vri upu(ivanje ili u sluaju da ni jedan drugi sudija nije
pristao na to. %dluku o privremenom upu(ivanju sudije na rad u drugi sud donosi Bisoko sudsko i
tuilako vije(e 4i5, i to na zahtjev predsjednika suda koji eli da se sudija privremeno uputi u sud iji
je on predsjednik.
)nkompatibilnost sudijske funkcije sa obavljanjem drugih funkcija* poslova i aktivnosti predvia
-B&$B npr. sudija ne smije biti lan politike partije!, kao jednu od garancija sudske nezavisnosti.
Postoji i zabrana vrenja javnih dunosti* dunosti iz pravne oblasti i drugih dunosti, na osnovu kojih
sudija ne smije npr. biti lan upravnog ili nadzornog odbora javnih ili privatnih preduze(a ili drugih
pravnih lica.
/ezavisnost suda obezbjeuje se i raznim mjerama koje spreavaju meusobni uticaj sudija u
istom sudu. &udske odluke se donose u tajnom zasjedanju suda. &udija ije se miljenje razlikuje od
miljenja ostalih sudija u vije(u ima pravo na zapisniko izdvajanje miljenja. &udija nieg suda je
nezavisan i u odnosu na vii sud, utoliko to mu vii sud ne moe naloiti kako da presudi.
1+. 3ROJNI SASTAV SU/A
Kao organ u postupku, sud moe biti sastavljen od !e$o' s"$i!e sudija pojedinac! ili od vi*e
s"$i!a vije(e!. -akon odreuje brojni sastav vije(a po vrsti poslova, bez obzira na vrstu suda, s tim da
broj sudija u vije(u ne moe biti manji ili ve(i od zakonom odreenog.
4rojni sastav suda je zakonom odreen na sljede(i nain"
,! u prvom stepenu sudovi sude u vije(ima sastavljenim od trojice sudija za krivina
djela za koja se po zakonu moe izre(i kazna zatvora od ,F godina ili tea kazna0
,,
1! sudija pojedinac u prvostepenom sudu sudi za krivina djela za koja je propisana kao
glavna novana kazna ili kazna zatvora do ,F godina. %vaj sudija sprovodi i
postupak za izdavanje kaznenog naloga. &udija pojedinac, kao sudija za maloljetnike,
sprovodi pripremni postupak i vri druge dunosti0
2! u drugom stepenu sudovi sude u vije(ima sastavljenim od trojice sudija0
3! u tre!em stepenu sud sudi u vije(u od trojice sudija0
6! u vije(u sastavljenom od trojice sudija sud odluuje o albama protiv rjeenja kada je
to odreeno zakonom i donosi odluke van glavnog pretresa tzv. vanraspravno
vije!e!0
7! osim sudije pojedinca koji sudi za odreena krivina djela, u prvostepenim sudovima
postoje i druge sudije koje ne sude, ve( kao pojedinci donose druge odluke, odnosno
obavljaju druge radnje u postupku, to su" sudija za prethodni postupak, sudija za
prethodno sasluanje, predsjednik suda i predsjednik vije(a0
C! u vije(u sastavljenom od trojice sudija, sud odluuje i o zahtjevu za ponavljanje
postupka0
@! o zahtjevu za zatitu zakonitosti Brhovni sud <& odluuje u vije(u sastavljenom od
pet sudija.
11. SU3J.KTIVNA SPOSO3NOST SU/IJ.
&ubjektivna sposobnost sudije javlja se u dva vida"
# kao apstraktna .opta/ sposobnost za uestvovanje u bilo kom procesu i
# kao konkretna .relativna/ sposobnost, tj. sposobnost jednog apstraktno sposobnog
sudije da uestvuje u postupku po odreenoj krivinoj stvari.
=a bi neko lice bilo sudija i da bi moglo uestvovati u suenju, mora biti imenovano za sudiju,
u skladu sa zakonom, i uvedeno u sudijsku dunost kod suda u kojem je sudija. Uvoenje u dunost
postie se stupanjem na dunost po datoj sveanoj izjavi. Prije stupanja na dunost, imenovani sudija
daje sveanu izjavu usmeno pred predsjednikom Bisokog sudskog i tuilakog vije(a 4i5 ili lanom
ovog vije(a koga ovlasti predsjednik, kao i stavljanjem potpisa na izjavi.
$ekst sveane izjave utvren je -B&$B, a njome sudija prije stupanja na dunost daje obavezu
da (e se u svom radu pridravati Ustava i zakona, da (e donositi odluke po svom najboljem znanju, da
(e svoju dunost vriti savjesno, odgovorno i nepristrasno u cilju provoenja vladavine zakona i da (e
tititi slobode i prava pojedinaca zagarantovane Ustavom 4i5.
14. KONKR.TNA SPOSO3NOST SU/IJ.
0pstraktna sposobnost sudija imenovanje i razrjeenje! koji to postaje izborom i uvoenjem u
dunost, mora biti i konkretno sposoban izuze(e! da bi uestvovao u postupku po jednoj krivinoj
stvari. =a bi mogao suditi u konkretnom sluaju, sudija mora biti objektivan nepristrasan!. Konkretna
sposobnost sudije obezbjeuje se raznim oblicima izuze(a.
Po!am i vrste i)")e(a
,1
8zuze(e sudije je ustanova krivinog procesnog prava putem koje se iz krivinog postupka
odstranjuje sudija u sluaju kada postoje razlozi koji ga ine nepodobnim za vrenje sudijske 'unkcije
ili pobuuju sumnju u njihovu nepristrasnost i na taj nain se istovremeno doprinosi objektivnom i
nepristrasnom ostvarivanju krivinoprocesnog zadatka. -adatak ove krivinoprocesne ustanove je da iz
vrenja sudijske 'unkcije odstrani sudiju koji se javlja kao nepodoban za suenje u konkretnoj krivinoj
stvari.
/epristrasnost sudije se odnosi, prije svega, na odnos prema strankama u sporu, a :vropski sud
za ljudska prava to utvruje na osnovu subjektivnog i objektivnog kriterijuma. Subjektivni test se tie
linog ubjeenja odreenog sudije u sluaju. $o je tzv. lina nepristrasnost koja se pretpostavlja dok se
ne dokae suprotno. Objektivni test se odnosi na utvrivanje da li je sudija obezbijedio dovoljne
garancije da bi se iskljuile bilo kakve opravdane sumnje u vezi sa postojanjem njegove nepristrasnosti.
8zuze(e je odstranjivanje sudije iz postupka zbog sumnje u njegovu nepristrasnost, koju izaziva
odreena veza izmeu sudije i predmeta suenja ili pojedinih uesnika u postupku. $a veza prestavlja
osnov izuze!a i mora biti konkretna. -ato se moe traiti samo izuze(e poimenino odreenog sudije,
ne i svih sudija jednog suda ili izuze(e svih sudova.
/eki osnovi zbog kojih inae apstraktno sposoban sudija ne moe uestvovati u radu po
konkretnoj krivinoj stvari takvog su znaaja sa, sami po sebi, im postoje izazivaju nepovjerenje u
njegovu nepristrasnost i takav se sudija obavezno zamjenjuje drugim. $akvi osnovi su u zakonu
taksativno nabrojani, a izuze(e koje se na njima zasniva naziva se iskljuenje. =ruga grupa osnova
manjeg znaaja, a zbog svoje mnogobrojnosti i raznovrsnosti ne nabrajaju se u zakonu. $i osnovi se u
zakonu navode samo uopteno, a poto je vie u pitanju interes stranaka, ostavlja im se mogu(nost da,
ako sumnjaju u njegovu nepristrasnost, trae odstranjenje sudije u konkretnom sluaju. 8zuze(e iz ovih
razloga naziva se odstranjenje.
U nekim sluajevima, do izuze(a moe do(i i na zahtjev samog sudije, ako postoji neki od
osnova za iskljuenje ili odstranjenje i tada se radi o uzdranju.
Osovi iskl!"e!a
%snovi razlozi! iskljuenja, zbog kojih se sudija obavezno mora uzrdati od vrenja dunosti u
konkretnom sluaju, su sljede(i"
,! kada je ote!en krivinim djelom koje je predmet postupka0
1! kada mu je osumnjieni* odnosno optueni* njegov branilac* tuilac* ote!eni* njegov
zakonski zastupnik ili punomo!nik* brani* odnosno vanbrani drug ili srodnik po krvi u
pravoj liniji do bilo kog stepena* u pobonoj liniji do '$ stepena* a po tazbini do 1$ stepena0
2! kada je sa osumnjienim* odnosno optuenim* njegovim braniocem* tuiocem ili ote!enim u
odnosu staraoca* staranika* usvojioca* usvojenika* hranioca ili hranjenika0
3! kada je u istom krivinom predmetu uestvovao kao sudija za prethodni postupak* sudija za
prethodno sasluanje ili je postupao kao branilac* zakonski zastupnik ili punomo!nik
ote!enog* odnosno tuioca ili je sasluan kao svjedok ili kao vjetak0
6! kada je u istom predmetu uestvovao u donoenju odluke koja se pobija albom0
7! ako postoje druge okolnosti koje izazivaju razumnu sumnju u njegovu nepristrasnost npr.
zajedniki imovinski interesi!.
Post"#ak i)")e(a
-ahtjev za izuze(e mogu podnijeti i stranke i branilac. 8zuze(e je u javnom interesu i zato ga
moe traiti bilo koja stranka. %te(eni nema pravo traiti izuze(e, jer nije stranka. 8zuze(e se ne moe
postaviti tako da se trai izuzimanje cijelog suda ili cijelog vije(a. >oe se traiti samo izuze(e
poimenino odreenog sudije koji u predmetu postupa, tj. koji vri sudijsku dunost u odreenom
predmetu.
,2
-ahtjev za odstranjenje sudije stranka i branilac mogu podnijeti do poetka glavnog pretresa.
-ahtjev za iskljuenje sudije moe biti podnesen u svim stadijumima i 'azama postupka, ali poslije
poetka glavnog pretresa, ako je osnov iskljuenja stranka kasnije saznala i zahtjev podnijela odmah po
saznanju, najdalje do zavretka glavnog pretresa. -ahtjev za izuze(e za sudiju vieg suda stranka i
branilac moe isticati u albi ili odgovoru na albu. &tranka i branilac su duni da u zahtjevu za izuze(e
navedu okolnosti zbog kojih smatraju da postoje neki od zakonskih osnova za izuze(e i ne mogu
ponavljati razloge koji su ve( isticani u ranijem odbijenom zahtjevu za izuze(e.
&vaki zahtjev mora kumulativno ispunjavati dva uslova" da je individualno odreen i da je
obrazloen.
Postupak za izuze(e vodi se u okviru krivinog postupka, ali je po svojoj prirodi neka vrsta
posebnog upravnog postupka. -bog toga, po zahtjevu za izuze(e koji podnosi stranka ili branilac
odluuje opta sjednica. Prije donoenja rjeenja o izuze(u pribavi(e se izjava sudije ili predsjednika
suda ije se izuze(e trai, a, po potrebi, sprove(e se i drugi izviaji.
% zahtjevu se odluuje u 'ormi rjeenja, a zahtjev se moe odbaciti, odbiti ili usvojiti.
,. -ahtjev se odbacuje bez ulaenja u ispitivanje po sutini"
# ako je izjavljen od neovlatenog lica0
# ako je neblagovremen0
# ako stranka nije traila poimenino izuze(e sudije ili ako nisu navedeni razlozi zbog kojih se
trai izuze(e ili su navedeni razlozi koji su ve( bili odbijeni. %vu odluku donosi vije(e, a protiv
rjeenja o odbacivanju zahtjeva alba nije doputena.
1. -ahtjev se odbija ako se utvrdi da razlozi navedeni u njemu nisu osnovani. %dbijanjem
zahtjeva prestaje suspenzija sudije.
2. <jeenje kojim se zahtjev usvaja donosi se ako se utvrdi da je zahtjev osnovan. U rjeenju
kojim se usvaja zahtjev za izuze(e ne odreuje se drugi sudija koji (e nastaviti postupak. Protiv rjeenja
kojim se usvaja zahtjev za izuze(e nije dozvoljena alba.
-akon propisuje procesnu sankciju samo u sluaju ako je na glavnom pretresu uestvovao
sudija koji je morao biti iskljuen. $ada postoji apsolutna povreda odredaba krivinog postupka.
/r"'a i)")e(a
%dredbe o izuze(u sudije shodno se primjenjuju i na izuze(e tuilaca i lica koja su na osnovu
zakona ovlatena da tuioca zastupaju u postupku, zapisniare, sudske tumae, struna lica, kao i na
vjetake 9 ako za njih nije ta drugo odreeno. Postoji mogu(nost izuze(a ovlatenih slubenih lica
kada u sluajevima predvienim u zakonu preduzimaju pojedine istrane radnje. $uilac je nadlean da
odluuje o izuze(u svih onih lica koja su ovlatena da ga zamjenjuju, kao i o izuze(u ovlatenih
slubenih lica, a o izuze(u tuioca odluuje kolegij tuilatva. &vjedok je, po prirodi stvari,
nezamjenjiv, pa njegovog izuze(a nema. % izuze(u zapisniara, tumaa, strunog lica i vjetaka
odluuje vije(e, predsjednik vije(a ili sudija, a do podizanja optunice tuilac.
16. R./OVN. NA/-.:NOSTI
/adlenost je pravo i dunost jednog suda da rasvijetli i rijei odreenu krivinu stvar, u skladu
sa zakonom. /adlenosti u krivinim stvarima mogu biti"
# re$ove stvarna, mjesna i 'unkcionalna! i
# vare$e nadlenost po meusobnoj vezi krivinih djela, delegirana i nareena!.
,3
R./OVN. NA/-.:NOSTI
I STVARNA NA/-.:NOST
&tvarna nadlenost uopte pravo je i dunost jednog suda prvog stepena da sudi odreeno
krivino djelo zbog njegove prirode, drugih njegovih osobina i svojstava njegovog izvrioca.
Kriterijumi za odreivanje stvarne nadlenosti dati su u zakonima o sudovima. %ni se nalaze u zakonu
o krivinom postupku.
Prvostepena suenja za krivina djela pripadaju" &udu 4i50 optinskim, odnosno osnovnim
sudovima0 kantonalnim, odnosno okrunim sudovima i %snovnom sudu 4rko =istrikta.
S"$ 3i7 je stvarno nadlean"
a! da sudi u prvom stepenu u krivinim stvarima u granicama svoje stvarne
nadlenosti odreene zakonom0
b! da odluuje o albama protiv odluka donesenih u prvom stepenu0
c! da odluuje o ponavljanju krivinog postupka u sluajevima propisanim ovim
zakonom0
d! da rjeava sukob nadlenosti u krivinim stvarima izmeu sudova ;4i5 i <&,
kao i sudova entiteta i sudova 4=0
e! da odluuje o pitanjima koja se tiu provoenja meunarodnih i meuentitetskih
krivinih propisa, ukljuuju(i i odnose s 8nterpolom i drugim meunarodnim
policijskim organima, kao i o trans'eru osuenih lica, izruenju i predaji lica po
zahtjevu bilo kojeg organa na teritoriji 4i5, druge drave, odnosno
meunarodnog suda ili tribunala0
'! da obavlja i druge poslove propisane zakonom.
O#*tiski, odnosno osnovni sud je nadlean u krivinim predmetima"
# da u prvom stepenu sudi za krivina djela za koja je zakonom predviena kao glavna
novana kazna ili kazna zatvora do ,F godina, ako posebnim zakonom nije odreena
nadlenost drugog suda, zatim za krivina djela za koja je sud 4i5 prenio nadlenost
na optinski, odnosno osnovni sud i u svim krivinim postupcima prema
maloljetnicima0
# da postupa tokom istrage i nakon podizanja optunice u skladu sa zakonom0
# da odluuje o vanrednim pravnim lijekovima kad je to zakonom predvieno.
=opunska nadlenost optinskih, odnosno osnovnih sudova odnosi se na"
# odluivanje o brisanju osude i prestanku mjere bezbjednosti i pravnih posljedica osude
na osnovu sudske odluke0
# vrenje poslova meunarodne pravne pomo(i, ako zakonom nije odreeno da neke od
tih poslova vri kantonalni, odnosno okruni sud.
Katoali, odnosno okruni sudovi su u prvom stepenu nadleni"
# da sude za krivina djela za koja je zakonom predviena kazna zatvora preko ,F
godina ili dugotrajni zatvor, ako posebnim zakonom nije odreena nadlenost drugog
suda0
# da postupaju tokom istrage i nakon podizanja optunice u skladu sa zakonom0
# da sude za krivina djela za koja je &ud 4i5 prenio nadlenost na okruni sud.
=opunska nadlenost kantonalnih, odnosno okrunih sudova odnosi se na"
# odluivanje o priznanju stranih sudskih odluka0
,6
# odluivanje o brisanju osude na osnovu sudske odluke i prestanku mjera bezbjednosti i
pravnih posljedica osude na osnovu sudske odluke0
# rjeavanje sukoba nadlenosti izmeu optinskih, odnosno osnovnih sudova sa svog
podruja0
# pruanje poslova meunarodne pravne pomo(i u krivinim stvarima.
Pored navedene prvostepene nadlenosti, kantonalni, odnosno okruni sud je kao drugostepeni
sud nadlean da odluuje o drugim redovnim i vanrednim pravnim lijekovima kad je to zakonom
predvieno.
Vrhovi s"$ &3i7 i Vrhovi s"$ RS nadleni su da odluuju o"
,. redovnim pravnim lijekovima protiv odluka kantonalnih, odnosno okrunih sudova, ako je
to zakonom predvieno0
1. vanrednim pravnim lijekovima protiv pravosnanih odluka sudova, ukoliko je to zakonom
odreeno0
2. pravnim lijekovima protiv odluka svog vije(a, ako zakonom nije drugaije odreeno0
3. rjeavanju sukoba nadlenosti izmeu sudova, ako zakonom nije drugaije odreeno0
6. odluivanju o prenoenju mjesne nadlenosti s jednog suda na drugi, kada je to odreeno
zakonom0
7. obavlja druge poslove odreene zakonom.
Osovi s"$ 3rko /istrikta nadlean je da u prvom stepenu sudi za sva krivina djela, kao i
za krivina djela za koja je &ud 4i5 prenio nadlenost na %snovni sud 4=.
A#ela%ioi s"$ 3rko /istrikta nadlean je da odluuje o"
# redovnim pravnim lijekovima izjavljenim na odluke %snovnog suda0
# vanrednim pravnim lijekovima izjavljenim na pravosnane sudske odluke.
II MJ.SNA >T.RITORIJA-NA? NA/-.:NOST
>jesna nadlenost je pravo i dunost stvarno nadlenog suda da presudi krivino djelo zbog
teritorijalnog odnosa koji postoji izmeu suda i krivinog djela, odnosno njegovog izvrioca. -a razliku
od stvarne nadlenosti koja je regulisana odredbama zakona o sudovima, mjesna nadlenost krivinog
suda je u potpunosti regulisana zakonom o krivinom postupku.
M!esa a$le;ost #o m!est" i)vr*e!a krivio' $!ela >forum delicti commissi?
Pravilo za odreivanje mjesne nadlenosti kazuje da je to sud na ijem je podruju krivino
djelo izvreno ili pokuano. Kod krivinih djela koja su izvrena ili pokuana na podrujima raznih
sudova ili na granici tih podruja ili je neizvjesno na kom su podruju izvrena, odnosno pokuana,
nadlean je onaj sud koji je prvi potvrdio oprunicu, a ako optunica nije potvrena 9 onda sud koji je
prvi primio optunicu na potvrivanje. U ovom sluaju radi se o nadlenosti po redu prvenstva forum
praeventionis!. Ukoliko su neka krivina djela izvrena u 4i5, odnosno <&, a druga u inostranstvu i
kada postoji subjektivni koneksitet sa razliitim mjestima izvrenja, nadlean je sud koji je nadlean za
krivino djelo uinjeno u ;4i5, odnosno <&.
Ukoliko je krivino djelo uinjeno dok se doma(i brod ili vazduhoplov nalazio u doma(em
pristanitu, nadlean je sud na ijem se podruju nalazi to pristanite. >eutim, ako je krivino djelo
uinjeno na doma(em brodu ili vazduhoplovu van doma(eg pristanita, nadlean je sud na ijem se
podruju nalazi matina luka broda, odnosno vazduhoplova ili doma(e pristanite u kome se brod,
odnosno vazduhoplov prvi put zaustavi. Prema tome, tri su elementa znaajna za odreivanje mjesne
,7
nadlenosti za krivina djela koja su uinjena na brodu" doma(a dravna pripadnost broda, matina
luka broda i doma(e pristanite u kome se brod prvi put zaustavio.
M!esa a$le;ost #o #re0ivali*t" ili 0oravi*t" os"m!ieo'2 o$oso o#t";eo' >forum
domicilii?
Kao pomo(ni kriterijum, dolazi u obzir u dva sluaja, od kojih je prvi uspostavljen iz 'aktikih,
a drugi iz pravnih razloga. ;aktiki razlozi koji dovode do toga da se kao mjesno nadlean pojavi sud
prebivalita ili boravita osumnjienog, odnosno optuenog jesu 9 ako nije poznato mjesto izvrenja
krivinog djela ili ako je to mjesto van teritorije ;4i5, odnosno <&. Pravni razlog za mjesnu
nadlenost krivinog suda na ijem podruju osumnjieni, odnosno optueni ima prebivalite ili
boravite postoji ako je ovaj sud ve( zapoeo krivini postupak.
M!esa a$le;ost #o m!est" '$!e !e os"m!iei2 o$oso o#t";ei "hva(e ili se sam
#ri!avio >forum deprehensionis?
=olazi u obzir kada se ne zna mjesto izvrenja krivinog djela ili je ono u inostranstvu, a
osumnjieni, odnosno optueni u ;4i5, odnosno <& nema prebivalite i boravite skitnice, odbjegli,
osuenici i sl.!
III &UNK,IONA-NA NA/-.:NOST
;unkcionalna poslovna! nadlenost je pravo i dunost jednog suda, odnosno sudskog organa da
obavi dio krivinog postupka, dok drugi dio postupka u istoj stvari treba da obave drugi sudovi ili drugi
sudski organi u sastavu istog suda. $o je raspodjela poslova u postupku na vie razliitih sudskih
organa, odnosno sudova.
Ljelokupni krivini postupak dijeli se na vie dijelova 'aze, stadijumi i instance!, koji imaju
razliitu sadrinu i procesne ciljeve. Prvostepeni krivini postupak spada u 'unkcionalnu nadlenost
prvostepenog suda, a postupak pred sudom pravnog lijeka 9 u 'unkcionalnu nadlenost viih sudova
drugog i tre(eg stepena!. &am prvostepeni krivini postupak dijeli se na razne 'aze i stadijume, koji
spadaju u 'unkcionalnu nadlenost razliitih organa prvostepenog suda u 'azi istrage i postupku
stavljanja pod optubu uestvuju sudija za prethodni postupak i sudija za prethodno sasluanje0 glavni
pretres vode vije(e ili sudija pojedinac0 maloljetnicima sudi sudija za maloljetnike itd.!. $o je
funkcionalna nadlenost po fazama ili stadijumima postupka.
%vlatenja sudije za prethodni postupak proteu se, prije svega, na istragu i odnose se na zatitu
osnovnih ljudskih prava i sloboda i sudsko obezbjeenje dokaza.
Sudija za prethodno sasluanje se javlja nakon podizanja optunice i ima ovlatenja sudije za
prethodni postupak.
U toku glavnog pretresa sud realizuje 'unkciju suenja u inokosnom i zbornom sastavu. $ako,
predsjednik vije(a"
# odluuje o izuze(u zapisniara, sudskog tumaa, strunog lica i vjetaka0
# postavlja branioca zbog slabog imovnog stanja0
# rukovodi vije(anjem i glasanjem i glasa posljednji0
# odluuje o povra(aju u preanje stanje0
# donosi rjeenje o jemstvu i o njegovom ukidanju0
# odstupa od redovnog toka raspravljanja na glavnom pretresu zbog posebnih okolnosti0
# odrava red u sudnici0
# kanjava zbog naruavanja reda i procesne discipline itd.
,ije!e, kao zborni sastav, pojavljuje se u 'unkciji rukovodioca glavnog pretresa i odluuje o
razdvajanju postupka, o izuze(u zapisniara, sudskog tumaa, strunog lica i vjetaka, o iskljuenju
,C
javnosti itd. U inokosnom sastavu pojavljuje se i sudija pojedinac koji donosi konanu odluku o
krivinoj stvari u postupku za izdavanje kaznenog naloga, kao i u postupku prema maloljetnicima.
Sudovi pravnog lijeka takoe odluuju o jednoj krivinoj stvari u inokosnom i zbornom sastavu.
U inokosnom sastavu pojavljuje se predsjednik vije(a koji prima pravni lijek i itav spis krivinog
predmeta, ispituje blagovremenost i dozvoljenost, a zatim odreuje sudiju izvjestioca, i sudija
izvjestilac iji je zadatak da pripremi predmet za odluivanje. U zbornom sastavu pojavljuje se vije(e
od trojice sudija.
/a kraju, pored upravne 'unkcije, u vrenju sudijske 'unkcije uestvuje u odreenoj mjeri i
predsjednik suda koji, izmeu ostalog, moe biti predsjednik vije(a za odluivanje na glavnom pretresu
ili u sjednici vije(a, vri nadzor nad izvravanjem pritvora i odreuje dopunske sudije.
18. VANR./N. NA/-.:NOSTI
Banredne nadlenosti, izuzimaju(i nadlenost po meusobnoj vezi krivinih djela,
ustanovljavaju se za pojedini krivini predmet. -a razliku od njih, redovne nadlenosti vrijede za sva
krivina djela odreene kategorije. Banredne nadlenosti su"
# nadlenost po meusobnoj vezi krivinih djela forum conne(itatis!,
# prenesena delegirana! nadlenost forum delegationis!,
# nareena nadlenost forum ordinatum!.
I NA/-.:NOST PO M.AUSO3NOJ V.5I KRIVINI7 /J.-A
U sluaju kada postoji veza izmeu vie krivinih djela koneksitet!, mogu(e je njihovo
spajanje i suenje u jedinstvenom postupku pred istim sudom. $a veza krivinih stvari moe biti"
# subjektivna kada jedan osumnjieni, odnosno optueni odgovara za vie krivinih
djela!,
# objektivna kada vie osumnjienih, odnosno optuenih odgovaraju za jedno
zajedniko krivino djelo!,
# mjeovita kada postoji objektivni koneksitet, a jedan od osumnjienih, odnosno
optuenih odgovara za najmanje jedno svoje samostalno krivino djelo!. >jeoviti
subjektivno#objektivni! koneksitet postoji u sluajevima kada je vie lica optueno za
izvrenje jednog ili vie krivinih djela 9 objektivni koneksitet0 a neko od tih lica je
optueno samo i za jo neko drugo krivino djelo 9 subjektivni koneksitet.
U sluaju subjektivnog koneksiteta, ako neka krivina djela spadaju u stvarnu nadlenost nieg
optinskog, odnosno osnovnog!, a druga u stvarnu nadlenost vieg kantonalnog, odnosno okrunog!
suda, jedinstven krivini postupak sprove(e sud stvarno nadlean na najtee krivino djelo, tj. vii
kantonalni, odnosno okruni! sud. >jesna nadlenost kod subjektivnog koneksiteta kada osumnjieni,
odnosno optueni odgovara za vie krivinih djela spojenih u jedinstven postupak, koja bi inae trebalo
da sudi vie sudova iste vrste! odreuje se prema prvenstvu potvrivanja optunice, a ako optunice
nisu potvrene 9 sudu koji je prvi primio optunicu na potvrivanje forum praeventionis!.
%dreivanje stvarne nadlenosti kod objektivnog koneksiteta se ne javlja, jer izvrioci i
sauesnici o kojima se ovdje radi odgovaraju za isto krivino djelo, a stvarna nadlenost je odreena
prema krivinom djelu. U pogledu mjesne nadlenosti kod objektivnog koneksiteta, ako su u pitanju
saizvrioci, a radnje preduzete na podruju vie sudova, nadlean je sud koji je prvi potvrdio optunicu,
a ako su jedni izvrioci a drugi sauesnici krivinog djela 9 sud koji je mjesno nadlean za izvrioca.
,@
Kod mjeovitog koneksiteta stvarna nadlenost odreuje se prema najteem krivinom djelu, a
mjesna ako su djela iste stvarne nadlenosti, a sa podruja raznih sudova! prema prvenstvu
potvrivanja optunice, odnosno prvenstvu otpoinjanja postupka.
II PR.N.S.NA >/.-.GIRANA? NA/-.:NOST
Prenoenje delegiranje! nadlenosti postoji kada se iz razloga odreenih u zakonu oduzima
postupanje po jednom odreenom krivinom predmetu od mjesno nadlenog suda i predaje drugom,
inae mjesno nenadlenom sudu. Prema razlogu za prenoenje mjesne nadlenosti, postoje dvije vrste
prenoenja"
,! nuno prenoenje 9 vri se kada je mjesno nadleni sud sprijeen iz pravnih ili
stvarnih razloga da postupa u pojedinom sluaju npr. situacije kada u sudu
nema dovoljan broj sudija za obrazovanje vije(a 9 zbog izuze(a! i
1! prenoenje ako postoje vani razlozi 9 ovi razlozi nisu navedeni u zakonu, ali
se podrazumjeva da ovdje nisu ukljueni razlozi za nuno delegiranje. <azlog
za ovo delegiranje mjesne nadlenosti moe da bude u opasnosti od nereda i
nemira za vrijeme postupka pred nadlenim sudom ili u teko(ama da se
obezbijedi nepristrasno i objektivno suenje zbog prevelikog uzbuenja
mjesnog stanovnitva ili nekog drugog uzroka koji stvara nepovoljnu
atmos'eru za normalno suenje npr. ako se postupak vodi protiv sudije toga
suda ili njegovog bliskog srodnika!.
Postupak prenoenja zbog pravne ili stvarne sprijeenosti moe pokrenuti samo sud kod koga se
taj razlog pojavio, s tim da odluuje neposredno vii sud, koji, po sasluanju stranaka i branioca, moe
odrediti drugi stvarno nadlean sud na svom podruju da sprovede postupak. Protiv rjeenja o
prenoenju nadlenosti alba nije dozvoljena.
Prenoenje na drugi sud iz vanih razloga vri sud odreen zakonom ili Brhovni sud ;4i5 za
voenje postupka na podruju drugog kantona, odnosno Brhovni sud <&. <jeenje o prenoenju, protiv
koga nije dozvoljena alba, moe se donijeti na prijedlog sudije za prethodni postupak, sudije za
prethodno sasluanje, sudije ili predsjednika vije(a ili na prijedlog jedne od stranaka ili branioca.
III NAR.A.NA NA/-.:NOST
%vdje je rije o nareenoj nadlenosti ordinacija nadlenosti!, kada se nadlenost ne moe
odrediti ni po kojem drugom kriteriju. /aime, mogu(e je, mada su ti sluajevi rijetki ne zna se tano
mjesto izvrenja krivinog djela ili je krivino djelo izvreno u inostranstvu, osumnjieni, odnosno,
optueni u 4i5 nema boravite i prebivalite ili na njenoj dravnoj teritoriji nije uhva(en i sl.!, da se
prema odredbama zakona ne moe ustanoviti koji je sud mjesno nadlean.
$ada (e Brhovni sud ;4i5, odnosno Brhovni sud <& odrediti jedan od stvarno nadlenih
sudova pred kojim (e se sprovesti postupak, vode(i rauna o slinim ve( pomenutim Kvanim
razlozima*.
19. SUKO3 NA/-.:NOSTI
&ukob nadlenosti je sluaj u kojem se miljenja vie dravnih organa, odnosno sudova koji
nastupaju u krivinom postupku razilaze oko pitanja koji od njih treba rjeavati konkretni krivini
predmet. $akva situacija nastupa obino kao posljedica razliite pravne kvali'ikacije krivinog djela i
tumaenja propisa o odreivanju stvarne i mjesne nadlenosti.
,?
&ukob nadlenosti stvarne ili mjesne! moe nastati izmeu samih sudova ili izmeu sudova i
drugih dravnih organa. Pretpostavka za sukob nadlenosti je jednovremenost i istovjetnost krivinog
djela, tj. njegovih injeninih elemenata.
U povodu sukoba nadlenosti mora se provesti poseban postupak za rjeavanje sukoba
nadlenosti, predvien za sluajeve negativnog sukoba nadlenosti. &ud koji se smatra nenadlenim
oglasi(e se rjeenjem nenadlenim, dostavi(e rjeenje strankama i braniocu i po prvaosnanosti tog
rjeenja ustupi(e predmet nadlenom sudu. Protiv tog rjeenja stranke i branilac mogu izjaviti albu, u
kom sluaju (e drugostepeni sud svojim rjeenjem utvrditi nadlenost odgovaraju(eg suda, pod
uslovom da je drugostepeni sud u isto vrijeme i sud nadlean da rjeava sukob nadlenosti izmeu tih
sudova. .ko albe nije bilo, sud kome je predmet ustupljen, ako smatra sebe nenadlenim, ne(e
donositi rjeenje o tome, ve( (e pokrenuti postupak za rjeavanje sukoba nadlenosti. U ovom sluaju
radi se o negativnom sukobu nadlenosti, koji, dakle, postoji kada se vie sudova oglase nenadlenim.
>ogu( je, meutim, iako rijetko, i pozitivan sukob nadlenosti, koji postoji kada vie sudova sebe
smatraju nadlenim, odbijaju(i ustupanje predmeta na traenje drugog suda.
&ukob nadlenosti izmeu sudova rjeava zajedniki neposredno vii sud.
&ud koji rjeava o sukobu nadlenosti trai prethodno miljenje od stranaka i branioca. &vaki od
sudova koji se spore o nadlenosti duan je, dok se sukob ne rijei, preduzimati radnje za koje postoji
opasnost od odlaganja. Protiv rjeenja kojim se odluuje o sukobu nadlenosti alba nije dozvoljena.
1<. PRAVNA POMOB
Postoje sluajevi da je za potrebe suda potrebno obaviti neke radnje za koje su nadleni drugi
dravni organi, kao i obaviti procesne radnje izvan podruja teritorijalne nadlenosti toga suda na
podruju drugog suda!. %bavljanje ovakvih radnji, sudovi i drugi dravni organi vre putem pravne
pomo(i koja moe biti unutranja doma(em sudu pruaju pomo( doma(i sudovi ili drugi dravni
organi! i meunarodna doma(em sudu pomo( ukazuju strani sudovi ili strani dravni organi!.
Unutranja pravna pomo( moe biti u uem smislu uzajamna pomo( jednog suda drugom u obavljanju
krivinoprocesnih radnji! i u irem smislu pomo( sudovima od drugih dravnih organa u obavljanju
drugih pravnih radnji i tehnikih i drugih strunih poslova!.
Ukazivanje pravne pomo( se, po pravilu, vri dostavljanjem pismene molbe sudu ili organu od
kojeg se pomo( trai.
%stvarivanje pravne pomo(i i slubena saradnja u krivinim procesima ureena je -akonom o
pravnoj pomo(i i slubenoj saradnji u krivinim stvarima izmeu ;4i5, <& i 4=, kojim se priznaju, na
uzajamnoj osnovi, odluke svih sudova na teritoriji 4i5 i organa za sprovoenje zakona u tim stvarima.
Pod pojmom Kpravna pomo(* u smislu ovog zakona smatra se uzajamna pomo( sudova, a pod pojmom
Kslubena saradnja* 9 uzajamna saradnja organa za provoenje zakona, saradnja izmeu sudova i
organa za provoenje zakona, te saradnja izmeu sudova, odnosno organa za provoenje zakona i
drugih organa vlasti.
1F
1=. STRANAKA I PRO,.SNA SPOSO3NOST
Straaka s#oso0ost legitimatio ad causam! je apstraktna procesnopravna mogu(nost da se
bude tuilac ili osumnjieni, odnosno optueni u postupku. %va se sposobnost utvruje posebno za
svaku stranku.
2uilac ima sposobnost kao stranka u postupku samim tim to je dravni organ. %n je izabran u
posebnom postupku i pod uslovima koji garantuju da samostalno obavlja krivinoprocesne radnje.
&vako lice, prema kome se, po odredbama materijalnog krivinog prava, mogu primijeniti
krivine sankcije, ima stranaku sposobnost osumnjienog, odnosno optuenog u postupku. $u
sposobnost imaju 'izika i pravna lica, ali osumnjieni, odnosno optueni ne moe biti svaki izvrilac
krivinog djela. $ako npr. prema maloljetnom licu ispod ,3 godina ne mogu se primijeniti nikakve
sankcije. $u dolaze i druga lica koja po K-4i5 ne mogu odgovarati, npr. zastupnici poslanici!.
Uinilac krivinog djela, koji u trenutku izvrenja nije bio uraunljiv, moe biti optueni u postupku.
Krivina odgovornost ovog lica (e izostati ako se utvrdi da nije bio uraunljiv u vrijeme izvrenja djela,
a to se moe utvrditi samo u krivinom postupku, u kojem (e takav uinilac biti stranka. 8nae, lica
koja u vrijeme izvrenja krivinog djela nisu bila uraunljiva, nisu kriva i prema njima se ne mogu
primijeniti krivine sankcije.
Pro%esa s#oso0ost legitimatio ad procesum! je mogu(nost tuioca ili osumnjienog,
odnosno optuenog koji ima stranaku sposobnost, da obavlja radnje u procesu. Procesna sposobnost se
ne mora uvijek podudarati sa stranakom sposobno(u.
2uilac, kao nosilac 'unkcije u dravnom organu, uvijek ima procesnu sposobnost za
preduzimanje procesnih radnji. <azlog je u tome jer je u dravnu slubu imenovan prema zakonskim
uslovima koji garantuju pravilno preduzimanje tih radnji. .ko iz nekog razloga tu sposobnost naknadno
izgubi, o tome (e se rjeavati izvan krivinog postupka u postupku razrjeenja od tuilake 'unkcije!.
%sumnjieni, odnosno optueni koji je sposoban da bude stranka u postupku, po pravilu,
sposoban je i da vri radnje u postupku. U krivinom postupku iskljueno je zastupanje osumnjienog,
odnosno optuenog, jer on odgovara lino. Pravna lica u krivinom postupku nastupaju preko svojih
zastupnika i branilaca.
Uraunljivost osumnjienog, odnosno optuenog cijeni se u momentu izvrenja krivinog djela,
a ne u momentu suenja. .ko duevno oboljenje nastupi poslije izvrenja krivinog djela, to ne utie na
krivinu odgovornost osumnjienog, odnosno optuenog, ali ima uticaj na tok krivinog postupka.
Prema optuenom koji poslije izvrenog krivinog djela duevno oboli, sud (e rjeenjem
prekinuti postupak i optuenog uputiti organu nadlenom za pitanja socijalnog staranja. Prekinuti
postupak se nastavlja kada prestanu smetnje koje su izazvale prekid. .ko se takve injenice utvrde u
toku pretresa, pretres se odlae rjeenjem vije(a. .ko je osumnjieni uinio krivino djelo u stanju
neuraunljivosti, primjenjuje se poseban postupak.
+@. PRO,.SNA NA.-A O STRANKAMA
Naelo kotra$iktorosti >ras#ravosti?
%vo naelo znai omogu(avanje od suda strankama da iznose svoje navode i tvrdnje i to kako
one koji im idu u korist tako i da se suprotstavljaju navodima i tvrdnjama suprotne stranke audiatur et
altera pars! svojim argumentima. %vim naelom se svakoj od stranaka prua mogu(nost da se izjasni u
pogledu procesnih dejstava druge stranke da im protivrjei, contradicere! prije nego bude donesena
odluka suda.
U istrazi ovo naelo dolazi do izraaja prilikom ispitivanja osumnjienog. /aime, tuilac i
ovlatena slubena lica u toj 'azi mogu uzimati izjavu od osumnjienog lica i ukoliko ova radnja bude
1,
preduzeta na nain koji propisuje zakon, zapisnik o takvoj izjavi moe se upotrijebiti kao dokaz. $o
znai da tuilac i ovlatena slubena lica, izmeu ostalog, osumnjienog moraju pouiti da,
izjanjavaju(i se o djelu koje mu se stavlja na teret, moe iznijeti sve injenice i dokaze koji mu idu u
korist.
U 'azi postupka optuivanja izjavu o krivici optueni daje sudiji za prethodno sasluanje u
prisustvu tuioca i branioca. Pored toga, osumnjieni odnosno optueni i njegov branilac mogu
pregovarati s tuiocem o uslovima priznavanja krivice za djelo za koje se osumnjieni, odnosno
optueni tereti.
/aelo kontradiktornosti dolazi u cjelosti do izraaja na glavnom pretresu u kome stranke i
branilac imaju pravo pozivati svjedoke i izvoditi dokaze. U toj 'azi postupka stranke i branilac
postavljaju pitanja svjedocima i vjetacima, a u sluaju vie optuenih oni mogu postavljati pitanja
jedni drugima.
Naelo ne bis in idem
%vo naelo znai da se isto lice u istoj krivinoj stvari ne moe pojaviti istovremeno ili
sukcesivno! dva ili vie puta u svojstvu tuioca ili osumnjienog, odnosno optuenog. /aelo se tie ne
samo pravosnanosti presuene stvari, nego i postupka u toku litispendentio!. /aelo ne bis in idem
ne ponovo o istom! u sutini predstavlja zabranu ponovnog suenja u istoj krivinoj stvari. %vo naelo
se ponekad oznaava i kao Kzabrana dvostruke ugroenosti*. /jegov cilj je da obezbijedi pravnu
sigurnost graana koji moraju biti lieni neizvjesnosti i straha da (e se protiv njih ponovo voditi
krivini postupak zbog iste krivine stvari koja je pravosnano rijeena.
/aelo ne bis in idem obuhvata dva kumulativna uslova"
# da je krivini postupak ve( voen protiv odreenog lica za odreeno krivino djelo
niko ne moe biti ponovo suen za krivino djelo za koje je ve! bio suen! i
# da je donesena pravosnana sudska odluka u tom krivinom predmetu za koje je
donesena pravosnana sudska odluka!.
=akle, zabrana dvostrukog suenja se odnosi i na lice i na djelo za koje je bilo sueno.
+1. KRIVINA TU:3A
Krivina tuba je procesna aktivnost ovlatenog subjekta tuioca! kojom se od suda trai da
otvori krivini postupak i utvrdi postojanje krivinopravnog zahtjeva u konkretnom sluaju i izrekne
optuenom odgovaraju(u zakonsku sankciju. Krivina tuba nije samo optuni akt optunica 9 tuba u
formalnom smislu!, ve( i svaka druga radnja ovlatenog tuioca kojoj je cilj otvaranje i odravanje u
toku krivinog postupka tuba u materijalnom smislu!.
Or'ai)ova!e krivie t";0e
Krivina tuba se organizuje na taj nain to se odreuje organ ili lice koje (e predstavljati
tuilaku stranu kao procesni subjekt, pokretati postupak i podnositi zahtjev o kome sud treba da
odlui. Krivini postupak moe zapoeti samo na zahtjev ovlatenog tuioca i ne moe se nastaviti ako
ovlateni tuilac odustane od tog zahtjeva.
%rganizovanje krivine tube zavisi od tipa krivinog postupka. .ko je postupak postavljen na
istranom naelu, 'unkciju suenja i odbrane vri sud i samim tim ne postoji krivina tuba kao
samostalna 'unkcija procesnog subjekta. U optunom postupku, krivinu tubu vri tuilac kao posebni
procesni subjekt.
Krivina tuba se danas u svijetu organizuje, po pravilu, kao javna tuba koju u javnom interesu
vre posebni dravni organi 9 tuilatva.
11
Osova #ro%esa aela ko!a se o$ose a krivi" t";0"
,. /aelo o'icijelnosti utvruje pravo nadlenog tuioca da vodi postupak za ostvarivanje
kaznenog zahtjeva drave protiv izvrioca krivinog djela i to po svojoj inicijativi i u javnom interesu
bez obzira na to da li to trai ovlateno lice. /aelo o'icijelnosti je do kraja dosljedno sprovedeno u
sistemu naeg krivinog procesa u -KP485, -KP;4i5 i -KP4=. Mto se tie K-<&, naelo
o'icijelnosti je sprovedeno samo kod nekih krivinih djela. %granienja naela o'icijelnosti javljaju se u
obliku procesne ustanove prijedloga ote!enog za krivino gonjenje. U K-<& ima vie krivinih djela
za koja tuilac preduzima gonjenje po prijedlogu ote(enog, to su sljede(a krivina djela"
# neovlateno otkrivanje pro'esionalne tajne,
# utaja,
# oduzimanje tue stvari,
# prevara,
# ote(enje tue stvari,
# ote(enje tuih prava,
# gonjenje u sluaju kada je uinilac u bliskom odnosu sa ote(enim,
# krivino djelo samovla(e.
Prijedlog ote(enog za krivino gonjenje treba da predstavlja procesnu pretpostavku koja je
neophodna da bi tuilac mogao da pokrene krivini postupak.
1. /aelo legaliteta znai da tuilac mora preduzeti krivino gonjenje im se steknu uslovi
predvieni u zakonu bez obzira na to da li postoje neki drugi razlozi koji bi mogli ukazivati da se
gonjenje ne preduzme. Uslovi odreeni zakonom koji obavezuju tuioca na pokretanje krivinog
postupka mogu biti pravne ako krivinom gonjenju nema pravnih smetnji! ili stvarne prirode
postojanje osnovane sumnje da je odreeno lice izvrilo krivino djelo!. =a li su ispunjeni ovi uslovi
cijeni tuilac.
/aelu legaliteta suprotno je naelo oportuniteta. Prema tom naelu, tuilac u svakom
pojedinom sluaju cijeni da li je cjelishodno krivino gonenje za ije su pokretanje ispunjeni svi uslovi
odreeni zakonom. <azlozi oportuniteta mogu biti" obziri prema javnosti i uiniocu krivinog djela ili
njegovoj porodici, beznaajnost uinjene tete, procesne ekonomije itd.
-akon o krivinom postupku prihvata naelo legaliteta ne iskljuuju(i mogu(nost da se u
izvjesnim sluajevima primijeni naelo oportuniteta kada je to izriito propisano zakonom"
a! Prvi izuzetak od naela legliteta vezan je za poloaj svjedoka koji bi odgovaraju(i na
pojedina pitanja sebe izloio krivinom gonjenju. U tom sluaju, svjedok ima pravo da ne
odgovara na takva pitanja.
b! /ajve(i znaaj u odstupanju od naela legaliteta ima ustanova odobrenja za krivino
gonjenje. <adi se o sluaju kada je zakonom, odnosno drugim optim aktom donesenim na
osnovu ustava ili zakona propisano da je za krivino gonjenje pojedinih lica potrebno
prethodno odobrenje nadlenog organa. $uilac u takvom sluaju ne moe pokrenuti,
odnosno nastaviti istragu, niti podi(i optunicu ako ne podnese dokaz da je odobrenje dato.
c! Posebni uslovi za krivino gonjenje utvreni su -KP4i5.
d! %dstupanje od naela legaliteta u krivinom postupku postoji i u postupku prema
maloljetnicima.
e! 8zuzetak od naela legaliteta postoji i u sluaju krivinog postupka protiv pravnih lica.
'! >ogu(nost ustupanja krivinog gonjenja stranoj dravi predstavlja isto tako odstupanje od
naela legaliteta.
12
g! %stupanje od legaliteta postoji i u postupku ekstradicije. U tom postupku ministar pravde
4i5 moe odbiti ekstradiciju rukovode(i se razlozima cjelishodnosti, iako je prethodno u
sudskom postupku utvreno da su ispunjeni svi zakonski uslovi za izdavanje optuenog.
2. /aelo mutabiliteta 9 sutina je u tome da li tuilac moe da u toku postupka mijena svoj stav
u pogledu krivinog gonjenja ili je ta mogu(nost iskljuena. U prvom sluaju rije je o principu
mutabiliteta koji ostavlja mogu(nost pune slobode ovlatenom tuiocu da do zavretka glavnog pretresa
moe odustati od krivinog gonjenja ako zakljui da ne postoje osnovi za dalje gonjenje. U drugom
sluaju radi se o principu imutabiliteta koji onemogu(uje ovlatenom tuiocu da, poto je pokrenuo
postupak, odustane od gonjenja. /aelo mutabiliteta usvojeno je u naem zakonodavstvu o krivinom
postupku.
$uilac moe u svakom trenutku obustaviti istragu i to naredbom o obustavi istrage kada je
duan o tome u pisanoj 'ormi obavijestiti ote(enog kao i osumnjienog ako je ispitan i lice koje je
prijavilo krivino djelo.
Poseban sluaj odustajanja od krivinog gonjena je kod davanja imuniteta svjedoku.
++. TU:I-A,
$uilac je stranka u krivinom postupku ali i dravni organ sa zadatkom da goni uinioce
krivinih djela. $uilatvo 4i5 je samostalan i poseban organ 4i5, osnovan u cilju osiguranja
e'ikasnog ostvarivanja nadlenosti drave 4i5, kao i potovanja ljudskih prava i zakonitosti na njenoj
teritoriji. U okviru svojih nadlenosti, tuilatva tite ostvarivanje ljudskih prava i graanskih sloboda
garantovanih ustavom, kao i prava i interese pravnih lica u skladu sa zakonom, te obezbjeuju
ustavnost i zakonitost.
$uilatva imaju pravo i dunost da, u okviru ostvarivanja svojih 'unkcija, na vlastitu inicijativu
ili na zahtjev, izvjetavaju najvie dravne organe o primjeni krivinog zahtjeva, kao i o svom radu. 8sto
tako, tuilatva putem sredstava in'ormisanja i na drugi nain obavjetavaju javnost o stanju
kriminaliteta na svom podruju. %d znaaja je i ovlatenje tuilatva da zahtijevaju odlaganje, odnosno
prekidanje izvrenja izvrne sudske odluke ili odluke donesene u upravnom ili drugom postupku kada
zakljue da zbog krenja zakona ili meunarodnog ugovora postoje za to ozbiljni razlozi, te ako bi
izvrenjem odluke mogle nastupiti neotklonjive tetne posljedice.
U pogledu svoje pravne prirode, tuilatvo se razlikuje od suda jer ne vri sudsku 'unkciju i nije
kao sud nezavisan organ. $uilatvo je nezavisno od policije i sudova i ni jedan dravni organ,
institucija ili pojedinac nemaju pravo da nareuju ili na bilo koji nain utiu na tuilatvo u vrenju
njegove 'unkcije. &ud je u zakonu de'inisan kao samostalni i nezavisni organ a tuilatvo kao
samostalni dravni organ. ;unkcija tuilatva u sutini je upravna ali tuilatvo nije organ opte uprave,
ve( poseban upravni organ koji postupa u oblasti pravosua u sprovoenju pravosudne upravne
'unkcije, koji sarauje sa sudom, podjednako odvojen od suda i od uprave. >oe se re(i da je tuilatvo
po, svojoj prirodi, poseban upravno3pravosudni dravni organ.
$uilac ima speci'inu pravnu prirodu i zbog jo jedne okolnosti 9 on je istovremeno i stranka u
postupku i dravni organ. Kao stranka u postupku tuilac ima ulogu koja je u direktnoj vezi sa
primjenom naela akuzatornosti po kome se krivini postupak moe pokrenuti i provesti samo po
zahtjevu tuioca. U funkciji dravnog organa tuilac djeluje radi postizanja pravilne i zakonite odluke i
sprovoenja zakonitog postupka uopte, opredjeljuju(i se pri pokretanju, odnosno odravanju postupka,
prema postojanju, odnosno ne postojanju zakonskih uslova za voenje postupka. U tom kontekstu,
tuilac je ovlaten da izjavljuje redovne i vanredne pravne lijekove kao i da upotrebljava pravne
lijekove u korist optuenog.
13
Prava i $";osti t";io%a
%snovno pravo i osnovna dunost tuioca je otkrivanje i gonjenje uinilaca krivinih djela koja
su u nadlenosti suda. %baveze tuioca su da"
,! %dmah po saznanju da postoje osnovi sumnje da je uinjeno krivino djelo,
preduzme potrebne mjere u cilju njegovog otkrivanja i sprovoenja istrage,
pronalaenja osumnjienog, rukovoenja i nadzora nad istragom, kao i radi
upravljanja aktivnostima ovlatenih slubenih lica vezanim za pronalaenje
osumnjienog i prikupljanje izjava i dokaza.
1! &provede istragu u skladu sa zakonom. 8straga (e se sprovesti kad postoje osnovi
sumnje da je krivino djelo uinjeno.
2! =aje imunitet. &vjedok ima pravo da ne odgovara na pitanja 9 ako bi ga istinit
odgovor izloio krivinom gonjenju. &vjedok ipak moe odgovoriti na takva pitanja
ukoliko mu se odlukom tuioca da imunitet od krivinog gonjenja. Kada mu se
dodijeli imunitet, svjedok ne moe biti krivino gonjenj osim u sluaju davanja
lanog iskaza.
3! -ahtijeva dostavljanje in'ormacija od strane dravnih organa, preduze(a, pravnih i
'izikih lica u 4i5.
6! 8zdaje pozive i naredbe i predlae izdavanje poziva i naredbi u skladu sa zakonom.
&ve pozive osumnjienom do podizanja optunice upu(uje tuilac. Kada su u pitanju
naredbe, neke samostalno izdaje tuilac ili tuilac predlae izdavanje naredbi.
7! /aredi ovlatenom slubenom licu da izvri naredbu izdanu od strane suda u skladu
sa zakonom.
C! Utvruje injenice potrebne za odluivanje o imovinskopravnom zahtjevu i o
oduzimanju imovinske koristi pribavljene krivinim djelom.
@! Predlae izdavanje kaznenog naloga.
?! Podie i zastupa optunicu pred sudom.
,F! Podnosi pravne lijekove. $uilac je jedini ovlaten da podnese albu kako na tetu
tako i u korist optuenog.
,,! %bavlja i druge poslove odreene zakonom.
%pta je obaveza svih organa koji uestvuju u istrazi da o svakoj preduzetoj radnji obavijeste
tuioca i da postupe po svakom njegovom zahtjevu.
+1. OSUMNJI.NI2 O/NOSNO OPTU:.NI
Po!am
%sumnjieni, odnosno optueni je procesni subjekt, i to 'iziko lice izuzetno i pravno! u
odnosu na koje postoje osnovi sumnje da je izvrilo krivino djelo ili prema kome se vodi krivini
postupak zbog osnovane sumnje da je izvrilo krivino djelo, s ciljem da se utvrdi da li je to lice uinilo
krivino djelo, da li je za to djelo krivino odgovorno i, u sluaju ako su ti uslovi ispunjeni, da mu se
izrekne odgovaraju(a krivina sankcija. Pojedine istrane radnje, koje ne trpe odlaganje, mogu se
obaviti i kada je izvrilac krivinog djela nepoznat, ali se istraga moe pokrenuti i protiv nepoznatog
lica, dok se optunica uvijek podie protiv odreenog lica.
8ndividualizacija osumnjienog, tj. odreivanje 'izikog lica protiv koga (e se voditi krivini
postupak, vri se na osnovu linih podataka o tom licu identifikacija osumnjienog!. 8denti'ikacija se
vri imenom i prezimenom osumnjienog, nadimkom ako ga ima, imenom i prezimenom roditelja,
djevojakim porodinim imenom majke, mjestom roenja, mjestom stanovanja, danom, mjesecom i
godinom roenja, narodno(u i dravljanstvom, jedinstevnim matinim brojem graana dravljana
16
4i5, zanimanjem, porodinim prilikama, podacima o tome kakve je kole zavrio, da li je, gdje i kada
sluio vojsku itd. 8denti'ikacija se postie linom kartom, izvodom iz matine knjige roenih, izvodom
iz kaznene evidencije, uporeivanjem daktiloskopskih otisaka, 'otogra'ijom, prepoznavanjem i sl.
Osumnjieni je lice za koje postoje osnovi sumnje da je uinilo krivino djelo. Pojam
optuenog se odnosi na lice protiv kojeg je potvrena jedna ili vie taaka u optunici. &vojstvo
osuenog lica pripada onom licu za koje je pravosnanom odlukom utvreno da je krivino odgovorno
za odreeno krivino djelo. Pravosnana odluka kojom je utvreno da je lice krivino odgovorno za
odreeno krivino djelo, moe biti presuda kojom se lice oglaava krivim, bez obzira na to da li je
izreena krivinopravna sankcija, kao i presuda kojom se izrie kazneni nalog. &vojstvo osloboenog
osueni dobija kada stupi na pravnu snagu izreena mu oslobaaju(a presuda. &vojstvo optuenog
prestaje pravosnano(u rjeenja o obustavi postupka, oslobaaju(e presude i presude kojom se
optuba odbija. $o svojstvo on moe ste(i ponovo samo donoenjem rjeenja o ponavljanju postupka.
-i%a ko!a mo'" imati svo!stvo os"m!ieo'2 o$oso o#t";eo'
Procesno pitanje ko moe biti osumnjieni, odnosno optueni u krivinom postupku identino
je sa pitanjem ko moe biti krivino odgovoran za izvreno krivino djelo. %va sposobnost se odreuje
po materijalnom krivinom pravu i nju imaju i 'izika i pravna lica, odnosno lica koja su krivino djelo
izvrila u stanju neuraunljivosti i lica koja su krivino djelo izvrila kao maloljetnici. Pravna lica se
mogu javiti i kao sporedni procesni subjekti na strani optuenog, kada im treba izre(i mjeru oduzimanja
imovinske koristi koja im je krivinim djelom optuenog pripala.
Pod osumnjienim licem podrazumjeva se ne samo izvrilac ili saizvrilac krivinog djela, ve( i
podstreka ili pomaga.
Krivini postupak se moe voditi samo protiv ivog osumnjienog, odnosno optuenog, pa ako
smrt osumnjienog, odnosno optuenog nastupi u toku postupka, postupak (e se obustaviti rjeenjem
suda u svakoj 'azi postupka. %dstupanje od ovog pravila postoji u sluaju ponavljanja krivinog
postupka u korist umrlog osuenog radi se o rehabilitaciji neopravdano kompromitovane asti mrtvog
osumnjienog, odnosno optuenog u postupku koji se vodi sa njegovim braniocem!.
Prema materijalnom krivinom pravu, ne mogu ni sva 'izika lica biti osumnjieni, odnosno
optueni u krivinom postupku, a tu dolaze"
# lica koja su izuzeta od krivinog gonjenja po ustavu, zakonu ili meunarodnom pravu0
# lica koja su poslije izvrenja krivinog djela oboljela od kakvog trajnog duevnog
oboljenja0
# djeca do ,3 godina ivota koja se za izvreno krivino djelo ne mogu goniti i kazniti,
ve( predati na pojaano staranje roditeljima, starateljima ili kakvoj vaspitnoj ustanovi.
Poloaj osumnjienog* odnosno optuenog u zakonu zavisi od stadijuma procesa, s tim da je on
uvijek subjekt i stranka u postupku. /ajpovoljniju poziciju osumnjieni, odnosno optueni ima na
glavnom pretresu, gdje je ravnopravan sa tuiocem i uiva puno pravo odbrane.
U#o)ava!e liosti os"m!ieo'2 o$oso o#t";eo'
Problem upoznavanja linosti osumnjienog, odnosno optuenog zauzima jedno od centralnih
mjesta meu pitanjima krivinog zakonodavstva. Pribavljanje podataka o osumnjienom trai se ve( u
momentu donoenja naredbe o sprovoenju istrage, kada je sasvim jasno u kom smislu treba pribaviti
ove podatke. $o ne znai da se ti podaci ne mogu prikupljati i dopunjavati i na glavnom pretresu.
Prikupljaju se obavezno lini podaci o osumnjienom, navedeni u zakonu. Podatke o linosti
osumnjienog prikupljaju, po pravilu, ovlatena slubena lica i tuilac.
Prava i $";osti os"m!ieo'2 o$oso o#t";eo'
17
=a bi se mogao pojaviti kao stranka u postupku, osumnjieni, odnosno optueni mora imati
izvjesna prava i dunosti. Prava su mu potrebna da bi se mogao e'ikasno suprotstaviti optubi, a
dunosti 9 jer se bez njih ne bi mogao sprovesti krivini postupak.
%snovno pravo koje pripada osumnjienom, odnosno optuenom je pravo na odbranu, iz koga
proistiu sva ostala njegova prava. $o pravo se obezbjeuje u toku cijelog krivinog postupka i ono
postoji ve( od trenutka lienja slobode, odnosno od prvog ispitivanja. Propisano je da (e se
osumnjienom, odnosno optuenom pojaviti branilac u zakonu odreenim sluajevima, ako sam ne
uzme branioca obavezna odbrana!. %pravdanje za postavljanje branioca, bez obzira na volju
osumnjienog, odnosno optuenog lica, sadrano je u okolnosti da se u tim sluajevima, po miljenju
zakonodavca, on ne moe uspjeno braniti.
Prava osumnjienog, odnosno optuenog, koja se izvode iz opteg prava na odbranu, po svojoj
sutini mogu biti pozitivna ili negativna.
Po)itivo #ravo o$0rae predstavlja skup ovlatenja osumnjienog, odnosno optuenog da
preduzima radnje u postupku i druge aktivnosti koje mu omogu(uju da se brani od optube. <adi se o
sljede(im pravima"
a! pravo da bude ispitan u prisustvu branioca koga sam izabere0
b! pravo da ve( na prvom ispitu bude obavijeten o djelu za koje se tereti i osnovima
sumnje protiv njega i da mu se omogu(i da se izjasni o djelu koje mu se stavlja na
teret i iznese sve injenice i dokaze koji mu idu u korist i ako to uini u prisustvu
branioca da je takav njegov iskaz doputen kao dokaz na glavnom pretresu i da bez
njegove saglasnosti moe biti proitan i koriten na glavnom pretresu0
c! pravo da uzme branioca koji (e mu pomagati u odbrani od optube uopte i posebno
u vrenju pojedinih procesnih radnji0
d! pravo preduzimanja radnji u postupku koje slue njegovoj odbrani0
e! pravo da u postupku uiva tretman dostojan ovjeka, uz obavezu dravnih organa
koji uestvuju u krivinom postupku da to obezbijede.
Ne'ativo #ravo o$0rae predstavljaju ovlatenja osumnjienog, odnosno optuenog da ne
obavlja izvjesne procesne radnje, ako bi njihovo vrenje, po miljenju osumnjienog, odnosno
optuenog, predstavljalo tetu za njegovu odbranu. %vdje spadaju"
a! pravo osumnjienog, odnosno optuenog da ne iznese svoju odbranu niti odgovara na
postavljena pitanja tenetur prodere se ipsum 4 niko nije duan da sam sebe izda!0
b! pravo osumnjienog, odnosno optuenog da odbije prijedlog tuioca za zakljuenje
sporazuma o priznanju krivice0
c! osumnjieni, odnosno optueni nije obavezan da na svome ispitu govori istinu0
d! pravo osumnjienog, odnosno optuenog da se odrekne prava na albu ili odustane
od ve( izjavljene albe na presudu.
%sumnjieni, odnosno optueni u krivinom postupku ima sljede(e dunosti"
,! da stupi u postupak i da omogu(i postupak protiv sebe0
1! da se odazove pozivu suda0
2! da dopusti da bude predmet dokaza.
Pravo os"m!ieo'2 o$oso o#t";eo' a #ravio s"Ce!e
1C
Pravo na pravino suenje, odnosno pravo pojedinca da se graanska tuba ili krivina tuba
protiv njega rijei pred sudom uz prisustvo javnosti, proglaeno je poslije 88 svjetskog rata univerzalnim
ljudskim pravom. %vo pravo praktino znai obavezu dravne vlasti da svakom pojedicu obezbijedi
pristup sudu i zakonit i pravian tretman pred sudom, bez obzira na to zbog ega se neko i protiv koga
se sudi, ak i kada su u pitanju najtea krivina djela.
:kspeditivnost u suenju, u relativnom smislu, predstavlja meunardoni pravni standard.
Predviena je bilo kao pravo optuenog da mu bude sueno bez nepotrebnog odugovlaenja, bilo kao
pravo na sasluanje u razumnom roku ili pravo na raspravljanje sluaja u razumnom roku. U praksi
:vropskog suda, za procjenu Krazumnog roka*, posebno su se izdvojila tri kriterija" kompleksnost
predmeta, ponaanje podnosioca zahtjeva i ponaanje relevantnih vlasti.
&misao naela prava na pravian postupak jeste da se ponude Ksutinske garancije samovoljnog
gonjenja, presuivanja i kanjavanja*. <adi se, u stvari, o zabrani retroaktivnog djelovanja krivinih
djela i odgovornosti po tom osnovu. :vropski sud za ljudska prava a'irmisao je princip o tome da organ
koji primjenjuje krivini propis Kne(e ga tumaiti preiroko, tj. analogijom, osim ako takva primjena
ide u prilog optuenom*.
Pravo na suenje bez odlaganja je pravo koje do sada u naim zakonima o krivinom postupku
nije bilo postavljeno na naelan nain. Pravni osnov za njega postoji u meunarodnim pravnim
dokumentima o ljudskim pravima. %snovne karakteristike ovog prava koje su zajednike za sve zakone
o krivinom postupku u 4i5 su"
# ono predstavlja pravo osumnjienog, odnosno optuenog da u najkra(em razumnom
roku bude izveden pred sud i da mu bude sueno bez odgaanja0
# sud je duan da postupak provede bez odugovlaenja i onemogu(i svakom zloupotrebu
prava koja pripadaju licima koja uestvuju u postupku0
# sud ima obavezu da trajanje pritvora svede na najkra(e nuno vrijeme.
+4. O/3RANA OSUMNJI.NOG2 O/NOSNO OPTU:.NOG
Po!am2 o#rav$a!e2 i vrste o$0rae os"m!ieo'2 o$oso o#t";eo'
%dbrana je procesna aktivnost kojom se vri potpuno ili djelimino suprotstavljanje optubi.
%na je posljedica procesnog poloaja osumnjienog, odnosno optuenog, kome se stavlja na teret da je
izvrio krivino djelo i da je krivino odgovoran, pa mora imati mogu(nost da se brani, istiu(i
okolnosti suprotne elementima optube. Potreba za odbranom postoji i kada osumnjieni, odnosno
optueni nema ta ista(i protiv optube.
%pravdanje odbrane u toku krivinog postupka je viestruka. %dbrana je garancija zakonitosti
sudskih odluka i pravilnosti pravosua uopte. %dbrana je potrebna ne samo u sluaju komplikovanih
postupaka u kojima tek treba utvrditi da li je osumnjieni, odnosno optueni kriv, ve( i u sluaju kada
je on nesumnjivo kriv, jer i tada treba onemogu(iti tei postupak i tee posljedice prema njemu od onih
koje predvia zakon. %dbranom se prua zatita osumnjienog, odnosno optuenog ne samo od napada
tuioca, ve( i od eventualno pogrene i nezakonite odluke suda.
%dbrana osumnjienog, odnosno optuenog moe imati dva oblika" materijalni i 'ormalni.
aterijalna odbrana je ona koju osumnjieni, odnosno optueni vri sam i koju za osumnjienog,
odnosno optuenog vre druga lica, osim branioca sud, tuilac...!. %dbrana koju osumnjieni, odnosno
optueni vri preko svog strunog pomagaa branilac! naziva se formalnom odbranom.
Materi!ala o$0raa os"m!ieo'2 o$oso o#t";eo'
1@
%dbrana koju vri osumnjieni, odnosno optueni lino u vidu pobijanja optube u cjelini ili u
pojedinim dijelovima i obaveza dravnih organa koji uestvuju u postupku, 'ormulisana u zakonu, da
idu na objektivno utvrivanje stanja stvari i onda kada je ono u korist osumnjienog, odnosno
optuenog 9 ini materijalnu odbranu koja je mogu(a i bez aktivnog dranja osumnjienog, odnosno
optuenog. .ko materijalnu odbranu vri sam osumnjieni, odnosno optueni, onda je to lina
odbrana.
.ko materijalnu odbranu vri lino osumnjieni, odnosno optueni, koji je najvie
zainteresovan da se brani i pobija optubu, mogu(nost za to prua mu se ve( na prvom sasluanju, kada
mora biti obavijeten o djelu za koje se tereti i osnovima optube i da njegov iskaz moe biti koriten
kao dokaz u daljem toku postupka.
%sumnjienom, odnosno optuenom mora se omogu(iti da se izjasni o svim injenicama i
dokazima koji ga terete i da iznese sve injenice i dokaze koji mu idu u korist. >ora mu se osigurati
dovoljno vremena za spremanje odbrane. U istrazi osumnjieni, odnosno optueni moe razmatrati
spise i razgledati pribavljene predmete koji mu idu u korist, osim ako je rije o spisima i predmetima
ije bi otkrivanje moglo dovesti u opasnost cilj istrage. U postupku optuivanja optueni se upozorava
da u roku od ,6 dana od dana dostavljanja optunice ima pravo na podnoenje prethodnih prigovora, da
(e roite o izjanjenju o krivici biti zakazano odmah nakon donoenja odluke o prethodnim
prigovorima, odnosno po isteku roka za ulaganje prethodnih prigovora, te da moe navesti prijedloge
dokaza koje namjerava izvesti na glavnom pretresu. /a glavnom pretresu optueni uestvuje u
kontradiktornom postupku, sa mogu(no(u da izvodi svoje dokaze i iznosi svoje miljenje. Poslije
donesene presude optueni ima pravo na redovne pravne lijekove i vanredni pravni lijek.
&ormala o$0raa os"m!ieo'2 o$oso o#t";eo'
>aterijalna odbrana nije dovoljna da bi se obezbijedili ciljevi krivinog postupka i zakonom
predvieni poloaj osumnjienog, odnosno optuenog. ;ormalna odbrana, koju osumnjieni, odnosno
optueni vri preko strunog branioca, upotpunjava odbranu osumnjienog, odnosno optuenog, slui
zatiti i ostvarivanju njegovih prava i, u krajnjoj liniji, boljem 'unkcionisanju pravosua. &aradnja
strunog branioca u nekim sluajevima je samo dozvoljena 'akultativna 'ormalna odbrana!, a nekada
se nalae obavezna 'ormalna odbrana!. Konano, ako osumnjieni, odnosno optueni ne moe sam
uzeti branioca jer ne moe podmiriti njegove trokove, pod zakonskim uslovima moe mu se postaviti,
na njegov zahtjev, branilac iz budetskih sredstava, to ini tzv. odbranu siromanih.
I Vrste formalne odbrane
-akon predvia 2 vrste 'ormalne odbrane" obavezna, 'akultativna odbrana i odbrana siromanih.
Obavezna odbrana se propisuje za neke osumnjiene, odnosno optuene koji su oigledno
bespomo(ni i nesposobni da se sami brane ili za neka teka krivina djela. Prema zakonu, sluajevi
obavezne 'ormalne odbrane su sljede(i"
,! ako je osumnjieni nijem ili gluh ili ako je osumnjien za krivino djelo za koje se
moe izre(i kazna dugotrajnog zatvora0
1! ako je osumnjienom, odnosno optuenom odreen pritvor0
2! ako se krivini postupak vodi zbog krivinog djela zbog koga se po krivinom
zakonu moe izre(i kazna od ,F godina zatvora ili tea kazna0
3! ako sud utvrdi da je to zbog sloenosti predmeta, mentalnog stanja osumnjienog,
odnosno optuenog ili drugih okolnosti u interesu pravde0
6! u postupku prema maloljetnicima0
7! ako je podignuta optunica protiv osumnjienog koji je izvrio krivino djelo u
stanju neuraunljivosti.
1?
5akultativna odbrana je ona 'ormalna odbrana koju osumnjieni, odnosno optueni moe
slobodno koristiti ako to eli, to mu zakon ne name(e. %sumnjieni, odnosno optueni moe imati
branioca u toku cijelog krivinog postupka.
Kod odbrane siromanih radi se o injenici da osnovni uslovi koji opravdavaju institut
obavezne odbrane u sluaju tekih krivinih djela, mogu da se steknu i u odnosu na osumnjienog,
odnosno optuenog koji odgovara za laka krivina djela. -bog toga je zakon predvidio mogu(nost
postavljanja branioca i u drugim opravdanim sluajevima, i to"
# da se postupak vodi za krivino djelo za koje je predviena kazna zatvora 2 godine ili
tea0
# kada to zahtijevaju interesi pravinosti, bez obzira na propisanu kaznu0
# da osumnjieni, odnosno optueni ne moe prema svom imovnom stanju snositi
trokove odbrane0
# da osumnjieni, odnosno optueni podnese zahtjev.
Lilj je da se osumnjieni, odnosno optueni koji nema sredstava za pla(anje branioca, ne
dovede, samo zbog toga, u nepovoljniji poloaj od imu(nijeg osumnjienog, odnosno optuenog.
II Organizovanje formalne odbrane
,! 4ranilac osumnjienog, odnosno optuenog moe biti samo advokat.
1! 4ranilac osumnjienog, odnosno optuenog ne moe biti"
# ote(eni, brani, odnosno vanbrani drug ote(enog ili tuioca, njihov srodnik po krvi
u pravoj liniji do bilo kog stepena, u pobonoj liniji do 3. stepena ili po tazbini do 1.
stepena0
# lice koje treba da svjedoi u pogledu injenica koje su mu poznate u svojstvu branioca
ili je pozvano kao svjedok0
# ako je u istom predmetu postupao kao sudija ili tuilac, kao to ni sudija ne moe biti
lice koje je u istom krivinom predmetu uestvovalo kao branilac.
2! )zbor branioca osumnjienog, odnosno optuenog 9 osim kod odbrane siromanih, branioca
potpuno slobodno bira osumnjieni, odnosno optueni kako u sluaju 'akultativne, tako i kod
obavezne odbrane. 4ranilac koga je izabrao osumnjieni, odnosno optueni slobodan je, takoe,
da se primi odbrane ili da je odbije. Uzimanje branioca vri se izdavanjem pisane punomo(i,
koju branilac podnosi sudu. 8zjava o uzimanju branioca moe biti data i u zapisnik pred
organom koji vodi postupak.
3! Postavljanje branioca 9 pored branioca, koga uzima sam osumnjieni, odnosno optueni ili
ovlatena lica, postoji i branilac postavljen po slubenoj dunosti. -a postavljanje branioca po
slubenoj dunosti nije potrebna izjava osumnjienog, odnosno optuenog da ne eli da uzme
branioca. =ovoljno je da nema branioca u vrijeme kada bi obavezno morao da ga ima ili mu ga
ne postave.
.ko osumnjieni, odnosno optueni u sluajevima obavezne odbrane ne uzme sam branioca,
postavi(e mu ga sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno sasluanje, sudija, odnosno
predsjednik vije(a za dalji tok krivinog postupka do pravosnanosti presude, a ako je izreena
kazna dugotrajnog zatvora 9 i u postupku po pravnom lijeku. Postavljeni branilac duan je da
prihvati odbranu i samo iz opravdanih razloga moe traiti da bude razrijeen.
=rugi sluaj postavljanja branioca po slubenoj dunosti je kod odbrane siromanih.
%sumnjieni, odnosno optueni kod odbrane osumnjienih moe u svako doba izjaviti da mu
branilac vie nije potreban i umjesto njega uzeti drugog branioca ili ostati bez branioca.
$rokovi branioca siromanih nadoknauju se iz budeta.
6! ,rijeme nastupanja 'ormalne odbrane 9 osumnjieni, odnosno optueni moe imati branioca
u toku cijelog krivinog postupka, tj. od njegovog poetka do kraja. %sumnjieni se na to
2F
opominje na poetku ispitivanja. $o se ini i u prvom pozivu koji se alje osumnjienom. 8sto
tako, lice lieno slobode od strane policijskog organa mora se odmah pouiti o pravu da uzme
branioca.
7! 6roj branilaca 9 jedan osumnjieni, odnosno optueni moe imati vie branilaca viestruka
formalna odbrana!, a smatra se da je odbrana obezbijeena kada u postupku uestvuje jedan od
branilaca. U tom sluaju samo jedan od njih (e imati status glavnog branioca. Biestruka
odbrana nije mogu(a kod obavezne odbrane po slubenoj sdunosti i odbrane siromanih.
Bie osumnjienih, odnosno optuenih moe uzeti jednog branioca, osim ako branioca postavlja
sud u sluaju obavezne odbrane po slubenoj dunosti i odbrane siromanih zajednika
formalna odbrana!.
C! Procesni poloaj branioca 9 branilac uestvuje u krivinom postupku, ali nije subjekt tog
postupka, jer obavlja svoju aktivnost u tuem procesnopravnom odnosu. %n je pomaga
osumnjienog, odnosno optuenog, a ne njegov punomo(nik. U vrenju svoje odbrane branilac
je samostalan i u odnosu na sud i u odnosu na tuioca, a u odreenoj mjeri i prema
osumnjienom, odnosno optuenom.
@! Prestanak branilake dunosti 9 sporazum o 'ormalnoj odbrani u krivinom postupku
osumnjienog, odnosno optuenog i branioca je, po svom sadraju, vrsta graanskopravnog
ugovora o punomo(stvu, iako branilac nije punomo(nik osumnjienog, odnosno optuenog. 8
jedna i druga strana mogu istupiti iz tog odnosa prije zavretka krivinog postupka, s tim da
osumnjieni, odnosno optueni moe opozvati punomo(je, a branilac ga otkazati. Prava i
dunosti branioca ne prestaju u sluaju opoziva punomo(i, sve dok sudija, odnosno vije(e ne
razrijei branioca njegovih prava i dunosti.
Prava2 $";osti i o$'ovorost 0raio%a
U zakonu se govori samo o pravima branioca, ali su to, isto tako, i njegove dunosti. =unosti
branioca proizilaze i iz posebnih odredaba zakona o advokaturi. /eka od tih #rava 0raio%a koriste se
samo u odreenoj 'azi, druga u cijelom krivinom postupku, a najvanija su sljede(a"
,. da u toku istrage razmatra spise i razgleda pribavljene predmete koji idu u korist osumnjienom0
1. da se dopisuje i razgovara sa osumnjienim, odnosno optuenim koji se nalazi u pritvoru0
2. da prisustvuje ispitu osumnjienog, odnosno optuenog0
3. da u svim 'azama postupka preduzima sve neophodne radnje u cilju utvrivanja injenica i
prikupljanja dokaza, radi odbrane osumnjienog, odnosno optuenog0
6. da prisustvuje glavnom pretresu0
7. da u korist osumnjienog, odnosno optuenog podnosi pravne lijekove protiv odluka koje se donose
u toku postupka ili kojima se zavrava krivini postupak0
C. da zahtijeva nagradu za svoj rad i naknadu trokova koje je u odbrani osumnjienog, odnosno
optuenog imao.
/";osti branioca, koje odgovaraju iznesenim pravima, su"
,. da prihvati odbranu, to uvijek vai kada je u pitanju branilac postavljen po slubenoj dunosti0
1. da osumnjienom, odnosno optuenom prui strunu pomo( u postupku0
O$'ovorost branioca moe biti krivina, graanska ili disciplinska. 4ranilac moe da koristi
samo zakonom dozvoljena sredstva, a ako koristi nedozvoljena, posljedice, u naelu, treba da snosi
samo on, a ne i osumnjieni, odnosno optueni. -ato, razlog za iskljuenje branioca postoji i u pogledu
lica koje zloupotrebljava kontakt s osumnjienim, odnosno optuenim koji je u pritvoru kako bi
osumnjieni, odnosno optueni uinio krivino djelo ili ugrozio bezbjednost ustanove u kojoj se pritvor
izvrava.
Odluka o iskljuenju donosi se na posebnom sasluanju branioca, kome prisustvuju tuilac,
osumnjieni, odnosno optueni, branilac i predstavnik advokatske komore iji je branilac lan.
=onoenje rjeenja o iskljuenju je u nadlenosti suda. $o rjeenje donosi prije poetka glavnog
2,
pretresa vanraspravno vije(e. .ko se takva situacija pojavi na glavnom pretresu, rjeenje donosi sudija,
odnosno vije(e. U postupku pred vije(em drugostepenog suda rjeenje o iskljuenju branioca donosi
vije(e nadleno za odluivanje u drugostepenom postupku. Protiv ovog rjeenja alba nije doputena.
+6. SPOR./NI PRO,.SNI SU3J.KTI
&poredni procesni subjekti imaju izvjesna ovlatenja u krivinom postupku, osim prava
procesnog raspolaganja. )avljaju(i se uz glavne procesne subjekte, u krivinom postupku, sporedni
procesni subjekti su"
# ote!eni 9 na strani tuioca,
# pravno ili fiziko lice 9 na strani osumnjienog, odnosno optuenog i
# organ starateljstva 9 na strani suda.
I ODT.B.NI E #o!am
$o je lice ije je lino ili imovinsko pravo krivinim djelom povrijeeno ili ugroeno. %n ima i
znaajnu ulogu u krivinom postupku, esto i kao svjedok u dokaznom postupku. %vo pravo ne mora
biti imovinsko, nego moe biti i lino i ne mora biti povrijeeno, ve( je dovoljno da je samo ugroeno.
%te(eni moe biti i lice koje nije pretrpjelo nikakvu tetu u graanskopravnom smislu pa mu ne
pripada imovinskopravni zahtjev.
Pojam ote(enog u krivinoprocesnom i u krivinopravnom smislu se razlikuje.
Krivinoprocesno pravo priznaje status ote(enog irokom krugu lica koja u velikom broju sluajeva
nisu pasivni subjekti krivinog djela. Krivino pravo poznaje pojam ote(enog kao rtve krivinog
djela. Nrtva je pasivni subjekat krivinog djela.
%te(eni moe biti pravno i 'iziko lice, ali se naje(e pod pojmom ote(enog podrazumjevaju
'izika lica.
Prava i $";osti o*te(eo'
&padaju"
# kanjavanje novanom kaznom zbog uvrede suda0
# itanje zapisnika0
# dostavlja mu se ovjeren prepis odluke kojom je odlueno o imovinskopravnom
zahtjevu0
# postavljanje imovinskopravnog zahtjeva0
# u sluaju nepostupanja tuioca po prijavi o izvrenom krivinom djelu, stie pravo na
ulaganje pritube uredu tuioca0
# obavjetava se kad tuilac obustavi istragu i tada ima pravo ulaganja pritube uredu
tuioca0
# obavjetava ga sud o rezultatima pregovaranja o krivici0
# obavjetava se o povlaenju optunice0
# da prisustvuje na glavnom pretresu, s tim da ukoliko se iskljui javnost, to se ne odnosi
na ote(enog0
# ukoliko je prisutan podnosi imovinskopravni zahtjev na glavnom pretresu0
# da se obavijesti o vremenu i mjestu ispitivanja svjedoka van sudnice i izvoenju
rekonstrukcije0
# da nakon zavretka dokaznog postupka na glavnom pretresu bude pozvan od strane
sudije, odnosno predsjednika vije(a radi davanja svoje zavrne rijei i to poslije
tuioca0
21
# da ga po objavljivanju presude sudija, odnosno predsjednik vije(a poui o pravu na
albu, kao i o pravu na odgovor na albu0
# da mu se dostavi ovjeren prepis presude0
# po zavrenom pretresu i donesenoj presudi ote(eni ima pravo albe protiv presude i to
samo na odluku o trokovima krivinog postupka i o imovinskopravnom zahtjevu, ne i
po drugim osnovima0
# obavjetava se od strane tuioca da nije cjelishodno pokrenuti postupak prema
maloljetniku0
# poziva se na sasluanje radi utvrivanja injenica koje se odnose na opozivanje
uslovne osude.
%sim toga, pojam ote(eni se vee uz institut izuze(a, trokove krivinog postupka, ustupanje
krivinog gonjenja stranoj dravi, pretpostavke za izruenje, prava nasljednika na naknadu tete
neopravdano osuenom i neosnovano lienom slobode itd.
O*te(ei kao sv!e$ok
Pored prava i dunosti koje se odnose na sve svjedoke, pa i ote(enog, postoje neka pravila koja
vae samo za ote(enog. <ije je ili o posebnim kategorijama ote(enih ili o odreenim krivinim
djelima. U zakonu postoje 3 takva sluaja"
,! kada se sasluava maloljetno lice postupa se obazrivo, kako sasluanje ne bi
tetno uticalo na psihiko stanje maloljetnika!0
1! ote(enog krivinim djelom nije doputeno ispitivati o njegovom ranijem
seksualnom ivotu prije izvrenog krivinog djela, a ako je takvo ispitivanje
obavljeno 9 na takvom iskazu ne moe se zasnivati sudska odluka0
2! ote(enog krivinim djelom nije doputeno ispitivati o njegovom seksualnom
ivotu prije izvrenog krivinog djela koje je predmet postupka0
3! u sluaju ako se radi o krivinim djelima protiv ovjenosti i vrijednosti
zati(enih meunarodnim pravom, pristanak rtve se ne moe upotrijebiti u
prilog odbrane optuenog.
II PRAVNO I-I &I5IKO -I,.
Pravno ili 'iziko lice, kao sporedni procesni subjekti na strani osumnjienog, odnosno
optuenog javlja se u sluajevima krivinih djela kod kojih imovinska korist ostvarena izvrenjem
krivinog djela ne pripada uiniocu krivinog djela ve( nekom pravnom licu naje(e preduze(u ili
drugom organu ili organizaciji uinioca ili licu na koje je imovinska korist prenesena, po pravilu
njegovim srodnicima. $ada se imovinska korist ne moe oduzeti od osumnjienog, odnosno optuenog
jer nije njegova pa se pravno ili 'iziko lice kome je imovinska korist iz krivinog djela pripala mora
ukljuiti u krivini postupak da bi od osumnjienog, odnosno optuenog bila oduzeta imovinska korist
koju je stekao na protivpravan nain.
-bog veze sa osumnjienim, odnosno optuenim ta lica se javljaju kao sporedni procesni
subjekti na njegovoj strani.
III ORGAN STARAT.-JSTVA
%snovna prava i dunosti organa starateljstva, kao sporednog procesnog subjekta na strani suda,
utvrena su u -KP o postupku prema maloljetnicima. Pored toga, organ starateljstva pojavljuje se i kao
pomo(ni organ suda dostavljaju(i sudu, na njegov zahtjev, izvjetaj o svim okolnostima koje se tiu
linosti maloljetnika, sredini i prilikama pod kojim maloljetnik ivi, vre(i nadzor nad maloljetnikom u
toku pripremnog postupka, dostavljaju(i obavjetenje o izvrenju vaspitnih mjera, davanjem izvjetaja
sudu prije donoenja odluke itd.
22
+8. OSTA-I U.SNI,I U POSTUPKU
U krivini postupak ukljuena su i druga lica, sa pravima i dunostima drugaijim od procesnih
subjekata. /jihovo ue(e u krivinom postupku vezano je za realizaciju odreenih zadataka, bez kojih
se postupak ne bi mogao odvijati nesmetano. $a lica su subjekti opteg pravnog poretka i po tom
osnovu im pripadaju odreena prava i dunosti, ali nisu subjekti krivinog procesnopravnog odnosa.
<adi se o zastupnicima i pomagaima procesnih subjekata i tre!im licima koja uestvuju u krivinom
postupku.
I 5ASTUPNI,I PRO,.SNI7 SU3J.KATA
Pravilo je da stranke koje nisu procesno sposobne moraju raditi preko zakonskih zastupnika, te
da ako su procesno sposobne ne moraju uopte ili pod odreenim uslovima zavisno od vrste postupka!
raditi lino, ve( se mogu posluiti punomo(nicima, dok je u nekim sluajevima mogu(a procesna
zamjena .procesna supstitucija/, pri kojoj odreeno lice istupa u postupku u svoje ime, ali u interesu
odreenog procesnog subjekta. $a lica se nazivaju zastupnicima procesnih stranaka, a mogu biti
zakonski zastupnici* punomo!nici i zamjenici .supstituti/ procesnih stranaka.
5akoski )ast"#i%i
-akonski zastupnici su lica koja u postupku preduzimaju procesne radnje u ime i za raun
procesno nesposobne stranke koju zastupaju i sa dejstvom za tu stranku. %sumnjieni, odnosno
optueni ne moe imati zakonskog zastupnika, jer je njegova odgovornost lina, s tim da mu se u
sluaju nesposobnosti za obavljanje procesnih radnji obezbjeuje obavezna odbrana. Postupak koji
zakonski zastupnik vodi nema nikakvog dejstva u odnosu na zakonskog zastupnika" ukoliko doe do
kakve osude, osuuje se stranka, a ne zakonski zastupnik, a ako se neto dosuuje, dosuuje se stranki,
a ne zakonskom zastupniku.
-akonski zastupnici maloljetnika su njegovi roditelji, koji roditeljska prava vre sporazumno,
odnosno staratelji kada maloljetnici nisu pod roditeljskim staranjem. Punoljetnicima kojima je potpuno
ili djelimino oduzeta poslovna sposobnost zakonski zastupnici su staratelji odreeni u posebnom
postupku. >aloljetnom licu i licu lienom poslovne sposobnosti, staraoca odreuje nadleni organ
starateljstva, a ne krivini sud.
-akonski zastupnici imaju sljede(a prava i dunosti"
# mogu uzeti branioca osumnjienom, odnosno optuenom0
# nuni izdaci zakonskog zastupnika ote(enog spadaju u trokove krivinog postupka0
# snose trokove krivinog postupka prouzrokovane svojom krivicom, kao i
odgovaraju(i dio paualnog iznosa0
# na njih se ne odnose odredbe zakona o iskljuenju javnosti i
# preko njih se vri pozivanje maloljetnika.
P"omo(i%i
Punomo(nik je lice koje je za vrenje procesnih radnji ovlastila procesno sposobna stranka ili
zakonski zastupnik procesno nesposobne stranke, koje u njihovo ime i za njihov raun obavlja te
radnje, koje se po zakonu ne moraju obavljati lino. Punomo(nik radi u ime i u interesu vlastodavca
koji je jedini subjekt procesnog odnosa, da bi se vlastodavac oslobodio tereta linog ue(a u
krivinom postupku ili da bi u tom postupku bio struno predstavljen. %sumnjieni, odnosno optueni
moe imati samo branioca, koji mu pomae, ali ne i punomo(nika, koji bi, umjesto njega, radio u
procesu.
Punomo(nik moe biti svako 'iziko lice koje uiva poslovnu sposobnost.
23
Pro%esi )am!ei%i >s"#stit"ti?
Procesni zamjenici su lica koja po svojoj inicijativi i u svoje ime i za raun procesne stranke
preduzimaju pojedine procesne radnje u interesu jednog procesnog subjekta, koji je i sam procesno
sposoban. Procesni zamjenici i lica u ijem interesu rade su uvijek u nekom bliskom odnosu, naje(e
srodnikom, ali ih moe vezivati i procesni predmet, u kome imaju zajedniki interes.
U naem zakonu utvreno je nekoliko sluajeva procesne zamjene. Hica srodna ili bliska
osumnjienom, odnosno optuenom zakonski zastupnik, brani odnosno vanbrani drug, srodnik po
krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena, usvojilac, usvojenik, brat, sestra ili hranilac! mogu
osumnjienom, odnosno optuenom uzeti branioca. Nalbu na presudu u korist osumnjienog, odnosno
optuenog mogu izjaviti zakonski zastupnik, brani odnosno vanbrani drug optuenog, roditelj ili
dijete i usvojilac, odnosno usvojenik. 8sta lica mogu podnijeti i zahtjev za ponavljanje krivinog
postupka poslije smrti osuenog, i to u korist osuenog.
II POMAGAI >POMOBNI ORGANI? PRO,.SNI7 SU3J.KATA
Pomagai, odnosno pomo(nici procesnih subjekata suda, tuioca i osumnjienog, odnosno
optuenog! pomau tim subjektima, na njihov poziv ili po naredbi, u vrenju njihove procesne
aktivnosti. %ni nisu ni glavni ni sporedni procesni subjekti i sami nemaju nikakvu procesnu
autonomiju, ali njihova aktivnost u procesu ili u vezi sa procesom ima znaaja za krivini postupak.
Pomo(i%i s"$a
U ulozi pomo(nika na strani suda mogu da se pojave"
,. Str"o li%e koje objanjava organu krivinog postupka i krivinoprocesnim strankama
tehnika i struna pitanja i znaaj prikupljenog materijala, da bi se oni mogli opredijeliti u kom pravcu i
kojim sredstvima dalje prikupljati dokaze i ta dalje preduzeti. &truna lica, ije miljenje ima samo
savjetodavan karakter, naje(e se koriste kada se radi o rjeavanju da li se neki dokaz uopte moe
pribaviti. /ajbitnija i sutinska razlika izmeu vjetaka i strunog lica je u sadrini i prirodi njihove
djelatnosti u krivinom postupku. /aime, procesna djelatnost vjetaka je uvijek usmjerena na dobijanje
novog dokaza, a rezultat njegove djelatnosti se materijalizuje kroz nalaz i miljenje, tj. kroz iskaz
vjetaka koji je dokazno sredstvo. & druge strane, djelatnost strunog lica, koja nema karakter
dokaznog sredstva, realizuje se u iskazu koji moe biti u 'ormi savjeta ili miljenja o nekom strunom
pitanju.
1. 5a#isiar je lice koje procesne radnje pismeno utvruje i ozvaniava. % svakoj radnji
preduzetoj u toku krivinog postupka sastavlja se zapisnik.
2. T"mai su lica koja, na zahtjev tuioca ili suda, prevode izjave pismeno ili usmeno!
pojedinih uesnika postupka na jezik u slubenoj upotrebi u sudu i obrnuto, kao i mimike znakove
kojima se prilikom davanja izjava slue gluhi, nijemi i gluhonijemi uesnici postupka. Uobiajeno je
razlikovanje tumaa za usmene i mimike izjave tuma u uem smislu! i tumaa za pismene izjave
prevodilac!. $uma je jedan, a imenuje ga organ kod koga tumai.
3. Str"i sara$i%i i #ri#ravi%i 9 pored sudija koji neposredno vre sudijsku 'unkciju, u
sudovima postoji potreban broj sudijskih pomo(nika, tj. strunih saradnika i sudijskih pripravnika.
&truni saradnik u sudu moe biti samo diplomirani pravnik sa poloenim pravosudnim ispitom. Pored
strunih saradnika, u sudovima postoji potreban broj sudijskih pripravnika. -a sudijskog pripravnika
moe biti primljen diplomirani pravnik koji ispunjava opte uslove za sticanje svojstva radnika u
dravnim organima. &udovi mogu primati na praksu i pripravnike#volontere.
6. Or'ai staratel!stva.
7. Ovla*teo sl";0eo li%e je lice koje ima odgovaraju(a ovlatenja unutar policijskih snaga u
4i5, ukljuuju(i =ravnu agenciju za istrage i zatitu, Araninu policiju 4i5, sudsku i 'inansijsku
26
policiju, kao i unutar carinskih organa, poreskih organa i organa vojne policije u 4i5, istraioci
$uilatva 4i5 koji rade po ovlatenjima glavnog tuioca 4i5.
Pomo(i%i #ro%esih s"0!ekata
Pomo(nici tuioca su ovlatena slubena lica, organi starateljstva, drugi dravni organi od kojih
on moe traiti pravnu pomo( i struni saradnici i pripravnici u tuilatvu. &truni pomaga
osumnjienog, odnosno optuenog je branilac, ija aktivnost predstavlja 'ormalnu odbranu.
II TR.BA -I,A U KRIVINOM POSTUPKU
%sim do sada pomenutih, u krivinom postupku uestvuju i tre(a lica meu njima su najvaniji
svjedoci i vjetaci! ili ona samo prisustvuju krivinom postupku publika, novinari, posmatrai
nevladinih organizacija, doma(ih i meunarodnih!. %ni su subjekti odreenih prava i obaveza, ali
nikako procesni subjekti, jer sa predmetom procesa i sa glavnim procesnim subjektima ne stoje ni u
kakvom pravnom odnosu.
+9. POJAM I VRST. PR./M.TA KRIVINOG POSTUPKA
Predmet krivinog postupka je materija o kojoj se raspravlja u postupku i o kojoj sud treba da
donese odluku.
Osnovni predmet krivinog postupka je raspravljanje jednog konkretnog krivinopravnog
odnosa nastalog izvrenjem krivinog djela izmeu drutvene zajednice predstavljene dravom i
osumnjienog, odnosno optuenog. %snovni predmet krivinog postupka je krivina stvar causa
criminalis!, odnosno ustanovljenje da li je izvreno krivino djelo, da li je optueni kriv i da li su
ispunjeni zakonski uslovi za izricanje krivine sankcije.
Sporedni predmet krivinog postupka pripada drugoj grani prava, a ne krivinopravnoj, a u
krivinom postupku javlja se, eventualno, uz osnovni predmet postupka. U krivinom postupku se o
sporednom predmetu raspravlja i odluuje zbog veze koja postoji izmeu sporednog i osnovnog
predmeta krivinog postupka, jer bi se o predmetima te vrste, inae, odluivalo u drugim sudskim ili
nesudskim postupcima.
Predmet krivinog postupka su samo krivina djela, ne i prekraji, koji su regulisani zakonom o
prekrajima. /e postoji mogu(nost spajanja u jedan postupak i suenja pred jednim organom za
krivino djelo i prekraj.
+<. 7OMOG.NI KON.KSIT.T
5omogeni koneksitet O veza krivinih stvari meusobno
5eterogeni koneksitet O veza izmeu krivinih stvari i stvari nekrivine prirode
5omogeni koneksitet postoji kada se u dva ili vie krivinih sluajeva podudaraju njihovi
subjektivni ili objektivni elementi, tj. u svakom od ovih sluajeva isti je osumnjieni, odnosno optueni
ili krivino djelo. Prema vezi koja postoji izmeu vie krivinih djela, odnosno vie uinilaca, ovaj
koneksitet moe biti subjektivni, objektivni ili mjeoviti.
S"0!ektivi >#ersoali? koeksitet postoji kada je jedno lice optueno za vie krivinih djela.
Koneksitet je subjektivan jer je veza izmeu predmeta postupka uspostavljena preko zajednike linosti
izvrioca, a izmeu samih krivinih djela nema nikakve veze.
O0!ektivi >reali? koeksitet postoji kada je vie lica, koja su u meusobnoj vezi
saizvrioci, podstrekai ili pomagai! optueno za zajedniko krivino djelo. U ovom sluaju veza
izmeu vie posebnih predmeta ostvaruje se preko zajednikog krivinog djela.
27
M!e*oviti koeksitet postoji kada je vie lica optueno za izvrenje vie krivinih djela, ali
samo ako izmeu izvrenih krivinih djela postoji meusobna veza. Beza meu krivinim djelima je
stvarna, a ne pravna.
Procesni uticaj koneksiteta nastupa, po pravilu, po diskrecionoj ocjeni suda. Ukoliko do toga
uticaja doe, on se mani'estuje u spajanju krivinih stvari u jedinstven postupak. &pajanje predmeta ili
provoenje jedinstvenog postupka i donoenje jedne presude mogu(e je samo u sluaju kada je vie
lica optueno za vie krivinih djela, a izmeu izvrenih krivinih djela postoji meusobna veza.
Prijedlog za spajanje postupka mogu dati stranke i branilac, ali sud moe i bez takvog prijedloga po
slubenoj dunosti odluiti da se izvri objedinjavanje postupka i provede jedinstveni postupak.
Prije glavnog pretresa rjeenje o spajanju postupka donosi vanraspravno vije(e. Ukoliko se u
odvojenim postupcima vode glavni pretresi, rjeenje o spajanju postupka donosi sudija, odnosno vije(e.
Protiv rjeenja o spajanju postupka nije dozvoljena alba, ali se ono moe pobijati u albi na presudu.
&ud moe iz vanih razloga ili razloga cjelishodnosti do zavretka glavnog pretresa odluiti da
se postupak za pojedina krivina djela ili protiv pojedinih optuenih razdvoji i posebno dovri. $o se
deava u sluajevima kada vie nema razloga zbog kojih je spajanje izvreno ili su se pojavili drugi
razlozi koji ine da spajanje vie nije pogodno ili nije mogu(e. <jeenje o razdvajanju postupka donosi
sudija, odnosno vije(e po sasluanju stranaka i branioca. Protiv rjeenja kojim je odreeno razdvajanje
postupka ili kojim je odbijen prijedlog za razdvajanje postupka nije dozvoljena alba, ali stranke i
branilac mogu to rjeenje pobijati u albi na presudu.
+=. IMOVINSKOPRAVNI 5A7TJ.V
Krivino djelo, osim krivinopravnih, proizvodi i druge, naje(e graanskopravne posljedice.
>nogobrojne posljedice izvrenog krivinog djela mani'estuju se, prije svega, u teti nanesenoj
dobrima drugih pravnih i 'izikih lica. U takvim sluajevima krivino djelo u sebi sadri i
granskopravni delikt, koji ote(enom daje pravo da, uz krivinopravni, postavi i imovinskopravni
zahtjev. Prema pravnoj prirodi, to je graanski predmet za koji vrijede pravila graanskog prava, uz
posebne odredbe zakona o krivinom postupku.
>ogu(nost ostvarivanja imovinskopravnog zahtjeva u krivinom postupku ima viestruke
prednosti. Prije svega, postupak je je'tiniji, jer umjesto dva odvojena postupka vodi se jedan jedinstven.
Postupak ostvarivanja imovinskopravnog zahtjeva u krivinom postupku je bri i jednostavniji, bez
sloenih podnesaka koji se trae u parninom postupku. Pored toga, spajanje je korisno i zbog manje
mogu(nosti pojave protivrjenosti u odlukama o krivinoj i graanskoj stvari nego kada se postupak
vodi odvojeno.
<ealizacija imovinskopravnog zahtjeva u krivinom postupku ima i tetnih efekata na sam
krivini postupak. <aspravljanje o imovinskopravnom zahtjevu dovodi do oduglovlaenja postupka o
glavnoj stvari, prijete(i da glavni predmet bude potisnut u drugi plan, a sam postupak izgubi svoja
krivinopravna obiljeja. -bog toga se propisuje niz ogranienja ostvarivanja imovinskopravnog
zahtjeva u krivinom postupku, a u zakonu o krivinom postupku ta ogranienja su sljede(a"
# imovinskopravni zahtjev koji je nastao usljed izvrenja krivinog djela raspravi(e se
na prijedlog ovlatenog lica u krivinom postupku ako se time ne bi znatno
odugovlaio ovaj postupak0
# o podnesenom imovinskopravnom zahtjevu sud moe odluiti samo u presudi kojom
se optueni oglaava krivim0
# ako podaci krivinog postupka ne pruaju pouzdan osnov za potpuno ili djelimino
presuenje, sud (e ote(enog uputiti da imovinskopravni zahtjev moe da ostvaruje u
parnici0
2C
# sud ne odluuje o imovinskopravnom zahtjevu prema maloljetniku, osim ako nije
prema njemu izrekao kaznu maloljetnikog zatvora0
# odluivanju o imovinskopravnom zahtjevu data je 'orma koja omogu(ava da se
postupak pravnih lijekova uprosti i iskljui svaka alba ote(enog protiv odluke o
imovinskopravnom zahtjevu0
# od svih mnogobrojnih imovinskopravnih potraivanja, koja bi se u sluajevima
izvrenja krivinih djela mogla postaviti u krivinom postupku, dozvoljena su samo
tri" za naknadu tete* povra!aj stvari ili ponitaj odreenog pravnog posla.
Pre$met imovisko#ravo' )aht!eva " kriviom #ost"#k"
Postavljanje imovinskopravnog zahtjeva u krivinom postupku mogu(e je samo u taksativno
odreenim sluajevima, ne za svaku graansku stvar, koneksnu krivinoj. $o su zahtjevi koji se odnose
na naknadu tete, povra(aj stvari ili ponitaj odreenog pravnog posla, a oni se mogu kumulirati.
8movinskopravni zahtjev koji je predmet pripojenog postupka mora da potie iz krivinog djela i da ga
postavi zakonom ovlateno lice. Pored toga, imovinskopravni zahtjev u krivinom postupku moe se
postaviti samo ako je njegovo ostvarivanje mogu(e u parninom postupku, a ne i u nekom drugom
postupku. %baveza ispunjenja postavljenog imovinskopravnog zahtjeva mora da pada na optuenog.
Povra(a! stvari se odnosi na svojinu, dravinu ili detenciju stvari oduzetih krivinim djelom i
predstavlja neposredan i najpotpuniji oblik obete(enja. Povra(aj stvari u korist ovlatenog lica moe se
izre(i samo ako je u krivinom postupku postavljen zahtjev u tom smislu.
.ko se imovinskopravni zahtjev odnosi na #oi*ta! o$reCeo' #ravo' #osla, a sud nae da
je zahtjev osnovan, izre(i (e u presudi potpuni ili djelimini ponitaj tog pravnog posla, s posjedicama
koje otuda proistiu, ne diraju(i u prava tre(ih lica. Ponitaj pravnog posla u krivinom postupku moe
se traiti samo ako je on imovinskopravni, a nastao je neposredno usljed izvrenja krivinog djela.
Naka$a *tete 9 teta je umanjenje drutvenih sredstava ili neije imovine obina teta! ili
spreavanje njihovog uve(anja koje se moglo osnovano oekivati izmakla dobit!, kao i nanoenje
drugome 'izikog ili psihikog bola ili straha nematerijalna teta!. .ko je protivpravnom radnjom
ote(ena imovina, kakav imovinski interes, odnosno 'iziki integritet nekog lica, tada je rije o
materijalnoj teti, a ako je takvom radnjom povrijeeno neko nematerijalno dobro ote(enog, onda se
radi o nematerijalnoj teti. %te(eni krivinim djelom ima pravo na naknadu svih ovih teta. /aknada
neimovinske tete je speci'ina naknada koja se sastoji u davanju imovinske satis'akcije koja treba da
prui ote(enom zadovoljenje koje (e kompenzirati trpljenja koja je imao ili koja jo traju. /aknada za
nematerijalnu tetu je novana ili moralna.
S"0!ekti imovisko#ravo' o$osa su"
,. lice ovlateno na podnoenje imovinskopravnog zahtjeva 9 pravo
postavljanja imovinskopravnog zahtjeva ima ote(eni u tzv. adhezionom
postupku, koji se pridruuje adherira! krivinom postupku. Pravo na
podnoenje imovinskopravnog zahtjeva u krivinom postupku priznaje se
svakom licu koje je ovlateno da takav zahtjev ostvaruje u parnici0
1. lice prema kome se moe postaviti imovinskopravni zahtjev 9 prema naem
zakonu, imovinskopravni zahtjev moe se postaviti samo prema
osumnjienom, odnosno optuenom0
2. stranana i procesna sposobnost stranaka imovinskopravnog odnosa 9 u
imovinskopravnom odnosu pripojenom krivinom postupku, kao stranke
mogu se pojaviti lice ovlateno na postavljanje imovinskopravnog zahtjeva i
osumnjieni, odnosno optueni. &tranaku sposobnost za postavljanje
imovinskopravnog zahtjeva u krivinom postupku ima lice sposobno da
bude tuilac u parninom postupku. U pogledu sposobnosti osumnjienog,
2@
odnosno optuenog, on ima tu sposobnost i u pripojenom procesnopravnom
odnosu, ako je ima u krivinom postupku, naravno pod uslovom da po
propisima graanskog prava odgovara za priinjenu tetu.
Post"#ak )a ostvariva!e imovisko#ravo' )aht!eva
&trankama je ostavljena mogu(nost da svoje imovinskopravne odnose rasprave sporazumno,
bez ue(a suda. .ko se, ipak, stranke odlue da takve imovinskopravne odnose trae sudskim putem,
to mogu uiniti zasnivanjem imovinskopravnog spora pred parninim sudom ili postavljanjem tog
zahtjeva u krivinom postupku, da bi on bio rijeen uz glavnu krivinu stvar, ukoliko nije odreeno
drugaije. U oba sluaja raspravljanje o imovinskopravnom zahtjevu mogu(e je samo na inicijativu
ovlatenog lica, a ne i po slubenoj dunosti.
Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivinom postupku podnosi se tuiocu,
odnosno sudu. Prijedlog se moe podnijeti najkasnije do zavretka glavnog pretresa, odnosno pretresa
za izricanje krivinopravne sankcije.
Hice ovlateno na podnoenje prijedloga duno je da odreeno oznai svoj zahtjev i da podnese
dokaze. U pogledu stvarne i mjesne nadlenosti za raspravljanje o imovinskopravnom zahtjevu u
krivinom postupku, vae odredbe zakona o krivinom postupku kojima se odreuje stvarna i mjesna
nadlenost za glavnu krivinu stvar.
% imovinskopravnom zahtjevu odluuje sud u 'ormi jedinstvene krivine presude. U presudi
kojom optuenog oglaava krivim sud moe ote(enom dosuditi imovinskopravni zahtjev u cjelini ili
djelimino, a za ostatak ga uputiti na parnicu. .ko podaci krivinog postupka ne pruaju pouzdan
osnov ni za potpuno ni za djelimino presuenje, sud (e ote(enog uputiti da imovinskopravni zahtjev
u cjelini moe da ostvaruje u parnici.
Post"#ak me$i!a%i!e
&ud moe predloiti ote(enom i optuenom, odnosno braniocu provoenje postupka medijacije
posredovanje!. Prijedlog za upu(ivanje na medijaciju mogu dati i ote(eni i optueni, odnosno
branilac, i to do zavretka glavnog pretresa. U pitanju je jedan od oblika alternativnih 'ormi rjeavanja
sporova koji je u 4i5 regulisan -akonom o postupku medijacije. 8z sudskog ugla, medijacija znai
posredovanje i pomirenje, iji je cilj da se izbjegne dug i skup sudski postupak, da se bre rijee stari
predmeti, da se ubrza rad na sude(im predmetima, da se smanji optere(enost suda manje sloenim
predmetima i, naravno, da sve to ima rezultat da stranke do pravde dou u razumnom roku.
>edijator je tre(e, neutralno lice koje posreduje u rjeavanju spora izmeu stranaka u skladu sa
principima medijacije, pomau(i u nastojanju da se postigne obostrano prihvatljivo rjeenje spora.
Postupak medijacije je dobrovoljan i povjerljiv i sprovodi se bez odugovlaenja, a pokre(e se pisanim
ugovorom.
O0e)0!eCe!e i i)vr*e!e imovisko#ravo' )aht!eva
%bezbjeenje se odobrava na prijedlog lica ovlatenog da postavi imovinskopravni zahtjev. %
tom zahtjevu rjeava sud. Nalba protiv rjeenja o privremenim mjerama obezbjeenja nije dozvoljena, a
u ostalim sluajevima o albi rjeava vije(e. Nalba ne zadrava izvrenje rjeenja. -ahtjev za
obezbjeenje imovinskopravnog zahtjeva postavlja se u parninom postupku ako se ostvaruje u tom
postupku.
%bezbjeenje se moe traiti od podnoenja prijave do pravosnanosti presude. %bezbjeenje
vai do donoenja pravosnane odluke krivinog suda i dijeli sudbinu te odluke.
.ko ote(eni ima zahtjev prema tre(em licu zbog toga to se kod njega nalaze stvari pribavljene
krivinim djelom ili zbog toga to je ono usljed krivinog djela dolo do imovinske koristi, sud moe u
krivinom postupku, na prijedlog ovlatenih lica i po odredbama koje vae za izvreni postupak,
odrediti privremene mjere obezbjeenja i prema tre(em licu.
2?
Ukoliko se radi o stvarima koje ne slue kao dokaz, a Knesumnjivo* pripadaju ote(enom, te
stvari (e se predati ote(enom i prije zavretka postupka.
MeC"so0i "ti%a! krivio#rave i 'raCasko#rave stvari
U naem pravu, krivini postupak i graanska parnica koji potiu iz istog injeninog stanja
mogu se pokrenuti, te(i i okonati nezavisno jedno od drugog.
Postoji, meutim, i meusobni uticaj krivinopravne i graanskopravne presude, i to u
dijelovima koji su im zajedniki. .ko je prethodno pitanje ve( rijeio nadleni organ pravosnano,
parnini sud je vezan takvom odlukom u granicama njene pravosnanosti, s tim da, ukoliko odluka
djeluje erga omnes, slui parninom sudu kao rjeenje prethodnog pitanja, bez obzira na to ko su
stranke u parnici, a ukoliko djeluje samo inter partes, parnini sud je vezan njome ukoliko je izmeu
istih parninih stranaka rijeen takav pravni odnos.
1@. PR.JU/I,IJA-NA PITANJA
Prejudicijalna ili prethodna pitanja su zapravo pravna pitanja koja sama za sebe nisu predmet
krivinog postupka, ali bez ijeg rjeenja nije mogu(e odluiti o glavnom pitanju krivinog postupka,
odnosno donijeti osuuju(u presudu. =a bi neko pitanje bilo prejudicijalno mora biti"
,! pravno postojanje braka, srodstva, dravljanstva, svojstva radnika i dr.!, a ne
injenino0
1! takvo da se odnosi na materijalno krivino pravo i da od njegovog prethodnog
rjeavanja zavisi primjena materijalnog krivinog prava, ne i krivinog
postupka0
2! podobno za samostalno rjeavanje u nekom drugom postupku to znai da
samostalno predstavlja cjelinu koja se moe rjeavati u tom postupku.
=a li je jedno pitanje prejudicijalno za rjeavanje krivine stvari u svakom konkretnom sluaju
procjenuje sud po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranaka i branioca.
/a zakon se u vezi sa ovim pitanjem opredijelio za stav po kome krivini sud ima ovlatenje
da sam rijei svako prejudicijalno pitanje koje nije rijeio sud u drugom postupku ili drugi dravni
organ, ali da nije obavezan da ga sam raspravi.
<aspravljane o prejudicijalnom pitanju krivini sud vri po odredbama koje vae za dokazivanje
u krivinom postupku. /a ovaj nain obezbjeuje se jedinstvo krivinog postupka pred istim krivinim
sudom i istovremeno izbjegava kombinovanje vie sudskih postupaka. .ko je o takvom prethodnom
pitanju ve( donio odluku sud u nekom drugom postupku ili neki drugi organ, takva odluka ne vee
krivini sud u pogledu ocjene da li je uinjeno odreeno krivino djelo. $o znai da ostale odluke o
prejudicijalnim pitanjima, donesene od drugih organa i u drugom postupku, veu krivini sud i one ne
mogu biti izmijenjene u krivinom postupku.
%d prejudicijalnih pitanja treba razlikovati druga prethodna pitanja. $o su npr. procesne
pretpostavke i druga pitanja.
11. TRODKOVI KRIVINOG POSTUPKA
Po!am i vrste
$rokovi krivinog postupka su izdaci uinjeni povodom krivinog postupka od njegovog
pokretanja do zavretka. U trokove krivinog postupka spadaju ne samo izdaci koje sud i stranke
imaju u postupku po glavnoj stvari, ve( i izdaci za suenje sporednih predmeta imovinskopravni
zahtjev i prejudicijalna pitanja! i voenje incidentnih i posebnih postupaka, kao i izdaci u postupku po
3F
krivinoj stvari poslije pravosnanosti presude trokovi postupka izuze(a, postupka izricanja mjera
bezbjednosti, ekstradicije, vanrednog pravnog lijeka itd.!.
$rokovi krivinog postupka obuhvataju"
a? trokove za svjedoke, vjetake, tumae i struna lica, kao i trokove uviaja0
0? podvozne trokove osumnjienog, odnosno optuenog0
%? izdatke za dovoenje osumnjienog, odnosno optuenog ili lica lienog slobode0
$? podvozne i putne trokove slubenih lica0
e? trokove lijeenja osumnjienog, odnosno optuenog, dok se nalazi u pritvoru, kao i
trokove poroaja, osim trokova koji se ispla(uju iz 'onda za zdravstveno
osiguranje0
F? trokove tehnikog pregleda vozila, analize krvi i prevoza lea do mjesta obdukcije0
'? paualni iznos0
h? nagradu i nune izdatke branioca0
i? nune izdatke ote(enog i njegovog zakonskog zastupnika.
Pretho$o so*e!e tro*kova i aka$a "i!eih tro*kova
=a bi se procesna radnja mogla uspjeno obaviti bilo je nuno zakonom propisati ko (e
trokove postupka snositi privremeno i unaprijed, tj. u toku postupka, te ko (e de'initivno platiti ove
trokove. U zakonu je zato odreeno da se trokovi, kao i nuni izdaci, postavljenog branioca ispla(uju
iz sredstava organa koji vodi krivini postupak unaprijed, a napla(uju se kasnije od lica koja su duna
da ih nadoknade u smislu zakona. /aknada trokova odreuje se na zahtjev lica koje ima pravo na
naknadu.
$rokovi krivinog postupka samo izuzetno padaju na odgovaraju(i budet i, po pravilu, snosi
ih odgovorno lice. -akon utvruje da su trokove krivinog postupka duni da nadoknade"
# optueni koji je oglaen krivim bez obzira na to da li je osuen na kaznu0
# budetska sredstva, u sluaju kada se obustavi krivini postupak ili kada se donese
presuda kojom se optueni oslobaa od optube ili kojom se optuba odbija0
# lice koje je svjesno podnijelo lanu prijavu.
O$l"ka o tro*kovima
U svakoj presudi i rjeenju kojim se obustavlja krivini postupak odlui(e se ko (e snositi
trokove postupka i koliko oni iznose. %dluka o trokovima krivinog postupka donosi se po slubenoj
dunosti. .ko trokove treba da nadoknadi jedna stranka drugoj ili u budet ili da ih snosi sama, o
trokovima se odluuje u presudi. 8zuzetak su presuda kojom se optuba odbija zbog nenadlenosti i
rjeenjem kojim se postupak obustavlja. .ko se pitanje trokova ne moe raspraviti u presudi, ono se u
cjelini rjeava posebnim rjeenjem. %vo pitanje se ne moe djelimino raspraviti u presudi, a ostali dio
rjeavati posebnim rjeenjem.
:al0a a r!e*ee i i)vr*e!e r!e*e!a o tro*kovima
.ko je o trokovima krivinog postupka rjeavano presudom dozvoljena je alba na presudu.
.ko je o tome odlueno posebnim rjeenjem, o albi protiv tog rjeenja odluuje vije(e drugostepenog
suda.
8zvrenje presude, odnosno rjeenja u pogledu trokova krivinog postupka vri nadleni sud po
odredbama koje vae za izvrni postupak. Prinudna naplata trokova krivinog postupka u korist
budeta vri se po slubenoj dunosti a trokovi prinudne naplate prethodno se ispla(uju iz budetskih
sredstava.
3,
1+. O PRO,.SNIM RA/NJAMA UOPDT.
Procesne radnje su djelatnosti procesnih subjekata obaveznih ili ovlatenih za njihovo vrenje,
obavljene u procesu kojima se neposredno utie na zasnivanje, tok ili okonanje procesnog odnosa, a
ije su pretpostavke, vrenje i dejstvo odreeni u procesnom zakonu.
Procesne radnje su vrsta pravnih radnji zbog toga to proizvode pravne posljedice i regulisane
su pravom. %d drugih pravnih radnji one se razlikuju jer su procesnopravne 9 obavljaju se u procesu i
posredno ili neposredno slue ciljevima procesa. Procesna radnja je tjelesno dranje, injenje ili ne
injenje procesnih subjekata i njihovih zastupnika ili pomagaa. <adnje drugih lica u postupku
vjetaka, svjedoka itd.! nisu njihove procesne radnje, ve( radnje subjekata suda ili stranaka! koji se
njima koriste. =a bi imala procesnopravno dejstvo, procesna radnja mora da bude voljno dranje
procesnog subjekta da se ostvari ta radnja. =ovoljna je volja subjekta u odnosu na dranje injenje ili
ne injenje!, a bez znaaja je da li je postojala volja u odnosu na posljedicu na procesno dejstvo
radnje!.
Procesna radnja treba da je izvrena za vrijeme trajanja procesa ili u cilju zasnivanja procesa,
dakle, u toku ili prije krivinog postupka. <adnje koje nisu neposredno usmjerene u tom pravcu nisu
procesne. U toku postupka mogu se pojaviti procesne injenice npr. smrt ili duevno oboljenje
osumnjienog, odnosno optuenog!, koje se razlikuju od procesnih radnji time to nemaju karakter
voljne djelatnosti procesnih subjekata iako utiu na procesni odnos.
Uzevi u obzir procesne subjekte koji ih vre, procesne radnje se dijele na"
# radnje suda radnje dokazivanja, radnje procesne prinude, radnje odluivanja, radnje
rukovoenja postupkom, radnje dostavljana itd! i
# radnje stranaka radnje odbrane koje vre osumnjieni, odnosno optueni i radnje
optuenja koje vre tuilac!.
Procesne radnje se i po 'ormi i po sadrini izvode na nain propisan zakonom princip
zakonitosti procesnih radnji!. >eutim, vanost procesne radnje ostaje i onda kada ona nije obavljena
u skladu sa zakonom neperfektna procesna radnja!, zbog ega zakon propisuje mjere da se na vrijeme
sprijei njihovo nastajanje. & obzirom na taj kriterijum, procesne radnje u krivinom postupku dijele se
na pravilne i nepravilne.
Polaze(i od stadijuma preduzimanja, procesne radnje suda mogu biti istrane i sude!e. & tim u
vezi, treba ista(i da izuzetno procesne radnje mogu biti i policijske, preduzete u istrazi.
& obzirom na mjesto preduzimanja, procesne radnje mogu biti sudske i vasudske. 8 sudska i
vansudska procesna radnja moe biti uviaj.
11. OSNOVNA NA.-A KRIVINOG POSTUPKA KOJA S. O/NOS. NA &ORMU
PRO,.SNI7 RA/NJI
1. Naelo "smeosti i aelo #ismeosti
-aelo usmenosti postoji kada stranke i branilac i drugi uesnici svoje izjave, prijedloge i
dokaznu grau daju usmeno sudu i prua im se mogu(nost da se o njoj usmeno izjasne. -aelo
pismenosti postoji kada stranke i branilac izjave i prijedloge podnose sudu u pisanoj 'ormi, a dokazna
graa za sudsku odluku zasniva se na spisima predmeta.
/aelo usmenosti ne iskljuuje pisanu 'ormu na glavnom pretresu, ali postavlja uslov da se
odluka zasniva na usmeno izloenom materijalu, ime usmenost slui kao uslov ostvarenja naela
javnosti i neposrednosti.
Krivini postupak 4i5 zasniva se na naelu usmenosti ne iskljuuju(i i primjenu naela
pismenosti. /aelo usmenosti vrijedi naroito za glavni pretres i pretres pred drugostepenim sudom.
31
-bog njihove bliskosti, naelo usmenosti treba razlikovati od naela neposrednosti. $a razlika je
u prvom redu u tome to se usmenost odnosi na cjelokupni saobra(aj uesnika u postupku, a
neposrednost samo na dokazna sredstva. 8zuzetak od naela usmenosti sadri postupak za izdavanje
kaznenog naloga.
+. Naelo !avosti
Pojam, svrha i opravdanje 9 javnost krivinog postupka podrazumjeva prava graana da mogu
neposredno prisustvovati izvoenju procesnih radnji, kao i da o preduzimanju radnji budu obavijeteni
preko sredstava javnog in'ormisanja. )avnost, u uem smislu neposredna, 'izika!, znai prisustvovanje
procesnim radnjama, a u irem smislu posredna, opta, tehnika!, podrazumjeva mogu(nost publiciteta
i za lica koja su strana procesu. /eposredna javnost moe biti stranaka pravo prisustvovanja
procesnim radnjama ogranieno na stranke! i opta odnosi se i na tre(a lica 9 publiku!.
-ahtjev meunarodnog prava da se potuje naelo javnosti zani da je postupak pred sudom
dostupan javnosti za to je uslov da je on usmen i otvoren. /a taj nain, javna priroda postupka pomae
da se pravinost suenja osigura zatitom uesnika u sporu od svojevoljnih odluka i omogu(avanjem da
drutvo kontrolie provoenje pravde.
)avnost smanjuje mogu(nost pogrenog rada pa i zloupotreba. Pored toga, javnost omogu(ava i
pravilnije shvatanje sudskih odluka, jer se graani mogu i lino uvjeriti da su te odluke donesene u
skladu sa zakonom. &trankama se prua mogu(nost da njihove stavove i ocjene uju i druga lica osim
uesnika postupka. Pozitivna je strana javnosti i u tome to graani stiu dodatno povjerenje u
pravosue i uvr(uju lini osje(aj pravne sigurnosti.
)avnost ima i nesumnjivo negativnih posljedica. Potpuna i nekontrolisana javnost moe se
iskoristiti za nedozvoljeno i neodgovorno nametanje miljenja sudu a i osumnjieni, odnosno optueni
u takvoj situaciji nije u mogu(nosti da kae sve to je relevantno za potpuno razrjeenje stvari. )avni
postupak moe biti povod znaajnijih i nezasluenih neugodnosti za osumnjienog, odnosno optuenog
i ote(enog, a nekada i za stranke. =avanje pretjeranog publiciteta krivinom djelu i uiniocu moe
doprinijeti irenju kriminaliteta putem sugestije i imitacije naroito kada su u pitanju novi i savreniji
naini izvrenja krivinih djela.
U principu, javnost istrage i postupka optuenja je ograniena i odnosi se samo na stranke, ali i
stranaka javnost nije potpuna. Ukoliko bi strane prisustvovale svim procesnim radnjama u tom
postupku, to bi usporavalo postupak i znaajno umanjivalo operativnost i e'ikasnost organa u
prikupljanju dokaza. & druge strane, nije mogu(e ni potpuno iskljuenje javnosti ovog postupka.
/aelo javnosti svoj puni smisao nalazi na glavnom pretresu. Princip je da je glavni pretres
javan. )avnost vrijedi i za sjednicu drugostepenog vije(a i pretres pred drugostepenim sudom.
Pomenuto naelo obuhvata i javno objavljivanje presude od strane suda. /aelo javnosti ne odnosi se
na vije(anje i glasanje.
Javnost glavnog pretresa podrazumjeva da raspravljanju pred sudom mogu prisustvovati samo
punoljetna lica. Alavnom pretresu ne mogu prisustvovati maloljetna lica, osim ako se sasluavaju kao
svjedoci ili ote(eni. Kada se sudi maloljetniku uvijek (e se iskljuiti javnost, ali sudija za maloljetnike
moe dozvoliti da glavnom pretresu prisustvuju lica koja se bave zatitom i vaspitanjem maloljetnika ili
suzbijanjem maloljetnikog kriminaliteta, kao i nauni radnici.
U optem postupku javnost moe biti iskljuena za konkretan sluaj. %snovi su sljede(i"
a! interesi dravne bezbjednosti0
b! uvanje dravne, vojne, slubene ili vane poslovne tajne0
c! uvanje javnog reda0
d! zatita morala u demokratskom drutvu, linog i intimnog ivota optuenog ili ote(enog i
e! zatita interesa maloljetnika ili svjedoka.
32
%dluku o iskljuenju javnosti sudija, odnosno vije(e moe donijeti po slubenoj dunosti ili na
osnovu prijedloga stranaka i branioca, ali uvijek po njihovom sasluanju. $a odluka se donosi u 'ormi
rjeenja. $akvo rjeenje se moe pobijati samo u albi na presudu.
&tranaka javnost se odnosi na prava stranaka i branioca da uestvuju u preduzimanju procesnih
radnji i u raspravi pred sudom. -ato se iskljuenje javnosti ne odnosi na stranke a ni na branioca,
ote(enog, zakonskog zastupnika i punomo(nika.
&tranake i opte javnosti nema za vije(anje i glasanje u toku i na kraju glavnog pretresa i za
rjeavanje u sjednici van glavnog pretresa.
U ostalim fazama glavnog postupka naelo javnosti je drugaije ureeno u skladu sa prirodom i
ciljem tih dijelova postupka"
# postupak donoenja sudske odluke 9 ovaj dio postupka je tajan i nema nikakve javnosti, ni stranake
ni opte0
# objavljivanje toka glavnog pretresa i donesenih odluka0
# objavljivanje presude izuzetak je uinjen u postupku prema maloljetniku, u kome se, bez dozvole
suda, ne smije objaviti tok krivinog postupka, niti odluka donesena u tom postupku, kao ni vriti video
i audio snimanje tog postupka!.
1. Naelo e#osre$osti
Pojam i znaaj 9 naelo neposrednosti odnosi se na nain na koji se sud i drugi procesni
subjekti upoznaju sa procesnom sadrinom. &misao tog naela je da se dokazi na glavnom pretresu i pri
donoenju presude moraju, u naelu, ocjenjivati u njihovom izvornom obliku, a ne posredno iz drugih
izvora u sekundarnom obliku. U uem smislu, to naelo odreuje da se dokazi moraju izvoditi pred
sudom bez posredovanja drugog organa. <aspravni sud mora uvijek u dokaznom postupku sam
ostvariti kontakt sa izvornim dokazom 9 ne smije izvoenje dokaza prepustiti nekom drugom organu i
zatim itati zapisnik koji je on o tom dokazu sastavio. /aelo neposrednosti jedno je od garancija
dobrog suenja. U neposrednom suenju, sud i stranke i branilac su u najpovoljnijoj situaciji da se
upoznaju sa stanjem stvari i dokazima, a stranke i branilac mogu i da se neposredno obra(aju sudu i
iznose svoje stavove u procesu. &provoenje ovog naela omogu(ava logiku ocjenu dokaza.
/eposrednost je u prethodnom postupku izuzetak, jer je u njemu, u stvari, ne moe biti.
/eposrednost zato dolazi do punog izraaja na glavnom pretresu, ali je i tamo samo pravilo sa manjim
ili ve(im brojem izuzetaka.
Procesne ustanove za sprovoenje naela neposrednosti 9 u zakonu naelo neposrednosti
dolazi do izraaja u sljede(im procesnim ustanovama"
a? dokazi se na glavnom pretresu izvode* po pravilu* neposredno izuzetak je ako neposredno
izvoenje dokaza nije mogu(e i u sluajevima posebno predvienim u zakonu, tako"
,. koritenje iskaza datih u istrazi i zapisnika o dokaznom materijalu0
1. mogu(nost sudskog obezbjeenja dokaza0
2. sud smije odlagati i prekidati glavni pretres, kao i one u kojima je propisane rokove za
pismenu izradu presude mogu(e izuzetno prekoraiti Ku slubenim stvarima* do 2F dana!0
0? zabrana suenja u odsustvu stranaka* posebno optuenog :vropski sud za ljudska prava je
zauzeo stanovite da je suenje u odsustvu dozvoljeno pod odreenim uslovima, npr. kada
se optueni jasno i nedvosmisleno odrekao prava da bude prisutan, u sluajevima bolesti
lica protiv kojeg se vodi krivini postupak, ako je on nesposoban da prisustvuje!0
%? nezamjenjivost sudija u toku glavnog pretresa i pri donoenju odluka zamjena je mogu(a
ako je u izgledu da (e glavni pretres due trajati, odnosno ako se radi o sloenim
postupcima. Kada se zamijenu lanovi vije(a, takve dopunske sudije uestvuju u cijelom
pretresu, smo ne pri donoenju odluka!0
$? kontinuitet i koncentracija procesnih radnji procesne radnje glavnog pretresa postavljene
su u zakonu tako da teku povezano bez ve(eg i nepotrebnog vremenskog prekida, a presuda
33
se izrie neposredno po zavrenom glavnom pretresu ili sa kratkim odlaganjem 9
kontinuitet. Kontinuiranosti u sprovoenju procesnih radnji pomae dioba krivinog
postupka na stadijume, sa manjim ili ve(im brojem procesnih radnji koje se moraju obaviti
u tom stadijumu, s tim da je suprotno postupanje obino pra(eno odgovaraju(om procesnom
sankcijom 9 koncentracija. -ahtjev kontinuiteta moe se u potpunosti sprovesti samo na
glavnom pretresu i tako je, u naelu, rijeeno i u zakonu.!.
4. Naelo #ro%ese ekoomi!e
%vo naelo se sastoji u postavljanu krivinog postupka tako da se sa to manjim gubitkom
vremena, sa to manjim radom i sa to manje trokova ostvari kako neposredni cilj svake procesne
radnje, tako i konani cilj dobijanja pravilne i pravine presude. %no se obezbjeuje i propisivanjem
rokova u kojima sud mora donijeti odluku ili obaviti drugu procesnu radnju, naje(e u sluajevima
kada je osumnjieni, odnosno optueni u pritvoru, a nekada uopte.
Pretpostavke za ostvarivanje procesne ekonomije obezbjeuju se, u prvom redu, samim
zakonom, izbjegavanjem procesnih 'ormi koje nisu neophodne, koje usporavaju postupak i pove(avaju
trokove.
-a ekonominost postupka poseban znaaj ima ekonomisanje vremenom. Krivini postupak
mora se odvijati brzo s maksimalnom utedom vremena, napora i sredstava. -ahtjev za sprovoenje
ovog naela mora se dovesti u sklad sa drugim procesnim naelima, naroito naelom istine.
6. Naelo lo!alosti i #o*te!a "esika " #ost"#k" i s")0i!a!a )lo"#otre0e !ihovih
#ro%esih #rava
/aelo lojalnosti i potenja uesnika postupka znai da stranke i njihovi zastupnici u vrenju
svojih procesnih aktivnosti postupaju ne samo ispravno u skladu sa zakonom, nego i poteno bez
zloupotreba. &ud je duan da onemogu(i svaku zloupotrebu prava koja pripadaju licima koja uestvuju
u postupku.
-loupotreba prava stranaka nastaje zbog toga to se objektivni ciljevi postupka i subjektivni
ciljevi stranaka u postupku ne slau. %baveza ispravnog i potenog postupanja odnosi se i na tuioca.
&uzbijanje procesnih zloupotreba zakon vri propisivanjem uslova za nastupanje odreenih
procesnih mjera odlaganje pretresa, povra(aj u preanje stanje, izuze(e itd.!, kao i kroz 'orme
podnesaka. $om cilju slue i procesne sankcije.
14. &ORMA PRO,.SNI7 RA/NJI
;orma procesne radnje odnosi se na odreivanje naina i mjesta njenog obavljanja. -akon nema
normi o 'ormi koje bi se odnosile na sve procesne radnje, ve( posebne odredbe o 'ormi za pojedine
radnje ispitivanje osumnjienog, odnosno optuenog, sasluanje svjedoka, pretresanje stana itd.!. U
ovom sluaju rije je o posebnim pravilima o 'ormi procesnih radnji posebne procesne forme!. .ko
'orma za neku procesnu radnju nije propisana, procesni subjekt vri radnju na nain koji smatra
najpogodnijim za postizanje cilja, u skladu sa optim odredbama o 'ormama procesnih radnji i u skladu
sa osnovnim naelima postupka i osnovnim naelima pravnog poretka. >eutim, postoje i izvjesna
opta pravila, izvedena iz osnovnih naela krivinog postupka javnost, usmenost, pismenost,
neposrednost! i optih procesnih ustanova o izvoenju procesnih radnji jezik i pismo, zapisnici, spisi
itd.!, koja su optevae(a za sve procesne radnje. U pitanju su opta pravila o 'ormi procesnih radnji
opte procesne forme!.
-naaj procesnih 'ormi je viestruk. & jedne strane, procesne 'orme obezbjeuju nesmetano
vrenje prava procesnih subjekata, u skladu sa zakonom. & druge strane, kao rezultat viegodinjeg
iskustva kako treba obaviti procesnu radnju sa najmanje napora, vremena i trokova, omogu(avaju
36
najoptimalniji procesni e'ekat. $o doprinosi da sudske odluke budu sigurnije, objektivnije i kvalitetnije.
% tome da li je potrebna neka procesna radnja odluuje se u zakonu.
%dreivanje naina procesnih radnji ima razliite ciljeve i moe da slui omogu(avanju
stvarnog, a ne samo 'ormalnog ue(a stranaka u postupku.
U#otre0a !e)ika i #isma " kriviom #ost"#k"
:vropska konvencija o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda garantuju svakom licu koje je
optueno za krivino djelo, odnosno uhapeno da odmah bude obavijeteno na jeziku koji razumije, o
prirodi i razlozima optube koja je podignuta protiv njega, odnosno o razlozima njegovog hapenja.
$reba takoe ista(i obavezu drave da optuenom obezbijedi uvijek besplatnu pomo( tumaa ako on ne
razumije ili ne govori jezik na kojem se vodi postupak.
Pitanje upotrebe jezika i pisma u krivinom postupku zakon raspravlja kroz tri grupe pitanja"
#$ jezik na kome uesnici postupka upu!uju tube* albe i druge podneske sudu i drugim
organima koji uestvuju u postupku procesni subjekti u pismenoj komunikaciji sa sudom,
tuilatvom i drugim organim koji uestvuju u postupku koriste bosanski, hrvatski ili srpski
jezik!0
1$ jezik na kome se vodi postupak u krivinom postupku u ravnopravnoj su upotrebi slubeni
jezici 4i5 9 bosanski, hrvatski i srpski jezik, kao i oba pisma 9 (irilica i latinica. %vlatene da
koriste engleski jezik pred sudom 4i5 imaju meunarodne sudije i to u svim postupcima pred
tim sudom. &tranke, svjedoci i druga lica koja uestvuju u postupku imaju pravo da
upotrebljavaju maternji jezik ili jezik koji razumiju. %sumnjienom, odnosno optuenom koji
ne zna jezik koji je u slubenoj upotrebi ili ga ne poznaje dobro mora se obezbijediti sudski
tuma i tako omogu(iti da ve( prilikom prvog ispitivanja, ali i kasnije prati tok postupka na
jeziku koji razumije.!.
7$ jezik otpravaka* odluka i drugih pismena koje upu!uju sud i drugi organi koji uestvuju u
postupku pismena se upu(uju uesnicima u postupku na bosanskom, hrvatskom ili srpskom
jeziku!.
Po$es%i
Podnesci su izjave i saoptenja koje stranke i drugi uesnici u postupku upu(uju organima pred
kojima se vodi postupak. $o su optunice, prijedlozi, pravni lijekovi i druge izjave i saoptenja. 8zjave i
saoptenja podnose se u pisanoj 'ormi ili se daju usmeno na zapisnik.
Podnesci sastavljeni u pisanoj 'ormi predaju se organu ovlatenom za prijem, neposredno ili
potom ili nekim telekomunikacijskim sredstvom. Podnesci moraju biti razumljivi i sadravati sve to
je potrebno da bi se po njima moglo postupati.
Kada su u pitanju zapisnici o izjavama stranaka koji zamjenjuju podneske, oni u pogledu 'orme
odgovaraju zapisnicima o slubenim procesnim radnjama, odnosno odgovaraju(em pismenom
podnesku prema sadrini!.
5a#isi%i
-apisnik je pisana isprava koju sastavlja nadleni dravni organ radi ozvanienja toka i sadrine
procesne radnje obavljene u postupku. -apisnici su pisani sastavi koji imaju znaenje javne isprave i
sastavljaju se prilikom obavljanja procesnih radnji. -apisnik se sastavlja o svakoj radnji preduzetoj u
toku krivinog postupka i to istovremeno kad se radnja vri, ako to nije mogu(e onda neposredno
poslije tog. -apisnik se mora voditi uredno i u njemu se ne smije nita izbrisati, dodati ili mijenati.
Ukoliko se pojedina mjesta precrtavaju, moraju ostati itka.
37
Posebnu vrstu zapisnika predstavljaju tzv. tonski zapisnici koji se sainjavaju uz pomo( ureaja
za audio ili audio#vizuelno snimanje. Uz tonski zapisnik posebno se vodi i pisani zapisnik.
8apisnik o glavnom pretresu je u sutini podsjetnik o tome ta se dogaa na glavnom pretresu.
8apisnik o vije!anju i glasanju sadri tok glasanja pitanja o kojima se glasalo i donesena
odluka!.
S#isi
&pise postupka u jednom krivinom predmetu ine podnesci stranaka, zapisnici o izvedenim
procesnim radnjama, sudske odluke, prilozi uz zapisnike i podneske i svi drugi pisani sastavi koji se
odnose na predmet. %dredbe tehnikog karaktera o spisima nalaze se u sudskom poslovniku. -akon
navodi vie oblika u kojima se mogu izraziti spisi i zabiljeke. $o su" slova, rijei, brojke ili njihov
ekvivalent, bez obzira na koji su nain ostavili trag u vanjskom svijetu. /aini na koje pomenuti oblici
mogu biti evidentirani su" rukopis, upotreba pisa(e maine, tampane, 'otokopirane, 'otogra'isane,
koritenje magnetnih impulsa, odnosno mehanikih, elektronskih ili nekih drugih oblika sakupljanja
podataka.
M!esto #ro%esih ra$!i
>jestom procesne radnje oznaava se mjesto u kome se preduzima procesna radnja. $a mjesta
mogu biti npr. odreene prostorije ili mjesto van prostorija, moe biti u mjestu kao naselju, odnosno
van naselja i ne moe se odreivati po proizvoljnom nahoenju suda. %dreivanje mjesta procesne
radnje zavisi od prirode same radnje i okolnosti sluaja.
Ban podruja nadlenog organa, procesne radnje se na dravnoj teritoriji 4i5 preduzimaju
putem pravne pomo(i, a u inostranstvu preko ustanova meunarodne krivinopravne pomo(i.
16. VRIJ.M. PRO,.SNI7 RA/NJI
%dredbama zakona o vremenu preduzimanja procesnih radnji tei se obezbijediti procesna
disciplina, kontinuitet procesa i koordiniranje i koncentrisanje procesnih radnji. $o se obezbjeuje
raznim procesnim ustanovama, najprije propisivanjem redoslijeda procesnih radnji. Podjela ukupnog
toka krivinog postupka, cjelokupnog slijeda procesnih radnji na pojedine 'aze postupka, sa
posljedicom da se procesna radnja svaka ili neke! koja se ne izvri u jednoj 'azi postupka ne moe
obaviti u sljede(im prekluzija!, znai, u krajnoj liniji, uticanje na vrijeme procesnih radnji. $ome slui
i zakonsko regulisanje tempa preduzimanja procesnih radnji, kao i vremena trajanja. U ovom
kontekstu, najve(i znaaj imaju rokovi i povra(aj u preanje stanje.
Rokovi E pojam, cilj i vrste
<ok je vremenski period u kojem se odreena procesna radnja mora preduzeti ili se ne smije
preduzeti ili je treba preduzeti. %dreivanjem rokova za preduzimanje procesnih radnji obezbjeuje se
procesna disciplina i e'ikasnost krivinog postupka, a time i prava osumnjienog, odnosno optuenog
na suenje bez nepotrebnog odugovlaenja i suenje u razumnom roku. -ajedniki cilj svih rokova u
krivinom postupku je stvaranje uslova za e'ikasnije vrenje ovlatenja koja pripadaju strankama.
Brste rokova"
,. s obzirom na to ko ih odreuje" zakonski i sudski. S"$ski su oni rokovi koje sudija odreuje
na osnovu zakonskog ovlatenja, i to diskreciono, pri emu se rukovodi okolnostima
pojedinog sluaja. Pravi sudski rok postoji kad je odreivanje roka u potpunosti preputeno
krivinom sudu. Kod sudskog roka u nepravom smislu procesne odredbe doputaju sudu da
zakonom predvieni rok, pod odreenim uslovima, produi.
3C
5akoski su oni rokovi ije je trajanje neposredno odreeno u zakonu i oni se ne mogu
produiti, osim ako to zakon izriito dozvoljava. &uprotno tome, skra(ivanje rokova je
dozvoljeno ukoliko to zahtijeva osumnjieni, odnosno optueni, a u pitanju je rok koji je
zakonom odreen radi zatite prava odbrane i drugih procesnih prava osumnjienog,
odnosno optuenog.
1. s obzirom na nain na koji su odreeni" )akoski rokovi o$reCeo' npr. tri dana, mjesec
dana! i eo$reCeo' tra!a!a. U sluaju kada se radi o zakonski neodreenim rokovima,
trajanje roka zavisi od nastupanja izvjesnih okolnosti.
2. s obzirom na to da li je dejstvom roka procesna aktivnost zabranjena, obavezna ili
dozvoljena" dilatorni, peremptorni i instrukcioni. /ilatori suspenzivni, odloni! rokovi
sastoje se u razmaku u vremenu u kome je zbranjeno ostvarivanje odreene procesne radnje,
koja je pravno mogu(a tek po proteku tog vremena. Perem#tori 'inalni, prekluzivni!
rokovi ograniavaju period vremena u kome se moe obaviti odreena procesna aktivnost,
pod prijetnjom prekluzije, kao procesne sankcije, koja sprjeava naknadno preduzimanje
procesne radnje. Istr"k%ioi ordinatorni, monitorni, opominju(i, upu(uju(i! rokovi
odreuju period vremena u kome je doputeno ili propisano izvrenje neke procesne radnje,
ali nepotovanje tih rokova ne povlai procesnu sankciju, neko prestanak nekih pogodnosti.
8nstrukcioni rokovi vae za sud i tuioca kada djeluje kao dravni organ!, ne i za stranke.
3. s obzirom na mogu(nost produavanja" stro'i ne mogu se produiti! i o0ii mogu biti
produeni!. Ukoliko u zakonu nije dato posebno ovlatenje, zakonski rokovi se ne mogu
produavati. &udski rokovi mogu se produiti, ali samo u okviru odreenom zakonom.
-akonski rokovi se, isto tako, izuzetno, mogu i skra(ivati. Prekid postoji kada se u zakonu
priznaje odreenom dogaaju snaga da privremeno zaustavi tok roka, a da se proteklo
vrijeme ne niti, tako da se tok roka nastavlja i ne poinje iznova te(i kada uzrok prestane.
%d roka treba razlikovati roite .termin/, koje predstavlja odreeni dan i as predvien za
preduzimanje procesne radnje jedne ili vie!, po pravilu uz ue(e vie ovlatenih subjekata. <oita
su vremenski odreena doba u kojima se pred sudom preduzimaju odreene procesne radnje uz
uestvovanje stranaka i branioca i drugih procesnih uesnika.
Raunanje i to roova
<okovi se raunaju na sate* dane* mjesece i godine. -akonski rokovi se odreuju na sate, dane,
mjesece i godine, dok se sudski rokovi naje(e odreuju na dane.
& obzirom na to da od potovanja rokova zavisi ostvarenje mnogih prava, kao i ispunjenje
odreenih dunosti procesnih subjekata, zakon je posebno regulisao nain odreivanja rokova, pri
emu su posebno znaajni poetak roka i posljednji dan njegovog trajanja, odnosno zavretka. <ok
poinje te(i od dogaaja odreenog u zakonu i od momenta koji odredi sud, ako su u pitanju sudovi.
Kod rokova na sate i dane, ako rok tee od dostavljanja ili saoptenja, odnosno nastupanja dogaaja, sat
ili dan kada je dostavljanje ili saoptenje uinjeno, odnosno u koji pada dogaaj od kada treba raunati
trajanje roka, ne uraunava se u rok, ve( se za poetak roka uzima prvi naredni sat, odnosno dan. $i
rokovi se uvijek zavravaju u puni sat, odnosno u pono(.
<okovi se zavravaju, ako su odreeni po mjesecima, odnosno godinama, protekom onog dana
posljednjeg mjeseca, odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kada je rok otpoeo. .ko toga
dana nema u posljednjem mjesecu, rok se zavrava posljednjeg dana tog mjeseca. Kod rokova
odreenih na mjesece, mjesec se rauna po kalendarskom vremenu, to znai da rok istie istekom
onog dana posljednjeg mjeseca koji po svom broju odgovara broju onog dana kada je rok poeo te(i,
bez obzira na to koliko je dana imao pojedini mjesec koji ulazi u rok. .ko posljednji dan roka pada na
dravni praznik ili u subotu ili nedjelju ili u neki drugi dan kada dravni organ ne radi, rok istie
protekom prvog narednog radnog dana.
3@
8zjava vezana za rok smatra se datom u roku ako je prije nego to rok istekne predana onom ko
je ovlaten da je primi.
Povra(a! " #reCa*!e sta!e
Povra(aj u preanje stanje je pravno sredstvo kojim se odlukom suda otvara mogu(nost
obavljanja proputene procesne radnje uesniku postupka kome je prekluzivni rok istekao bez njegove
krivice. =a li postoji krivica uesnika postupka usljed gubitka prava na vrenje procesne radnje,
'aktiko je pitanje, koje cijeni sud. Lilj ovog sredstva je da se saniraju posljedice opravdanog
proputanja nekih rokova za odreene subjekte postupka. Povra(aj u preanje stanje opravdava se
razlozima pravinosti, ali je i pogodno sredstvo za odugovlaenje postupka i procesne zloupotrebe.
Pravo na povra(aj u preanje stanje pripada optuenom koji iz opravdanih razloga propusti rok
za izjavu albe na presudu ili na rjeenje o primjeni mjere bezbjednosti ili vaspitne mjere ili o
oduzimanju imovinske koristi.
-a povra(aj u preanje stanje zakon propisuje dva uslova"
# materi!ali 9 da je optueni iz opravdanih razloga propustio rok za izjavu albe na
pomenute sudske odluke0 opravdanost razloga je injenino pitanje koje sud ispituje
po slubenoj dunosti i
# Formali"
a! da optueni molbu za povra(aj u preanje stanje podnese u
roku od @ dana poslije prestanka uzroka zbog koga je proputen rok i
b! da sa blagovremenom molbom preda i albu, ali se povra(aj u
preanje stanje ne moe traiti ako je od dana proputanja roka proteklo vie od 2
mjeseca.
Postupak za dozvolu povra(aja u preanje stanje pokre(e se molbom optuenog. % tome
odluuje sudija, odnosno predsjednik vije(a koje je donijelo presudu ili rjeenje koje se pobija albom.
Protiv rjeenja kojim se dozvoljava povra(aj u preanje stanje nije dozvoljena alba.
18. N.PRAVI-N. PRO,.SN. RA/NJ.
Propisuju(i 'ormu, vrijeme i sadrinu procesnih radnji, zakon obavezuje procesne subjekte
samo na radnje koje su izvrene saobrazno zakonu perfektne procesne radnje!, tj. koje nisu manjkave
nepravilne procesne radnje!. /epravilne procesne radnje mogu biti vrlo razliite, od beznaajnih do
najkrupnijih, pa su i mjere za njihovo otklanjanje raznovrsne. Pravne posljedice neurednih procesnih
radnji zavise od stepena i znaaja tih nepravilnosti za krivini postupak.
Pored posebnih, postoji i niz otih mjera iji je cilj da se sprijei nepravilno preduzimanje i
obezbijedi vjerodostojnost procesnih radnji. $u spadaju" zakletva svjedoka, vjetaka i tumaa, svjedoci
prisutni izvoenju procesne radnje, prepoznavanje lica i stvari, suoenje i rekonstrukcija dogaaja.
5akletva
-akletva je sveana potvrda istinitosti iskaza ili obe(anja da (e se dati takav iskaz, koji u
postupku pred sudom u zakonom propisanoj 'ormi daje lice koje treba da bude sasluano ili je ve(
sasluano. Lilj zakletve je da onemogu(i lani iskaz i da, koliko je to mogu(e, pojaa dokaznu snagu
iskaza. =anas zakletvu polau svjedok, vjetak i tuma.
-akletva moe biti data kao obe(anje prije sasluanja da (e se iskaz dati istinito obe!avaju!a*
promisorna zakletva! ili kao potvrda da je istinit iskaz koji je ve( dat potvrdna* asertorna zakletva!.
-akletva moe biti i religiozna sa pozivanjem na 4oga i prizivanjem boanske kazne i osvete za onoga
koji je daje i njegove najblie, ako iskaz nije istinit! ili laika sa pozivanjem na ast i graansku
3?
savjest da (e se govoriti istina za one koji ne vjeruju!. -akletva se u zakonu moe propisati kao
obavezna za svaki sluaj iskaza ili kao fakultativna sud je nareuje kada smatra da je potrebno!.
&vjedok zakletvu polae, odnosno izjavu daje, usmeno, itanjem njenog teksta ili potvrdnim
odgovorom nakon sasluanog sadraja teksta zakletve, odnosno izjave, koju je proitao sudija, odnosno
predsjednik vije(a.
Sv!e$o%i #ris"ti #ro%esim ra$!ama
U zakonu je predvieno prisustvo dva svjedoka, kod procesnih radnji pretresanja lica, odnosno
stana i ostalih prostorija i pri otvaranju zadranih potanskih poiljki upu(enih osumnjienom, odnosno
optuenom ili poiljki koje on upu(uje drugom. .ko se pretresanje vri bez naredbe za pretresanje, ono
je mogu(e i bez prisustva svjedoka, pri izvrenju naredbe o dovoenju, prilikom lienja slobode, ako
postoji sumnja da to lice posjeduje vatreno ili hladno oruje ili ako postoji sumnja da (e sakriti, unititi
ili rijeiti se predmeta koji se trebaju od njega oduzeti i upotrijebiti kao dokaz u krivinom postupku.
U izboru prisutnih svjedoka slobodan je organ koji vri procesnu radnju. -akon 'ormalno
obavezuje da se kao svjedoci uzimaju punoljetna lica i da su istog pola kao i lica koja se pretresaju.
Prilikom pretresanja slubenih prostorija ne postoje prisutni svjedoci i umjesto njih poziva se njihov
starjeina ili rukovodilac da prisustvuje pretresanju.
Pre#o)ava!e li%a i stvari
Prepoznavanje se sastoji u posmatranju lica ili predmeta u 'ormi odreenoj zakonom, da bi se
utvrdila njihova istovjetnost sa onim licima ili predmetima koji su ranije vieni ili da bi se provjerio
dati iskaz. Prepoznavanje se odnosi na lica ili predmete i moe se zahtijevati od svjedoka.
-akon govori o prepoznavanju kao sloenoj istranoj radnji u okviru radnje dokazivanja
sasluanja svjedoka, koja ima elemente uviaja i istrage. %bjekt prepoznavanja smije se pokazati licu
koje ga treba prepoznati tek nakon to ga ono prethodno opie, jer se jedino tako moe obezbijediti od
pogrenog zakljuka da je neko lice prepoznalo ono to je u odreenom trenutku nauilo, a ne ono to
mu je odprije bilo poznato. <ezultat prepoznavanja moe biti ili pozitivan ili negativan.
S"oe!e
&uoenje je procesna radnja koja se sastoji u neposrednoj raspravi dva lica, ve( sasluana i
ispitana, da bi se, u sluaju neslaganja njihovih iskaza u pogledu vanih injenica i okolnosti, utvrdilo
ta je istinito. &uoenje ne treba vriti zbog nevanih injenica ili nekih beznaajnih detalja u njihovim
iskazima. &uoenje treba da sprijei pogrean ili laan iskaz i da sudiji prui materijal za ocjenu
vjerodostojnosti nesaglasnih iskaza. &uoenje nikada nije obavezno za organ pred kojim se vodi
postupak, ve( se ocjenjuje po slobodnoj ocjeni.
Procesna radnja suoenja moe se obaviti kao potpuno suoenje kada se vri u odnosu na cijeli
iskaz! ili djelimino suoenje kada se odnosi samo na one dijelove iskaza koji sadre kontradiktorne
in'ormacije ili objanjenja!. Uloga organa postupka u tome je da odredi pitanja o kojima (e se izvriti
suoenje, da po potrebi podsjeti lica koja se suoavaju na ranije date iskaze, da rukovodi postupkom i u
zapisnik unese njegov tok i konane izjave pri kojima su suoavana lica ostala.
Rekostr"k%i!a $o'aCa!a
<ekonstrukcija dogaaja Ksudski eksperiment*! je metod provjeravanja izvedenih dokaza ili
utvrivanja injenica koje su od znaaja za razjanjenje stvari. %na se sastoji u vjetakom ponavljanju
radnji ili situacija koje su predmet suenja, pod uslovima pod kojima se, prema izvedenim dokazima,
dogaaj dogodio u prolosti. <ije je o simulaciji krivinog dogaaja, koja mora biti pra(ena uslovima
mjesta i vremena slinim onima koji su vladali u vrijeme izvrenja krivinog dogaaja.
6F
Postoje dvije vrste rekonstrukcije"
,! potpuna ili rekonstrukcija cjelokupnog krivinog dogaaja i
1! djelimina ili rekonstrukcija pojedinih dijelova krivinog dogaaja.
-akon nalae da se rekonstrukcija ne smije vriti na nain kojim se vrijea javni red i moral ili
se dovodi u opasnost ivot ili zdravlje ljudi.
<ekonstrukcija dogaaja moe se vriti u toku cijelog postupka, i to u istrazi, zatim u 'azi
glavnog pretresa i pretresa pred vije(em drugostepenog suda. U toku istrage rekonstrukciju preduzima
tuilac, a nakon toga rekonstrukciju vri sudija, odnosno predsjednik vije(a, a ukoliko je prvostepena
presuda ukinuta 9 predsjednik vije(a drugostepenog suda. Umjesto predsjednika vije(a, rekonstrukciju
dogaaja moe obaviti lan vije(a.
M!ere )a olak*ava!e #o*tova!a #ro%esih ormi E osumnjienog, odnosno optuenog ili
drugo lice koje uestvuje u postupku koje bi iz neznanja moglo propustiti neku radnju u postupku ili se
iz neznanja ne bi koristilo svojim pravima, sud, tuilac i drugi organi koji uestvuju u postupku (e
pouiti o pravima koja mu po zakonu pripadaju i o posljedicama proputanja radnje. Pouka se ne daje
strunim licima koja uestvuju u postupku, jer ako pretrpe tetu, trpe je svojom krivicom.
M!ere " #o'le$" e#ravilih #ro%esih ra$!i 9 te su mjere mnogobrojne i mogu se podijeliti
u dvije grupe"
# mjere popravljanja nepravilnih procesnih radnji kojima je cilj da se nedostaci
procesne radnje otklone i
# mjere sankcija koje umanjuju ili iskljuuju procesnu vrijednost ovih radnji i
prouzrokuju tetne posljedice za onoga koji je takvu radnju obavio.
Popravljanje nepravilnih procesnih radnji
%vdje spadaju sljede(e mjere"
,! konvalidacija ili konsolidacija konvalidacija je naknadno osnaenje jedne inae nepravilne
procesne radnje, bez otklanjanja nepravilnosti, tj. njeno prosto pretvaranje u pravilnu
procesnu ranju, kao izuzetka od pravila da ono to je nezakonito, vremenom ne postaje
zakonito0 konvalidacija je mogu(a samo ako je zakon doputa, uz, u pravilu, saglasnost
subjekta iji interes pogaa nepravilna procesna radnja!0
1! ispravka ili popravljanje na ovaj nain se otklanjaju greke ili proputanja u nepravilno
izvrenoj procesnoj radnji, da bi ta radnja kasnije ostala na snazi!0
2! opozivanje procesna radnja se opoziva kada organ koji ju je obavio naknadno ustanovi da
je nepravilna ili procesno irelevantna 9 necjelishodna!0
3! preinaenje npr. naredba o zakazivanju glavnog pretresa moe se izmijeniti i odrediti drugi
datum glavnog pretresa!0
6! ponavljanje npr. ako je osumnjienog u istrazi ispitao pripravnik u tuilatvu, ispitivanje (e
se ponoviti pred tuiocem!.
Sak%i!e )a e#ravile #ro%ese ra$!e
&ankcije za nepravilne procesne radnje su mnogobrojne i raznovrsne i obino se dijele na"
a! sankcije izvrenja ove sankcije se primjenjuju odlukom suda i obezbjeuju prinudno
izvrenje nareene radnje!0
b! graanskopravne sankcije npr. branilac snosi trokove svog dovoenja!0
c! disciplinske sankcije radi se o disciplinskoj vlasti sudije, odnosno predsjednika vije(a
prema uesnicima postupka za nepravilno postupanje i dranje u postupku!0
6,
d! krivine sankcije npr. svjedok, vjetak, prevodilac ili tuma 9 za krivino djelo davanja
lanog iskaza!
e! procesne sankcije"
# prekluzija sankcija se sastoji u zabrani da se izvri odreena procesna radnja koja nije
obavljena u odreenom roku ili da se kasnije izvre radnje u postupku, ako prethodno
nisu izvrene druge!0
# oduzimanje ili umanjenje pravnog dejstva procesnim radnjama koje su izvrene
povredom procesnih normi0
# nedopustivost nedopustivost je posljedica neispunjenja propisanih uslova za
podnoenje odreenog zahtjeva, koja povlai odbacivanje postavljenog zahtjeva bez
uputanja u meritum, sa konstatacijom da se ne moe raspravljati o zahtjevu, jer ne
postoje uslovi doputenosti!0
# nepostoje!e procesne radnje pravno nepostoje(e su one procesne radnje koje su
donesene u odsustvu procesnih pretpostavki!.
19. /OKA5I I /OKA5IVANJ. UOPDT.
<adnje dokazivanja su one radnje koje sud vri da bi 'ormirao svoje ubjeenje o postojanju ili
nepostojanju injenica koje mogu biti od uticaja na njegovu odluku. %vdje je rije o dokazu u
formalnom smislu, koji se poklapa sa dokaznim postupanjem. =okaz u materijalnom smislu je svaki
dokazni osnov ili razlog sadran u odreenom dokaznom sredstvu koji govori o istinitosti neke
injenice vane za postupak.
=jelatnost suda pri utvrivanju injeninog stanja sastoji se u utvrivanju odlunih injenica,
kako su se zaista odigrale u stvarnosti, odnosno kako postoje u stvarnosti konkretno injenino stanje!
i u zakljuivanju da li se tako utvreno injenino stanje podudara sa apstraktnim injeninim stanjem
opisanim u normi apstraktno injenino stanje!. Pravna ocjena sastoji se u ocjeni da li na utvreno
injenino stanje treba primijeniti u normi sadranu sankciju. Utvrivanje injenine situacije postie
se preduzimanjem radnji dokazivanja. %d pravilnog utvrivanja injeninog stanja zavisi pravilna
primjena prava, kao garancija zakonitosti sudskih odluka.
8z de'inicije dokaza u materijalnom smislu moe se zakljuiti da se pojam dokaza sastoji iz tri
elementa" predmet dokaza, dokazni osnov i dokazna sredstva. Iinjenica koju treba dokazati je predmet
dokaza. Predmet dokaza je tvrdnja o postojanju, rjee o nepostojanju injenice. Iinjenica koja je ve(
utvrena i iz koje se izvodi zakljuak o istinitosti injenice koju treba dokazati naziva se dokazni osnov
ili razlog. 8zvori iz kojih se dobijaju injenice koje predstavljaju dokazni osnov nazivaju se dokazna
sredstva. =okazna sredstva su 'orme oblici! u kojima se dokazni osnov pojavljuje.
-ain dokaza je posebna karakteristika dokaza u krivinom postupku. Podobnost dokaznog
sredstva da uvjeri sudiju u istinitost injenice koja je predmet dokazivanja naziva se dokaznom snagom.
Polaze(i od dokazne snage, dokazi se dijele na"
,! #ot#"e ili e#ot#"e, zavisno od toga da li se injenice utvruju sa obiljejem
istinitosti ili kao vjerovatne. Potpun dokaz je onaj koji u cjelosti potvruje istinitost
ili neistinitost neke sporne injenice, a nepotpun ili poludokaz ini to samo
djelimino0
1! e#osre$e ili #osre$e 9 neposredni dokazi zasnivaju se na neposrednom
opaanju injenica, a posredni na saznavanju injenica posrednim putem, preko
drugih izvora0
61
2! $oka)e " ";em smisl" neposredno, direktno opaanje injenica koje vre organi
krivinog postupka o postojanju izvjesne pravno relevantne injenice! i $oka)e "
*irem smisl" indicije!, tj. injenice koje nisu pravno relevantne, ali na osnovu ijeg
postojanja se logikom argumentacijom dolazi do zakljuka o postojanju pravno
relevantne injenice0
3! $oka)i o#t";0e i $oka)i o$0rae 9 osnov klasi'ikacije je u vrijednosti dokaza,
dokazi optube potkrepljuju optubu, a dokazi odbrane potkrepljuju odbranu0
6! stvari realni, materijalni! i #ersoali verbalni! dokazi 9 ova klasi'ikacija ima
svoj osnov u samom izvoru in'ormacije, tj. u tome gdje se nalaze injenice koje (e
biti iskoritene kao dokaz u krivinom postupku. Pod realnim dokazima
podrazumjevaju se razne 'izike stvari koje mogu posluiti kao dokaz, a personalni
dokazi su iskazi odreenih lica.
-akon propisuje da se dokazi izvode na glavnom pretresu i da sud presudu smije zasnivati
Ksamo na injenicama i dokazima koji su izneseni na glavnom pretresu*.
1<. PR./M.T /OKA5IVANJA
Predmet dokazivanja u krivinom postupku su sve injenice od znaaja za sudsku odluku koje
zahtijevaju dokazivanje. Predmet dokazivanja u odreenoj krivinoj stvari su samo #ravo relevate
i!ei%e odlune injenice, koje su od znaaja za odluivanje!.
Predmet dokazivanja su samo injenina, ne i pravna pitanja. %na se mogu odnositi na krivino
materijalno i krivino procesno pravo. Iinjenice koje se tiu materijalnog krivinog prava odnose se
samo na krivino djelo, krivinu odgovornost i kanjivost. $o su injenice koje se odnose na djelo
objektivne! ili na linost uinioca djela subjektivne!. %ne se odnose i na kriminoloku linost
uinioca i prognozu njegovog dranja u budu(nosti. Mto se tie injenica koje se odnose na procesno
pravo, to su one koje su vane za rjeavanje pitanja nadlenosti, izuze(e sudije, povra(aj u preanje
stanje, priznavanje svojstva ote(enog i sl.
Iinjenice mogu biti spoljanje ili unutranje. S#ol!a*!e se mani'estuju u spoljanjem svijetu i
daju se podvr(i neposrednom ispitivanju, njihovo utvrivanje je lake od ""tra*!ih, koje se tiu
unutranjeg, duevnog ivota linosti. %ne se utvruju psihijatrijskim i psiholokim ispitivanjima,
introspekcijom.
/eke injenice se u krivinom postupku ne dokazuju zbog toga to je njihovo dokazivanje
nepotrebno ili je zabranjeno. Iinjenice ije je dokazivanje e#otre0o su pravno relevantne injenice
koje sud u svojoj presudi koristi kao utvrene i u toku postupka ih ne dokazuje. Po tom osnovu ne
dokazuju se"
!" oi'le$e i!ei%e # to su injenice koje su dokaz same po sebi npr. dokazivanje punoljetstva,
ako je oigledno da je lice odavno izlo iz maloljetstva!0
#" otore i!ei%e # to su optepoznate injenice, koje sud ne dokazuje. %na mora biti
konkretna i odnositi se na konkretan dogaaj0
$" #res"m#%i!e # npr. presumpcija uraunljivosti # smatra se da je svaki osumnjieni, odnosno
optueni duevno zdrav dok se suprotno ne dokae. Presumpcija nevinosti9
%" #ravila isk"stva # radi se o de'inicijama, odnosno sudovima opteg znaaja steenim
iskustvom i izvedenim na osnovu posmatranja konkretnih sluajeva tu spadaju pravila nauke,
struke, odreena matematika pravila, 'iziki zakoni!0
&" #rave orme # one po pravilu nisu predmet dokazivanja, jer je pretpostavka da sudije poznaju
pravo.
62
Iinjenice ije je dokazivanje )a0ra!eo G ne moe se sasluati kao svjedok lice koje bi svojim
iskazom povrijedilo dunost uvanja dravne, vojne ili slubene tajne, dok ga nadleni organ ne
oslobodi te dunosti, branilac osumnjienog, advokat, ljekar i sl.
1=. /OKA5NA SR./STVA
=okazna sredstva su izvori iz kojih se dobijaju dokazni osnovi, tj. izvori iz kojih se dobijaju
injenice koje slue kao podloga za izvoenje zakljuaka o istinitosti ili neistinitosti onoga to je
predmet dokaza. &tranke nemaju apsolutnu slobodu u izboru ta (e biti dokazno sredstvo. %ne su
limitativno nabrojane u zakonu.
Ne$o)vol!ea dokazna sredstva su ona koja su protivna pravnom poretku, naelima postupka,
nekoj izriitoj zakonskoj odredbi ili drutvenom moralu, iako bi inae, bila podobna za utvrivanje
injenica koje su predmet dokazivanja. $ako nije dozvoljeno da se prema osumnjienom, odnosno
optuenom ili svjedoku primijene medicinske intervencije ili da im se daju neka sredstva kojima bi se
uticalo na njihovu volju pri davanju iskaza. Presuda se ne moe zasnivati na iskazu koji je dobijen pod
prisilom, prijetnjom, silom, prevarom narkoticima i sl.
&udska odluka se takodje ne moe zasnivati na iskazu ako je kao svjedok sasluano lice koje se
ne moe sasluati u tom svojstvu ili lice koje nije obavezno svjedoiti.
Po!e$ia e$o)vol!ea $oka)a sre$stva
1. Narkoaali)a # rije je o metodu ispitivanja lica putem ubrizgavanja odreenih narkotikih
sredstava koja slabe kontrolne 'unkcije nervnog sistema ispitanika.
+. -o0otomi!a # koristi se kod otklanjanja tekih poreme(aja u ponaanju kod neizljeivih
psihoza. =ozvoljena je samo u interesu pacijenta i pod odreenim uslovima, a zabranjena kada se
primjenjuje u cilju djelovanja na volju osumnjienog.
1. Prim!ea a#arata )a otkriva!e la;i # rezultat poligra' testiranja trebao bi se prihvatiti samo
kao jedna dijagnoza o krivici, odnosno orjentacionu indiciju koja usmjerava ka drugim dokazima, a ne
kao zamjena za klasino dokazivanje.
Posl!e$i%e "#otre0e e$o)vol!eih $oka)a # ako su dokazi pribavljeni na zakonom zabranjen
nain ili krenjem osnovnih ljudskih prava i sloboda, smatra se da je i sudska odluka koja se temelji na
takvim dokazima nevaljana i ukida se. .ko je izvorni dokaz nezakonit, smatra se da je i izvedeni dokaz.
4@. POSTUPAK SA /OKA5IMA
Postupak sa dokazima sastoji se iz nastupanja dokaza, izvoenja dokaza i ocjene dokaza.
Nast"#a!e $oka)a predstavlja izjavu volje nadlenog organa da odreeni dokaz treba izvesti u
cilju utvrivanja odreene injenice. % tome kojim (e se dokaznim sredstvima koristiti odluuju
slobodno stranke. -a neke injenice odreeno je da se mogu dokazivati samo odreenim dokaznim
sredstvima. U drugim sluajevima iz dokazivanja su iskljuena neka dokazna sredstva. Uloga suda u
nastupanju dokaza zavisi od vrste krivinog postupka. U savremenim krivinim postupcima mjeovitog
tipa vlada naelo sudske odgovornosti, ono je posljedica naela o'icijelnosti i naela istraivanja
materijalne istine, a cilj mu je utvrivanje istine o krivinom djelu i krivcu. =okaz unesen u postupak,
odvaja se od subjekta koji ga je unio i smatra se tekovinom steenom za proces i na raspolaganju je
svim procesnim subjektima i moe biti upotrijebljen u svaijem interesu.
63
I)voCe!e $oka)a predstavlja koritenje, na nain propisan zakonom, dokaznih sredstava, radi
saznavanja injenica koje su predmet dokazivanja. 8zvoenje dokaza odreeno je posebno za svako
dokazno sredstvo npr. dokaz svjedocima izvodi se sasluanjem svjedoka kao dokaznog sredstva!.
8zvoenje dokaza se, u pravilu, vri u vrijeme kada on treba da bude upotrijebljen zajedno sa drugim
elementima potrebnim za odluku suda, ali je mogu(e i prije toga. U isto optunom postupku dokaze
izvode stranke, u prisustvu sudije. &vjedoka ispituje stranka koja ga je predloila, a zatim suprotna
stranka, a moe biti ispitan i od strane branioca optuenog. &udija ne uestvuje u tom, jer se smatra da
bi uzimanjem aktivne uloge povrijedio svoju nepristrasnost.
U istranom postupku je suprotna situacija.
O%!ea $oka)a predstavlja posljednju, zavrnu i najvaniju aktivnost suda, kojom se postie
krajnji cilj dokazivanja. 8zvedeni dokaz mora da se podvrgne ocjeni. %cjenu o istinitosti ili neistinitosti
injenice vri sud na glavnom pretresu i izlae je u razlozima presude. %cjenu dokaza mogu da vre i
stranke i branilac. Pri ocjeni dokaza sudija se slui logikim i tehnikim ispitivanjem, oni se dopunjuju
psiholokom ocjenom. Princip je da se jedna injenica dokazuje sa vie dokaznih osnova. .ko vie
dokaznih osnova dokazuje neku injenicu na isti nain, u pitanju je sticaj dokaza.
:olizija dokaza postoji ako vie dokaza predstavlja istu injenicu razliito. Sumnja je najnii
stepen ubjeenja u istinitost neke injenice i postoji kada su razlozi koji govore za i protiv istinitosti
jednaki ili su razlozi protiv jai od osnova za$ Osnovana sumnja je vii stepen sumnje zasnovan na
prikupljenim dokazima koji upu(uju na zakljuak da je izvreno krivino djelo. Osnovi sumnje su
utvrene injenice i okolnosti koje posredno ukazuju na mogu(nost postojanja krivinog djela, na
odreeno lice kao uinioca kao i na bliu i dalju vezu izmeu krivinog djela i uinioca. ,jerovatno!a
se nalazi izmeu izvjesnosti i sumnje i postoji kada sudija nije potpuno uvjeren u istinitost neke
injenice koju utvruje, tj. kada nije doao do izvjesnosti, ali su razlozi koji govore za istinitost
injenice jai od razloga koji stoje protiv. U tom sluaju, zakon izriito dozvoljava da sud odlui na
osnovu takvog nieg stepena uvjerenja. )zvjesnost je postizanje takvog stepena uvjerenja u kome svi
razlozi govore za istinitost relevantnih injenica, tako da se u njih ne moe posumnjati.
41. PRO,.SNA NA.-A KOJA S. O/NOS. NA RA/NJ. /OKA5IVANJA
%snovna procesna naela u vezi sa dokazivanjem su"
,. naelo zakonske ocjene dokaza i ocjene dokaza po slobodnom uvjerenju0
1. naelo istine i
2. naelo Kin dubio pro reo*.
1. Naelo )akoske o%!ee $oka)a i o%!ee $oka)a #o slo0o$om "v!ere!"
-akonska ocjena dokaza postoji kada se ocjena izvedenih dokaza i utvrivanje istinitosti
injenica koja se njima dokazuju vri po pravilima propisanim u zakonu u kojima je odreeno koja
koliina i kakvo(a dokaza treba da se stekne da bi se injenice koje su predmet dokaza morale, odnosno
mogle uzeti dokaznim. %na moe biti pozitivna i negativna. Kod pozitivne teorije sud >%<. uzeti da
je odreena injenica dokazana, dakle, i da je djelo izvreno i da je optueni uinilac, a prema
negativnoj sud /8): >%A.% uzeti da je odreena injenica dokazana. &udija je slobodan da po svom
uvjerenju cijeni da li je injenica dokazana. 5akoska o%!ea $oka)a vi*e e #osto!i.
%cjena dokaza po slobodnom uvjerenju postoji kada sudija vri ocjenu izvedenih dokaza o
postojanju injenica na osnovu sopstvene analize, ne po pravilima utvrenim zakonom. &ud 'ormira
svoje slobodno uvjerenje na osnovu logike analize i psiholoke ocjene dokaznog materijala, nevezan
nikakvim zakonskim pravilima o cjeni dokaza. % svojoj ocjeni polae raun u obrazloenju svoje
odluke. &lobodna ocjena dokaza je ocjena osloboena pravnih pravila.
66
8zuzetak od slobodne ocjene dokaza je i pravilo da se odreena injenica ne moe uzeti kao
dokazana ako tome u prilog ne idu odreeni dokazi.
+. Naelo istie
/aelo istine izriito je ustanovljeno u -KP koji propisuje da je sud duan da stranke i branioca
tretira na jednak nain i da svakoj od strana prui jednake mogu(nosti u pogledu pristupa dokazima i
njihovom izvoenju na glavnom pretresu.
/ajvaniji procesni instrumenti koji slue pronalaenju istine su"
# pravo suda, tuioca i drugih organa koji uestvuju u krivinom postupku da ocjenuju
postojanje ili nepostojanje injenica nije vezano ni ogranieno posebnim 'ormalnim
dokaznim pravilima0
# na glavnom pretresu se ne izvode samo dokazi koje su predloile stranke i branilac,
ve( i dokazi ije je izvoenje naredio sud, odnosno vije(e0
# pribavljanje dokaza u krivinom postupku nije vezano ni za kakav rok, oni se mogu
izvoditi do zavretka glavnog pretresa, u albi protiv presude i na pretresu pred
drugostepenim sudom0
# optuenom i njegovom braniocu mora se omogu(iti da iznoenjem dokaza odbrane
pobijaju optubu, zbog toga je zabranjeno suenje u odsustvu optuenog0
# krivini sud je ovlaten da rjeava i prethodna pitanja0
# dokazi se cijene po slobodnom uvjerenju sudije0
# obaveza tuioca je utvrivanje injenica koje terete osumnjienog, kao i onih koje mu
idu u prilog i sl.
Postoje izvjesna odstupanja od utvrivanja istine radi zatite individualnih prava osumnjienog,
odnosno optuenog, ali ona ne umanjuju znaaj tog naela. /pr. pravo na utnju, oslobaanje od
dunosti svjedoenja, zabrana preinaenja presude nagore i sl.
1. Naelo i $"0io #ro reo
Pravilo in dubio pro reo propisano je u -KP i znai da se dilema oko postojanja svih injenica
koje idu u korist optuenog rjeava tako da se u presudi utvruje njihovo postojanje, a dilema u
pogledu injenica koje idu na tetu optuenog rjeava na nain da se u presudi uzima njihovo
nepostojanje.
/aelo je jedna od pogodnosti koja se priznaje osumnjienom, odnosno optuenom, da bi se
popravila njegova pozicija u postupku. &kup tih pogodnosti oznaava se kao prednost odbrane. /a
ovom principu zasniva se i odredba kojom je utvreno da ako je vije(e u sumnji i u sluaju onoga to je
za optuenog najnepovoljnije i onoga to je manje nepovoljno, vije(e uzima ono to je za optuenog
manje nepovoljno.
4+. PR.TR.SANJ. STANA2 PROSTORIJA I -I,A
Pretresanje je materijalno istraivanje nad licima ili stvarima u cilju pronalaenja tragova
krivinog djela ili predmeta vanih za krivini postupak ili u cilju hvatanja osumnjienog, odnosno
optuenog. %bjekat pretresanja mogu biti lica pretresanje lica! ili stan i druge prostorije pretresanje
stana!.
Pretresa!e li%a predstavlja istraivanje na tijelu ili u tijelu ili na odje(i, obu(i i linom prtljagu
odreenog lica, kada je vjerovatno da je to lice uinilo krivino djelo ili da (e se pretresanjem prona(i
predmet ili tragovi krivinog djela vani za krivini postupak. Pretresanje lica se obavezno vri
prilikom privoenja i lienja slobode, ako postoji sumnja da lice ima pri sebi oruje ili orue za napad.
67
Staom se smatra svaka prostorija ili prostor u kome se boravi ili moe boraviti makar i
privremeno, ostale prostorije zakon ne odreuje blie. Pretresanje se moe vriti i na drugim mjestima
koja nisu obuhva(ena pojmom stana ili prostorije, ali pod uslovima koji vae za vrenje uviaja.
Procesnopravne posljedice nezakonitog pretresanja ogledaju se u nemogu(nosti da se tako
pribavljeni dokazi koriste u krivinom postupku za donoenje odluke. %bim i granice istraivanja u
toku pregleda prevoznih sredstava, putnika i prtljaga znatno je ui nego kod pretresanja stana,
prostorija i lica i nije potrebna sudska naredba.
Uslovi )a #retresa!e"
,. materijalni uslov za pretresanje razlikuje se s obzirom na to da li se vri pretresanje stana i
ostalih prostorija ili lica. %n mora uvijek postojati da bi se moglo sprovesti pretresanje.
1. pretresanje stana, ostalih prostorija i pokretnih stvari se moe odrediti samo onda ako ima
dovoljno osnova za sumnju da (e se pri pretresanju" prona(i izvrilac krivinog djela ili njegov
sauesnik, otkriti tragovi krivinog djela ili prona(i predmeti vani za krivini postupak.
aterijalni uslov za pretresanje lica odreen je alternativno kao"
# vjerovatno(a da je to lice uinilo krivino djelo ili
# vejrovatno(a da (e se pretresanjem prona(i predmeti ili tragovi vani za krivini
postupak.
5ormalni uslov za pretresanje je neredba suda, koja mora biti u pisanoj 'ormi i obrazloena.
Pretresa!e 0e) are$0e i sv!e$oka # ovlatena slubena lica imaju posebno ovlatenje na
ulazak u tui stan i da, po potrebi, izvre pretresanje stana ili dr. prostorija bez sudske narebe i sudskih
svjedoka"
a! ako dralac stana to eli,
b! ako neko zove u pomo(,
c! ako je potrebno uhvatiti izvrioca krivinog djela koji je zateen na djelu,
d! radi sigurnosti ljudi i imovine,
e! ako se u stanu ili drugoj prostoriji nalazi lice koje se odlukom suda treba pritvoriti,
'! ako je u pitanju lice koje se mora prinudno dovesti,
g! ako se u stanu ili drugoj prostoriji nalazi lice koje se tu sklonilo od gonjena.
Prije ulaska u stan ili druge prostorije njihovom draocu (e se saoptiti razlog ulaenja bez
sudske naredbe i bez svjedoka.
Pretresanje lica bez sudske naredbe za pretresanje i bez prisustva svjedoka mogu(e je ako je
ispunjen jedan od zakonom utvrenih alternativnih uslova"
# prilikom izvravanja naredbe o dovoenju,
# prilikom lienja slobode,
# ako postoji sumnja da to lice posjeduje vatreno ili hladno oruje,
# ako postoji sumnja da (e lice sakriti, unititi ili rijeiti se predmeta koji od njega treba
da se oduzmu kao dokaz u krivinom postupku.
Nare$0a )a #retresa!e # zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje moe se podnijeti u
pisanom ili usmenom obliku, s tim to je pravilo da se zahtjev podnosi u pisanom obliku. 8zuzetno je
mogu( i usmeni zahtjev za izdavanje naredbe i to kad postoji opasnost od odlaganja. Usmeni zahtjev za
izdavanje naredbe za pretresanje moe iznijeti tuilac ili ovlatena slubena lica koja su dobila
odobrenje od tuioca da mogu postaviti pomenuti zahtjev. /aredba za pretresanje se mora izvriti
najkasnije ,6 dana od njenog izdavanja. Uslov za zakoniti pretres je njegovo preduzimanje u
vremenskom periodu od 7 do 1, as.
8zvrenje naredbe o pretresanju pravo je i dunost tuioca, koje on moe povjeriti ovlatenom
slubenom licu. Prije poetka pretresanja ovlateno slubeno lice mora onome kod koga (e se ili na
6C
kome (e se izvriti pretresanje dati obavjetenje o svojoj 'unkciji i razlogu dolaska i predati naredbu za
pretresanje licu kod kojeg (e se izvriti pretres, obavijestiti ga da ima pravo da pozove branioca, ako je
i nakon toga ovlatenom licu pristup uskra(en, on ima pravo upotrijebiti silu. Pretresu prisustvuju dva
punoljetna graanina kao svjedoci, prisustvo sudskih svjedoka je obavezno, osim u sluaju pretresanja
bez naredbe.
U posebna pravila za pretresanje stana ili drugih prostorija spadaju"
,. odstupanje od pravila obavjetavanja u 'unkciji aktivnog aktera pretresanja i razlozima za
pretresanje,
1. pretresanje u prisustvu korisnika stana i drugih prostorija, odnosno drugog lica
odgovaraju(eg svojstva, uz dozvoljavanje izuzetka,
2. pretresanje u slubenim prostorijama,
3. pretresanje advokatske kancelarije,
6. pretresanje vojnog objekta pretresanje obavlja lice iz organa vojne policije!.
Postoji i posebno pravilo za pretresanje lica. Pretresanje lica obavlja lice istog pola.
-apisnik o pretresanju stana prostorija ili lica sastavlja se odmah po obavljenom pretresanju,
zapisnik potpisuje lice kod kojeg se ili na kojem se vri pretresanje i lice ije je prisustvo obavezno. U
zapisnik (e se unijeti i tano opisati predmeti i isprave koje se oduzimaju. %duzimaju se privremeno
samo oni predmeti i isprave koji su u vezi sa svrhom pretresanja, o tome se izdaje potvrda licu od kojeg
su oduzeti. $uilac se takoe obavjetava o oduzimanju predmeta. Podaci do kojih se dolo
pretresanjem mogu se koristiti samo u svrhu krivinog postupka.
41. PRIVR.M.NO O/U5IMANJ. PR./M.TA I IMOVIN.
Privremeno oduzimanje imovine je svojevrsni oblik ograniavanja prava raspolaganja
svojinom. %va radnja dokazivanja speci'ina je za istragu, ali je njeno preduzimanje mogu(e i prije
zapoinjanja istrage, kao hitne istrane radnje. &astoji se u privremenom oduzimanju predmeta koji se
po krivinom zakonu imaju oduzeti ili mogu posluiti kao dokaz u krivinom postpuku. %vo je
materijalni uslov za privremeno oduzimanje predmeta i imovine koji postoji ako se alternativno radi o
dvije grupe predmeta. $akvi predmeti (e se privremeno oduzeti i na osnovu sudske odluke (e se
obezbijediti njihovo uvanje. %naj ko dri ovakve predmete duan je da ih preda po naredbi suda, tzv.
edicijska dunost.
U odnosu na odreena lica nije mogu(e primijeniti navedene procesne mjere u sluaju da odbiju
predaju predmeta koje od njih treba oduzeti. $o su osumnjieni, odnosno optueni i lica koja su
osloboena dunosti svjedoenja.
5ormalni uslov za privremeno oduzimanje predmeta i imovine je postojanje sudske odluke u
'ormi naredbe. /aredbu izdaje sud, a na prijedlog tuioca ili na prijedlog ovlatenog slubenog lica
koje je dobilo odobrenje od tuioca. /akon privremenog oduzimanja predmeta i dokumentacije, u
zapisniku (e se popisati privremeno oduzeti predmeti i dokumentacija i o tome izdati potvrda.
Privremeno oduzeti predmeti se ne mogu prodati, pokloniti ili sa njima raspolagati na drugi nain.
Pohranjuju se u sudu ili sud na drugi nain osigurava njihovo uvanje. Pravo uvida u te predmete i
dokumentaciju ima tuilac. /jegova je dunost da o tome obavijesti 'iziko, odnosno pravno lice od
kojeg su predmeti oduzeti, sudiju za prethodni postupak i branioca.
U zapisnku o otvaranju i pregledanju privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije naznai(e
se lica koja su prisustvovala ovoj radnji. &adraj tih predmeta i dokumentacije ne smiju znati
neovlatena lica. Predmeti se mogu oduzeti i ako ne postoji naredba kao 'ormalni uslov. U tom je
sluaju dovoljan samo odgovaraju(i materijalni uslov, da se radi o predmetima koje po krivinom
6@
zakonu treba oduzeti ili koji mogu posluiti kao dokaz u krivinom postupku, kao i da postoji opasnost
od odlaganja.
Posebni sluajevi privremenog oduzimanja predmeta odnose se na"
a! privremeno oduzimanje pisama, telegrama i drugih poiljki materijalni uslov
jeste da postoje okolnosti zbog kojih se s osnovom moe oekivati da (e ove
poiljke posluiti kao dokaz u postupku, a 'ormalni uslov jeste postojanje
odgovaraju(e odluke u 'ormi naredbe koju primarno izdaje sud, i to na prijedlog
tuioca0 sekundarno, naredbu moe izdati i tuilac ako postoji opasnost od
odlaganja!,
b! privremeno oduzimanje 'inansijskih sredstava u vezi sa naredbom banci ili
drugom pravnom licu materijalni uslov je postojanje osnova sumnje da je
izvreno krivino djelo koje je povezano s dobijanjem imovinske koristi i ako bi
podaci o bankovnim depozitima i drugim 'inansijskim transakcijama i poslovima
tog lica ili lica koja su ukljuena u te transakcije i poslove mogli biti dokaz u
krivinom postupku0 'ormalni uslov se sastoji u odgovaraju(oj procesnoj
inicijativi u sluaju sumnje da je ispunjen materijalni uslov, odluku u 'ormi
naredbe donosi sud!,
c! privremeno oduzimanje nezakonito steene imovine materijalni uslov jeste da
se radi o imovini koja se ima oduzeti po krivinom zakonu, kao i da se takvom
mjerom sprjeava koritenje, otuenje ili raspolaganje tom imovinom, a 'ormalni
uslov je prijedlog tuioca koji se podnosi sudu!.
44. ISPITIVANJ. OSUMNJI.NOG
8skaz osumnjienog je izjava koju on daje u tom svojstvu o krivinom djelu koje mu se stavlja
na teret i drugim pitanjima krivine stvari koja je predmet suenja. 8skaz osumnjienog je sredstvo
odbrane osumnjienog, ali moe i da poslui i kao dokazno sredstvo. 8skaz osumnjienog koristi se kao
vano sredstvo koje moe posluiti za provjeru vjerodostojnosti i istinitosti drugih dokaza. %no moe
biti dokazno sredstvo i kada ne sadri priznanje, jer se elementi dokaza obezbjeuju iz svih dijelova
njegovog iskaza koji se odnose na injenice koje su predmet dokaza.
Posebni znaaj ima priznanje. %no predstavlja izjavu kojom osumnjieni tereti sebe za
izvrenje krivinog djela, odnosno djelimino ili potpuno prihvata navode optube kojima se oznaava
uinilac. Priznanje moe biti"
,. u ";em i *irem smisl" # u uem smislu priznanje je potvrivanje
osumnjienog da je uinio krivino djelo, a u irem smislu je svaka izjava
osumnjienog da je istinita neka vana injenica koja se tie njegove krivice, a
za njega je nepovoljna.
1. vas"$sko i s"$sko, prema tome da li je dobijeno pred sudom u krivinom
postupku ili van postupka, pred tuiocem, policijom ili nekim slubenim ili
privatnim licem. 8 jedno i drugo ima dokaznu vrijednost koje se cijeni po
slobodnom uvjerenju, s tim to je dokazivanje vansudskim priznanjem
sloenije.
2. #rosto i kvaliFikovao # prosto je ono kada osumnjieni priznaje ono za ta se
optuuje, a kvali'ikovano postoji kada osumnjieni priznaju(i izvrenje djela
istie u isto vrijeme okolnosti koje iskljuuju krivino djelo ili krivinu
odgovornost ili je bar umanjuju.
3. #ot#"o i e#ot#"o, prema tome da li osumnjieni priznaje sve navode iz
tube koje mu se stavljaju na teret ili samo neke.
6?
6. s"$sko #ri)a!e " ";em smisl" # priznanje dato pred sudijom ili sudskim
vije(em na glavnom pretresu i s"$sko #ri)a!e " *irem smisl" # priznanje
dato pred nekim drugim organom krivinog postupka.
7. $o0rovol!o i ei)0!e;o, prema tome da li osumnjieni slobodno odluuje
da prizna ili to ini pod uticajem ve( otkrivenih injenica i okolnosti.
&loena pitanja ispita osumnjienog proizilaze iz injenice da on najbolje zna injenice o djelu
koje mu se stavlja na teret, ali i da osumnjieni ima interes da ne govori istinu, ako je to za njega
nepovoljno. %sumnjienom je preputeno da slobodno odlui da li (e dati iskaz, a kad to odlui,
slobodan je u ocjeni da li (e govoriti istinu. %n nije obavezan za davanje zakletve. %sumnjieni moe i
pore(i iskaz koji sadri priznanje. /jemu se u krivinom postupku tolerie la. >eutim, on odgovara
za lani iskaz koji sadri obiljeja nekog krivinog djela.
%sumnjieni ve( na prvom ispitivanju" mora biti obavijeten o djelu za koje se tereti i o
osnovama sumnje protiv njega i da njegov iskaz moe biti koriten kao dokaz u daljem toku postupka,
zatim mu se mora omogu(iti da se izjasni o svim injenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve
dokaze i injenice koje mu idu u korist. %n nije duan iznijeti svoju odbranu, niti odgovarati na
postavljena pitanja. $im pravom se moe sluiti tokom cijelog postupka. 8spitivanje osumnjienog u
istrazi vre tuilac ili ovlateno lice, u svako doba dana ili no(i. Kada se osumnjieni prvi put ispituje
pita se za osnovne, odnosno opte podatke, a na kasnijim ispitivanjima uzima se samo ime i prezime, a
u pogledu ostalog, poziva se na zaspinik sa ranijeg ispitivanja.
%sumnjieni (e se pouiti da je duan odazvati se pozivu i odmah saoptiti svaku promjenu
adrese ili boravita. /a poetku ispitivanja saopti(e mu se za koje krivino djelo se tereti i osnove
sumnje protiv njega, kao i sljede(a prava"
# da nije duan iznijeti svoju odbranu niti odgovarati na postavljena pitanja,
# da moe uzeti branioca po svom izboru, koji moe biti prisutan njegovom ispitivanju,
kao i da ima pravo na branioca bez naknade u sluajevima predvienim zakonom,
# da se moe izjasniti o djelu koje mu se stavlja na teret i iznijeti sve injenice i dokaze
koji mu idu u korist,
# da ima pravo u toku istrage razmatrati spise i razgledati pribavljene predmete koji mu
idu u korist, osim spisa ije bi otkrivanje moglo dovesti u opasnost cilj istrage,
# da ima pravo na besplatne usluge prevodioca, ako ne govori ili ne razumije jezik koji
se koristi prilikom ispitivanja.
<egistrovanje iskaza osumnjienog predstavlja njegovo biljeenje koje odraava tok i rezultat
procesne radnje ispitivanja osumnjienog, a s druge strane slui kao izvor podataka o tome to je u vezi
sa krivinim dogaajem lice opaalo ili inilo i pred tuiocem o tome saoptilo. &em zapisnika,
registrovanje je mogu(e i snimanjem na audio ili video traku.
8skaz osumnjienog, i kada sadri priznanje, cijeni se kao i svaki drugi dokaz. -a tu ocjenu
nema pravnih razlika. /jegov iskaz moe biti pun dokaz, ili nemati nikakve dokazne vrijednosti. $ako
da sud s obzirom na cjelokupan dokazni materijal moe osloboditi optuenog koji je priznao, a osuditi
optuenog koji nije priznao.
46. SAS-UDANJ. SVJ./OKA
7F
&vjedoki iskaz je izjava lica koje nije glavi procesni subjekt, data sudiji u toku postupka o
ulnom opaanju neke injenice iz prolosti koja ima znaaj za konkretan predmet krivinog postupka,
u cilju dokazivanja injenice. Iinjenice se mogu odnositi kako na izvrenje krivinog djela, tako i na
linost uinioca i druge vane okolnosti.
8skaz svjedoka daje se u pravilu u usmenoj 'ormi. &ama obavjetenja mogu da potiu iz
neposrednog opaanja ili iz posrednih saznanja. >oe se svjedoiti i o onome to priaju i govore.
8skaz svjedoka treba da bude dat u toku postupka, i to tuiocu, odnosno sudu. &aoptenja data
drugim organima, makar uzeta i u 'ormi zapisnika, nisu iskazi svjedoka u smislu krivinog postupka.
%vlateni radnici mogu traiti potrebna obavjetenja od graana, ali ih ne mogu sasluavati kao
svjedoke, jer krivini postupak u kome to svojstvo stiu jo nije zapoet. &vjedokom se postaje tek
poto je iskaz dat tuiocu, odnosno sudu. %ptueni moe u isto vrijeme biti i svjedok. &a ulogom
svjedoka ne slae se, meutim, uloga drugih procesnih svjedoka tuilac, sudija!, kao i tumai i
zapisniari.
48. PRAVA I /U:NOSTI SVJ./OKA I SANK,IJ. 5A N.I5VRDAVANJ. /U:NOSTI
&vjedok ima pravo na naknadu putnih trokova i na naknadu za izgubljenu zaradu. /e pripada
mu nikakva nagrada za svjedoenje, on ima pravo na tretman dostojan ovjeka i potovanje ljudske
linosti. 8ma pravo na zatitu od vrijeanja, prijetnji i napada. .ko se radi o ozbiljnoj prijetnji svjedoku,
sudija odnosno predsjednik vije(a (e obavijestiti tuioca # radi preduzimanja krivinog gonjenja, o
emu se donosi odluka o svakom konkretnom sluaju. Posebne mjere zatite svjedoka predviene su
zakonom o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka.
&vjedoenje je opta dunost svih lica doma(ih i stranih dravljana, koja borave na teritoriji
4i5, ukoliko zakonom nisu osloboena te obaveze. &vjedoenje obuhvata o0ave)" sv!e$oka $a se
o$a)ove a #o)iv, da obavijesti o krivinom djelu, uiniocu i drugim vanim okolnostima, i da ako su
ispunjeni uslovi poloi zakletvu, odnosno da da izjavu. Poziv za svjedoenje dostavlja tuilac, odnosno
sud. &vjedok je duan da se odazove pozivu tuiocu, odnosno suda i da lino doe kad ga poziva.
%dazivanje je njegova dunost. Kada je u pitanju maloljetno lice koje nije navrilo ,7 godina, poziv za
sasluanje mu se dostavlja preko roditelja ili zakonskog zastupnika, osim u sluaju hitnosti. %sim
prijema poziva, roditelj odnosno zakonski zastupnik nema drugih obaveza. &vjedoci koji se zbog
starosti, bolesti ne mogu odazvati pozivu mogu se sasluati u svom stanu, bolnici ili dr.
U svom iskazu svjedok mora da izloi sve to mu je poznato o predmetu. %baveza davanja
iskaza obuhvata i obavezu suoenja sa drugim svjedokom ili osumnjienim i obavezu prepoznavanja
lica i stvari.
U zakonu je )akletva sv!e$oka predviena samo kao mogu(nost. Hica koja nisu punoljetna u
asu sasluanja se ne smiju zaklinjati, kao ni lica za koja je dokazano ili za koja postoji osnovana
sumnja da su izvrila krivino djelo, kao ni lica koja zbog duevnog stanja ne mogu da shvate znaaj
zakletve, odnosno izjave.
Prema svjedoku koji bez opravdanog razloga ne ispunjava svoju dunost primjenjuju se m!ere
iji je cilj da se on prinudi da uredno i blagovremeno pristupa procesnim radnjama. .ko se svjedok ne
odazove pozivu, niti opravda svoj izostanak sud mu moe izre(i novanu kaznu do 6.FFF K> ili
narediti prinudno dovoenje. <jeenje o novanoj kazni ili naredbu o njegovom privoenju u toku
istrage donosi sudija za prethodni postupak. 8zuzetno je izdaje i tuilac. /aredbu za dovoenje
svjedoka izvrava sudska policija.
&vjedok koji odbije da svjedoi moe biti kanjen do 2F.FFF K>. -a takvo novano kanavanje
potrebno je da su ispunjeni sljede(i uslovi"
# da ne postoji neki zakonski osnov zbog kojeg svjedok moe odbiti svjedoenje,
# da je svjedok koji je upozoren na posljedice, bez zakonskih razloga odbio da svjedoi i
7,
# da je tuilac stavio prijedlog za novano kanjavanje svjedoka.
49. N.SPOSO3NOST 5A SVJ./O.NJ. I O/3IJANJ. SVJ./O.NJA
U pozitivnim pravima neka lica se smatraju nesposobnim da budu svjedoci u krivinom
postupku, tako da od njih ne mogu biti uzimani svjedoki iskazi ni onda kada oni ele da ih daju. $a
ustanova naziva se iskljuenjem svjedoka zbog nesposobnosti. /a drugoj strani, nekim kategorijama
lica priznaje se pravo da odbiju svjedoenje. Pored toga, mogu(e je pravo svjedoka da ne odgovara na
pojedina pitanja.
U nekim sluajevima krivino procesno pravo iskljuuje neka lica od svjedoenja, a to se
zasniva na nesposobnosti odreenih lica da vre svjedoku dunost u bilo kom procesu a#sol"to
es#oso0i sv!e$o%i! ili na nesposobnost da se kao svjedoci pojave u pojedinom krivinom predmetu
relativo es#oso0i sv!e$o%i!. .psolutnu nesposobnost svjedoka propisuje zakon, a relativna
neposobnost se podrazumjeva ili je izriito predviena u zakonu.
<elativna nesposobnost svjedoka znai da je odreeno lice apsolutno nesposobno da svjedoi u
konkretnom sluaju krivinog postupka. Kao prvo, relativna nesposobnost jeste iskljuenje lica kao
svjedoka iz konkretnog krivinog postupka kada ono u tom procesu ima drugu procesnu 'unkciju.
-atim lice moe biti po zakonu izriito iskljueno kao svjedok kada bi svojim iskazom povrijedilo
dunost uvanja dravne, vojne ili slubene tajne, dok ih nadleni organ ne oslobodi te dunosti0
branilac osumnjienog, u pogledu injenica koje su mu postale poznate u svojstvu branioca0 lice koje bi
svojim iskazom povrijedilo dunost uvanja pro'esionalne tajne0 maloljetno lice koje s obzirom na
uzrast i duevnu razvijenost nije sposobno shvatiti znaaj prava da ne mora svjedoiti.
&vjedoenje mogu o$0iti"
# brani, odnosno vanbrani drug osumnjienog, odnosno optuenog,
# roditelj ili dijete, usvojilac ili usvojenik osumnjienog, odnosno optuenog.
U svakom konkretnom sluaju organ koji vodi postupak treba po slubenoj dunosti provjeriti
da li se radi o licu koje spada u ovu kategoriju svjedoka.
&vjedok ima pravo da e o$'ovara na pojedina pitanja. $o pravo moe koristiti svaki svjedok,
a ona se odnosi samo na dio iskaza koji daje svjedok u postupku. &vjedok ima pravo da ne odgovara na
pojedina pitanja ako bi ga istinit odgovor izloio krivinom gonjenju. Postoji mogu(nost da svjedok
ipak odgovara i na ta samooptuuju(a pitanja, ukoliko mu se da imunitet. 8munitet se daje odlukom
glavnog tuioca.
4<. POSTUPAK PRI /OKA5IVANJU SVJ./O,IMA
&astoji se iz tri 'aze.
,. ast"#a!e sv!e$oka 9 kao svjedoci pozivaju se lica za koja je vjerovatno da (e mo(i da daju
obavjetenja o krivinom djelu i uiniocu i o drugim vanim okolnostima.
1. i)voCe!e $oka)a sv!e$o%ima 9 iskaz svjedoka pribavlja se njegovim sasluanjem. Propisana
je dunost svjedoka da odgovore daje usmeno, prije samog sasluanja svjedok se upozorava na
svoju osnovnu dunost i neka svoja prava. %n se prethodno opominje da je duan govoriti
istinu, da se ne smije nita pre(utati i da je davanje lanog iskaza krivino djelo. &vjedok (e se
upozoriti i da nije duan odgovoriti na pitanja koja su samooptuuju(a. /akon upoznavanja sa
osnovnim dunostima i posljedicama, od svjedoka se uzimaju osnovni podaci, kao i podaci koji
se odnose na prirodu i vrstu njegovog odnosa sa osumnjienim, tj. optuenim. &vjedok (e se
uvijek pitati otkud mu je poznato ono o emu svjedoi, ako se iskazi svjedoka ne slau u
pogledu vanih injenica, svjedoci se mogu suoiti. %d svjedoka se moe traiti i da prepozna
71
pojedina lica ili pojedine predmete. $eko(e zadaje sasluanje maloljetnih svjedoka, posebno
djece, ne samo zbog sadrine iskaza, ve( i iz proceduralnih razloga. -ato se mora paziti da se
sasluanje maloljetnog lica, naroito ako je ono ote(eno krivinim djelom, obazrivo odvija, da
sasluanje ne bi tetno uticalo na psihiko stanje maloljetnika. %no se odvija uz pomo(
pedagoga ili dr. strunog lica. %bzirom na ivotnu dob, tjelesno i duevno stanje ili druge
opravdane interese, svjedok se moe sasluati putem tehnikih ureaja za prenos slike i zvuka
na nain da mu stranke i branilac mogu postavljati pitanja bez prisustva u prostoriji gdje se
svjedok nalazi.
2. o%!ea iska)a sv!e$oka 9 iskaz svjedoka je u praksi naje(i dokaz u krivinom postupku, ali
je ocjena dokazne vrijednosti svjedokog iskaza najtea od svih ocjena dokazne vrijednosti
radnji dokazivanja. %snovni problem pri ocjeni iskaza jeste utvrditi u kojoj mjeri se izjava
svjedoka o injenicama podudara sa stvarnim stanjem. %sim istinitog iskaza, postoji i laan i
pogrean iskaz. Pogrean je kada ne postoji podudaranje iskaza svjedoka sa realno(u iz razloga
koji su van volje i svijesti svjedoka. >oe biti usljed greke u percepciji, greke pam(enja,
greke u reprodukovanju 9 izlaganju. /epodudaranje iskaza svjedoka sa realno(u moe da
nastupi iz razloga koji zavise od volje i svijesti svjedoka, i tada je iskaz laan. U pogledu
obrazloenja sudske ocjene iskaza svjedoka, vae ista pravila kao i kod drugih dokaza. 8stinitost
ili neistinitost iskaza svjedoka cijeni se prema njegovoj saglasnosti sa dogaajem objektivni
kriterijum! i prema stvarnom saznanju svjedoka o dogaaju i njegovoj svijesti i htijenju dati
laan, odnosno istinit iskaz subjektivni element!.
4=. POS.3NA PRAVI-A O 5ADTIB.NOM SVJ./OKU
&vjedoci su esto izloeni prijetnjama, uvredama pa i 'izikim napadima. >eunarodne
preporuke potenciraju dvije oblasti u kojima je neophodna posebna zatita svjedoka" or'ai)ovai
krimialitet i #ose0o os!etl!ivi ranjivi, ugroeni svjedoci!. U takvim sluajevima primjenjuje se
-akon o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka.
Sv!e$ok #o$ #ri!et!om je onaj svjedok ija je lina bezbjednost ili bezbjednost njegove
porodice dovedena u opasnost zbog njegovog ue(a u krivinom postupku.
U'ro;ei sv!e$ok je onaj svjedok koji je ozbiljno 'iziki ili psihiki traumatizovan okolnostima
pod kojima je izvreno krivino djelo ili koje pati od ozbiljnih psihikih poreme(aja koji ga ine
izuzetno osjetljivim.
5a*ti(ei sv!e$ok je onaj svjedok koji se sasluava prema odredbama -akona o zatiti
svjedoka. Prema zakonskoj 'ormulaciji u izuzetnim okolnostima, kada postoji oigledna opasnost za
linu bezbjednost svjedoka ili njegove porodice, koja je tako ozbiljna da postoje opravdani razlozi za
vjerovanje da nije mogu(e da se ta opasnost umanji nakon to je svjedok dao iskaz ili je vjerovatno da
(e se opasnost pove(ati zbog davanja iskaza, sud moe izuzetno sasluati i zati(enog svjedoka.
M!ere )a*tite sv!e$oka
&ud moe odrediti one mjere zatite svjedoka koje smatra potrebnim, a koje su predviene
zakonom o zatiti svjedoka. Prilikom odluivanja koja (e mjera zatite svjedoka biti primijenjena, sud
ne(e odrediti teu mjeru ako se ista svrha moe posti(i primjenom blae mjere. /adleni organ
krivinog postupka duan je o ukljuenju ugroenog svjedoka u postupak dati odgovaraju(e
obavjetenje organu nadlenom za pitanja socijalnog staranja i omogu(iti pruanje pomo(i tog organa,
kao i psiholoku podrku svjedoku. Postoji i mogu(nost njihovog sasluanja van prostorije u kojoj se
odrava postupak.
-akon o zatiti svjedoka dozvoljava mogu(nost udaljavana optuenog iz sudnice. >aterijalni
uslov za ovaj sluaj jeste da postoji opravdan strah da (e prisustvo optuenog uticati na sposobnost
svjedoka da svjedoi potpuno i tano. ;ormalni uslov jeste postojanje odluke suda da optueni bude
72
udaljen iz sudnice, do koje moe do(i po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranaka i branioca, nakon
sasluanja protivne stranke i branioca.
-akon o zatiti svjedoka dozvoljava izuzetno i neka ogranienja prava optuenog i njegovog
branioca da pregleda spise i dokumentaciju, u sluaju kada bi otkrivanje nekih ili svih linih podataka
svjedoka ili drugih podataka doprinijelo otkrivanju identiteta svjedoka i ozbiljno dovelo u opasnost
svjedoka pod prijetnjom. % podnoenju ovog prijedloga tuilac mora odmah obavijestiti optuenog i
njegovog branioca.
&ud moe utvrditi da je opravdano izvriti sasluanje zati(enog svjedoka po slubenoj dunosti
ili na zahtjev tuioca, osumnjienog odnosno optuenog ili njegovog branioca. >aterijalni uslov za
sasluanje zati(enog svjedoka ogleda se u postojanju"
# oigledne opasnosti za linu bezbjednosti svjedoka ili njegove porodice, a opasnost je
toliko ozbiljna da postoje opravdani razlozi za vjerovanje da nije mogu(e tu opasnost
umanjiti nakon to svjedok bude sasluan ili
# ako je vjerovatno da (e se opasnost zbog davanja lanog iskaza pove(ati.
;ormalni uslov za sasluanje zati(enog svjedoka sadran je u potrebi postojanja odgovaraju(eg
procesnog prijedloga za ovakvo saluanje0 voenju postupka po tom prijedlogu0 odluci suda.
-akonom se utvruje obavezan sadraj prijedloga za ovakvo sasluanje. Prijedlog mora biti podnesen
sudu u zapea(enoj koverti, a na spoljnoj strani koverte mora biti jasno naznaeno da se radi o
prijedlogu za sasluanje zati(enog svjedoka. %na se bez odlaganja dostavlja predsjedniku suda. &ud (e
bez odlaganja, najkasnije u roku od ,6 dana od dana prijema prijedloga, utvrditi da li je takvo
sasluanje opravdano. Protiv odluke suda doputena je alba u pisanoj 'ormi u roku od C dana od
donoenja odluke suda. /akon pravosnanosti odluke da se odri sasluanje zati(enog svjedoka sud
zakazuje datum, vrijeme i mjesto sasluanja. &asluanje zati(enog svjedoka provodi sud. -apisnik o
sasluanju zati(enog svjedoka ne sadri podatke o identitetu ovog svjedoka, u njega se unosi
pseudonim za svjedoka koji odreuje sud.
6@. UVIAAJ I R.KONSTRUK,IJA
UviCa! je neposredno i u zakonskoj 'ormi preduzeto ulno opaanje organa koji vodi postupak
o injenicama vanim za rjeenje konkretnog krivninopravnog sluaja i naknadu tete. Iulna
opaanja, da bi bila predmet uviaja, moraju biti preduzeta u vrijeme voenja postupka i na nain
propisan zakonom. Uviaj vri organ koji vodi postupak.
,il! uviaja je otkrivanje i prikupljanje materijalnih dokaza ili indicija o postojanju i vrsti
krivinog djela, koje mogu posluiti pronalaenju i identi'ikaciji uinilaca djela ili o tome da se te
injenice razjasne ili da se utvrde tragovi i posljedice krivinog djela ili provjeri istinitost drugih
dokaza.
Pre$met uviaja mogu biti stvari, lica i mjesta. Uviaj stvari pokretne i nepokretne, tu spada i
pregled lea! moe se odnositi na pokretne i nepokretne stvari osumnjienog, odnosno optuenog i
tre(ih lica. Uviaj lica moe se vriti nad osumnjienim bez obzira na njegov pristanak, ako je potrebno
da se utvrde injenice vane za krivini postupak, a nad drugim licima, bez njihovog pristanka samo
ako se mora utvrditi da li se na njihovom tijelu nalazi odreeni trag ili posljedica krivinog djela.
Uviaj se preduzima na svakom mjestu na kome se mogu prona(i tragovi i predmeti krivinog djela i
injenice vane za krivini postupak.
-akon ne propisuje neki 'ormalnopravni uslov za obavljanje uviaja, kao to je zahtjev, naredba
ili rjeenje o uviaju. =ovoljan je samo materijalni uslov, a to je da je za utvrivanje kakve vane
injenice u postupku potrebno neposredno opaanje.
U okviru uviaja moe biti izvrena i rekostr"k%i!a dogaaja. %na se sastoji u provjeravanju
izvedenih dokaza ili utvrivanju injenica koje su od znaaja za razjanjenje stvari koja se vri tako to
73
(e se ponoviti radnje ili situacije u uslovima pod kojima se prema izvedenim dokazima dogaaj
odigrao. <ekonstrukcija se, po pravilu, vri na mjestu gdje se dogaaj zbio, a obavlja se tako da se po
mogu(nosti izvede cijeli dogaaj onako kako slijedi iz sasluanja osumnjienog, iskaza svjedoka i
vjetaka i dr. dokaza, kao i injenica koje je organ utvrdio vrastitim opaanjem. <ekonstrukciju
odreuje organ koji vodi postupak. %na nije dokazno sredstvo, ve( metod provjere dokaza.
<ekonstrukcijom se ne smije kriti javni red i moral, niti se smije dovoditi u opasnost ivot ili zdravlje
ljudi.
Or'ai)ova!e "viCa!a
Uviaj u istrazi je primarno u nadlenosti tuioca koji sprovodi istragu. Sekundarno, nakon
obavjetavanja tuioca, uviaj moe izvriti i ovlateno slubeno lice. /akon podizanja optunice,
uviaj obavlja sudija za prethodno sasluanje, uviaj na glavnom pretresu vri sudija, odnosno vije(e, a
van glavnog pretresa sudija ili predsjednik vije(a, odnosno lan vije(a.
<ekonstrukcija dogaaja moe se vriti u toku cijelog postupka, i to u istrazi, zatim u 'azi
glavnog pretresa i na pretresu pred drugostepenim sudom. U toku istrage rekonstrukciju dogaaja moe
preduzeti samo tuilac, a nakon toga sudija, odnosno predsjednik vije(a, a ako je prvostepena presuda
ukinuta, onda predsjednik drugostepenog vije(a.
/a uviaj ili rekonstrukciju moe se pozvati i vjetak, ako je njegovo prisustvo korisno za davanje
nalaza i miljenja.
Uviaj je najpouzdaniji nain utvrivanja injenica u krivinom postupku, jer organ koji ga
sprovodi utvruje injenice vlastitim opaanjem. /ajve(u dokaznu vrijednost ima uviaj koji sud
sprovodi na glavnom pretresu.
-ulla est maior probatio* ;uam evidentia rei O nema boljeg dokaza od uviaja.
61. ISKA5 VJ.DTAKA
8skaz vjetaka je izjava procesno nezainteresovanih lica, koje stranke i branilac i sud uzimaju da
na osnovu strune spreme ili vjetine steene vrenjem poziva opaze izvjesne injenice, okolnosti ili
pojave ili da o njima daju svoje miljenje, jer za to struna pravna sprema i opte obrazovanje sudija
nisu dovoljni. Bjetak, kao posebna vrsta svjedoka, moe svjedoiti davanjem nalaza o injenicama i
miljenja koje sadri ocjenu o injenicama.
Bjetake obino pozivaju tuilac ili branilac osumnjienog optuenog!. U posebnim
okolnostima, ako sudija i nakon svjedoenja vjetaka stranaka ne razumije injenice ili dokaze, sud
moe osigurati svoje vlastite vjetake.
Bjetaenje je djelatnost vjetaka na prikupljanju nalaza i miljenja. U svoj nalaz on daje ono
to je opazio i ispitivanjem utvrdio. >iljenje, koje u cjelini mora biti i osnovano i obrazloeno,
predstavlja vjetakovo rjeenje postavljenog zadatka i odgovor na istaknuta pitanja za rasvjetljavanje
vanih injenica u konkretnoj krivinoj stvari.
Bjetaci pomau strankama i sudu, ali to ne oduzima vjetaenju karakter radnje dokazivanja.
Bjetak treba da raspolae strunom i pravnom sposobno(u za vjetaenje. =akle, potrebno struno
znanje, tj. strunost koja je uvijek konkretna. -a vjetaka se ne moe uzeti lice prema kome je krivino
djelo uinjeno. Hica koja su pravno nesposobna da vre dunost vjetaka su" lica koja ne mogu biti
sasluana kao svjedoci, lica koja mogu odbiti svjedoenje, lice prema kome je krivino djelo uinjeno,
ne moe se uzeti ljekar koji je lijeio umrlog, on se moe sasluati kao svjedok.
V!e*tak ima #ravo da ostvari uvid u predmet vjetaenja, da dobije odreenu materiju radi
analize, da dobije razjanjenja i da mu se dopusti da razgleda spise, da predloi da se izvedu dokazi i
pribave predmeti i podaci koji su od vanosti za davanje nalaza i miljenja, da predloi da se razjasne
76
pojedine okolnosti ili da se licu koje se sasluava postave pojedina pitanja, pravo na nagradu i naknadu
trokova 9 nije duan da besplatno vri svoju dunost.
V!e*tak !e $";a da tuiocu odnosno sudu dostavi svoj izvjetaj, da dostavi nalaz i miljenje
kao i radni materijal, skice i zabiljeke organu koji ga je odredio, da detaljno obrazloi kako je doao
do odreenog miljenja, da briljivo razmotri predmet vjetaenja, da se odazove pozivu, da podnese
nalaz i miljenje i da poloi zakletvu.
%snovni 'ormalni uslov za vjetaenje je postojanje odluke o sprovoenju vjetaenja.
8zvoenje vjetaenja sastoji se od 2 'aze. Prva je #ri#rema!e v!e*tae!a organ upoznaje
vjetaka sa predmetom vjetaenja i postavlja pitanja na koja on treba da odgovori!, o#erativa Fa)a
to je rad vjetaka po naredbi, dostavljanje nalaza i miljenja, radnog materijala i zabiljeki. >iljenje
je odgovor na postavljena pitanja! i sasl"*a!e v!e*taka na glavnom pretresu vjetak se neposredno
sasluava uz izuzetak, on iznosi svoj nalaz i miljenje, a pisani nalaz i miljenje se prihvata kao dokazni
materijal samo ukoliko je taj vjetak svjedoio na glavnom pretresu!.
&udija je slobodan da cijeni iskaz vjetaka i moe ga ili prihvatiti ili odbaciti, uz obrazloenje.
Postoje i posebni sluajevi vjetaenja, a to su" vjetaenje u sluaju sumnje da je smrt
uzrokovana krivinim djelom ili da je u vezi sa izvrenjem krivinog djela0 vjetaenje tjelesnih
povreda0 tjelesni pregled osumnjienog, odnosno optuenog0 psihijatrijsko vjetaenje0 vjetaenje
poslovnih knjiga0 analiza =/K.
6+. ISPRAV.
8sprava je predmet na kome su ljudskom djelatno(u gra'iki, 'igurativno, slikom ili zvuno
utisnuti podaci o injenicama koje su vane za pravne odnose i pravni saobra(aj. 8sprave nisu
samostalno dokazno sredstvo po svom sadraju, jer sadre uvijek neko drugo postoje(e dokazno
sredstvo, tj. specijalni su oblik u kome se javljaju ostala dokazna sredstva, to znai da se same po
svojoj 'ormi javljaju kao posebno dokazno sredstvo. Is#rave s" #isai o0lik " kome se !avl!a!"
ostala $oka)a sre$stva. 8sprave mogu bit javne i privatne.
<avnim ispravama nazivamo isprave koje su u propisanom obliku izdali organi vlasti u
granicama svoje nadlenosti. %stale isprave nazivamo privatnim. %d javne isprave treba razlikovati
privatnu ispravu na kojoj je javni organ samo ovjerio potpis autora isprave, a nije izdao ispravu. )avne
isprave mogu biti doma(e i strane. 8nostrane javne isprave koje su propisno ovjerene, imaju istu
dokaznu snagu kao i doma(e, pod uslovom uzajamnosti i ako meunarodnim ugovorom nije drugaije
odreeno.
Postupak dokazivanja ispravom obuhvata" pribavljanje isprave organ krivinog postupka je
ovlaten da zatrai od javnih organa, ustanova, graana pojedinaca da mu predaju isprave!, dokazivanje
njene istinitosti provjerava se autor isprave, ko je uestvovao u nastajanju isprave!, upotrebu isprave
u postupku se koristi itanjem, prezentacijom i poznavanjem! i dokaznu snagu isprave dokaznu
vrijednost isprava sud cijeni po slobodnom uvjerenju!.
/i javne ni privatne isprave nemaju obaveznu dokaznu snagu za sudiju. Be(a dokazna
vrijednost isprava potie otuda to se one obino sastavljaju u vrijeme kada se dogaaj odigrao, to
treba da potvrdi isprava.
61. IN/I,IJ.
8ndicije naslu(ivanje, pretpostavke! ili osnovi podozrenja su injenice koje same nisu predmet
dokaza, ija je istinitost utvrena, a iz kojih se moe zakljuiti, tj. posredno utvrditi da je jedna druga
77
injenica koja je predmet dokaza, odnosno koja treba da se dokae, takodje istinita, jer ona prva stoji s
njom u tijesnoj logikoj vezi.
=a bi injenica bila indicija, ona mora biti nesporno utvrena i mora biti u neposrednoj vezi sa
injenicom koja je predmet dokazivanja.
-a organe krivinog postupka, indicije predstavljaju izvor saznanja o pravno relevantnim
injenicama. %ne su posredni dokaz, jer se njima ne utvruje nita to je predmet dokaza. -ato se ti
dokazi zovu i kritikim i posrednim dokazima, dokazima rezonovanja ili sastavnim dokazima, jer se, po
pravilu, trai vie osnova podozrenja da bi se 'ormirao pun dokaz ili da osnovi podozrenja pojaavaju
neki drugi dokaz
& obzrirom na to da su indicije injenice, one moraju biti utvrene u krivinom postupku, bilo
neposrednim opaanjem organa koji vodi postupak ili bilo kojim dokaznim sredstvom. 8ndicija koja
nije utvrena ne moe se uzeti u obzir pri utvrivanju pravno relevantnih injenica. Pri ocjeni dokaza
po slobodnom uvjerenju, dokazna snaga osnova podozrenja cijeni se kao i dokazna snaga svakog
drugog dokaza. U nekim izuzetnim sluajevima dovoljna je i samo jedna indicija. % tome koliko je
indicija potrebno da bi se dobio pun dokaz, zakon ne govori, niti je to mogao ureivati, jer se radi o
'aktikom pitanju.
)edna indicija dovoljna je samo u sluaju ako za donoenje odluke suda zakon trai samo
sumnju ili vjerovatno(u.
64. POS.3N. ISTRA:N. RA/NJ.
-nae pravno regulisanje posebnih mjera za borbu protiv najopasnijih oblika kriminaliteta 9
terorizma i organizovanog kriminaliteta. $akvim se mjerama pove(ava djelotvornost dravnih organa
na raun zatite graana, u okvirima meunarodno prihva(enih standarda. -akonsko odreivanje tih
mjera garant je i njihove ograniene primjene. Posebne istrane radnje mogu se odrediti Kako se na
drugi nain ne mogu pribaviti dokazi ili bi njihovo pribavljanje bilo skopano sa nesrazmjernim
teko(ama.*
Uslovi )a #rim!e" 9 zakon propisuje iste uslove primjene posebnih istranih radnji u skladu s
postulatima pravne drave, to znai da se primjena tih prikrivenih radnji vee za krivina djela" protiv
integriteta 4i5, protiv ovjenosti i vrijednosti zati(enih meunarodnim pravom, terorizma i za djela
za koja se prema K-4i5 moe izre(i kazna zatvora od 2 godine ili tea kazna. Primjenu posebnih
istranih radnji nije mogu(e proiriti na ostala krivina djela. Primjena posebnih istranih radnji ne
moe se proiriti na druga lica koja nisu oznaena u sudskoj naredbi kao izvrioci ili da na drugi nain
uestvuju u izvrenju tano odreenih krivinih djela. Posebne istrane radnje mogu se odrediti samo
ako se na drugi nain ne mogu pribaviti dokazi ili bi njihovo pribavljanje bilo skopano s
nesrazmjernim teko(ama. $o predstavlja materi!alo #ravi "slov za ogranienje osnovnog prava na
nepovredivnost linog ili porodinog ivota.
$rajanje primjene posebnih istranih radnji ogranieno je na 7, odnosno 2 mjeseca, s tim to
njihovu svrsishodnost nadzire sudija za prethodni postupak. &ormali "slov jeste postojanje
odgovaraju(e sudske odluke suda, kojoj prethodi inicijativa nadlenog organa. 8zuzetno ako se naredba
ne moe dobiti na vrijeme i ako postoji opasnost od odlaganja moe se zapoeti sa izvrenjem mjere i
na osnovu usmene naredbe sudije za prethodni postupak. U tom sluaju pisana naredba mora biti
pribavljena u roku od 13 sata od izdavanja usmene naredbe. /aredbu sudije za prethodni postupak za
primjenu posebne istrane radnje izvravaju policijski organi struno osposobljeni za njenu primjenu.
Vrste #ose0ih istra;ih ra$!i"
,. nadzor i tehniko snimanje telekomunikacija0
1. pristup kompjuterskim sistemima i kompjutersko sravnjavanje podataka0
7C
2. nadzor i tehniko snimanje prostorija0
3. tajno pra(enje i tehniko snimanje lica, transportnih sredstava i predmeta koji stoje u
vezi s njima0
6. koritenje prikrivenih istraitelja i koritenje in'ormatora0
7. simulirani i kontrolisani otkup predmeta i simulirano davanje potkupnine i
C. nadzirani prevoz i isporuka predmeta krivinog djela.
$ih C posebnih istranih radnji moemo razvrstati na mjere tajne opservacije i mjere prodora u
kriminalne grupe.
$rajanje preduzimanja posebnih istranih radnji odreeno je zavisno od toga o kojoj se radnji
radi. /eke radnje mogu trajati Ku prvom krugu* najdue do mjesec dana kao npr. nadzor i tehniko
snimanje telekomunikacija!, a neke se odnose na jednokratni akt npr. simulirani i kontrolisani otkup
predmeta!.
/aredba sudije za prethodni postupak kojom se odobrava izvrenje posebne istrane radnje, kao
i prijedlog tuioca uvaju se u posebnom omotu iz razloga tajnosti i e'ikasnosti.
Policijski organ koji je okonao djelatnost provoenja posebne istrane radnje duan je odmah
sainiti izvjetaj o tome i predati ga tuiocu. Uz izvjetaj tuiocu se predaju i sve in'ormacije, podaci i
predmeti pribavljeni preduzetom radnjom. >aterijali dobijeni preduzimanjem posebnih istranih radnji
uvaju se dok se uva sudski spis. Koriste se kao dokazi u krivinom postupku, a prikriveni istraitelji,
in'ormatori, kao i druga lica koja su provela istranu radnju mogu se sasluati kao svjedoci ili kao
zati(eni svjedoci. Kao dokaz se ne mogu koristiti in'ormacije i podaci dobijeni preduzimanjem radnji
ako ukazuju na neko drugo krivino djelo koje je izvan liste.
66. MJ.R. 5A O3.53J.A.NJ. PRISUSTVA OSUMNJI.NOG2 O/NOSNO
OPTU:.NOG I USPJ.DNO VOA.NJ. KRIVINOG POSTUPKA
& obzirom na vanost prisustva subjekata u krivinom postupku, zakonodavac je predvidio
adekvatne mjere, ijom primjenom se uspjeno obezbjeuje prisustvo svih subjekata u krivinom
postupku, posebno osumnjienog, odnosno optuenog. Koja (e mjera biti primijenjena u konkretnom
sluaju, zavisi od 'unkcije koju vri subjekt i od njegovog poloaja u krivinom postupku. Predviene
mjere se ne(e primjenjivati prema tuiocu i sudijama, osim mjere obavjetenja. Prisustvo svjedoka i
vjetaka obezbjeuje se pozivom i eventualno dovoenjem, kao i graana od kojih se prikupljaju
obavjetenja u istrazi.
<adnje procesne prinude prema licima sastoje se, u ve(oj ili manjoj mjeri, u ogranienju line
slobode osumnjienog, odnosno optuenog. Hienje slobode bez zatvaranja dovoenje! i sa
zatvaranjem pritvor! su najtee. %ve radnje pogaaju i druge uesnike postupka svjedoke, vjetake i
tumae!. $e mjere su" poziv0 dovoenje0 mjere zabrane0 jemstvo i pritvor.
Po)iva!e 9 poziv je prva i najblaa mjera za obezbjeenje prisustva osumnjienog, odnosno
optuenog i drugih subjekata u krivinom postupku. $o je pismena naredba tuioca, odnosno suda
kojom se nalae odreenom licu da doe u odreeni dan i sat na odreeno mjesto radi preduzimanja
odreene procesne radnje. Poziv moe uputiti samo tuilac, a samo izuzetno i ovlateno slubeno lice.
Uesnici postupka snose trokove svog dovoenja, odgaanja istrane radnje ili glavnog
pretresa i ostale trokove postupka koje su prouzrokovali svojom krivicom.
%d pozivanja treba razlikovati obavjetavanje stranaka o preduzimanju procesnih radnji, koje
nije prinudna mjera, ne povlai dunost dolaska, niti tetne posljedice u sluaju izostanka. Pozivanje se
vri dostavljanjem zatvorenog pismenog poziva koji sadari" naziv organa koji poziva, ime i prezime
osumnjienog, odnosno optuenog, naziv krivinog djela koje mu se stavlja na teret, mjesto gdje
osumnjieni, odnosno optueni ima da doe, dan i as kada treba da doe, naznaenje da se poziva u
7@
svojstvu osumnjienog. &vjedok koji nije navrio ,7 godina poziva se, po pravilu, preko roditelja ili
zakonskog zastupnika. Hicima koja su liena slobode pozivi se dostavljaju u sudu ili posredstvom
uprave ustanove u kojoj su smjetena. Hicu koje uiva diplomatski imunitet poziv se dostavlja putem
>inistarstva inostranih poslova 4i5. Hice koje se poziva kao vjetak duno je da se odazove pozivu.
/eodazivanje osumnjienog na uredan poziv povlai sankciju koja se sastoji u njegovom dovoenju.
/ovoCe!e 9 ova prinudna mjera moe se odrediti prema osumnjienom, odnosno optuenom,
svjedoku i vjetaku. /aredbu da se osumnjieni dovede moe izdati sud"
,. ako je doneseno rjeenje o pritvoru0
1. ako uredno pozvani osumnjieni, odnosno optueni ne doe, a svoj izostanak ne opravda i
2. ako se nije moglo izvriti uredno dostavljanje poziva.
>jerom dovoenja obezbjeuje se i prisustvo svjedoka, vjetaka i strunog lica, ako se iz
neopravdanih razloga ne odazovu urednom pozivu. =ovoenje moe da naredi samo sud, izuzetno
tuilac, a odluku suda, odnosno tuioca koja ima 'ormu naredbe, izvrava sudska policija. U hitnim
sluajevima, naredbu za dovoenje moe izdati i tuilac ukoliko uredno pozvan osumnjieni ne doe, a
svoj izostanak ne opravda. 8zdavanje naredbe za dovoenje ne znai da tome treba da slijedi pritvor, jer
se moe primijeniti i blaa kazna npr. zabrana naputanja boravita!, ali je mogu( i pritvor, to zavisi
od konkretnih okolnosti.
M!ere )a0rae 9 zakon je predvidio mogu(nost da sud osumnjienom, odnosno optuenom
zabrani da bez odobrenja napusti mjesto boravita. U pitanju je mjera koja stoji u sredini izmeu
potpune slobode i pritvora. $a zabrana je relativnog karaktera, s obzirom na to da se mjesto boravita
moe napustiti, ali samo ukoliko to odobri sud. >jera zabrane naputanja boravita je 'akultativnog
karaktera i moe se odrediti obrazloenim rjeenjem suda ukoliko postoje okolnosti koje alternativno
ukazuju na to da bi osumnjieni, odnosno optueni mogao" pobje(i, sakriti se ili oti(i u nepoznato
mjesto ili inostranstvo. aterijalni uslov je, dakle" bjekstvo, skrivanje, odnosno odlazak u nepoznato
mjesto ili inostranstvo, a formalni uslov predstavlja donoenje obrazloenog rjeenja kojim se odreuje
zabrana naputanja boravita.
U toku istrage mjere zabrane odreuje i ukida sudija za prethodni postupak, poslije podizanja
optunice sudija za prethodno sasluanje, a nakon dostavljanja predmeta sudiji, odnosno vije(u u svrhu
zakazivanja glavnog pretresa 9 taj sudija, odnosno predsjednik vije(a. >jere mogu trajati dok za to
postoji potreba, a najdue do pravosnanosti presude i najkasnije do upu(ivanja na izdravanje kazne.
Protiv rjeenja stranke odnosno, branilac moe podnijeti albu. U rjeenju kojim izrie mjeru zabrane
putovanja sud (e narediti privremeno oduzimanje putnih isprava uz zabranu izdavanja novih putnih
isprava. U rjeenju kojim izrie mjeru zabrane posje(ivanja odreenih mjesta, sud (e odrediti mjesto te
udaljenosti ispod koje im se osumnjieni ne moe pribliiti itd. <jeenje kojim se izrie mjera zabrane
naputanja boravita dostavlja se i organu koji izvrava mjeru0 kod mjere gdje se izrie mjera zabrane
putovanja dostavlja se i graninoj policiji. .ko se osumnjieni ne pridrava naloene mjere, organ koji
izvrava mjeru o tome obavjetava sud, a sud moe u tom sluaju odrediti i pritvor.
Jemstvo 9 se sastoji u polaganju, odnosno obe(anju isplate odreenog novanog iznosa
osumnjienog, odnosno optuenog ili drugog lica kao zaloge da osumnjieni do kraja krivinog
postupka ne(e pobje(i.
Pritvor 9 je preventivno lienje slobode lica za koje postoji osnovana sumnja da je izvrilo
krivino djelo, koje odreuje sud, na tano predvieno vrijeme, kada se ispune zakonom propisani
uslovi, a radi postizanja odreenih procesnih i vanprocesnih ciljeva.
68. J.MSTVO
%sumnjieni, odnosno optueni kojem se pritvor ima odrediti ili mu je pritvor ve( odreen
samo zbog bojazni da (e pobje(i, moe se ostaviti na slobodi, odnosno moe se pustiti na slobodu ako
7?
on lino ili ko drugi za njega prui jemstvo da do kraja krivinog postupka ne(e pobje(i, a sam
osumnjieni, odnosno optueni obe(a da se ne(e kriti i da bez odobrenja ne(e napustiti svoje boravite.
&amo jemstvo sastoji se u polaganju, odnosno obe(anju isplate odreenog novanog iznosa
osumnjienog, odnosno optuenog ili drugog lica kao zaloge da osumnjieni do kraja krivinog
postupka ne(e pobje(i.
Lilj jemstva u zakonu jeste da se obezbijedi prisustvo osumnjienog, odnosno optuenog tokom
trajanja krivinog postupka. -bog toga se jemstvom moe zamijeniti samo pritvor koji je odreen ili ga
treba odrediti zbog opasnosti od bjekstva. )emstvo je mjera slina zabrani naputanja boravita, jer
predstavlja djelimino ogranienje slobode. >eutim, zamjena pritvora ovom mjerom nije uvijek
mogu(a. )emstvo je stvaro ako se njegov iznos prilikom pruanja jemstva polae u gotovom novcu ili
se daje zaloga pokretnih stvari ve(e vrijednosti ili hipoteka na nepokretnim dobrima onoga koji daje
jemstvo. Predmet jemstva mogu biti i papiri od vrijednosti i dragocjenosti. >oe ga dati ili sam
osumnjieni, odnosno optueni ili tre(e lice samo ili sa osumnjienim. )emstvo je lio ili ver0alo
kada jedno ili vie lica daju samo obe(anje da (e u sluaju bjekstva osumnjienog, odnosno optuenog
platiti odreeni iznos novca, taj novac se unaprijed e #ola;e. )emstvo uvijek glasi na novani iznos,
bez obzira da li je stvarno ili lino.
Putanje na jemstvo moe traiti samo osumnjieni, odnosno optueni ili neko drugi za njega uz
njegovu saglasnost. /adlenost za donoenje rjeenja o jemstvu zavisi od 'aze krivinog postupka. U
'azi istrage, rjeenje o jemstvu donosi sudija za prethodni postupak, poslije podignute optunice sudija
za prethodno sasluanje, a nakon dostavljanja sudiji, odnosno vije(u u svrhu zakazivanja glavnog
pretresa, taj sudija odnosno predsjednik vije(a. <jeenje kojim se odreuje i ukida jemstvo donosi se po
sasluanju tuioca.
)emstvo #ro#a$a ako osumnjieni, odnosno optueni pobjegne. Brijednost koja predstavlja
predmet jemstva pripada budetu iz koga se 'inansiraju sudovi koji odreuju jemstvo. Propalo jemstvo
Pe se vratiti ako se krivini postupak zavri obustavom postupka ili oslobaaju(om presudom. )emstvo
#osta!e slo0o$o, to znai da se ukida u sljede(im sluaQevima"
# ako vie ne postoje razlozi za pritvor koje jemstvo zamjenjuje ili ako se jemstvo moe
zamijeniti blaom mjerom zabrane naputanja boravita0
# ako se prema osumnjienom, odnosno optuenom odredi pritvor, jemstvo prestaje i
zamjenjuje se pritvorom ako"
a! osumnjieni, odnosno optueni na uredan poziv ne doe, a izostanak ne
opravda,
b! ako se sprema za bjekstvo ili
c! ako se protiv njega, poto je ostavljen na slobodi, pojavi koji drugi
zakonski osnov za pritvor0
# donoenjem pravosnane odluke kojom se postupak protiv optuenog okonava0
# kada lice koje je dalo jemstvo odustane od datog jemstva.
69. PRITVOR
)e preventivno lienje slobode koje se sastoji u oduzimanju line slobode zatvaranjem lica
protiv koga krivini postupak tee, prije pravosnane osuuju(e presude, radi obezbjeenja odreenih
ciljeva krivinog postupka. $o je najtea mjera procesne prinude, koja dolazi u obzir samo ako se
interesi krivinog postupka ne mogu zatititi nekom drugom blaom mjerom procesne prinude.
%sigurava 'iziku prisutnost osumnjienog, odnosno optuenog njegovim stalnim dranjem na
raspolaganju sudu i sprQeavanjem da ometa postupak ili ga sprQeava da zavri zapoeto krivino djelo
ili da izvri nova. /ai zakoni od preventivnih oblika lienja slobode poznaju samo pritvor.
CF
Upravo teina ove mjere je ini izuzetnom, i to s aspekta nadlenosti za odreivanje pritvora,
uslova za odreivanje pritvora, duine trajanja, brzine postupanja svih organa koji uestvuju u
krivinom postupku i organa koji im pruaju pravnu pomo(, kao i obaveznog sudskog nadzora nad
trajanjem ove mjere, kontrole zakonitosti i opravdanosti pritvora, te izdravanje ove mjere.
O#*ti osov )a o$reCiva!e #ritvora je postojanje osnovane sumnje da je uinjeno krivino
djelo. Pritvor je 'akultativan ako protiv lica postoji i neki od posebnih osnova za odreivanje pritvora
koji su limitativno nabrojani u -KP. %snovi za pritvor su"
,! pritvor radi obezbjeenja prisustva optuenog u krivinom postupku ako se
optueni krije ili postoje injenice koje ukazuju na opasnost od bjekstva!0
1! koluzijska opasnost kao osnov za odreivanje pritvora u sluaju osnovane bojazni
da (e osumnjieni, odnosno optueni unititi, sakriti, izmijeniti ili 'alsi'ikovati
dokaze ili tragove koji su vani za krivini postupak ili ako (e ometati krivini
postupak uticajem na svjedoke, sauesnike ili prikrivae!0
2! pritvor zbog iteracijske opasnosti opasnost od nove kriminalne djelatnosti
optuenog!0
3! pritvor zbog prijetnje naruavanja javnog reda0
6! pritvor ako optueni koji je uredno pozvan oigledno izbjegava da doe na glavni
pretres i ako prinudno dovoenje nije uspjelo.
%d pritvora treba razlikovati druge sluajeve lienja slobode osumnjienog, odnosno optuenog
da je izvrio krivino delo, ali bez ue(a suda, bez zatavaranja i bez rjeenja. $i sluajevi su sljede(i"
,! lienje slobode i zadravanje, dato je ovlatenje policijskom organu da lii slobode neko lice
i to najdue 13 sata, ako postoje osnovi sumnje da je takvo lice uinilo krivino djelo i ako postoji ma
koji zakonski razlog za pritvor. Lilj je da se omogu(i prisustvo osumnjienog dok ga tuilac ne ispita i
donese odluku da li (e postaviti zahtjev za odreivanje pritvora. Hienje slobode je 'aktika mjera o
kojoj policijski organ ne donosi nikakvo rjeenje. Hicu se moraju saoptiti najznaajnije injenine i
pravne osnove za hapenje, tuilac ga mora ispitati bez odlaganja u roku 13 sata, sudija za prethodni
postupak u roku 13 sata donijeti odluku o prijedlogu za odreivanje pritvora0
1! opte pravo zadravanja znai zadrati lice koje je zateeno na izvrenju krivinog djela.
>oe ga zadrati svaki graanin. Hice se mora odmah predati sudu, tuiocu ili najbliem policijskom
organu ili obavijestiti jedan od tih organa, graanin je duan drati to lice dok ne dou pomenuti
organi0
2! zadravanje na mjestu izvrenja krivinog djela, sutina je u tome da se ovlatenim
slubenim licima daje mogu(nost da lica zateena na mjestu izvrenja krivinog djela zadre radi
prikupljanja obavjetenja vanih za krivini postupak, o emu se obavjetava tuilac0
3! lienje slobode stranaca, u postupku ekstradicije, u hitnim sluajevima, kada postoji
opasnost da (e stranac ije se izdavanje trai, pobje(i ili se sakriti, a po molbi nadlenog organa drave
moliteljke, bez obzira kako je upu(ena, nadleni policijski organi 4i5 (e tog stranca liiti slobode i
privesti ga sudiji za prethodni postupak &uda 4i5 s ciljem odluivanja o privremenom pritvoru.
Pritvor se moe odrediti u istrazi, poslije potvrivanja optunice i nakon izricanja presude.
%dreuje ga sud rjeenjem, na #ri!e$lo' t";io%a. /adlenost za odreivanje pritvora u istrazi pripada
sudiji za prethodni postupak, koji (e prije donoenja rjeenQa o odreivanju pritvora preispitati
osnovanost zahtjeva za odreivanje pritvora. % odreivanju pritvora nakon potvrivanja optunice
odluuje sudija za prethodno sasluanje, a o produenju pritvora vije(e. Pritvor poslije izricanja
prvostepene presude je mogu( kad sud izrekne presudu na kaznu zatvora. Pritvor odreuje sudija,
odnosno vije(e koje je izreklo presudu.
Pritvor o$reC"!e ili #ro$";ava rjeenjem sud na prijedlog tuioca, nakon to sud prethodno
saslua osumnjienog, odnosno optuenog na okolnosti razloga zbog kojih se pritvor predlae.
C,
2rajanje pritvora je razliito u pojedinim 'azama postupka.
Tra!a!e #ritvora " istra)i" za krivina djela za koja je zaprije(ena kazna zatvora do ,F
godina, pritvor moe trajati najdue tri mjeseca, a od ,F godina ili tea kazna, pritvor moe trajati
najdue 7 mjeseci. U okviru tog roka po rjeenju sudije za prethodni postupak pritvor moe trajati
najdue mjesec dana od dana lienja slobode. Poslije tog roka osumnjieni se moe zadrati u pritvoru
samo na osnovu rjeenja o produenju pritvora. Pritvor se moe produiti za najvie dva mjeseca.
8zuzetno, za krivina djela za koja se moe izre(i kazna dugotrajnog zatvora pritvor se moe produiti
za jo najvie 2 mjeseca i to dva puta uzastopno.
Tra!a!e #ritvora ako #otvrCiva!a o#t";i%e" moe trajati najdue jednu godinu u
sluaju izvrenja krivinog djela za koje je propisana kazna zatvora do 6 godina!, jednu godinu i 7
mjeseci u sluaju izvrenja krivinog djela za koje je propisana kazna zatvora do ,F godina!, dvije
godine u sluaju izvrenja krivinog djela za koje je propisana kazna zatvora preko ,F godina! i tri
godine u sluaju izvrenja krivinog djela za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora!.
Pritvor #osli!e i)ri%a!a #rvoste#ee #res"$e" moe trajati najdue jo ? mjeseci, izuzetno u
sloenim predmetima jo najdue 7 meseci.
Pritvor se mora "ki"ti u toku cijelog postupka, im prestanu razlozi na osnovu kojih je bio
odreen ili su protekli rokovi njegovog najdueg trajanja ili kao posljedica izricanja presuda. %
ukidanju pritvora se donosi rjeenje, bez obzira po kom osnovu se pritvor ukida. Pritvor moe biti
ukinut na prijedlog stranaka i branioca ili po slubenoj dunosti. &tranke i branilac mogu staviti
prijedlog za ukidanje pritvora uvijek i ponavljati ga neogranieno. %ptueni koji se nalazi u pritvoru, a
presuda kojom mu je izreena kazna zatvora je postala pravosnana, osta(e u pritvoru do upu(ivanja na
izdravanje kazne.
Poto se pritvor razlikuje od kazne lienja slobode, moraju postojati i evidentne razlike poloaja
pritvorenika i osuenih lica. %bavezno je odvajanje po polu. Pritvorenik ima pravo na neprekidan
odmor od @ sati i kretanje na otvorenom prostoru najmanje 1 sata tokom dana. Pritvorenik ima pravo na
posjete lica po svom izboru, osim u sluaju kada sudija za prethodni postupak donese pisanu odluku o
zabrani odreenih posjeta zbog njihovog tetnog uticaja u toku postupka. Pritvorenik nije ogranien
krugom lica sa kojima se moe dopisivati, pod uslovom da ta prepiska nije od tete za postupak.
Pritvorenik ne moe koristiti mobitel, ali ima pravo o svom troku obavljati tele'onske razgovore.
Predsjednik suda, sudija za prethodni postupak, predsjednik vije(a mogu u svako doba obilaziti
pritvorenike. $uilac ne moe pritvorenika obilaziti samostalno. U ovom sluaju je on tretiran kao
stranka, a ne kao dravni organ.
6<. POJAM I VRST. SU/SKI7 O/-UKA
&udske odluke oznaavaju sve oblike odluivanja sudskih organa u krivinom postupku. /jima
se, u stvari, izraava volja suda o primjeni zakona na konkretan sluaj koji je predmet odluivanja.
-ajedno sa podnescima stranaka i drugih uesnika u postupku, sudske odluke ulaze u spis predmta, s
ciljem da poslue kao pisani trag da je neka procesna radnja izvedena. Prema svojoj 'ormi, sudske
odluke donesene u krivinom postupku mogu imati oblik presude, rjeenja i naredbe. Presudu donosi
samo sud, a rjeenja i naredbe 9 i drugi organi koji uestvuju u krivinom postupku.
Pres"$a je najvanija odluka u krivinom postupku. $o je takva sudska odluka kojom se
konkretni krivinoprocesni odnos, koji je predmet postupka, raspravlja za tu instancu. =rugi dravni
organi ne mogu nikada donositi presudu, ali presuda nije posljednja odluka koja se moe donijeti u
postupku. /aime, poslije prvostepene presude, mogu(a je i presuda suda drugog stepena, a nekada i
suda tre(eg stepena. Presuda postaje konana samo onda kada se vie ne moe pobijati redovnim
pravnim lijekovima.
C1
Alavni pretres, po pravilu, zavrava presudom. U prvostepenom postupku presudu je mogu(e
donijeti i van glavnog pretresa, ako se izrie krivinopravna sankcija nakon to se prihvati izjava o
priznanju krivice, odnosno ako se prihvati sporazum o priznanju krivnje.
R!e*e!e je odluka kojom se, po pravilu, ne raspravlja glavni predmet postupka, nego rjeavaju
pojedina procesna pitanja u toku ili eventualno po zavretku postupka. 8ako slue donoenju presude,
postoje i neka rjeenja kojima se krivina stvar de'initivno razrjeava i postupak okonava. $akav
znaaj ima rjeenje o obustavi postupka u sluaju ako tuilac povue optunicu. Alavni pretres se
okonava rjeenjem" ,. ako optueni umre0 1. ako se maloljetnku izrekne vaspitna mjera0 2. ako vije(e
obustavi postupak prema maloljetniku.
%sim toga, glavi pretres se prekida rjeenjem ako optueni nakon izvrenog krivinog djela
duevo oboli.
Procesne situacije u kojima se u zakonu odluuje rjeenjem su mnogobrojne, npr. odreivanje
jemstva, odreivanje pritvora, odlaganje glavnog pretresa.
Nare$0a je svaka druga odluka koja u zakonu nije oznaena kao presuda ili rjeenje. $o su
obino odluke kojima se odreuje primjena nekog sredstva procesne prinude, adresirana na organe
dravne izvrne vlasti. /aredbe naje(e izdaje tuilac, odnosno sudija pojedinac. U odnosu na druge
odluke, za naredbu je bitno da se nikada ne mogu pobijati albom. $o je posljedica injenice da se
naredbama nikada nita meritorno ne odluuje i da se u svako doba, promjenom prilika, mogu opozvati
ili izmijeniti.
Kakvu (e formu imati sam akt pojedinih sudskih odluka i kako izgleda njegova sadrina, u
zakonu je propisano samo za presudu. Pravilo je da se sve sudske odluke sastoje od uvoda, izreke
dispozitiva!, obrazloenja, pouke o pravnom lijeku i dijela za ozvanienje. &ve ove dijelove moraju
imati presuda i neka rjeenja. &truktura odluka uslovljena je i prirodom odluivanja.
Uvo$ slui, u sutini, individualizaciji i identi'ikaciji odluke.
I)reka dispozitiv! je najvaniji dio odluke, njome se u najsaetijem obliku izraava odluka
suda o pitanju koje je predmet odluivanja, s odreenim pravnim posljedicama za stranke i uesnike u
postupku.
O0ra)lo;e!e je dio odluke koji sadri prikaz logikog postupka kojim je sud doao do
injeninih utvrenja i na njima zasnovanih pravnih zakljuaka. U njemu (e sud iznijeti razloge za
svaku taku presude i odreeno i potpuno iznijeti koje injenice i iz kojih razloga uzima kao dokazne
ili nedokazne. -naaj koji se pridaje obrazloenju presude vidi se i po tome to je odreene njegove
nedostatke zakon predvidio kao apsolutne povrede krivinog postupka.
Po"ka o pravnom lijeku sadri uputstvo kakav je pravni lijek doputen, u kom roku, te kome i
u kolikom broju primjeraka moe nezadovoljna stranka podnijeti pravni lijek.
8 konano svaka presuda se mora o)vaiiti, to znai da je potpisuje sudija, odnosno
predsjednik vije(a i zapisniar.
6=. POSTUPAK O/-UIVANJA
Kod odluivanja treba razlikovati tri 'aze"
,. izricanje donoenje, 'ormiranje! odluke0
1. saoptavanje izreene odluke i
2. pismena izrada odluke.
I)ri%a!e o$l"ke 9 postupak donoenja odluke sudije pojedinca je unutranji psihiko#logiki
proces sudije, koji nije mogu(e regulisati pravilima postupka. -akon sadri odredbe o izricanju odluka
vije(a, pri kojem uvijek postoji potreba da se usklade miljenja.
C2
%dluka vije(a donosi se poslije vije(anja i glasanja. U donoenju odluke uestvuju samo sudije
ne i zapisniar. Bije(anje je diskusija i izmjena miljenja izmeu lanova vije(a. =a bi se odluka
donijela u vije(u, u tome treba da uestvuju svi lanovi vije(a. Alasanje je izjanjavanje i de'initivno
opredjeljenje svakog lana vije(a za odreenu odluku. Bije(anjem i glasanjem rukovodi predsjednik
vije(a, koji posljednji glasa i duan je da se stara da se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre.
Bije(anje i glasanje vri se tajnim zasjedanjem 9 to je garancija slobodnog odluivanja suda. -a
odluku se trai ve(ina glasova svih lanova vije(a, tj. apsolutna ve!ina, a svi glasovi jednako vrijede.
Alasanje se vri usmeno i u okviru vije(a javno.
Sao#*tava!e o$l"ke je upoznavanje sa njenom sadrinom lica koja treba da budu upoznata i
imaju interes da je saznaju. %dluke se saoptavaju objavljivanjem ili dostavljanjem ili i objavljivanjem
i dostavljanjem. %bjavljivanje odluke je njeno usmeno saoptavanje prisutnim zainteresovanim licima.
=ostavljanje se sastoji u predaji ovjerenog prepisa odluke zainteresovanim licima kojima se ona po
zakonu mora saoptiti. Presude se saoptavaju i objavljivanjem i dostavljanjem, druge sudske odluke
samo objavljivanjem ili samo dostavljanjem. -akon sadri samo odredbe o objavljivanju presude.
Presuda se objavljuje odmah poslije izricanja i to ini sudija, odnosno predsjednik vije(a. .ko sud nije
u mogu(nosti da istog dana po zavretku glavnog pretresa izrekne presudu, odloi(e objavljivanje
presude najvie za tri dana i odredi(e vrijeme i mjesto objavljivanja presude. %bjavljivanje se sastoji u
javnom itanju izreke i kratkom saoptavanju razloga presude, u prisustvu stranaka, branioca,
zakonskih zastupnika i punomo(nika. Uvijek je javno, ak i ako je javnost bila iskljuena na glavnom
pretresu.
Pismea i)ra$a s"$skih o$l"ka E poslije izricanja, odluka se sastavlja u pisanoj 'ormi, po
pravilu, odmah poslije objavljivanja. $ime odluka dobija oblik slubenog akta i snagu javne isprave,
pruaju(i autentian dokaz o svom postojanju i sadrini i omogu(avaju(i kontrolu svoje zakonitosti i
ispitivanje pravilnosti u daljem stepenu. &vaka pismena odluka ima svoj prvi pisanoj formi izraeni
primjerak izvornik! i ostale primjerke prepise, otiske, odnosno otpravke!. Presuda koja je objavljena,
mora se pismeno izraditi u roku od ,6 dana po objavljivanju, a u sloenijim stvarima izuzetno u roku
od 2F dana. U postupku prema maloljetniku, presuda kojom se izrie maloljetniki zatvor mora se
izraditi u roku od @ dana, a u posebnim sloenim sluajevima taj rok moe iznositi ,6 dana od dana
objavljivanja presude. 8sti rok vrijedi i za pismenu izradu rjeenja kojim se izrie vaspitna mjera.
8@. VRST. PR.SU/A
Krivinom presudom rjeavaju se tri osnovna pitanja.
:ao prvo, u svakoj krivinoj stvari mora se utvrditi da li su ispunjeni uslovi za voenje
postupka, odnosno postoje li smetnje za njegovo voenje. Presuda kojom se optuba odbija je 'ormalna
procesualna!, jer se njome konstatuje da nisu ispunjene pretposavke da bi se odluivalo o samoj stvari.
Sljede!e pitanje na koje sud mora odgovoriti, ako je prethodno pozitivno rijeeno, jeste da li je
optueni uinio krivino djelo i da li je krivino odgovoran. .ko na jedno od ovih pitanja odgovori
negativno, sud donosi oslobaaju(u presudu. .ko, pak, na ova pitanja odgovori potvrdno, sud donosi
presudu kojom se optueni oglaava krivim i poslije toga se uputa u tre!e, osnovno pitanje, tj.
odluivanje o krivinoj sankciji.
%slobaaju(om presudom i presudom kojom se optueni oglaava krivim rjeava se predmet
suenja u sutini i utvruje postojanje ili nepostojanje prava drave na kanjavanje optuenog. $e se
presude nazivaju sutinskim$ -a svaku vrstu presude data je samo spoljna 'orma, a za osuuju(u
presudu i sadrina.
Pres"$a ko!om se o#t";0a o$0i!a 9 sud se ne uputa u meritorno raspravljanje stvari koja je
predmet suenja, nego samo utvruje da postoje odreene pravne smetnje da se o toj stvari sudi ili da
C3
taj sud o toj stvari sudi. % ovim procesnim smetnjama sud vodi rauna po slubenoj dunosti.
%brazloenje ove presude ograniava se samo na razloge za odbijanje optube.
<azlozi za odbijanje optube su"
,. ako sud nije stvarno nadlean za presuenje0
1. ako je tuilac od zapoinjanja do zavretka glavnog pretresa odustao od optunice0
2. ako nije bilo posebnog odobrenja ili ako je nadleni dravni organ odustao od odobrenja0
3. ako je optueni za isto krivino djelo ve( pravosnano osuen, osloboen od optube ili je
postupak protiv njega rjeenjem pravosnano obustavljen, a ne radi se o rjeenju o obustavljanju
postupka0
6. ako je optueni aktom amnestije ili pomilovanja osloboen od gonjenja ili se krivino
gonjenje ne moe preduzeti zbog zastarjelosti ili ako postoje druge okolnosti koje iskljuuju krivino
gonjenje.
Pres"$a ko!om se o#t";ei o'la*ava krivim >ko$ematora #res"$a? 9 izrie se kada sud
nae da je osnovan krivini zahtjev tuioca, uz odreivanje sankcije koja odgovara odgovornosti
optuenog ili bez toga. Presuda kojom se optueni oglaava krivim ne mora uvijek glasiti na kaznu.
>ogu(a je presuda kojom se utvruje kazna bez njenog izvrenja 9 uslovna osuda ili se izreena kazna
zatvora zamjenjuje radom za opte dobro na slobodi. Presuda kojom se optueni oglaava krivim moe
sadravati i samo konstataciju o utvrenoj krivinoj odgovornosti za izvreno krivino djelo, sa
oslobaanjem od kazne.
Presuda kojom se optueni oglaava krivim mora sadravati podatke"
,. za koje se djelo optueni oglaava krivim, uz naznaenje injenica i okolnosti koje ine
obiljeje krivinog djela, kao i onih od kojih zavisi primjena odreene odredbe krivinog zakona0
1. zakonski naziv krivinog djela i koje su odredbe krivinog zakona primijenjene0
2. kakva se kazna izrie optuenom ili da se on po odredbama krivinog zakona oslobaa od
kazne0
3. odluku o uslovnoj osudi0
6. odluku o mjerama bezbjednosti, o oduzimanju imovinske koristi i odluku o vra(anju
predmeta, ako predmeti do tada nisu vra(eni vlasniku, odnosno draocu0
7. odluku o uraunavanju pritvora ili ve( izdrane kazne0
C. odluku o trokovima krivinog postupka, o imovinskopravnom zahtjevu, kao i o tome da se
pravosnana presuda ima objaviti putem sredstava javnog in'ormisanja.
Pres"$a ko!om se o#t";ei oslo0aCa o$ o#t";0e >oslo0aCa!"(a #res"$a? 9 oslobaaju(om
liberatornom! presudom sud porie osnovanost krivinog zahtjeva tuioca koji je predmet optube i
zbog toga utvruje da nema mjesta izricanju presude kojom se optueni oglaava krivim.
<azlozi zbog koji sud moe osloboditi optuenog od optube su"
,. ako djelo za koje se optueni optuuje nije zakonom propisano kao krivino djelo0
1. ako postoje okolnosti koje iskljuuju krivinu odgovornost optuenog0
2. ako nije dokazano da je optueni uinio krivino djelo za koje se optuuje.
%slobaaju(a presuda moe se donijeti po bilo kom od ovih osnova koji moraju jasno i
odreeno biti navedeni u obrazloenju presude.
81. O/NOS PR.SU/. I OPTU:3.
%ptuba se odnosi na odreeno lice i odreeno krivino djelo, koji su predmet optube. %ni su
injenina osnovica optube, za razliku od pravne osnovice optube, u kojoj tuilac daje svoje miljenje
o pravnoj kvali'ikaciji krivinog djela koje je izvrio optueni. Presuda mora rijeiti optubu, tako da
izmeu predmeta optube i predmeta presude mora da postoji podudarnost i to kako u pogledu obima,
C6
tako i u pogledu sadrine. Presuda se ne moe uputati u sutinsko raspravljanje stvari ako doe do
izmjena injenine osnovice optube na glavnom pretresu u pogledu djela.
8sto tako, ne moe se presudom osuditi lice koje nije optueno, pa i ako sud na glavnom
pretresu nesumnjivo utvrdi da je drugo lice, a ne optueni, uinilo krivino djelo. -ahtjev podudarnosti
predmeta optube i presude vaan je iz vie razloga. Predmet spora odreuje tuilac, a ne sud i sud
moe samo tubu prihvatiti ili odbiti. &uenje o onome to nije obuhva(eno optubom je gonjenje bez
tuioca, a takvog gonjenja u optunom postupku ne moe biti, ako za pojedine sluajeve u zakonu ne bi
bilo odreeno drugaije. %buhvatanje novog injeninog stanja, bez izmjene optube, s jedne strane,
znai suenje bez optube, a s druge strane, neiscrpljivanje optube.
8dentitet predmeta optube i presude zahtijevaju i vani praktini razlozi. 4ez 'ormulisanja
optube i njenog predoavanja optuenom prije glavnog pretresa, optueni ne bi mogao koristiti svoje
pravo na odbranu. & tim u vezi, ne postoji, niti je neophodna formalna podudarnost izmeu optube i
presude, koja bi znaila obavezu suda da po svakoj optunici donese posebnu presudu, jo manje da se
za svako krivino djelo i svakog optuenog, obuhva(eno jednom optunicom, mora donijeti posebna
presuda. &ud nije vezan optunim aktom koji se donosi na tuioevu ocjenu nadlenosti. >eutim,
presuda se mora podudarati sa optubom u pogledu injeninog stanja. &ud, dakle, nije vezan za
prijedlog tuioca u pogledu pravne ocjene djela. &ud takoe nije vezan prijedlozima tuioca o
odmjeravanju kazne.
Prema tome, mora postojati identitet injenine osnovice optube i presude i to kako subjektivni
u pogledu optuenog!, tako i objektivni identitet u pogledu njegovog djela!. %vaj identitet znai da
sud svoju presudu moe izre(i samo prema onom licu i samo za ono djelo koji su navedeni u optubi
tuioca. .ko tuilac u toku glavnog pretresa nae da izvedeni dokazi ukazuju na to da se izmijenilo
injenino stanje izneseno u optunici, on moe na glavnom pretresu izmijeniti optunicu. <adi
pripremanja odbrane, sud moe u takvom sluaju odgoditi glavni pretres. &ud se mora drati
injeninog opisa u optunici samo kada bi idu(i mimo njega prekoraio optubu, a da prekoraenja
optube nema ako on odluuje o injeninom stanju koje se pokazalo na glavnom pretresu, a povoljnije
je za optuenog.
%bjektivni identitet postoji ako je i u optubi i u presudi rije o istom djelu. /asuprot tome,
identitet je naruen ako je u pitanju drugo djelo u odnosu na ono koje je predmet optube. %bavezu
identiteta izmeu injenine osnovice optube i presude utvruje zakon. Presuda suda preko toga je 9
prekoraenje optube, a presuda ispod toga je 9 nepotpuno rjeavanje predmeta optube. %ve situacije
predstavljaju apsolutnu povredu krivinog postupka, zbog koje se presuda u albenom postupku ukida.
8+. N./OSTA,I U PR.SU/I I NJI7OVO OTK-ANJANJ.
Poslije zavrenog glavnog pretresa, sud izrie presudu koja moe da sadri razne nedostatke,
poevi od tehnikih greaka i neslaganja nastalih u raznim 'azama njene obrade, a moe se dogoditi i
da svojom presudom sud potpuno ne rijei predmet optube. Presuda moe biti pogrena ili nezakonita.
%vi nedostaci se otklanjaju ispravljanjem i dopunom presude i upotrebom pravnih lijekova.
Is#ravl!a!e #res"$e 9 razlozi za ispravljanje presude su greke u"
,. imenima i brojevima0
1. druge oigledne pogreke u pisanju i raunanju0
2. nedostaci u obliku i
3. nesaglasnost pismeno izraene presude s izvornikom presude.
%vo su formalne ili tehnike pogreke.
8spravku 'ormalnih greaka i neslaganja vri sud koji je donio presudu. /edostatke ispravlja
sudija, odnosno predsjednik vije(a koji je donio presudu, na prijedlog stranaka i branioca ili po
C7
slubenoj dunosti, nevezan rokom. 8spravka se vri posebnim rjeenjem. Protiv rjeenja o ispravci
mogu(a je alba, koja ne zadrava izvrenje rjeenja. % albi odluuje vii sud.
/o#"a #res"$e E nisu rijetki sluajevi da sud propusti da u presudi odlui o pojedinom
pitanju o kojem je trebalo odluiti. $ada se o tome odluuje naknadno, a to odluivanje predstavlja
dopunu presude. =opuna presude je mogu(a ako je zakon izrino dozvoljava. Posebno rjeenje donosi
sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno sasluanje, sudija, odnosno predsjednik vije(a i
protiv njega je dozvoljena alba. /aknadno rjeenje o onome to je proputeno da se rijei, 'aktiki je
dopuna presude, iako nema oblik 'ormalnog dopunjavanja presude, ve( oblik samostalnog rjeenja.
Iinjenine greke i povrede zakona u presudi otklanjaju se upotrebom #ravih li!ekova. =o
pravosnanosti presude mogu se koristiti redovni pravni lijekovi, a poslije pravosnanosti 9 vanredni
pravni lijekovi.
P O S . 3 N I / I O
81. PRIJAV-JIVANJ. KRIVINOG /J.-A
-a otkrivanje i utvrivanje krivinih djela odgovorna su ovlatena slubena lica. %na su duna
da samostalno i aktivno djeluju na pravovremenom saznanju za krivine dogaaje, odnosno krivina
djela i njihove uinioce. %tkrivanje krivinih djela i uinilaca vana je i sloena, planska i kontinuirana
djelatnost ovih lica, ograniena krivinoprocesnim 'ormama. %vi organi su duni planski tragati i
pronalaziti osnove sumnje koji upu(uju na postojanje krivinog djela. &istematsko traganje za
osnovama sumnje je trajni zadatak ovlatenih slubenih lica. <adi se o speci'inoj represivno#
preventivnoj djelatnosti, koju neki nazivaju Kprevencija kroz represiju*.
%tkrivanje krivinog djela obavlja se naje(e putem prijave, a izuzetno i glasom o tome da je
uinjeno krivino djelo, ako glas dopre do tuioca. >ada je prijava krivinoprocesni akt koji prua prva
saznanja o izvrenom krivinom djelu i esto prouzrokuje i pokretanje krivinog postupka, zakon ne
daje njenu de'iniciju. /ije de'inisan ni njen sadraj, osim djelimino kad je rije o prijavi ovlatenih
slubenih lica.
Postupak u vezi sa podnesenom prijavom regulisan je zakonom. Pri!ava je krivinoprocesni akt
kojim 'iziko ili pravno lice obavjetava nadlenog tuioca o tome da je izvreno krivino djelo i pri
tome ukazuje i na odreeno lice kao eventualnog izvrioca tog krivinog djela. Prema tome ko ih
podnosi, prijave mogu biti slubene i privatne. &lubena prijava je akt kojim slubena i odgovorna lica
u organima vlasti, preduze(ima i ustanovama, obavjetavaju tuioca o krivinom djelu. /aje(e ih
podnose policijski organi. Privatna prijava je akt kojim pojedini graani ili pravna lica obavjetavaju
tuioca, neposredno ili preko drugih zakonom odreenih dravnih organa, o krivinom djelu. >oe
pote(i od svakog lica, bez obzira da li je ono ote(eno ili ugroeno krivinim djelom, pa i od samog
izvrioca, sauesnika krivinog djela. %va prijava je isto deklarativne prirode i predstavlja apel na
CC
svijest i moral graana. 8zuzetak se odnosi na lica koja ne podlijeu obavezi prijavljivanja krivinog
djela" lice kojemu je uinilac brani partner, brat, sestra i sl.
Prijave mogu biti obavezne i fakultativne. %baveza prijavljivanja je prije svega propisana za
slubena i odgovorna lica, koja su duna da prijave krivino djelo. U zakonu nije izriito predviena
sankcija za nepodnoenje obavezne prijave, s tim da graani imaju obavezu prijavljivanja krivinih
djela samo u sluaju izvrenja krivinih djela za koja je propisana tea kazna, jer neprijavljivanjem
ovih krivinih djela ine i samo krivino djelo.
Prijava moe biti u pisanoj 'ormi i usmena. U pisanoj 'ormi moe biti potpisana i anonimna.
.nonimne prijave mogu nastati iz raznih razloga, neprovjerena anonimna prijava ne moe biti povod
za pokretanje krivinog postupka prema odreenom licu, ali svaka anonimna prijava koja daje izgled
ozbiljnosti treba da bude provjerena. Postoje jo i istinite i lane prijave, potpune, djelimino potpune i
nepotpune.
Prijave ovlatenog slubenog lica mogu biti razliite, s obzirom na izvor saznanja za krivino
djelo i uinioca. =akle, postoje"
,. prijave koje ovlatena slubena lica podnose na osnovu sopstvene aktivnosti,
1. prijave podnesene od drugih subjekata koje ovlatena slubena lica prosljeuju tuiocu,
2. angaovanje ovlatenih slubenih lica po podnesenim prijavama i
3. poseban izvjetaj kao dopuna prijave.
Prijava se podnosi nadlenom tuiocu, ali je predviena mogu(nost podnoenja prijave i
nenadlenom tuiocu, sudu ili ovlatenom licu, koje je prima i dostavlja nadlenom tuiocu. Prijava je
esto prvi izvor saznanja o mogu(nosti postojanja krivinog djela i eventualno mogu(em uiniocu i
uesnicima, te raspoloivim dokazima. Oa !e osov i #ovo$ )a #okreta!e krivio' #ro'oa.
N!ome se e $oka)"!e krivio $!elo2 iti oa o0ave)"!e t";io%a a #okreta!e krivio'
#ost"#ka. Prijavilac nema nikakvog uticaja na postupak, ak ni onda kada je prijavio samog sebe.
Krivino gonjenje moe se preduzeti i bez prijave, o krivinom djelu tuilac moe da sazna i na
druge naine 9 neposrednim opaanjem ili posrednim putem, tj. posredstvom glasa o uinjenom
krivinom djelu.
84. SPROVOA.NJ. ISTRAG.
)straga je faza prethodnog postupka koju sprovodi tuilac protiv odreenog lica* zbog
postojanja osnova sumnje da je izvrilo krivino djelo$
8straga se pokre(e naredbom tuioca za sprovoenje istrage. /aredba za sprovoenje istrage se
donosi na osnovu postojanja osnova sumnje da je izvreno krivino djelo to predstavlja materi!ali
"slov za sprovoenje istrage. %snovi sumnje se opisuju kao oblik vjerovatnosti koji se temelji na
odreenim okolnostima. Protiv naredbe tuioca o sprovoenju istrage nije doputena alba. -a
sprovoenje istrage potrebno je i da ne postoje zakonski osnovi koji iskljuuju sprovoenje istrage, kao
to je sluaj sa licima koja uivaju pravo imuniteta i na koja se primjenjuju odredbe meunarodnog
prava, kao i lica za ije je gonjenje potrebno pribaviti prethodno odobrenje nadlenog dravnog organa.
% sprovoenju istrage donosi se naredba koja predstavlja Formali "slov za njeno sprovoenje
i ona sadri obavezne elemente"
,. podatke o uiniocu krivinog djela ukoliko su poznati0
1. opis djela0
2. zakonski naziv krivinog djela0
3. okolnosti koje potvruju osnove sumnje za sprovoenje istrage i
6. postoje(e dokaze.
C@
Sadraj istrage odreen je tako da u toku njenog sprovoenja tuilac moe preduzeti sve
istrane radnje, ukljuuju(i ispitivanje osumnjienog i sasluanje ote(enog i svjedoka, vrenje uviaja
i rekonstrukcije dogaaja, preduzimanje posebnih mjera koje obezbjeuju sigurnost svjedoka i
in'ormacija i nareivanje potrebnih vjetaenja.
2uilac donosi naredbu da se istraga ne!e sprovoditi ukoliko ocijeni da prikupljena saznanja i
dokazi o krivinom djelu i uiniocu ne predstavljaju potreban osnov za sprovoenje istrage, a to je
kada"
,. iz prijave i prate(ih spisa je oigledno da prijavljeno djelo nije krivino djelo0
1. ako ne postoje osnovi sumnje da je prijavljeno lice uinilo krivino djelo0
2. ako je nastupila zastarjelost ili je djelo obuhva(eno amnestijom ili pomilovanjem ili postoje
druge okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje.
/aredba o nesprovoenju istrage donosi se u pisanoj 'ormi, o emu se obavjetava ote(eni i
podnosilac prijave u roku od 2 dana od dana donoenja naredbe o nesprovoenju istrage.
86. NA/5OR TU:IO,A NA/ RA/OM OV-ADT.NI7 S-U:3.NI7 -I,A
Materi!ali "slov da bi ovlatena slubena lica vrila odreene radnje jeste da postoje osnovi
sumnje da je izvreno krivino djelo, pri emu su mogu(e dvije situacije"
# prva, ako je u pitanju krivino djelo za koje je propisana kazna zatvora preko 6 godina,
# i druga, ako se radi o krivinom djelu s propisanom kaznom zatvora do 6 godina.
Postoje izvjesni 'ormalni aspekti koji se odnose na dunost obavjetavanja o tome tuioca i
omogu(avanja da on vri nadzor nad radom ovlatenih slubenih lica.
Krivia $!ela s #ro#isaom ka)om )atvora #reko 6 'o$ia 9 ako postoje osnovi sumnje
da je izvreno krivino djelo s propisanom kaznom zatvora preko 6 godina, ovlateno slubeno lice je
duno odmah obavijestiti tuioca i pod njegovim nadzorom preduzeti potrebne mjere koje se odnose na
lica ili dokaze. %vlateno slubeno lice duno je u sluaju opasnosti od odlaganja preduzeti neophodne
radnje da se pronae uinilac krivinog djela, da se sprijei skrivanje ili bjekstvo osumnjienog ili
sauesnika, da se otkriju i sauvaju tragovi krivinog djela i predmeti koji mogu posluiti kao dokazi,
te da se prikupe sve in'ormacije koje mogu biti korisne u krivinom postupku. % svemu to je
preduzeto, slubeno lice je duno obavijestiti tuioca i dostaviti mu prikupljene predmete koji mogu
posluiti kao dokazi.
Krivia $!ela s #ro#isaom ka)om )atvora $o 6 'o$ia E ako postoje osnovi sumnje da je
izvreno krivino djelo za koje je zakonom propisana kazna zatvora do 6 godina, ovlateno slubeno
lice je duno obavijestiti tuioca o svim raspoloivim in'ormacijama, radnjama i mjerama koje je
preduzelo i to najkasnije sedam dana od dana saznanja o postojanju osnova sumnje da je krivino djelo
uinjeno. <aunanje roka od C dana treba da otpone od trenutka izvrenja krivinog djela, odnosno od
trenutka kada se dolo do saznanja da je krivino djelo uinjeno, a koja saznanja je registrovalo
ovlateno slubeno lice, usmeno i pismeno.
88. RA/NJ. KOJ. PR./U5IMA OV-ADT.NO S-U:3.NO -I,.
%vlateno slubeno lice moe obavljati raznovrsne radnje u cilju ostvarenja cilja istrage. U cilju
pronalaska uinioca krivinog djela, sprjeavanja skrivanja ili bjekstva osumnjienog, pronalaska
tragova i predmeta koji mogu posluiti kao dokazi, kao i prikupljanja potrebnih in'ormacija, ovlateno
slubeno lice moe"
C?
,. prikupljati potrebne izjave od lica0
1. izvriti potreban pregled prevoznih sredstava, putnika i prtljaga0
2. ograniiti kretanje na odreenom prostoru za vrijeme potrebno da se obavi odreena radnja0
3. preduzeti potrebne mjere u vezi s utvrivanjem identiteta lica i predmeta0
6. raspisati potragu za licem i stvarima za kojima se traga0
7. u prisustvu odgovornog lica pretraiti odreene objekte i prostorije dravnih organa, javnih
preduze(a i ustanova i obaviti uvid u njihovu dokumentaciju0
C. preduzeti druge potrebne mjere i radnje.
%vlateno slubeno lice ima pravo da zadri do 7 asova lica zateena na mjestu izvrenja
krivinog djela radi prikupljanja obavjetenja 9 ako ta lica mogu dati obavjetenja vana za krivini
postupak, moe izvriti 'otogra'isanje, uzimati otiske prstiju i sl. %vlateno slubeno lice moe
preduzeti skoro sve radnje dokazivanja, uz dunost obavjetavanja tuioca, ali obavjetenje tuioca nije
zakonski uslov za preduzimanje tih radnji, ve( objektivni 'ormalni uslov ocjene njihove zakonitosti.
8sto tako, u pogledu optih radnji dokazivanja 9 pretresanja stana, prostorija i lica i privremenog
oduzimanja predmeta i imovine 9 ovlateno slubeno lice moe staviti sudu prijedlog za izdavanje
naredbe za izvoenje ovih radnji uz odobrenje tuioca, ukoliko ocijeni da su ove radnje neophodne radi
dokazivanja injenica u istrazi.
<adi obezbjeenja prisustva osumnjienog u toku svoje istrage, ovlateno slubeno lice takoe
moe zadrati osumnjienog do 13 sata 9 ako ocijeni da postoji osnov sumnje da je to lice uinilo
krivino djelo.
% injenicama i okolnostima koje su utvrene pri preduzimanju pojedinih radnji, kao i o
predmetima koji su pronaeni ili oduzeti, sastavi(e se zapisnik ili slubena zabiljeka. Kada je to
mogu(e, izjave od graana treba uzimati u 'ormi zapisnika. Pisanu zabiljeku potpisuje ovlateno
slubeno lice, a zapisnik 9 graanin koji je daje i ovlateno slubeno lice.
89. SU/SKO O3.53J.A.NJ. /OKA5A
&udsko obezbjeenje dokaza dolazi u obzir kada je mogu(e oekivati da (e se pojaviti teko(e u
vezi sa prisustvom svjedoka na glavnom pretresu, kao i objezbjeenjem drugih dokaza za koje postoji
vjerovatno(a da se ne(e mo(i izvesti na glavnom pretresu. &udsko obezbjeenje dokaza je dozvoljeno u
odnosu na" ,. sasluanje svjedoka i 1. druge dokaze.
Materi!ali "slov za sasluanje svjedoka, prije glavnog pretresa, kako bi se njegov iskaz
koristio na glavnom pretresu, jeste da je to u interesu pravde i da postoji mogu(nost da svjedok ne(e
biti dostupan sudu za vrijeme suenja, to obrazlae ona strana koja predlae sudsko obezbjeenje
dokaza. /pr. to bi bili sluajevi kada se radi o svjedoku za koga je zbog zdravstvenog stanja ili
pretrpljenih povreda, izgledno da ne(e doivjeti glavni pretres ili o svjedoku koji je strani dravljanin
ije prisustvo na glavnom pretresu moe biti teko ostvarivo ili povezano sa neopravdano visokim
trokovima dolaska.
&ormali "slov za ovakvo sasluanje svjedoka sastoji se u odgovaraju(oj procesnoj inicijativi
koja se ogleda u postojanju prijedloga stranaka ili branioca, kao i prihvatanju tog prijedloga od strane
sudije za prethodni postupak koji tada donosi naredbu da se izjava tog svjedoka uzme na posebnom
sasluanju. 8 pod uslovom da je izjava svjedoka pribavljena na nain koji se trai za sudsko
obezbjeenje dokaza, takva izjava se na glavnom pretresu ne(e koristiti automatski.
&tranka, odnosno branilac koji trai da se izjava uzme u obzir kao dokaz na glavnom pretresu,
mora dokazati da je i pored svih uloenih napora da se osigura prisustvo svjedoka na glavnom
ptretresu, svjedok ostao nedostupan.
@F
U odnosu na druge dokaze koje je potrebno obezbijediti prije glavnog pretresa, ne trae se
strogo odreeni materijali i 'ormalni uslovi. .ko sudija za prethodni postupak odbije prijedlog za
obezbjeenje dokaza, bilo da se radi o prijedlogu za sasluanje svjedoka ili o inicijativi za obezbjeenje
drugih dokaza, donije(e rjeenje protiv kojeg se moe izjaviti alba.
8<. 5AVRD.TAK ISTRAG.
8straga se moe zavriti na dva naina, to zavisi od rezultata do kojih se dolo u njenom
sprovoenju. )edan od naina okonanja istrage je njena o0"stava, do koje dolazi u sluaju kada
rezultati istrage ukazuju da nema mjesta optubi. =rugi nain zavretka istrage je okoa!e istrage, do
koje dolazi u sluaju kada rezultati sprovedenih istranih radnji ukau da ima mjesta optubi.
O0"stava istra'e 9 pravo da obustavi istragu ima samo tuilac, koji istragu obustavlja
naredbom o obustavi istrage. %snovi po kojima tuilac moe obustaviti istragu su pravni i injenini"
,. ako djelo koje je uinio osumnjieni nije krivino djelo0
1. ako postoje okolnosti koje iskljuuju krivinu odgovornost osumnjienog0
2. ako nema dovoljno dokaza da je osumnjieni uinio krivino djelo0
3. ako je djelo obuhva(eno amnestijom, pomilovanjem ili zastarom ili postoje druge smetnje
koje iskljuuju krivino gonjenje.
% obustavi istrage kao i o razlozima za obustavu istrage tuilac (e u pisanoj 'ormi obavijestiti
ote(enog koji ima pravo na podnoenje pritube uredu tuioca u roku od @ dana!, kao i osumnjienog
ako je ispitan! i lice koje je prijavilo krivino djelo.
Okoa!e istra'e E tuilac okonava istragu kad nae da je stanje stvari dovoljno razjanjeno
da se moe podi(i optunica. =a li je stanje stvari u istrazi dovoljno razjanjeno da se moe podi(i
optunica, ocjenjuje tuilac. %konanje istrage zabiljei(e se u spisu u 'ormi zabiljeke.
%ptunica se ne moe podi(i ako osumnjieni nije bio ispitan, koje vre tuilac ili ovlateno
slubeno lice. /e postoji obaveza sasluanja osumnjienog odmah po donoenju naredbe o sprovoenju
istrage, ve( se ta mogu(nost ima sve do samog okonanja istrage. .ko se istraga ne zavri u roku od 7
mjeseci od donoenja naredbe o sprovoenju istrage, potrebne mjere za okonanje istrage preduzet (e
kolegij tuilatva, koji treba da utvrdi iz kojih razloga istraga nije zavrena u roku.
8=. POJAM OPTU:NI,.2 PO/I5ANJ. I SA/R:INA
%ptunica je u zakonskoj 'ormi sastavljen akt tuioca kojim se omogu(ava odvijanje krivinog
postupka pred nadlenim sudom i rjeenje krivine stvari koja je predmet postupka. 8ako se
optunicom, na nain kako je ureeno zakonom, ne stavlja zahtjev za oglaavanje optuenog krivim,
optunica sama po sebi podrazumjeva zahtijevanje osude, koja ne obavezuje sud. %ptunica je
neophodna 'orma koja slijedi poslije zavrene istrage. /jome se odreuje lice kome treba da se sudi i
djelo za koje treba da mu se sudi. $o je znaajno za sud, jer se odreuje predmet sudskog raspravljanja,
u ijim granicama se sud mora kretati. Pored toga, optunicom se optueni upoznaje sa osnovima
optube, da bi sa svojim braniocem mogao pripremiti odgovaraju(u odbranu. % djelu za koje se tereti,
osumnjieni se upoznaje i prije podnoenja optunice.
Po$i)a!e i sa$r;ia o#t";i%e 9 krivini postupci u 4i5 su sagraeni na akuzatorskom
optunom! naelu, tako da sudija ne moe zapoeti postupak ako to ne zatrai tuilac, koji snosi teret
prikupljanja dokaza. Kada u toku istrage tuilac nae da postoji dovoljno dokaza iz kojih proizilazi
osnovana sumnja da je osumnjieni uinio krivino djelo, pripremi(e i uputiti optunicu sudiji za
prethodno sasluanje. $o je materijalni uslov za podizanje optunice koji se svodi na odreenu procjenu
@,
tuioca. -a podizanje optunice neophodan je standard dokazivanja koji se sastoji u postojanju
dovoljno dokaza iz kojih proizilazi osnovana sumnja da je upravo osumnjieni uinio krivino djelo.
Priprema optunice podrazumjeva procesne radnje tuioca koje se sastoje u analizi dokaza prikupljenih
tokom istrage, injeninom i pravnom zakljuku i sastavljanju optunice u pisanoj 'ormi. /akon toga
nastupaju dvije vane procesne posljedice"
,. osumnjieni, odnosno optueni i branilac imaju pravo uvida u sve spise i dokaze i
1. stranke i branilac mogu predlagati sudiji za prethodno sasluanje preduzimanje radnji koje se
odnose na sudsko obezbjeenje dokaza.
5ormalni uslov za podizanje optunice odnosi se na dva aspekta" svojstvo lica ovlatenog na
podnoenje optunice i sadraj optunice. .ko postoje uslovi za njeno podizanje, tuilac sastavlja
optunicu, vode(i rauna o njenoj 'ormi i sadrini, koje su odreene zakonom.
&adraj optunice ine 2 dijela. U prvom, uvodnom dijelu navode se podaci o sudu pred kojim
treba da se odri glavni pretres, te ime i prezime osumnjienog s linim podacima. =rugi dio sadri
pravnu kvali'ikaciju krivinog djela, a tre(i injenini opis djela.
O0ave)i elemeti optunice, bez obzira na to ko je podnosi, jesu sljede(i"
,! naziv suda,
1! individualizacija osumnjienog,
2! konkretizacija krivinog djela kao injeninog stanja,
3! zakonski naziv krivinog djela sa navoenjem odredaba krivinog zakona!,
6! prijedlog dokaza koje treba izvesti uz naznaenje svjedoka i vjetaka ili
pseudonima zati(enih svjedoka, spisa koje treba proitati i predmeta koji slue
kao dokaz!,
7! rezultat istrage,
C! dokaze koji potkrepljuju navode optunice.
Uz navedene obavezne elemente, optunica moe da sadri i neke Fak"ltative elemete. %ni
se odnose na mogu(e prijedloge tuioca u odnosu na pritvor osumnjienog, u kom smislu tuilac moe
staviti 1 prijedloga. Prvo, da se odredi pritvor protiv osumnjienog koji je na slobodi, drugo da se
osumnjieni koji je u pritvoru pusti na slobodu ili da se pritvor produi.
)ednom optunicom moe se obuhvatiti vie krivinih djela ili vie osumnjienih. Potrebno je
pri tome da su ispunjeni isti uslovi kao i kod spajanja postupaka.
9@. POSTUPANJ. SU/A SA OPTU:NI,OM
U skladu s injenicom da je sastavljanje pisane optunice djelatnost tuioca, kontrola nad
'ormalnostima u tom dijelu postupka pripada sudu. %vlatenje za to ima sudija za prethodno sasluanje
koji razliite greke u sastavljanju i sadrini optunice moe sankcionisati njenim djeliminim ili
potpunim odbijanjem. %dmah po prijemu optunice sudija za prethodno sasluanje (e ispitati da li je
sud nadlean, da li postoje okolnosti da tuilac naredbom obustavi istragu ako ustanovi da je djelo
obuhva(eno amnestijom, pomilovanjem ili zastarom, ili postoje druge smetnje koje iskljuuju krivino
gonjenje, te da li je optunica propisno sastavljena. &udija za prethodno sasluanje ispituje, u ovom
smislu, po slubenoj dunosti, i da li optunica sadri navedene 'ormalne elemente, jer bi, usljed
njihovih nedostataka, voenje glavnog pretresa bilo oteano ili onemogu(eno 9 bez uputanja u
sadrinu i osnovanost optunice. %vom procesnom radnjom vri se formalnopravna kontrola
optunice$ Pri tome sudija za prethodno sasluanje je ovlaten i da, po potrebi, pozove tuioca da
ispravi, odnosno dopuni optunicu kako bi se po njoj moglo postupati.
@1
Prvu injeninu kontrolu optunice vri sudija za prethodno sasluanje i to po slubenoj
dunosti, a predmet ispitivanja je injenini osnov optunice, njen dispozitiv i materijali koje je tuilac
dostavio uz optunicu. $ime se rjeava pitanje da li dokazi i materijali koje je prikupio tuilac tokom
istrage potkrepljuju osnovanost optunice, odnosno da li postoji osnovana sumnja da je osumnjieni
uinio krivino djelo u vrijeme i na nain kako mu je to optunicom stavljeno na teret. &udija za
prethodno sasluanje moe potvrditi ili odbiti sve ili pojedine take optunice u roku od @ dana, a u
sloenim predmetima u roku od ,6 dana od dana prijema optunice. Ukoliko odbije sve ili pojedine
take optunice, sudija za prethodno sasluanje donosi rjeenje koje se dostavlja tuiocu. Protiv ovog
rjeenja alba se podnosi u roku 13 sata.
Poslije ispitivanja sastava optunice i njenog potvrivanja, postupak po optunici se nastavlja
njenim dostavljanjem optuenom i njegovom braniocu. /ain i rokovi dostavljanja optunice
optuenom zavise od toga da li se optueni nalazi u pritvoru ili na slobodi. .ko je na slobodi, dostavlja
se odmah, ako je u pritvoru u roku 13 sata po potvrivanju optunice. Uz dostavu potvrene optunice,
sudija za prethodno sasluanje obavjetava optuenog da u roku ,6 dana od dana dostavljanja ima
pravo na podnoenje prethodnih prigovora, da (e roite o izjanjenju o krivici biti zakazano odmah
nakon donoenja odluke o prethodnim prigovorima, odnosno po isteku roka za ulaganje prethodnih
prigovora, te da moe navesti prijedloge dokaza koje namjerava izvesti na glavnom preteresu.
91. PR.-IMINARNI STAV OPTU:.NOG U O/NOSU NA NAVO/. I5 OPTU:3.
Preliminarni stav optuenog u odnosu na navode iz optube predstavlja njegov stav u odnosu na
potencijalnu krivnju za krivino djelo koje je predmet optube, a zavisno od toga da li on prihvata
krivnju ili je negira, zavisi i mogu(i tip postupka. Prilikom izjanjavanja o krivnji, optueni iznosi svoj
stav u odnosu na navode u optubi. =alji tok postupka odvija se zavisno od toga da li se optueni
izjasnio kao kriv prihvata optune navode u cjelosti! ili da se ne smatra krivim u potpunosti ili
djelimino odbija optune navode!.
-akonom je regulisana i situacija ukoliko se optueni na izjasni o krivici. $ada postoji apsolutna
pretpostavka da se optueni izjanjava da nije kriv, odnosno da porie krivicu, pa (e sudija za
prethodno sasluanje po slubenoj dunosti unijeti u zapisnik da optueni porie krivicu.
8zjavu o krivici optueni daje sudiji za prethodno sasluanje u prisustvu tuioca i branioca. Prije
izjave o priznanju krivice optueni (e se upoznati o svim mogu(im posljedicama priznanja krivice. U
sluaju da optueni nema branioca, sudija za prethodno sasluanje (e provjeriti da li optueni razumije
posljedice izjanjavanja o krivici, kao i da li postoje uslovi za postavljanje branioca. 8zjava o krivici i
datim upozorenjima unosi se u zapisnik. %vo je prvo neposredno pojavljivanje optuenog pred sudom
od kada je zapoeo krivini postupak protiv njega, i to ako se brani sa slobode.
I)!a*!ava!e o#t";eo' $a !e kriv 9 u krivinopravnom smislu, izjava optuenog kojom on
prihvata krivicu predstavlja jedan vid njegovog priznanja pred sudom. .ko se optueni izjasni da je
kriv, sudija za prethodno sasluanje upu(uje predmet sudiji, odnosno vije(u radi zakazivanja roita za
razmatranje izjave o priznanju krivice. -akon ne odreuje rok u kome postupa sudija za prethodno
sasluanje, ali je nesporno da se ova radnja mora preduzeti bez odlaganja. .ko je jednom optunicom
obuhva(eno vie optuenih, pa se neki od njih izjasne da su krivi, krivini postupak se u odnosu na njih
moe razdvojiti. U odnosu na optuene koji su priznali krivicu, nastavlja se postupak izricanja presude
bez odravanja glavnog pretresa, i to ako sud prihvati izjavu o priznanju krivice, a prema optuenim
koji su negirali krivnju ili sud odbaci njihovu izjavu o priznanju krivice 9 nastavlja se redovan krivini
postupak. Ukoliko se optueni proglasi krivim nakon zavretka glavnog pretresa ili promijeni svoju
prvobitnu izjavu o negiranju krivice i naknadno prizna krivicu, njegova izjava o poricanju krivice ne(e
biti uzeta u obzir kod odmjeravanja sankcije. U ovom sluaju radi se o zabrani da se uzme u obzir
@2
izjava o poricanju krivice, i to kao oteavaju(a okolnost prilikom odmjeravanja krivinopravne
sankcije.
Prvobitna izjava o poricanju krivice ne uzima se u obzir kod odmjeravanja sankcije u dva
sluaja. Prvo, ako optueni ne promijeni svoju prvobitnu izjavu o poricanju krivice i nakon odranog
glavnog pretresa bude oglaen krivim i drugo, ako optueni tokom dokaznog postupka promijeni
prvobitnu izjavu o poricanju krivice i naknadno prizna krivicu. %va zabrana se, prije svega, odnosi na
sud i onemogu(ava da se ranije negiranje krivice optuenog upotrijebi protiv njega na njegovu tetu,
prilikom odmjeravanja krivinopravne sankcije.
I)!a*!ava!e o#t";eo' $a i!e kriv 9 poricanje navoda sadranih u optunici ima znaaj za
tok krivinog postupka utoliko to se ne moe svesti na pretres za izricanje krivinopravne sankcije,
kao i u sluaju kada optueni prizna krivicu. Ukoliko se optueni izjasni da nije kriv, nakon unoenja
izjave o poricanju krivice u zapisnik, sudija za prethodno sasluanje prosljeuje predmet sudiji,
odnosno vije(u kome je predmet dodijeljen, i to u svrhu zakazivanja glavnog pretresa, a dokaze koji
potkrepljuju navode optunice vra(a tuiocu. Alavni pretres (e biti zakazan u roku 2F dana od dana
izjanjavanja o krivici. %vaj rok se moe izuzetno produiti za jo 2F dana, i to na prijedlog
zainteresovane strane, naje(e optuenog i njegovog branioca 9 radi pripreme odbrane.
9+. RA5MATRANJ. I5JAV. O PRI5NANJU KRIVI,.
8zjava o priznanju krivice je predmet odgovaraju(e sudske kontrole, izmeu ostalog, i zbog toga
jer je mogu(e da optueni lano prizna krivicu. Pored toga, i iz osnovnih etikih razloga, takva se vrsta
priznanja optuenog mora podvr(i odreenoj kontroli, kako se ne bi dopustilo da optueni prizna djelo
u zabludi, bez svijesti o procesnim i 'aktikim posljedicama tog ina i iz drugih slinih razloga koji bi
takvu izjavu kompromitovali kako sa stanovita njenog legaliteta, tako i sa aspekta osnovnog
krivinoprocesnog legitimiteta tako znaajne izjave optuenog.
Prilikom razmatranja izjave o priznanju krivice sudija, odnosno vije(e provjerava vie
kumulativno postavljenih elemenata"
,. da se do izjave o priznanju krivice dolo dobrovoljno, svjesno i sa razumijevanjem,
1. da li je optueni upoznat i razumio mogu(e posljedice vezane za imovinskopravni zahtjev i
oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom,
2. da li postoji dovoljno dokaza o krivici optuenog,
3. da li je optueni upoznat i razumio mogu(e posljedice vezane za imovinskopravni zahtjev i
oduzimanje imovinske koristi pribavljene krvinim djelom,
6. da li je optueni upoznat sa odlukom o nadoknadi trokova krivinog postupka i sa pravom
da bude osloboen naknade u sluajevima propisanim zakonom.
%dluka suda o prihvatanju izjave o priznanju krivice je konana i ne moe se izmijeniti na
pretresu za izricanje krivinopravne sankcije. Protiv presude donesene na osnovu prihvatanja izjave o
priznanju krivice dozvoljena je alba zbog odluke o krivinopravnoj sankciji, ali alba nije iskljuena
ni po ostalim albenim osnovima. .ko sud odbaci izjavu o priznanju krivice, o tome obavjetava
stranke i branioca, na taj nain se zavrava postupak razmatranja izjave o priznanju krivice i nastavlja
redovan krivini postupak.
91. PR.GOVARANJ. O KRIVI,I
@3
%sumnjieni, odnosno optueni i njegov branilac mogu do zavretka glavnog pretresa, odnosno
pretresa pred drugostepenim sudom pregovarati sa tuiocem o uslovima priznavanja krivice za djelo za
koje se osumnjieni, odnosno optueni tereti. &porazum o priznanju krivice ne moe se zakljuiti, ako
se optueni na roitu za izjanjenje o krivici izjasnio da je kriv.
Krajnji cilj pregovaranja o krivici je zakljuenje sporazuma o priznanju krivice ugovora u
pisanom obliku! koji sainjavaju tuilac, osumnjieni, odnosno optueni i njegov branilac. &porazum o
priznanju krivice je sporazum sui generis, ne i ugovor koji sainjavaju stranke i branilac s ciljem
okonanja odreenog krivinoprocesnog predmeta bez odravanja glavnog pretresa koji obavezno
podnose sudu, a koji proizvodi pravne posljedice ne posredno, ve( putem presude koju donosi sud,
nakon to je prethodno prihvatio sporazum. %vaj sporazum predstavlja prednost ne samo za tuioca,
nego i za branioca. -a tuioca je to brzo i je'tino osigurana presuda" sporazumom (e utedjeti vrijeme
koje bi potroio voenjem redovnog krivinog postupka, a samim tim (e smanjiti broj predmeta u sudu
i ostaviti dovoljno sredstava za krivino gonjenje uinilaca koji predstavljaju ozbiljnu prijetnju drutvu.
/agodba je takoe, pogodno sredstvo i za teke predmete, posebno u sluajevima krivinih
djela sa meunarodnim elementom tada tuilac moe usloviti sklapanje nagodbe davanjem istinitog
svjedoenja!. U drugim situacijama, tuilac moe pregovarati o nagodbi bez prisustva ote(ene strane,
ele(i, npr. izbje(i da rtva silovanja bude izloena suenju. Putem ove nagodbe, tuilac, takoe, moe
primorati optuenog da prihvati neku kaznu zatvora, po pravilu, manju od one koja bi mu bila izreena
ako bi dolo do suenja. -akon ne ograniava pregovarae da sankciju precizno odrede, i to prema
ustaljenoj sudskoj praksi, ime se smanjuje rizik od odbacivanja sporazuma. $akav sporazum bi morao
biti odbaen kao nezakonit.
&porazum o priznanju krivice mora se odnositi na sve take optunice, jer nema djeliminog
priznanja krivice i, na bazi takvog priznanja, sainjavanja nepotpunog sporazuma o priznanju krivice.
&porazum o priznanju krivice sainjava se u pisanom obliku i uz optunicu se dostavlja sudiji za
prethodno sasluanje, sudiji, odnosno vije(u. % sporazumu odluuje sudija, odnosno vije(e. /akon to
se sporazum o priznanju krivice saini u pisanoj 'ormi, potpie od strane uesnika u procesu
pregovaranja tuilac, optueni i branilac! i dostavi sudu na razmatranje, poinje odgovaraju(a
procesna aktivnost suda u cilju usvajanja ili odbacivanja sporazuma. &am sporazum se moe sainiti i
dostaviti sudu tek poslije potvrivanja optunice. &porazum prihvata ili odbacuje sudija za prethodno
sasluanje, sudija pojedinac, odnosno vije(e, to zavisi od 'aze krivinog postupka u kojoj se sporazum
podnese na razmatranje.
Prilikom razmatranja sporazuma o priznanju krivice, sudija za prethodno sasluanje, sudija,
odnosno vije(e provjeravaju vie kumulativno postavljenih uslova"
,! da li je do sporazuma o priznanju krivice dolo dobrovoljno, svjesno i sa
razumijevanjem, kao i nakon upoznavanja optuenog s mogu(im zakonskim
posljedicama, ukljuuju(i i posljedice vezane za imovinskopravni zahtjev,
oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom i trokove
krivinog postupka0
1! da li postoji dovoljno dokaza o krivnji osumnjienog, odnosno optuenog0
2! razumijevanje optuenog da se sporazumom o priznanju krivice odrie prava
na suenje i da ne moe uloiti albu na krivinopravnu sankciju koja (e mu
se izre(i0
3! da li je izreena krivinopravna sankcija u skladu sa zakonom tuilac moe
predloiti izricanje kazne ispod zakonom odreenog minimuma kazne
zatvora za to krivino djelo, odnosno blau sankciju za osumnjienog,
odnosno optuenog u skladu sa krivinim zakonom!0
6! da li je ote(enom pruena mogu(nost da se pred tuiocem izjasni o
imovinskopravnom zahtjevu.
@6
94. O/-UK. SU/A O PRI5NAVANJU KRIVI,.
&udsko odobrenje sporazuma je posljednja barijera na putu rjeavanja predmeta nagodbom. U
odnosu na sporazum o priznavanju krivice, uloga suda je kontrolna. &ud moe sporazum prihvatiti ili
odbaciti.
U ovom sluaju osnov presude nije suenje po optunici, nego na osnovu sporazuma, i to putem
saglasno izjanjenih volja stranaka za donoenje takve presude. U sluaju prihvatanja sporazuma o
priznanju krivice, dalji postupak je isti kao kod izjave o priznanju krivice" izjava optuenog (e se
unijeti u zapisnik i nastaviti sa pretresom za izricanje krivinopravne sankcije predviene sporazumom.
%dluka o prihvatanju sporazuma je konana i ne moe se izmijeniti na pretresu za izricanje
krivinopravne sankcije. Ukoliko sud odbaci sporazum o priznanju krivice, on (e o tome obavijestiti
stranke i branioca i to konstatovati u zapisnik.
96. POV-A.NJ. OPTU:NI,.
Povlaenje optunice je jedno od procesnih prava kojim raspolae tuilac, u skladu sa naelom
akuzatornosti. %no predstavlja odstupanje od principa legaliteta krivinog gonjenja i realizaciju
principa mutabiliteta. %vo pravo tuilac moe koristiti, bez prethodnog odobrenja, do potvrivanja
optunice. /akon toga, pa do poetka glavnog pretresa, optunica se moe povu(i samo uz prethodno
odobrenje sudije za prethodno sasluanje koji je potvrdio optunicu, to predstavlja jedan od vidova
sudske kontrole optune 'unkcije u krivinom postupku.
/akon to je poeo glavni pretres, tuilac ne moe na ovaj nain povlaiti optunicu i njegov
odustanak od krivinog gonjenja u toj 'azi krivinog postupka predstavlja jedan od razloga za
donoenje presude kojom se optuba odbija. 8zjava tuioca o odustajanju od daljeg krivinog gonjenja
neopoziva je i kao takva predstavlja okolnost koja trajno iskljuuje krivino gonjenje, odnosno
predstavlja trajnu smetnju za podizanje optunice protiv istog lica za isto krivino djelo.
4ez obzira na to kako je dolo do povlaenja optunice prije potvrivanja ili nakon
potvrivanja, odnosno sa ili bez sudskog odobrenja!, procesne posljedice su iste" sudija za prethodno
sasluanje donosi rjeenje kojim se krivini postupak obustavlja.
% obustavljanju krivinog postupka odmah se obavjetavaju osumnjieni, odnosno optueni i
branilac, kao i ote(eni. Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba, o kojoj odluuje vije(e od trojice
sudija.
Povlaenje optunice prije potvrivanja ne predstavlja presuenu stvar, pa tuilac uvijek moe
podi(i novu optunicu. %vo pravo tuilac gubi ukoliko do povlaenja optunice doe nakon
potvrivanja, jer je ta procesna situacija identina kao da je do odustanka od optunice dolo na
glavnom pretresu.
98. POJAM2 5A/ATAK I PR.TPOSTAVK. 5A O/R:AVANJ. G-AVNOG PR.TR.SA
Alavni pretres je 'aza glavnog postupka u kojoj se pred presudnim sudom svestrano i potpuno
raspravlja o optunom aktu tuioca, o svim dokazima na kojima (e se zasnivati sudska odluka i o svim
pravnim pitanjima koja se pojave prilikom suenja u konkretnom sluaju. Po 'ormalnopravnoj prirodi,
@7
glavni pretres je roite, skup stranaka u odreeno vrijeme pred sudom u cilju kontradiktornog,
usmenog, javnog i neposrednog izvoenja dokaza i raspravljanja o osnovanosti tube.
&udska odluka na osnovu glavnog pretresa moe se donijeti samo na osnovu injenica koje su
utvrene dokazima izvedenim na glavnom pretresu. .ko neto nije izneseno na glavnom pretresu, ne
moe biti predmet odluivanja.
Alavni pretres je neophodna pretpostavka za svako krivino suenje, tako da osnovica presude
moe biti samo ono to je obavljeno na glavnom pretresu. -adatak glavnog pretresa je svestrano i
potpuno rasvjetljavanje konkretne krivine stvari, odnosno donoenje adekvatne sudske odluke, kao i
da svestrano i potpuno rasvijetli sve injenice do stepena istinitosti neophodnog za donoenje presude.
$o se ostvaruje primjenom niza krivinoprocesnih naela.
Alavni pretres treba razlikovati od zasjedanja suda koje traje svo vrijeme dok je sude(e vije(e u
sudnici i obuhvata glavni pretres i odreene radnje koje glavnom pretresu prethode i sljeduju.
-asjedanje je iri pojam od glavnog pretresa. %tvaranjem zasjedanja glavni pretres jo nije poeo, time
je zapoelo zasjedanje glavnog pretresa, ali glavni pretres zapoinje tek ita!em o#t";i%e.
%snovna pretpostavka za odravanje glavnog pretresa je prisustvo pozvanih lica. 8ako je
dolazak pozvanih lica opta pretpostavka za odravanje glavnog pretresa, nedolazak bilo kog od
pozvanih nema iste posljedice na mogu(nost odravanja glavnog pretresa. $o zavisi od procesnog
poloaja i 'unkcije pozvanog lica.
&ubjekti ije je prisustvo obavezno dijele se na dvije vrste"
,. oni ije je prisustvo apsolutno obavezno, jer se bez njih pretres ni u kom sluaju ne
moe odrati sud, zapisniar, tuilac, optueni i branilac!0
1. subjekti ije je prisustvo relativno obavezno # glavni pretres, ako je to mogu(e, se
ne(e odloiti, ve( (e se odrati i bez njihovog prisustva, a tu spadaju svjedoci i
vjetaci.
Ne$ola)ak t";io%a
.ko tuilac ili lice koje ga zamjenjuje i koje je uredno pozvano ne doe na glavni pretres, isti (e
se odloiti. &ankcionisanje izostanka tuioca sa glavnog pretresa, pod uslovom da je uredno pozvan,
postie se tako to (e sudija u tom sluaju pozvati tuioca da iznese razloge svog izostanka sa glavnog
pretresa. /a osnovu takve izjave, sudija ocjenjuje da li je nedolazak bio opravdan, a ako nije moe mu
izre(i novanu kaznu do 6.FFF K>. $akva novana kazna se izrie rjeenjem, protiv kojeg tuilac
moe izjaviti albu o kojoj odluuje vije(e drugostepenog suda. .ko se tuilac kanjava, o tom se
obavjetava B&$B 4i5.
Ne$ola)ak o#t";eo'
Alavni pretres se, po nasem zakonodavstvu, ne moe drati bez prisustva optuenog. /edolazak
optuenog proizvodi nekoliko posljedica"
,. #ri"$o $ovoCe!e o#t";eo' # sudija, odnosno predsjednik vije(a (e narediti da se na
glavni pretres prinudno dovede optueni koji je uredno pozvan, a nije doao, niti je svoj izostanak
opravdao. $o se ne moe narediti prije odranog glavnog pretresa0
1. o$la'a!e 'lavo' #retresa # do odlaganja dolazi u sluaju kada se njegovo prinudno
dovoenje ne moe izvriti odmah. $ada sudija, odnosno predsjednik vije(a odluuje da se glavni
pretres ne odri i nareuje da se optueni na sljede(i pretres prinudno dovede, ali ako do privoenja
optueni opravda izostanak, sudija, odnosno predsjednik vije(a (e opozvati naredbu o prinudnom
dovoenju0
2. o$reCiva!e #ritvora # do odreivanja pritvora dolazi samo u sluaju kada je optueni
uredno pozvan na glavni pretres i oigledno izbjegava da doe i ako prinudno dovoenje nije uspjelo.
%dluku o odreivanju pritvora radi obezbjeenja prisustva optuenog na glavnom pretresu donosi
@C
sudija, odnosno predsjednik vije(a. Pritvor odreen po ovom osnovu moe trajati do objavljivanja
presude, a najdue 2F dana. >oe biti i ranije ukinut ako prestanu razlozi za njega0
3. )a0raa s"Ce!a " o$s"stv" # optuenom se ne moze suditi u odsustvu. :vropska komisija
za ljudska prava je zauzela stav da suenje u odsustvu moe biti dozvoljeno u interesu provoenja
pravde ili u sluajevima bolesti lica protiv kojeg se vodi krivini postupak.
Ne$ola)ak 0raio%a
Alavni pretres se odlae ukoliko je branilac uredno pozvan i ne doe na glavni pretres. &udija,
odnosno predsjednik vije(a (e pozvati branioca da objasni razloge svog nedolaska i na osnovu izjave (e
utvrditi da li isti treba biti kanjen. >oe se kazniti novanom kaznom do 6.FFF K> ukoliko se nije
odazvao na uredan poziv suda i nije opravdao svoj izostanak. &ve pretpostavke moraju zajedno
postojati. Kada se branilac kanjava obavjetava se advokatska komora iji je on lan.
Ne$ola)ak sv!e$oka ili v!e*taka se sankcionise na dva naina" prinudnim dovoenjem i
novanim kanjavanjem. Kazna je do 6.FFF K>.

Ne$ola)ak o*te(eo' # na ote(enog se primjenjuju sve procesne posljedice njegovog
nedolaska na glavni pretres o kojem je uredno obavijeten kao i za svjedoka. Alavi pretres se ne moe
odrati ni bez prisustva tumaa, ako je po zakonu njegovo prisustvo obavezno.
99. RUKOVOA.NJ. G-AVNIM PR.TR.SOM
<ukovoenje glavnim pretresom znai staranje o preduzimanju procesnih radnji iz kojih se
sastoji glavni pretres. Alavnim pretresom rukovodi sudija, odnosno predsjednik vije(a, ali je vrenje
nekih radnji rukovoenja glavnim pretresom povjereno i samom vije(u, kada je to u zakonu izriito
propisano. .ko su neke radnje rukovoenja glavnim pretresom date u nadlenost vije(u, u tim
sluajevima vije(e zamjenjuje predsjednika vije(a ili vri svojevrsnu kontrolu njegovog rada u
rukovoenju. <ukovoenje glavnim pretresom podrazumjeva ovlatenja, odnosno obaveze sudije,
odnosno predsjednika vije(a"
,. da se stara o svestranom pretresanju predmeta i otklanjanju svega to odugovlai postupak,
a ne doprinosi razrjeenju stvari0
1. da odluuje o prijedlozima stranaka i branioca0
2. da se stara o odreivanju redoslijeda radnji glavnog pretresa0
3. da se stara o odravanju reda u sudnici i dostojanstvu suda0
6. da se stara o redu i procesnoj disciplini0
7. odluuje o dopustivosti pitanja ili dokaza0
C. odluuje o prekidu glavnog pretresa0
@. stara se o zapisniku sa glavnog pretresa i prepisu zapisnika o iskazu svjedoka ili vjetaka0
?. daje rije strankama i braniocu za direktno i unakrsno ispitivanje svjedoka i vjetaka, te vri
dodatno ispitivanje ukoliko je potrebno0
,F. ukoliko je potrebno, nareuje sasluanje svjedoka, odnosno vjetaka van sudnice0
,,. objavljuje da je dokazni postupak zavren0
,1. daje zavrne rijei tuiocu, ote(enom, braniocu i optuenom i
,2. objavljuje da je glavni pretres dovren.
%dluke sudije, odnosno predsjednika vije(a se uvijek objavljuju, i s kratkim obrazloenjem
razmatranih injenica, unose u zapisnik o glavnom pretresu.
@@
9<. TOK G-AVNOG PR.TR.SA
<edovan tok glavnog pretresa odreen je -akonom o krivinom postupku. >eutim, sudija,
odnosno predsjednik vije(a moe odrediti da se odstupi od redovnog toka raspravljanja zbog posebnih
okolnosti, a posebno zbog broja optuenih, broja krivinih djela i obima dokaznog materijala. %
odstupanju od propisanog redoslijeda procesnih radnji donosi se rjeenje koje se unosi u zapisnik o
glavnom pretresu i protiv kojeg nije dozvoljena alba.
-a vrijeme redovnog toka glavnog pretresa preduzima se niz procesnih radnji i on obuhvata"
otvara!e )as!e$a!a2 #oetak 'lavo' #retresa2 $oka)i #ost"#ak i ri!e straaka.
Otvara!e )as!e$a!a znai objavljivanje strankama i publici da je sudija, odnosno vije(e
spremno da pone sa radom po predmetu koji spada u njegov djelokrug, a po kome je zakazan glavni
pretres za taj dan, oznaavaju(i blie taj predmet. %tvaranjem zasjedanja glavni pretres jo ne poinje0
on poinje itanjem optunice. -asjedanje otvara sudija, odnosno predsjednik vije(a u prisustvu
lanova vije(a, lica pozvanih na pretres i publike. Po otvorenom zasjedanju sudija, odnosno
predsjednik vije(a objavljuje predmet glavnog pretresa utvruju(i prozivkom da li su dola sva
pozvana lica, pored toga treba objaviti i sastav vije(a i to zbog mogu(eg postavljanja zahtjeva za
izuze(e. -atim, odluuje da li (e se glavni pretres odrati bez pozvanih lica koja nisu dola ili (e se isti
odloiti. /akon toga poziva optuenog i od njega uzima line podatke, radi utvrivanja njegovog
identiteta.
/akon utvrivanja identiteta optuenog, sudija, odnosno predsjednik vije(a ima sljede(e
obaveze"
a! upita(e stranke i branioca da li imaju primjedbe na sastav vije(a i nadlenost suda i
b! da(e odreena uputstva svjedocima i vjetacima.
=unost je sudije, odnosno predsjednika vije(a da preduzme neophodne mjere kako bi sprijeio
meusobno komuniciranje svjedoka, vjetaka i stranaka, to na samom glavnom pretresu ini
odravanjem reda u sudnici. &udija, odnosno predsjednik vije(a je duan da prui odreene upute i
pouke. Ukoliko je prisutan ote(eni, ali jo nije podnio imovinskopravni zahtjev, sudija, odnosno
predsjednik vije(a (e ga pouiti da moe podnijeti taj zahtjev do zakljuenja glavnog pretresa. Poseban
znaaj ima davanje pouka optuenom, i to bez obzira na to da li optueni ima branioca. &udija, odnosno
predsjednik vije(a (e pouiti optuenog da moe dati iskaz u toku dokaznog postupka u svojstvu
svjedoka i ako odlui dati takav iskaz, da (e biti podvrgnut direktnom i unakrsnom ispitivanju. U tom
sluaju optueni kao svjedok ne polae zakletvu, odnosno ne daje izjavu.
Prije poetka glavnog pretresa mogu da se jave i neka preliminarna pitanja koja se moraju
rijeiti prije glavnog pretresa 9 da ne bi dolo do povrede postupka i on se bespotrebno vodio.
Poetak 'lavo' #retresa 9 glavni pretres poinje itanjem optunice, to je pravo i obaveza
tuioca. %na se ita i pored toga sto je strankama i sudiji, odnosno predsjedniku vije(a poznata, jer sa
njenom sadrinom treba da se upoznaju i ostali lanovi vije(a, uesnici u postupku i publika. /akon
itanja optunice, sudija, odnosno predsjednik vije(a upita(e optuenog da li je razumio njene navode,
a ako ustanovi da je optueni nije razumio ukratko (e je izloiti optuenom na nain koji mu je
razumljiv. /akon toga (e tuilac ukratko iznijeti dokaze na kojima temelji optunicu0 ovo uvodno
izlaganje je obaveza i pravo tuioca kojeg se on ne moze odre(i i to je prva njegova mogu(nost da sudu
navede vrste i jasne dokaze na kojima zasniva optubu i koji (e biti izvedeni na glavnom pretresu.
/akon toga se prua mogu(nost optuenom ili njegovom braniocu da izloe koncept odbrane.
Karakteristike $oka)o' #ost"#ka, u kome se preduzimaju odgovaraju(e procesne radnje
kojima se daju odgovori na sva pitanja materijalnopravne i procesnopravne prirode kako bi se donijela
@?
odluka o krivinoj stvari krivino djelo, krivina odgovornost i krivinopravna sankcija!, su javnost,
usmenost, neposrednost i kontradiktornost glavnog pretresa, s tim da je kontradiktornost vode(i princip
izvoenja dokaza na glavnom pretresu. =okazi se izvode redoslijedom utvrenim zakonom, a svi
dokazi se mogu svrstati u tri osnovne grupe" dokazi optube* dokazi odbrane i dokazi suda.
=okazi se na glavnom pretresu izvode sljede(im redoslijedom"
,. dokazi optube,
1. dokazi odbrane,
2. dokazi optube kojima se pobijaju navodi odbrane replika!,
3. dokazi odbrane kao odgovor na pobijanje duplika!,
6. dokazi ije je izvoenje naredio sudija, odnosno vije(e,
7. svi dokazi relevantni za izricanje krivinopravne sankcije.
Sasluanje svjedoka na glavnom pretresu 9 svi svjedoci prije svjedoenja polau zakletvu ili
daju izjavu koja zamjenjuje zakletvu. Prilikom izvoenja dokaza dozvoljeno je direktno, unakrsno i
dodatno ispitivanje.
=irektno ispitivanje obavlja strana koja poziva svjedoka, ali sudija, odnosno vije(e moe u
svakom trenutku postaviti pitanje svjedoku. =irektno ispitivanje postoji kada svjedoka ispituje stranka,
odnosno branilac koji je predloio i pozvao svjedoka kao svoj dokaz. Pitanja treba da budu jasna i
razumljiva za sve uesnike u sporu, a iskaz svjedoka potpun, ime se iskljuuje ili suava prostor za
unakrsno ispitivanje. $okom direktnog ispitivanja tuilac, odnosno odbrana se moraju uzdrati od
postavljanja sugestivnih pitanja, tj. pitanja kojima se navodi na odgovor, odnosno koja ve( sadre
traeni odgovor.
Unakrsno ispitivanje je ispitivanje svjedoka od suprotne stranke, naziva se i neprijateljsko
ispitivanje svjedoka, jer ima za cilj da dokae da svjedok nije govorio istinu.
=odatno ispitivanje je tzv. drugo direktno ispitivanje koje se preduzima nakon to je svjedok
unakrsno ispitan od suprotne stranke. U tom ispitivanju stranka koja poziva svjedoka moe traiti da
svjedok objasni ili razjasni odreene take koje su se pojavile u unakrsnom ispitivanju, a djeluju
nepovoljno za njihov predmet. Lilj ovog ispitivanja je ublaavanje ili eliminacija e'ekata unakrsnog
ispitivanja.
&udija, odnosno predsjednik vije(a (e u odgovaraju(oj mjeri kontrolisati nain i redoslijed
ispitivanja svjedoka i izvoenja dokaza, vode(i rauna o sljede(im ciljevima"
a! da ispitivanje i izvoenje dokaza bude e'ikasno za utvrivanje istine,
b! da se izbjegne nepotrebno gubljenje vremena i
c! o zatiti svjedoka od uznemiravanja i zbunjivanja.
.ko ta obaveza nije iskljuenja zakonom, opta je dunost svakog graanina da svjedoi u
krivinom postupku i da usmeno odgovara na postavljena pitanja. %dbijanje svjedoenja povlai
novano kanjavanje svjedoka, i to do 2F.FFF K>. Uslovi za novano kanjavanje svjedoka na
glavnom pretresu postavljeni su kumulativno"
,! da svjedok odbije da svjedoi bez opravdanog razloga i
1! da je to uinio nakon upozorenja suda na posljedice takvog odbijanja.
Bjetaka na glavnom pretresu mogu angaovati stanke, branilac i sud. Bjetak polae zakletvu,
odnosno daje izjavu prije svjedoenja, i to usmeno. =a bi pisani nalaz i miljenje vjetaka mogao biti
prihva(en kao dokaz, vjetak mora svjedoiti na glavnom pretresu.
/akon ispitivanja na glavnom pretresu od strane stranaka i branioca, svjedoci i vjetaci mogu
da budu djelimino ili potpuno otputeni. &vjedoci i vjetaci se nakon ispitivanja od strane stranaka i
branioca otputaju i ekaju ispred sudnice, ukoliko sudija, odnosno predsjednik vije(a ne odlui da ih
potpuno ne otpusti.
?F
&vjedoci i vjetaci se mogu sasluati i van sudnice ako su ispunjeni odreeni uslovi i to"
postojanje odreenih teko(a koje opravdavaju ispitivanje van sudnice materijalni uslov!, a 'ormalni
uslov je donoenje sudske odluke.
-apisnici o iskazima datim u istrazi mogu se po odluci sudije, odnosno vije(a proitati i koristiti
kao dokaz na glavnom pretresu samo u sluaju nekih od sljede(ih alternativno navedenih okolnosti"
# ako su ispitana lica umrla,
# ako su ispitana lica duevno oboljela,
# ako se ispitana lica ne mogu prona(i ili
# ako je dolazak pred sud ispitanih lica nemogu( ili znatno otean iz vanih uzroka.
&udija, odnosno predsjednik vije(a (e zabraniti pitanje i odgovor na pitanje koje je ve(
postavljeno, ako je to pitanje po njegovoj ocjeni"
a! nedoputeno ako se odnosi na zakonom zabranjen nain pribavljanja
dokaza, na dokaz ija upotreba po zakonu nije doputena ili na injenicu
koja se po zakonu ne moe dokazivati! ili
b! nevano za predmet ako je injenjica koja bi se trebala pitanjem utvrivati
ve( utvrena ili nije vana za utvrivanje!.
5avr*a ri!e je posljedni dio glavnog pretresa, u kome stranke daju zavrnu rije, tumae(i
injenice i pravo i izjanjavaju(i se o materijalu iznesenom na glavnom pretresu. <edoslijed izlaganja u
ovom dijelu glavnog pretresa je odreen zakonom, optueni govori posljednji, tako da je e'ekat
njegovog govora najsnaniji. Poslije svih zavrnih rijei, obaveza je sudije da objavi da je glavni
pretres zavren, nakon ega se sud povlai na vije(anje i glasanje radi donoenja presude.
9=. O/-AGANJ. I PR.KI/ANJ. G-AVNOG PR.TR.SA
Alavni pretres se, po pravilu, odvija bez prekida, meutim, od ovog pravila postoje izuzeci,
kada dolazi do odlaganja i prekidanja glavnog pretresa. Alavni pretres se moe odloiti samo ako su
ispunjeni zakonom propisani 'ormalni i materijalni uslovi.
&ormali "slov za odlaganje glavnog pretresa jeste da postoji odreeni zahtjev na koji su
ovlateni stranke ili branilac, kao i da taj zahtjev prihvati sudija, odnosno predsjednik vije(a, i to
donoenjem rjeenja o odlaganju glavnog pretresa.
Materi!ali "slov za odlaganje glavnog pretresa postoji"
,. ako treba pribaviti nove dokaze,
1. ako je optueni nakon izvrenog krivinog djela nesposoban da
prisustvuje glavnom pretresu,
2. ako postoje druge smetnje da se glavni pretres uspjeno provede.
Potrebu pribavljanja novih dokaza procjenjuje sudija, odnosno predsjednik vije(a. <jeenje
kojim se odlae glavni pretres unije(e se u zapisnik i po mogu(nosti odredi(e se dan i sat nastavka
glavnog pretresa. &udija, odnosno predsjednik vije(a (e takoe narediti obezbjeenje dokaza koji se
mogu izgubiti ili unititi zbog odlaganja glavnog pretresa. Protiv rjeenja o odlaganju nije dozvoljena
alba.
%dloeni pretres se moe nastaviti, to je redovna procesna situacija ili poeti iznova 9 to
predstavlja vanrednu procesnu situaciju. -a dalji tok odloenog glavnog pretresa vana su dva
momenta" #rotek vremea i sastav s"$a. .ko se glavni pretres koji je bio odloen dri pred istim
?,
sudijom, odnosno vije(em, isti (e se nastaviti, a sudija, odnosno predsjednik vije(a (e ukratko iznijeti
tok ranijeg glavnog pretresa.
&udija moe odrediti da glavni pretres pone iznova. Alavni pretres koji je odloen mora poeti
iznova ako se izmijenio sastav vije(a ili ako je odlaganje trajalo due od 2F dana, ali uz saglasnost
stanaka i branioca vije(e moe odluiti da se u ovakvom sluaju svjedoci i vjetaci ne sasluavaju
ponovo i da se ne vri novi uviaj, nego da se koriste ranije dati iskazi na glavnom pretresu.
.ko se glavni pretres dri pred drugim sudijom, odnosno predsjednikom vije(a, on mora poeti
iznova i svi dokazi se moraju ponovo izvesti. 8zuzetno, ako se pretres dri pred drugim predsjednikom
vije(a, uz saglasnost stranaka i branioca, vije(e moe odluiti da se ranije izvedeni dokazi ne(e ponovo
izvoditi.
&udija, odnosno vije(e moe bez saglasnosti stranaka i branioca, a po njihovom sasluanju,
odluiti da se iskazi svjedoka i vjetaka dati u ranijem pretresu, koriste kao dokaz ukoliko su svjedoci
ili vjetaci umrli, duevno oboljeli ili se ne mogu prona(i ili je njihov dolazak pred sud nemogu( ili je
znatno otean iz drugih razloga.
Preki$ 'lavo' #retresa predstavlja kratkotrajni zastoj u njegovom odvijanju koji moe trajati
najdue @ dana. -akon o krivinom postupku navodi razloge prekida glavnog pretresa"
,. zbog odmora,
1. zbog isteka radnog vremena,
2. da bi se pribavio neki dokaz u kratkom vremenu,
3. zbog pripremanja optube ili odbrane.
Prekinuti glavni pretres se nastavlja uvijek pred istim sudijom ili vije(em. % prekidu glavnog
pretresa sudija, odnosno predsjednik vije(a mora donijeti rjeenje koje se unosi u zapisnik o glavnom
pretresu, a protiv njega nije dozvoljena alba. $akvo rjeenje sudija, odnosno predsjednik vije(a donosi
na vlastitu inicijativu, kao i na prijedlog lanova vije(a, odnosno stranaka ili branioca.
<@. /ONOD.NJ. I O3JAV-JIVANJ. PR.SU/.
Po zavretku glavnog pretresa, sud donosi presudu. Kada sudija, odnosno predsjednik vije(a
objavi da je glavni pretres zavren, sud se povlai na vije(anje i glasanje, radi donoenja presude.
Bije(anju i glasanju pristupa se odmah, koji se obavljaju u tajnom zasjedanju, ime se
onemogu(ava spoljni uticaj i omogu(ava koncentrisanje (lanova vije(a na donoenje presude. Prilikom
vije(anja prvo se raspravlja pitanje nadlenosti, zatim da li je potrebna dopuna podataka, kao i o
ostalim pitanjima. Potrebno je ne samo da se odluka odmah donese, nego i da se odmah javno objavi.
$a potreba proizilazi iz injenice da su utisci sudije neposredno po zavretku glavnog pretresa
najsvjeiji, a postoji i mogu(nost raznih uticaja na sud. 8zuzeci od ovog pravila postoje samo u
komplikovanim sluajevima, kada se objavljivanje presude moe odloiti.
Presuda se izrie i objavljuje u ime drave, ime se daje sveaniji izgled i ve(i autoritet ovom
aktu. %bjavljivanje presude svi prisutni sluaju stoje(i, a prilikom kratkog usmenog obrazlaganja
presude svi prisutni u sudnici sjede. Usmeno obrazloenje presude trebalo bi biti kratko i sadravati
osnovne razloge donoenja ba takve presude, a od saoptenja koja tom prilikom sudija, odnosno
predsjednik vije(a treba dati, tu je samo ono o pravu na albu i obavezi odgovora na albu. .ko je
optuenom izreena uslovna osuda, on treba biti upozoren na njeno znaenje i na uslove kojih se mora
pridravati.
<1. POJAM2 5NAAJ I 5A/ATAK PRAVNI7 -IJ.KOVA
?1
Pravni lijekovi su vrsta pravnih sredstava kojima stranke i druga ovlatena lica u krivinom
postupku pobijaju odluku suda o krivinoj stvari koju smatraju nepravinom ili nezakonitom, trae(i od
suda pravnog lijeka da je izmijeni ili ukine. Pravni lijekovi su procesne radnje subjekata u krivinom
postupku kojima se pobija sudska odluka, s ciljem da se ukine ili izmijeni donoenjem nove sudske
odluke.
Pravni lijekovi su upravljeni protiv odluka suda, njima se odluka suda pobija, dokazuje se njena
nezakonitost i po tom osnovu se od neposredno vieg nadlenog suda trai preinaenje ili ukidanje te
odluke. Pravni lijek je mogu( samo pod uslovom da je donesena odluka u prethodnom stepenu i da ne
postoji mogu(nost da drugostepeni sud donese odluku umjesto prvostepenog.
Kad se zavri postupak u prvom stepenu, suenje u daljim stepenima uslovljeno je upotrebom
pravnih lijekova. Postojanje postupka pravnih lijekova zavisi od volje lica ovlatenih za njihovo
podnoenje, ta lica odreuju i obim i predmet odluivanja. %pravdanje upotrebe pravnih lijekova
sadrano je i u izvjesnosti donoenja pravilnije odluke u postupku pravnog lijeka, koja se ogleda u vie
vanih injenica"
,. izjavom pravnog lijeka krivini se predmet iznosi pred viu instancu u kojoj su sudije
sa ve(im znanjem i iskustvom,
1. pravilnost donesene odluke podvrgava se ocjeni dvaju razliitih 'oruma,
2. drugostepeni sud je kvalitativno bolji,
3. druge sudije ponovo ispituju istu stvar, to znai da se odluka 'ormira kroz vie
ispitivanja raznih lica,
6. postoji mogu(nost iznoenja novih injenica i novih dokaza i sl.
Ustanova pravnog lijeka motivisana je nastojanjima da svaka krivina stvar bude zakonito
rijeena, odnosno da se stvore procesne mogu(nosti odluivanja i dovoenja do pravilne i zakonite
odluke. $o se ne moe uvijek posti(i u postupku pred prvostepenim sudom. Areke su mogu(e, bilo
zbog proputanja i nezakonitosti radnji samih stranaka, tako i drugih uesnika u krivinom postupku.
4olja odluka drugostepenog suda oekuje se i zbog toga to je sporni predmet izloen ocjeni dvije
instance.
Pravni lijekovi znaajno doprinose ujednaavanju i pravilnijem shvatanju pojedinih instituta
materijalnog i krivinog procesnog prava.
<+. OSNOVI I VRST. PRAVNI7 -IJ.KOVA
%snovi pravnog lijeka su nedostaci kako u samoj odluci, tako i u postupku njenog donoenja, na
osnovu kojih se od vieg suda moe traiti ukidanje ili preinaenje odluke nieg suda. %snovi pravnog
lijeka se, uglavnom, zasnivaju na neprimjeni ili na pogrenoj primjeni zakona, kao i na nepravilno ili
nepotpuno utvrenom injeninom stanju. Kod neprimjene ili nepravilne primjene zakona radi se o
pravnim nedostacima, gdje je sud prilikom donoenja odluke povrijedio odredbe krivinog postupka,
tako da postupak u kome je odluka donesena nije u skladu sa zakonom. Kod nepravilno ili nepotpuno
utvrenog injeninog stanja radi se o injeninim grekama, na taj nain to sud nije imao u vidu sve
potrebne injenice ili ih je uzeo u obzir, ali ih pogreno ocijenio, pa nepravilno izrekao krivinu
sankciju.
Pravni lijekovi se uobiajeno dijele na redovne i vanredne. Re$ovi #ravi li!ekovi se odnose
na odluke koje jo nisu postale pravosnane i njima se onemogu(ava stupanje na pravnu snagu odluke
nieg suda, da bi odluku donio vii sud. Vare$i #ravi li!ekovi odnose se na odluke koje su stupile
na pravnu snagu.
Kod redovnih pravnih lijekova konkretna sudska odluka moe se napadati zbog svih, kako
injeninih, tako i pravnih nedostataka, sa ciljem da se krivina stvar ponovo ispita. Banredni pravni
?2
lijekovi mogu se koristiti samo izuzetno, u zakonom tano odreenim sluajevima, i to tek kada su
iskoriteni redovni pravni lijekovi.
>oemo razlikovati i potpune i nepotpune pravne lijekove. Kod #ot#"o' #ravo' li!eka
odluka se moe pobijati i po pravnom i po injeninom osnovu. Ne#ot#"im #ravim li!ekom odluka
se moe pobijati samo zbog povrede zakona, tako to (e se navesti da je krivini postupak nepravilno
voen ili da je nepravilno primijenjen. Iinjenino stanje se ne moe ponovo ocjenjivati, jer vii sud
moe cijeniti samo pravilnost primjene zakona prilikom utvrivanja injenica.
Podjela pravnih lijekova nekad se vri prema njihovom uticaju na izvrenje odluke koja se
pobija pravni lijekovi sa suspenzivnim i nesuspenzivnim dejstvom!, prema organu pred koji pravni
lijek iznosi stvar na rjeavanje pravni lijek sa devolutivnim i nedevolutivnim dejstvom! ili prema
obimu do koga se moe i(i u ispitivanju odluke povodom pravnog lijeka u viem stepenu ekstenzivno i
neekstenzivno dejstvo!. %va podjela nema ve(eg znaaja.
<1. SU3J.KTI PRAVNI7 -IJ.KOVA
&vojstvo subjekta pravnog lijeka priznato je tuiocu i optuenom, s tim da subjekti pravnog
lijeka mogu biti i neka druga lica, kako u odnosu na odluku o glavnoj stvari, tako i na sporedne
predmete. Nalba najprije postoji radi optube ili odbrane, pa subjekti albe naje(e i jesu tuilac i
optueni sa svojim braniocem. /ajpotpunije pravo albe ima tuilac, jer je moe izjaviti i na tetu i u
korist optuenog. &vi subjekti pravnih lijekova nemaju ista prava na njihovu upotrebu, takoe, svaki
subjekt pravnog lijeka ne moe pobijati odluku po svim osnovama.
8ako se pravni lijek vezuje za interes subjekta koji ga izjavljuje, to nije prepreka da tuilac izjavi
pravni lijek i u korist optuenog, jer se radi o subjektu pravnog lijeka koji je duan da se stara o
objektivnom utvrivanju istine i donoenju pravilne presude. -akon doputa da vie podnosilaca albe
podnese vie albi protiv iste presude i to na istoj procesnoj strani, npr. u korist optuenog sam
optueni, njegov branilac, tuilac ili na tetu optuenog. $ada se radi o tzv. konkurenciji albi. =o
konkurencije albi na tetu optuenog moe do(i onda kada na njegovu tetu, protiv iste presude, albe
podnesu tuilac i ote(eni. Kolizija ovih albi rjeava se tako to se prednost daje albi tuioca.
Pravi li!ek t";io%a # tuilac moe izjaviti albu kako na tetu tako i u korist optuenog, to
proistie iz njegove opte dunosti da tokom krivinog postupka sa jednakom panjom istrauje
injenice kako koje terete optuenog, tako i one koje mu idu u korist.
Pravi li!ek o#t";eo' # optueni ne moe izjaviti albu na presudu, na svoju tetu. Uz
optuenog, pravni lijek u njegovu korist mogu izjaviti i njegov branilac i procesni zamjenici.
Pravi li!ek o*te(eo' # ote(eni kao sporedni procesni subjekt ima ogranieno pravo na albu
protiv presude, jer on presudu moe pobijati samo zbog odluke suda o trokovima krivinog postupka i
odluke o imovinskopravnom zahtjevu.
Pravi li!ek li%a kome !e o$")et #re$met ili li%a o$ ko'a !e o$")eta imoviska korist
#ri0avl!ea kriviim $!elom, moe se uloiti po svim osnovama, ali u granicama odgovaraju(eg
pravnog interesa.
<4. O3IM PO3IJANJA I RA5MATRANJA O/-UK. PO3IJAN. PRAVNIM -IJ.KOM
Pravnim lijekom odluka se moe pobijati samo u okviru sadrine koju zakon daje svakom
pravnom lijeku, po osnovima koje pojedini pravni lijek obuhvata, kao i u granicama pravnog interesa
subjekta ovlatenog na pobijanje odluke. &ubjekt pravnog lijeka je potpuno slobodan na njegovo
podnoenje, kao i u pogledu toga ta (e obuhvatiti svojim pravnim lijekom. %n je ovlaten da odluku
pobija u cjelini ili u pojedinim dijelovima.
?3
Prema zakonu, drugostepeni sud ispituje presudu u onom dijelu u kojem se ona pobija albom.
&ud tada mora voditi rauna o osnovama pravnog lijeka, obrazloenju i prijedlogu iz albe, jer od toga
ovisi okvir, odnosno pravac ispitivanja presude. $ako se iz sadraja albe moe zakljuiti da li se
presuda pobija u cjelosti ili djelimino, iz kojeg osnova se pobija, iz kojih razloga i u kojem pravcu.
Bii sud razmatra pobijanu odluku polaze(i od osnova istaknutih u albi za pobijanje presude.
Preko tih osnova vii sud moe i(i samo u sluajevima izriito propisanim zakonom. .ko drugostepeni
sud, povodom ma ije albe, utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio odluku u korist jednog optuenog
od koristi i za koga od saoptuenih koji nije izjavio albu ili je nije izjavio u tom pravcu, postupi(e, po
slubenoj dunosti, kao da takva alba postoji.
Kada se radi o pitanju da li vii sud moe odluivati nasuprot prijedlozima albe, vii sud
razmatra samo ono to su stranke iznijele pred taj sud, ako zakon drugaije ne propisuje. Ukoliko se
prilikom ispitivanja albe zakljui da treba ukinuti presudu i odrediti odravanje pretresa zbog
postojanja bitne povrede odredaba krivinog postupka, drugostepeni sud se ne moe uputati u ocjenu
opravdanosti nekog drugog albenog osnova. .ko sud ustanovi da, u smislu albenih prigovora nije
uinjena bitna povreda odredaba krivinog postupka ili je uinjena ali je on ne moe uzeti u obzir, jer
se na nju ne ukazuje albom, onda on mora ispitati albene prigovore iz osnova pogreno ili nepotpuno
utvrenog injeninog stanja. .ko je injenino stanje pogreno, drugostepeni sud (e, takoe,
uvaavaju(i albu, rjeenjem ukinuti presudu i odrediti odravanje pretresa. $ek nakon to utvrdi da
nisu opravdani albeni prigovori iz osnova postojanja bitne povrede odredaba krivinog postupka,
odnosno nepotpuno utvrenog injeninog stanja, drugostepeni sud moe ispitati albene prigovore u
pogledu povrede krivinog zakona i odluke o krivinopravnoj sankciji, trokovima krivinog postupka,
imovinskopravnom zahtjevu i objavljivanju presude.
5a0raa #reiae!a a'ore >)a0raa reformatio in peius?
Preinaenje nagore je drugostepeno preinaenje neke prvostepene odluke na tetu one stranke u
iju je korist izjavljen pravni lijek. $akvo preinaenje je u zakonu zabranjeno, a pravda se pravino(u i
procesnom potrebom ouvanja slobode optuenog pri ulaganju pravnih lijekova, eljom da se stvori
situacija u kojoj (e se optueni, pri odluivanju da li upotrijebiti pravni lijek, rukovoditi iskljuivo
svojim shvatanjem o pravilnosti ili nepravilnosti odluke, nesputan strahom da (e moda sopstvenom
albom pogorati svoj poloaj.
-abrana preinaenja nagore postoji ne samo u sluaju ako su optueni ili njegov branilac izjavili
albu, ve( i u sluajevima ako su albu izjavila lica koja mogu izjaviti albu u korist optuenog ili ako
je albu u korist optuenog podnio tuzilac.
Is#itiva!e #res"$e va okvira ;al0e
%d pravila da sud ispituje presudu u okviru dijelova koji se pobijaju albom i po osnovima
istaknutim u albi izuzeci postoje u sluajevima objektivnog i subjektivnog proirenja ispitivanja
presude preko albe.
&luaj objektivnog proirenja ispitivanja presude preko albe, po kome alba izjavljena u korist
optuenog zbog nepotpuno ili pogreno utvrenog injeninog stanja ili zbog povrede krivinog
zakona, sadri u sebi i albu zbog odluke o krivinopravnoj sankciji i oduzimanju imovinske koristi.
Kada je u pitanju subjektivno proirenje ispitivanja presude preko albe, ispitivanje se ne
proiruje na dalje dijelove ili take presude, ve( se, pored alioca, proiruje na saoptuene, putem
ustanove pogodnosti pripajanja .beneficium cohaesionis/.
<6. /.JSTVO PRAVNOG -IJ.KA
Pod uslovom da je doputen i blagovremen, redovni pravni lijek ima devolutivno, suspenzivno i
ekstenzivno dejstvo. Pravni lijekovi u krivinom postupku 4i5 su uspostavljeni i kao"
?6
# jedinstveni licima ovlatenim za njihovo izjavljivanje daju mogu(nost pobijanja
injeninih i pravnih pogreaka! i
# dvostrani na podnesenu albu stranke, uvijek ima pravo odgovoriti suprotna stranka!.
/evol"tivo $e!stvo pravnog lijeka sastoji se u tome to o ovom lijeku odluuje drugi organ, a
ne onaj koji je donio odluku. =evolutivno dejstvo, po pravilu, imaju redovni pravni lijekovi. Povodom
redovnog pravnog lijeka, po pravilu, odluuje vii sud, a ne sud koji je donio pobijanu sudsku odluku.
8zuzetak su alba na presudu drugostepenog suda, po kojoj u nekim sluajevima odluuje isti sud i
alba na rjeenje, gdje, takoe, postoje sluajevi u kojima odluuje isti sud. =o ovakvih ogranienja
devolutivnog dejstva dolazi uglavnom iz razloga hitnosti ili iz razloga koji lee u organizaciji sudova.
&a nedevolutivnim dejstvom je vanredni pravni lijek zahtjev za ponavljanje krivinog postupka. %
ponavljanju krivinog postupka odluuje vije(e suda koji je u ranijem postupku sudio u prvom stepenu,
s tim to i prilikom odluivanja u vije(u ne(e uestvovati sudija koji je uestvovao u donoenju presude
u ranijem postupku.
S"s#e)ivo $e!stvo pravnog lijeka postoji ako sprjeava da odluka stupi na pravnu snagu, a
time i da se izvri. Po svom dejstvu, redovni pravni lijekovi su, po pravilu, suspenzivni, tj. odlau
izvrenje pobijane odluke. 8zuzetak su samo neka rjeenja koja se izvravaju odmah poslije donoenja.
8zuzeci od pravila da je pravni lijek sa suspenzivnim dejstvom su sljede(i"
,! zakonski je princip da alba protiv rjeenja odlae njegovo izvrenje ima
suspenzivno dejstvo!, te da suspenzivno dejstvo ona nema samo ako je izriito
propisano da alba ne odlae izvrenje. $akav karakter imaju neka rjeenja
donesena u prethodnom postupku i postupku ekstradicije0
1! suspenzivno dejstvo nema vanredni pravni lijek ponavljanje krivinog
postupka. <azlozi tome su u injenici da tvrdnje stranaka koje ulau ovaj
vanredni pravni lijek jo nisu dokazane, kao i postojanje pravosnane presude
kojoj je prethodio kompletno sproveden krivini postupak0
2! osueni je u mogu(nosti, kada to eli, ako su ispunjeni zakonski uslovi, da
stupi na izdravanje kazne i prije pravosnanosti presude. 8sto tako, alba
protiv rjeenja kojim se izrie vaspitna mjera koja se izdrava u ustanovi,
zadrava izvrenje rjeenja ako sudija za maloljetnike, u saglasnosti sa
roditeljima maloljetnika i po sasluanju maloljetnika, ne odredi drugaije.
.kste)ivo $e!stvo pravnog lijeka sastoji se u institutu pogodnosti pridruivanja. &astoji se u
obavezi drugostepenog suda da, kada, povodom ma ije albe, utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio
odluku u korist optuenog od koristi i za kojeg drugog saoptuenog koji nije izjavio albu ili je nije
izjavio u tom pravcu, postupi po slubenoj dunosti kao da takva alba postoji. U teoriji je to dejstvo
poznato kao pravilo 9 ekstenzivno dejstvo albe, nasuprot implicitnom dejstvu albe, samo u korist
onog u iju korist se ulae.
<8. &ORMA-NOSTI UPOTR.3. PRAVNI7 -IJ.KOVA
%dreene 'ormalnosti koje moraju biti ispunjene da bi se mogao upotrijebiti pravni lijek,
propisuju se u svim zakonodavstvima. <azloge koji opravdavaju podnoenje albe treba razlikovati od
osnova zbog kojih se presuda moe pobijati. %snovi se koriste za oznaenje sutine pobijanja povreda
krivinog zakona, pogreno ili nepotpuno utvreno injenino stanjeG!, a razlozi da opravdaju albene
navode i prijedloge. /avoenje osnova albe ne moe zamijeniti isticanje razloga, ali je mogu(e
obrnuto.
?7
-akon odreuje ta alba treba sadravati, odnosno kakve ona elemente mora imati da bi se
smatrala valjanom i da bi vii sud o njoj mogao ispravno odluivati. Nalba koja sadri sve propisane
elemente predstavlja valjan osnov za odluivanje. $i elementi su"
a! oznaenje presude protiv koje se podnosi alba,
b! osnov za pobijanje presude,
c! obrazloenje albe,
d! prijedlog da se pobijena presuda potpuno ili djelimino ukine ili preinai,
e! potpis lica koje podnosi albu.
-akon, dalje, odreuje koji su od tih elemenata obavezni i iji izostanak ini albu nevaljanom,
koje od njih i u kojim sluajevima sam zakon nadomjeta svojom pretpostavkom, te koji elementi nisu
neophodni i mogu izostati bez ikakvih tetnih posljedica. &adraj albe ne mora biti naveden
zakonskim redoslijedom. 4itno je da se svi elementi nalaze u albi. Nalba se mora posmatrati
kompleksno, a ne kroz izdvojene pojedine dijelove.
.ko su albu, koja ima sadrajne nedostatke, podnijeli ote(eni koji ima punomo(nika ili
tuilac, nije predviena obaveza suda da pozove alioca na dopunu albe. Nalba sa ovim nedostacima
podnesena u korist optuenog koji ima branioca dostavi(e se drugostepenom sudu ako se moe utvrditi
na koju se presudu odnosi.
-akon doputa da se u albi iznose nove injenice i novi dokazi, tzv. beneficium novorum, koji i
pored dune panje nisu mogli biti predstavljeni na glavnom pretresu. -a koritenje takvih injenica i
dokaza zakon postavlja aliocu uslov da je duan navesti razlog zato ih ranije nije iznio. Pozivaju(i se
na nove injenice, alilac je duan navesti dokaze kojima bi se te injenice imale dokazati, a pozivaju(i
se na nove dokaze duan je navesti injenice koje pomo(u tih dokaza eli dokazati. $ako, sudija
izvjestilac drugostepenog suda moe preko nieg suda provjeravati navode albe u vezi sa novim
injenicama i dokazima, njihovim postojanjem i vano(u.
Rokovi )a i)!av" #ravo' li!eka
<edovni pravni lijekovi podnose se u odreenom roku. -a razliku od redovnih, vanredni pravni
lijek ponavljanje postupka ne vezuje se za rok, iako istek odreenog vremena moe imati znaaja u
pogledu mogu(nosti njegovog izjavljivanja. <okovi za pravne lijekove mogu se razlikovati u pogledu
pojedinih vrsta odluka, s tim da u tom smislu postoje razlike i izmeu odluka iste vrste.
<ok za albu protiv presude donesene u prvom stepenu je ,6 dana, raunaju(i od dana
dostavljanja prepisa presude, i taj rok vai za stranke i branioca. =rugim licima koja mogu podnijeti
albu u korist optuenog sud ne dostavlja presudu, ali ona imaju isti rok za albu koji poinje te(i od
dana dostavljanja prepisa presude optuenom.
Hice, iji je predmet oduzet ili od kojeg je oduzeta imovinska korist, moe izjaviti albu u roku
od ,6 dana od dana dostavljanja prepisa presude. U sloenim stvarima, na zahtjev stranaka i branioca,
sud moe produiti rok za albu najvie za ,6 dana.
<ok za albu na rjeenje je 2 dana od dana dostavljanja rjeenja, ako zakonom nije drugaije
odreeno. <ok za presudu vai i za rjeenje o sudskoj opomeni, kao i za rjeenje o vaspitnim mjerama.
<okovi za podnoenje albe su prekluzivni, ne mogu se produavati i njihovim istekom
ovlateno lice gubi pravo na albu.
Pre$a!a #ravo' li!eka i $ostavl!a!e a o$'ovor
Pravni lijek se podnosi viem sudu, a predaje sudu koji je izrekao prvostepenu odluku. -akon
dozvoljava dostavljanje albe i preko pote, preporuenom poiljkom, telegra'om. .ko se optueni
nalazi u pritvoru, moe albu dati na zapisnik kod suda ili je predati upravi zatvora, a lice koje se nalazi
na izdravanju kazne ili se nalazi u nekoj ustanovi radi primjene mjere bezbjednosti ili vaspitne mjere,
moe takvu izjavu predati upravi ustanove u kojoj je smjeteno.
?C
.ko se radi o albi na presudu, alba se predaje u dovoljnom broju primjeraka za sud, kao i za
protivnu stranku i branioca 9 radi davanja odgovora. Primjerak albe prvostepeni sud dostavlja
protivnoj stranki i braniocu, koji mogu u roku od @ dana od dana prijema podnijeti sudu odgovor na
albu, koji se zatim sa albom i svim spisima i prepisom zapisnika sa glavnog pretresa dostavlja
drugostepenom sudu.
O$ri%a!e i o$"staak o$ #ravo' li!eka i $o#"a #ravo' li!eka
U sluaju odricanja od pravnog lijeka, stranka izjavljuje da ne eli koristiti pravni lijek. 8zjava
se daje podneskom ili u zapisnik kod suda, a odricanje je mogu(e prilikom objavljivanja odluke ili
nakon to je odluka dostavljena. .ko stranka propusti rok za izjavu pravnog lijeka, smatra se da se time
pre(utno odrekla njegove upotrebe.
U redovnom postupku optueni se moe odre(i prava na albu samo nakon to mu je presuda
dostavljena. $og prava optueni se moe odre(i i prije, ako se tuilac odrekao prava na albu, osim ako
bi optueni po presudi imao da izdrava kaznu zatvora. $uilac se moe odre(i prava na albu od
trenutka objavljivanja presude pa do isteka roka za podnoenje albe. 4ranilac se moe odre(i prava na
albu samo uz pristanak optuenog, ne i protiv njegove volje.
%dustati od albe mogu optueni i tuilac. %dustanak mora biti izriit i izjavljen nadlenom
sudu, pismeno ili usmeno neposredno na tom sudu. .ko doe do odustanka, sud donosi rjeenje o
odbacivanju pravnog lijeka. %dricanje i odustajanje od albe ne moe se opozvati, bez obzira na razlog
zbog kojeg su uinjeni.
>ogu(a je i dopuna pravnog lijeka u naknadnom podnesku, pod uslovom ako je uinjena u roku
za albu. Poslije isteka roka za albu, takvi dodaci nisu mogu(i. =opuna albe koja je podnesena
poslije isteka roka za albu, smatra se novom albom, pa je, kao takvu, treba odbaciti.
<9. :A-3A NA PR.SU/U PRVOST.P.NOG SU/A
U naem krivinom postupku postoje tri R./OVNA PRAVNA -IJ.KA"
,! alba na presudu prvostepenog suda,
1! alba na presudu drugostepenog suda i
2! alba na rjeenje.
Nalba protiv prvostepene presude odnosi se na sve vrste presuda prvostepenih sudova, a osnovi
ove albe su jednaki. %va alba ima devolutivno dejstvo i po njoj uvijek rjeava neposredno vii sud.
8sto tako, alba protiv prvostepene presude ima suspenzivno dejstvo. Nalba protiv prvostepene presude
je potpuni pravni lijek, kojim se moe pobijati i pravna i injenina osnovica presude, jer je u zakonu
propisano da se presuda moe pobijati"
1. zbog bitne povrede odredaba krivinog postupka,
+. zbog povrede krivinog zakona,
1. zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja,
4. zbog odluke o krivinopravnim sankcijama, oduzimanju imovinske koristi, trokovima
krivinog postupka, imovinskopravnom zahtjevu, kao i zbog odluke o objavljivanju presude
putem sredstava javnog in'ormisanja.
&tranke ili druga ovlatena lica presudu mogu pobijati iz svih ili samo nekih albenih osnova,
ali uvijek u okviru svog neposrednog pravnog interesa.
I 3ite #ovre$e o$re$a0a krivio' #ost"#ka kao osov #o0i!a!a #res"$e ;al0om
?@
U bitne povrede odredaba krivinog postupka, kao osnov pobijanja presude albom, spadaju
apsolutne i relativne povrede.
U a#sol"to 0ite #ovre$e odredaba krivinog postupka spadaju"
,. povrede zakona koje se odnose na sud"
# ako je sud bio nepropisno sastavljen ili ako je u izricanju presude uestvovao sudija koji nije
uestvovao na glavnom pretresu ili koji je pravosnanom odlukom izuzet od suenja,
# ako je na glavnom pretresu uestvovao sudija koji se mora izuzeti,
# ako je sud donio presudu, a nije bio stvarno nadlean ili ako je nepravilno odbio optubu zbog
stvarne nenadlenosti0
1. povrede zakona koje se odnose na tuioca i optubu"
# ako je sud povrijedio propise krivinog postupka o postojanju odobrenja nadlenog organa,
# ako sud svojom presudom nije potpuno rijeio predmet optube, nijedan dio optube ne smije
ostati bez odgovora,
# ako je optuba prekoraena0
2. povrede zakona koje se odnose na optuenog"
# ako je glavni pretres odran bez lica ije je prisustvo na glavnom pretresu po zakonu obavezno
ili ako je optuenom, braniocu ili ote(enom protivno njegovom zahtjevu, uskra(eno da na
glavnom pretresu upotrebljava svoj jezik i da na svom jeziku prati tok glavnog pretresa,
# ako je povrijeeno pravo na odbranu0
3. povrede zakona koje se odnose na presudu"
G ako se presuda zasniva na dokazu na kome se po odredbama zakona ne moe zasnovati
presuda,
# ako je izreka presude nerazumljiva, protivrjena sama sebi ili razlozima presude ili ako
presuda uopte ne sadri razloge ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlunim injenicama.
/edostaci se moraju nalaziti iskljuivo u pisanom sastavu presude0
6. ostale bitne povrede zakona"
# ako je protivno zakonu bila iskljuena javnost na glavnom pretresu.
Relative #ovre$e odredaba krivinog postupka postoje ako sud u toku glavnog pretresa ili
prilikom donoenja presude nije primijenio ili je nepravilno primijenio neku odredbu zakona, a to je
bilo ili je moglo biti od uticaja na zakonito i pravilno donoenje presude.
II Povre$e krivio' )akoa
Povrede krivinog zakona se jo nazivaju i povredama materijalnog prava, a postoje ako je
krivini zakon povrijeen u pitanju"
,! da li je djelo za koje se optueni goni krivino djelo,
1! da li ima okolnosti koje iskljuuju krivinu odgovornost,
2! da li ima okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje, a naroito da li je
nastupila zastarjelost krivinog gonjenja ili je gonjenje iskljueno usljed
amnestije ili pomilovanja ili je stvar ve( pravosnano raspravljena,
3! da li je u pogledu krivinog djela koje je predmet optube primijenjen
zakon koji se ne moe primijeniti,
6! da li je odlukom o kazni ili uslovnoj osudi, odnosno odlukom o mjeri
bezbjednosti ili o oduzimanju imovinske koristi prekoraeno ovlatenje
koje sud ima po zakonu,
7! da li su pravilno primijenjene odredbe o uraunavanju pritvora i izdrane
kazne.
??
III Po're*o ili e#ot#"o "tvrCeo i!eio sta!e kao osov ;al0e a #res"$"
Utvrivanje injeninog stanja je najznaajnija i najdelikatnija djelatnost suda u krivinom
postupku.
Kao injenice za potrebe krivinog postupka oznaavaju se dogaaji i pojave koji su postojali ili
postoje i ije se postojanje mora u tom postupku rekonstruisati. Odlune injenice su one na kojima se
neposredno zasniva primjena zakona, dakle, one o kojima neposredno ovisi primjena prava. %dlune
injenice mogu se podijeliti na procesnopravne odlune injenice i materijalnopravne odlune
injenice. Iinjenino stanje obuhvata skup odlunih injenica.
=tvrenim injeninim stanjem smatra se samo ono koje je sud utvrdio u svojoj presudi.
Pogreno utvreno injenino stanje postoji kada je u presudi neka odluna injenica ili vie njih
pogreno utvrena. /eka odluna injenica pogreno je utvrena kada nije utvrena onako kako se
dogodila u stvarnosti.
>injenino stanje je nepotpuno utvreno kada je izostalo utvrenje neke odlune injenice, koje
je u datom sluaju bilo potrebno. /epotpuno utvreno injenino stanje postoji i kada na to
upozoravaju nove injenice ili novi dokazi.
/ajblaa procesna posljedica pogrenog, odnosno nepotpunog utvrenja injeninog stanja
ogleda se u tome to stranka takvo utvrenje moe pobijati albom, ime drugostepeni sud stie
mogu(nost ispitivanja ispravnosti njegovog utvrenja.
IV Po0i!a!e #res"$e )0o' o$l"ke o krivio#ravo! sak%i!i2 tro*kovima krivio'
#ost"#ka2 imovisko#ravom )aht!ev"2 kao i )0o' o$l"ke o o0!avl!iva!" #res"$e
U pogledu kazne i uslovne osude, povreda postoji ako je sud glavnu ili sporednu kaznu
odmjerio bez prekoraenja zakonskih ovlatenja, ali je, u granicama zakona, nije pravilno odmjerio s
obzirom na okolnosti koje utiu da kazna bude manja ili ve(a ili to je sud primijenio ili nije primijenio
odredbe o ublaavanju kazne, o oslobaanju od kazne ili o uslovnoj osudi, iako su za to postojali
zakonski osnovi.
Kada su u pitanju mjere bezbjednosti, zakon propisuje da se odluka o njima moe pobijati ako
ne postoji povreda zakona, ali je sud nepravilno donio ovu odluku ili nije izrekao mjeru bezbjednosti,
iako su za to postojali zakonski osnovi. 8z istih razloga moe se pobijati odluka o trokovima krivinog
postupka.
Odluka o imovinskopravnom zahtjevu, kao i odluka o objavljivanju presude putem sredstava
javnog informisanja moe se pobijati kad je sud o ovim pitanjima donio odluku protivno zakonskim
odredbama.
Post"#ak #o ;al0i a #res"$" #re$ s"$om #rvo' ste#ea
Postupak po albi na presudu prvostepenog suda obuhvata niz zakonom predvienih radnji, od
kojih se neke preduzimaju od strane suda, ija se presuda pobija prvostepeni sud!, dok su druge radnje
u nadlenosti suda pravnog lijeka drugostepeni sud!. U vezi sa albom, prvostepeni sud vri neke
tehnike radnje i neke radnje odluivanja.
$ehnike radnje obuhvataju prijem albe i ispitivanje njene tehnike ispravnosti. Nalba se
podnosi viem sudu, od koga se trai odluka, ali se predaje sudu prvog stepena, koji je donio presudu
koja se pobija, i to u dovoljnom broju primjeraka, za sud, protivnu stranku i branioca, radi davanja
odgovora. Prijem se ne moe odbiti zbog toga to je alba neblagovremena ili nedoputena, a jo manje
zbog toga to je neosnovana.
,F
&udija, odnosno predsjednik vije(a prvostepenog suda ovlaten je da rjeenjem odbaci
neblagovremenu i nedoputenu albu. Ukoliko ne odbaci albu dostavlja je protivnoj stranki na
odgovor i to najkasnije u roku od @ dana od dana prijema, a po prijemu odgovora, odnosno proteka
roka za odgovor, dostavlja albu sa svim spisima i prepisom zapisnika sa glavnog pretresa
drugostepenom sudu.
Post"#ak #o ;al0i #re$ $r"'oste#eim s"$om
Postupak pred drugostepenim sudom zapoinje onog trenutka kada spisi po albi pristignu u
ovaj sud. Bije(e drugostepenog suda donosi odluku u sjednici vije(a ili na osnovu odranog pretresa. U
okviru ovog postupka, razlikujemo" postupak van sjednice, rjeavanje u sjednici vije(a i rjeavanje na
pretresu.
U postupku van sjednice ili pripremnom postupku za sjednicu drugostepenog suda meritorno se
nita ne rjeava, ve( se vre potrebne pripreme da bi se stvar rijeila u sjednici vije(a ili na
drugostepenom pretresu.
Sjednica vije!a drugostepenog suda je javna i o njoj se obavjetavaju tuilac, optueni i njegov
branilac. &jednica vije(a poinje izlaganjem podnosioca albe, a nakon toga druga stanka izlae
odgovor na albu. % sjednici vije(a vodi se poseban zapisnik.
Pretres pred drugostepenim sudom (e se odrati ako drugostepeni sud ukine prvostepenu
presudu. -akazani pretres se ponavlja samo u onom dijelu u kome se ponovo sudi, a to moe biti u
cjelini ako je rjeenjem ukinuta prvostepena presuda! ili u pojedinim dijelovima kada je presuda
ukinuta djelimino!. % drugostepenom pretresu vodi se zapisnik.
Odlue drugostepenog vije'a po (albi 9 drugostepeni sud moe u sjednici vije(a"
# odbaciti albu kao neblagovremenu,
# odbaciti albu kao nedoputenu,
# odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu,
# preinaiti prvostepenu presudu ili
# ukinuti prvostepenu presudu i odrati pretres.
$e odluke se, s obzirom na sadraj mogu podijeliti na procesne i materijalne. 5ormalne odluke
su rjeenja koja drugostepeni sud donosi ne uputaju(i se u razmatranje sadraja i osnovanosti albe, a
materijalne odluke (e drugostepeni sud donijeti u obliku presude kada odbije albu kao neosnovanu i
potvrdi prvostepenu presudu ili ako uvaavaju(i albu preinai prvostepenu presudu ili ako ukine
prvostepenu presudu i odredi odravanje pretresa. &ve ove odluke drugostepeni sud moe donijeti samo
na osnovu odrane sjednice vije(a. >eutim, ako uvai albu i rjeenjem ukine prvostepenu presudu,
drugostepeni sud mora odrati pretres.
&vaka sudska odluka, pa i drugostepenog suda mora imati obrazloenje u kojem se navode i
objanjavaju razlozi kojima se sud rukovodi pri donoenju odluke. U obrazloenju presude, u dijelu
kojim se ukida prvostepena presuda ili u rjeenju kojim se ukida prvostepena presuda, nave(e se samo
kratki razlozi za ukidanje.
<<. :A-3A NA PR.SU/U /RUGOST.P.NOG SU/A
/oviji krivini postupci sve vie suenje svode na svega dvije instance" prvostepenu i
drugostepenu. %ni doputaju pobijanje prvostepene presude na samo jednu viu instancu. /a zakon
doputa samo u nekim sluajevima i pobijanje drugostepene presude pred jo jednom instancom.
/a zakon predvia dva sluaja u kojima se albom moe pobijati drugostepena presuda, a to
su"
,F
,! ako je drugostepeni sud preinaio prvostepenu presudu kojom je optueni osloboen
od optube i izrekao presudu kojom se optueni oglaava krivim i
1! ako je drugostepeni sud povodom albe na oslobaaju(u presudu na pretresu donio
presudu kojom se optueni oglaava krivim.
$re(estepeni sud odluuje u vije(u sastavljenom od trojice sudija. U ovom vije(u ne mogu
uestvovati sudije koje su uestvovale u donoenju presude koja se pobija albom. -a postupak pred
tre(estepenim sudom vrijede odredbe koje su predviene za drugostepeni postupak. Pred ovim vije(em
ne moe se odrati pretres. Nalba na tre(u instancu predaje se prvostepenom sudu, koji je sa spisom
dostavlja drugostepenom sudu, a ovaj je uz svoj spis prosljeuje sudu tre(eg stepena. % podnesenoj
albi sud tre(eg stepena odluuje meritorno, kao i drugostepeni sud.
<=. :A-3A NA RJ.D.NJ.
Pored presuda i meritornih rjeenja kojima se odluuje o samoj krivinoj stvari, donose se i
brojna druga rjeenja, kako prije samog pokretanja krivinog postupka, tako i u njegovom toku, pa i
poslije njegovog zavretka. $akvim rjeenjima priprema se sprovoenje krivinog postupka i upravlja
se tim postupkom, te odluuje o pojedinim incidentnim pitanjima u toku i van samog postupka, kao i
poslije njegovog okonanja. $o je potreba konstruisanja posebnog pravnog lijeka 9 albe na rjeenje
koji postoji pored pravnog lijeka albe na presudu.
-a razliku od albe na presudu, alba na rjeenje nije mogu(a protiv svakog rjeenja. &luajevi
kad alba nije doputena izriito su propisani zakonom. -akonom su predviene tri grupe albi na
rjeenje"
,. na rjeenja na koja je alba uvijek doputena, ukoliko to pravo nije zakonom izriito
zabranjeno0
1. na rjeenja na koja alba uopte nije doputena i
2. na rjeenja gdje pravo na albu nije iskljueno, ve( je samo odgoeno.
=evolutivnost albe protiv rjeenja, kao i protiv svih ostalih sudskih odluka, ogleda se u tome
to o albi odluuje uvijek vii sud kao drugostepeni. >eutim, postoje sluajevi u kojima o albi
protiv rjeenja odluuje vije(e istog prvostepenog suda koji je donio rjeenje. U takvim sluajevima,
odluku o albi donosi vanraspravno vije(e.
U vezi sa rokom za izjavljivanje albe na rjeenje, zakon razlikuje opte i posebne rokove.
Nalba se podnosi sudu koji je donio rjeenje. %pti rok za podnoenje albe na rjeenje je tri dana od
dana dostavljanja rjeenja. -akon odreuje za albu protiv nekih rjeenja posebne rokove due od @
dana, a protiv drugih, zbog potrebe to hitnijeg rjeavanja # 13 sata!.
<ok za albu od osam dana predvien je protiv tzv. meritornih rjeenja, i to samo u jednoj
situaciji kod rjeenja o izricanju vaspitne mjere i o obustavi postupka prema maloljetnicima!. &kra(eni
rok od 13 sata vrijedi za albu protiv pojedinih rjeenja o pritvoru, te protiv rjeenja o izricanju
disciplinske kazne za prestupe pritvorenika.
Pravo na podnoenje albe protiv rjeenja, zakon, u prvom redu, prua strankama i braniocu i
ostalim licima predvienim zakonom. >eutim, pojedinim vrstama rjeenja mogu biti tangirana i
pojedina druga lica 9 svjedoci, vjetaci i tumai, te lica koja prisustvuju pretresu, odnosno javnoj
sjednici, donoenjem rjeenja o novanoj kazni, zatim vlasnik predmeta koji se oduzima i dr. -ato
zakon propisuje da albu protiv rjeenja mogu podnijeti i druga lica ija su prava rjeenjem
povrijeena.
U pogledu pobijanja rjeenja, zakon je omogu(io pobijanje rjeenja iz svih razloga iz kojih ona
mogu biti nepravilna i nezakonita. U albi protiv rjeenja mogu se iznositi nove injenice i novi dokazi.
,F
Nalba protiv rjeenja ne dostavlja se protivoj stranki, pa nije omogu(eno podnoenje odgovora na
albu.
Nalba se podnosi sudu koji je donio rjeenje, a ovaj je, skupa sa svojim spisom, prosljeuje sudu
koji odluuje o noj. Nalba mora biti blagovremena i doputena. % albi protiv rjeenja drugostepeni sud
odluuje u sjednici vije(a. &jednica je nejavna. 8zuzetno je doputeno odravanje javne sjednice, kada
je u pitanju alba protiv tzv. meritornih rjeenja.
Pri odluivanju o albi na rjeenje, vii sud se kre(e u granicama albe. &ud koji rjeava po
albi moe odbaciti albu kao neblagovremenu ili nedozvoljenu, a moe albu odbiti kao neosnovanu
ili je uvaiti i u tom sluaju prvostepeno rjeenje preinaiti ili ukinuti i, po potrebi, predmet uputiti na
ponovno odluivanje.
=@. POJAM I VRST. PONAV-JANJA KRIVINOG POSTUPKA
U naem krivinom postupku postoje dva VANR./NA PRAVNA -IJ.KAH
,! zahtjev za ponavljanje postupka i
1! zahtjev za zatitu zakonitosti.
Ponavljanje krivinog postupka zahtijeva se zbog toga to se, usljed novih injenica i dokaza
koji se sada iznose pred sud, a kojima sud nije ranije raspolagao, injenino stanje utvreno
pravnosnanom odlukom pokazuje kao pogreno. /jime se pravosnana sudska odluka pobija zbog
nedostataka u utvrenom injeninom stanju, s tim da se u ponovljenom krivinom postupku ovi
nedostaci otklone i donese zakonita i pravedna sudska odluka.
%snovna karakteristika ponavljanja postupka je postojanje novih injenica koje se mogu
pojaviti u razliitim oblicima" novi dokazi, izvrenje krivinog djela od strane procesnih subjekata
tuilac, svjedok, vjetak, tuma, ovlateno slubeno lice ili sudija!, nove injenice i novi dokazi i
odluke Ustavnog suda 4i5, =oma za ljudska prava ili :vropskog suda za ljudska prava. -ahtjev za
ponavljanje ne moe se postaviti radi ponovne ocjene starog dokaznog materijala, niti po osnovu toga
to je sud pogreno primijenio zakon. Kao vanredni pravni lijek, ponavljanje krivinog postupka slui
da otkloni greke sadrane u injeninoj osnovici pravosnane presude krivinog suda, ako se pojave
nove injenice ili dokazi poslije pravosnane odluke, u korist ili na tetu optuenog. Propisuje se da se
krivini postupak koji je dovren pravosnanim rjeenjem ili pravosnanom presudom moe ponoviti
samo u sluajevima i pod uslovima predvienim u zakonu i samo na zahtjev ovlatenog lica.
Ponavljanje krivinog postupka postoji i u posebnim postupcima0 prema maloljetnicima, prema
pravnim licima i u pogledu mjere oduzimanja imovinske koristi.
Ne#ravo #oavl!a!e krivio' #ost"#ka
Usljed primjene ili neprimjene odredaba krivinog zakona koje se odnose na odmjeravanje
kazne za sticaj krivinih djela, postoji nekad potreba za izmjenom odluke o kazni koju sadri
pravosudna presuda, i to ne zbog nastupanja novih injenica ili dokaza, ve( radi usklaivanja izreene
kazne sa odredbama krivinog zakona. $i sluajevi lie na ponavljanje postupka, jer se omogu(uje
odreena izmjena presude, ali se od ponavljanja bitno razlikuju, jer se pravosnana odluka o kazni
mijenja bez 'ormalnosti predvienih za pravo ponavljanje krivinog postupka. %vdje se radi o
preinaenju pravosnane presude bez ponavljanja krivinog postupka.
Prema zakonu, pravosnana presuda se moe preinaiti i bez ponavljanja krivinog postupka
ako je u dvije presude ili u vie presuda protiv istog osuenog pravosnano izreeno vie kazni, a nisu
primijenjene odredbe o odmjeravanju jedinstvene kazne za djela u sticaju. =a bi odredbe K- o
odmjeravanju kazne koje nisu primijenjene naknadno, ipak bile primijenjene, potrebno je izre(i novu
presudu kojom (e se preinaiti ranije presude u pogledu odluka o kazni i izre(i jedinstvenu kaznu.
,F
-a donoenje nove presude nadlean je prvostepeni sud koji je sudio u stvari u kojoj je izreena
najstroija vrsta kazne, a kod istovrsnih kazni, sud koji je izrekao najve(u kaznu, ako su kazne jednake
# sud koji je posljednji izrekao kaznu. /ovu presudu donosi sud u sjednici vije(a, i to na prijedlog
tuioca ili osuenog, odnosno branioca, a po sasluanju protivne strane. Pretres se ne dri, jer se ne dira
u injenino stanje.
Nastavl!a!e krivio' #ost"#ka o0"stavl!eo' )0o' #ro%esih smet!i ne predstavlja pravo
ponavljanje krivinog postupka, ve( se postupak zavren rjeenjem ili procesnom presudom samo
nastavlja kad se za to steknu potrebni 'aktiki i zakonski uslovi. $u je obuhva(en sluaj u kojem je
krivini postupak rjeenjem pravosnano obustavljen ili je presudom optuba pravosnano odbijena
zato to nije bilo potrebnog odobrenja. U tom sluaju postupak (e se, na zahtjev tuioca, nastaviti im
prestanu uzroci zbog kojih su donesene navedene odluke. Pri tome je postupak jednostavan, ovlateni
tuilac podnosi svoj zahtjev sudu koji treba da nastavi postupak, iznose(i dokaze o prestanku procesnih
smetnji. /a zahtjev tuioca, sud donosi odmah rjeenje o nastavljanju postupka, a postupak se nastavlja
u onoj 'azi u kojoj je bio obustavljen, odnosno u kojoj je donesena presuda kojom se optuba odbija,
zbog ega se i ne moe govoriti o ponavljanju krivinog postupka u uem smislu.
%sueni ima pravo albe protiv takvog rjeenja, jer se ono uvijek donosi na njegovu tetu. %
albi protiv rjeenja vanraspravnog vije(a, kojim se donosi odluka o nastavljanju krivinog postupka,
odluuje vije(e drugostepenog suda.
Poavl!a!e krivio' #ost"#ka )avr*eo' #ravosa;im r!e*e!em
<adi se o dva sluaja"
,. Ponavljanje obustavljenog postupka zbog novih dokaza # tu dolaze u obzir sluajevi kada je
pravosnanim rjeenjem krivini postupak obustavljen prije poetka glavnog pretresa. Ponavljanje
postupka u ovim sluajevima moe se dopustiti na zahtjev tuioca. %snov za ponavljanje postupka su
podneseni novi dokazi, na osnovu kojih se sud moe uvjeriti da su se stekli uslovi za ponovno
pokretanje krivinog postupka.
1. Ponavljanje postupka obustavljenog usljed zloupotrebe slubenog poloaja tuioca # zakon
trai kao uslov za ovakvo ponavljanje postupka da krivino djelo zloupotrebe slubenog poloaja
tuioca, koje ini osnovu za ponavljanje, bude dokazano pravosnanom presudom. .ko se postupak
protiv tuioca ne moe sprovesti, krivino djelo se moe utvrivati i drugim dokazima.
Poavl!a!e krivio' #ost"#ka )avr*eo' #ravosa;om #res"$om mogu(e je kako u
korist osuenog, tako i na njegovu tetu, odnosno na tetu lica osloboenog optube i lica za koje je
optuba odbijena. Ponavljanje postupka u korist osuenog ima za cilj da se on oslobodi optube za
krivino djelo za koje je osuen ili da se odbije optuba za to krivino djelo ili da on bude osuen po
blaem krivinom zakonu. Ponavljanje na tetu ima za cilj da se osloboeno lice, odnosno lice za koje
je optuba odbijena osudi ili da se osueni osudi po stroem krivinom zakonu.
&luajevi ponavljanja krivinog postupka zavrenog pravosnanom presudom u korist osuenog
su"
,. ako se dokae da je presuda zasnovana na lanoj ispravi ili na lanom iskazu
svjedoka, vjetaka ili tumaa,
1. ako se dokae da je do presude dolo usljed krivinog djela sudije ili lica koje
je vrilo istrane radnje,
2. ako se iznesu nove injenice ili podnesu novi dokazi, a koji su sami po sebi ili
u vezi sa ranijim dokazima podobni da prouzrokuju oslobaanje lica koje je
bilo osueno ili njegovu osudu po blaem krivinom zakonu,
,F
3. ako je nekom licu za isto djelo vie puta sueno ili ako je vie lica osueno
zbog istog djela koje je moglo uiniti samo jedno lice ili neko od njih,
6. ako se u sluaju osude za produeno krivino djelo ili za drugo krivino djelo
koje po zakonu obuhvata vie istovrsnih ili vie raznovrsnih radnji iznesu
nove injenice ili podnesu novi dokazi koji ukazuju da osueni nije uinio
radnju koja je obuhva(ena djelom iz osude, a postojanje ovih injenica bi bilo
od bitnog uticaja na odmjeravanje kazne,
7. ako Ustavni sud 4i5, =om za ljudska prava ili :vropski sud za ljudska prava
utvrdi da su u toku postupka krena ljudska prava i osnovne slobode i ako je
presuda zasnovana na tom krenju.
Krivini postupak se moe ponoviti na tetu osuenog"
# ako je presuda kojom se optuba odbija donesena zbog odustanka tuioca od optube,
a dokae se da je do ovog odustanka dolo usljed krivinog djela korupcije ili
krivinog djela protiv slubene i druge dunosti tuioca.
%dustanak tuioca od optube treba da je uinjen na glavnom pretresu, jer je samo u tom
sluaju mogu(e donoenje presude kojom se optuba odbija. Podnoenje zahtjeva za ponavljanje nije
ogranieno rokom, ali oigledno je da ova odredba ima smisla samo dok je optueni iv.
=1. POSTUPAK I O/-UIVANJ. PO 5A7TJ.VU 5A PONAV-JANJ. KRIVINOG
POSTUPKA
&am postupak po ovom vanrednom pravnom lijeku ima dvije 'aze"
# prvu ini 'ormalno i meritorno odluivanje o zahtjevu,
# a drugu sam tok ponovljenog krivinog postupka.
Prema zakonu, o zahtjevu za ponavljanje postupka odluuje vije(e od trojice sudija suda koji je
u ranijem postupku sudio u prvom stepenu. Pri rjeavanju o zahtjevu, u vije(u ne uestvuje sudija koji
je uestvovao u donoenju presude u ranijem postupku.
U zahtjevu se mora navesti po kom se zakonskom osnovu trai ponavljanje i kojim se dokazima
potkrepljuju injenice na kojima se zahtjev zasniva. /akon sto vije(e primi zahtjev, ono o njemu
odluuje 'ormalno # to moe razultirati odbacivanjem zahtjeva i meritorno # to rezultira njegovim
uvaavanjem ili odbijanjem.
.ko vije(e nae da je zahtjev nedoputen, odbacuje ga rjeenjem u sljede(im sluajevima"
,! ako je zahtjev podnijelo neovlateno lice0
1! ako nema zakonskih uslova za ponavljanje postupka0
2! ako su injenice i dokazi na kojima se zahtjev zasniva ve( bili izneseni u ranijem
zahtjevu za ponavljane postupka koji je odbijen pravosnanim rjeenem suda0
3! ako iznesene injenice ili dokazi oigledno nisu podobni da se na osnovu njih
dozvoli ponavljanje0
6! ako se podnosilac zahtjeva nije odazvao pozivu suda da u odreenom roku otkloni
nedostatke u zahtjevu.
.ko vije(e ne odbaci zahtjev, njegov prepis se dostavlja protivnoj stranki, koja ima pravo da u
roku od @ dana odgovori na zahtjev. /akon to odgovor na zahtjev stigne sudu, predsjednik vije(a
odreuje da se izvide injenice i pribave dokazi na koje se podnosioci pozivaju u zahtjevu, odnosno u
odgovoru na zahtjev.
%vo izvianje sprovodi, u pravilu, lan vije(a koga odredi predsjednik vije(a. 8zvianje se
odnosi samo na injenice i dokaze koji su izneseni u zahtjevu i odgovoru na zahtjev, a ne na neke druge
,F
injenice ili dokaze koji nisu izneseni u tim aktima. /akon izvianja, predsjednik vije(a moe odrediti,
po potrebi, i dopunu izvianja, a poslije provedenih izvianja, sud (e rjeenjem odmah odluiti o
zahtjevu za ponavljanje postupka.
O$l"ke #o )aht!ev" )a #oavl!a!e #ost"#ka
&voje meritorne odluke o zahtjevu vije(e donosi u nejavnoj sjednici, dakle uvijek u odsustvu
stranaka i branioca. Kada vije(e uvai zahtjev i dopusti ponavljanje postupka, ono svojim rjeenjem
odluuje da se odmah zakae novi glavni pretres. Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba o kojoj
odluuje vije(e drugostepenog suda.
/a novom glavnom pretresu (e se krivina stvar ponovo raspraviti i presuditi. $o (e se desiti ne
samo kada je raniji postupak zavren presudom, nego i kada je okonan rjeenjem o obustavi postupka.
Poavl!a!e #ost"#ka i i)vr*e!e ka)e
Podrazumjeva se da samo podnoenje zahtjeva za ponavljanje postupka u korist osuenog ne
moe uticati na izvrenje kazne zatvora na koju je on pravosnano osuen. -akon, iz obzira prema
osuenom i radi predostronosti da do odluke o zahtjevu on ne izdri kaznu od koje (e biti osloboen
ili da je izdri due nego to (e to biti odreeno novom presudom, predvia da (e sud, ako smatra, s
obzirom na podnesene dokaze, da osueni u ponovljenom postupku, moe biti osuen na takvu kaznu
prema kojoj bi se, kada bi se ona uraunala u ve( izdranu kaznu, imao pustiti na slobodu ili da moe
biti osloboen optube ili da optuba moe biti odbijena 9 odrediti da se izvrenje presude odloi,
odnosno prekine.
&ituacija je drugaija kada rjeenje kojim se doputa ponavljanje postupka postane
pravosnano. $ada se u svakom sluaju obustavlja izvrenje kazne. -akon predvia i izvjesne rezerve,
kao osiguranje da osueni ne bi ostajanjem na slobodi izigrao pruenu mu pogodnost. &ud (e, u sluaju
kada treba obustaviti izvrenje kazne, na prijedlog tuioca, odrediti pritvor protiv osuenog ako za to
postoje uslovi. Protiv rjeenja o odreivanju pritvora dozvoljena je alba, o kojoj odluuje vije(e
drugostepenog suda.
:al0a #rotiv r!e*e!a #o )aht!ev" )a #oavl!a!e #ost"#ka i o$l"ke #o ;al0i
Protiv rjeenja o zahtjevu za ponavljanje postupka stranka ima pravo albe. <ok za podnoenje
albe je tri dana, a o albi odreuje drugostepeni sud. Podnesena alba odlae izvrenje rjeenja. .ko
osueni umre prije isteka roka za albu, albu mogu podnijeti tuilac i srodnici.
=onose(i odluku o albi, drugostepeni sud moe albu odbaciti kao neblagovremenu ili
nedoputenu, moe je odbiti kao neosnovanu ili uvaiti, pa pobijano rjeenje preinaiti ili ukinuti, i po
potrebi, stvar uputiti na ponovno odluivanje.
O$l"iva!e a osov" ovo' 'lavo' #retresa
Prema zakonu, za novi postupak vae iste odredbe kao i za prvi postupak. /a novom suenju
dolazi u obzir izvoenje novih dokaza i ranije iznesenih dokaza, odnosno svih onih dokaza koji su bitni
za svestrano pretresanje predmeta. U novom postupku mogu se angaovati novi vjetaci ili svjedoci.
/ovo suenje u obnovljenom postupku zavrava se presudom. & obzirom na rezultat sprovedenog
pretresa, sud moe ocijeniti da se ponovljeni postupak nije odrazio na injenino stanje utvreno u
ranijoj presudi i da ta presuda ostaje neizmijenjena, pa je svojom novom presudom ostavlja na snazi.
Ukoliko se ponavljanje postupka zavri uspjeno, rezultat glavnog pretresa prui drugaije
injenino stanje, sud novom presudom izrie i novu kaznu. U takvom sluaju ranija presuda se u
cjelosti stavlja van snage. U novoj presudi, sud moe izre(i i neku sporednu kaznu, koja nije bila u
ranijoj presudi, odnosno, moe ispustiti sporednu kaznu izreenu u ranijoj presudi. Protiv odluka
donesenih u ponovljenom postupku dozvoljeni su svi redovni i vanredni pravni lijekovi, kao i protiv
odluka donesenih u prvobitnom postupku.
,F
Nalbu mogu podnijeti sva lica predviena zakonom!. Pravnim lijekom pobija se nova presuda,
a to nije nitenje stare. /akon pravosnanosti nove presude, moe se ponovo traiti ponavljanje
postupka.
5A7TJ.V 5A 5ADTITU 5AKONITOSTI
>oe se podnijeti protiv pravosnane presude u sljede(im sluajevima"
# zbog povrede krivinog zakona i
# zbog povrede odredaba krivinog postupka.
%vaj zahtjev nije mogu(e uloiti"
# ako nije izjavljena alba,
# ako povrede nisu bile iznesene u albi na prvostepenu presudu, osim ako su uinjene u
albenom postupku,
# protiv presude Brhovnog suda <& donesene u tre(em stepenu.
>ogu ga podnijeti tuilac, osueni i branilac u roku od tri mjeseca od dana prijema pravosnane
presude. Podnosi se Brhovnom sudu <&. &udija, odnosno predsjednik vije(a prvostepenog suda
odbaci(e rjeenjem zahtjev ako je"
,! podnesen protiv presude suda iz lana 23? stav 1 i 2 zahtjev nije mogu(e uloiti ako
nije izjavljena alba i ako povrede krivinog zakona i povrede odredaba krivinog
postupka nisu bile iznesene u albi na prvostepenu presudu, osim ako su poinjene u
albenom postupku0 zahtjev takoe nije mogu(e uloiti protiv presude Brhovnog
suda donesene u tre(em stepenu!0
1! uloen od neovlatenog lica i
2! podnesen neblagovremeno.
Protiv ovog rjeenja doputena je alba Brhovnom sudu.
Brhovni sud (e rjeenjem odbaciti zahtjev za zatitu zakonitosti ako postoje razlozi, a ako ne,
onda (e zahtjev dostaviti protivnoj stranki i braniocu koji mogu u roku od ,6 dana od prijema zahtjeva
podnijeti odgovor na zahtjev.
Brhovni sud zahtjev moe odbaciti, odbiti ili usvojiti.
=+. PRAVOSNA:NOST I I5VRDNOST SU/SKI7 O/-UKA
=onesena sudska odluka moe proizvoditi odreeno pravno dejstvo tek kada postane
pravosnana i izvrna, a ove odlike ona stie ili posredstvom redovnih pravnih lijekova ili protekom
roka potrebnog za njihovo ulaganje. -a razliku od redovnih pravnih lijekova, koji treba da obezbijede
pravosnanost sudskih odluka, vanredni pravni lijek ponavljanje postupka treba da omogu(i da se
sudske odluke, koje su postale pravosnane, usklade sa izvjesnim okolnostima nastalim poslije
pravosnanosti. Pravosnanost eliminie mogu(nost da se u istoj krivinoj stvari donesu razliite
odluke i oslobaa sud eventualnosti da bespotrebno ponovo raspravlja o neemu to je ve( presueno.
%pravdanje pravosnanosti je u potrebi da se svakom procesu uini kraj, da bi se znalo ta je
presueno i da se o tome vie ne(e suditi, te da bi presuda konano mogla da proizvede svoja pravna
dejstva.
Uobiajeno je razlikovanje 'ormalne i materijalne pravosnanosti, a kriterijum za ovo
razlikovanje je uticaj koji presuda ima na pravni odnos koji se njom utvruje. &ormala
#ravosa;ost sudske odluke je njeno svojstvo da se vie ne moe ili uopte ne moe pobijati
,F
redovnim pravnim lijekovima, a materi!ala #ravosa;ost se sastoji u stvaranju prava izricanjem
presude, to iskljuuje mogu(nost donoenja nove, drugaije ili istovjetne odluke.
<edovni pravni lijekovi su sredstva za sticanje 'ormalne pravosnanosti presuda, a vanredni za
provjeru njihove materijalne pravosnanosti. 8z toga proistie i osnovna razlika izmeu redovnih i
vanrednih pravnih lijekova, prvi se ulau protiv nepravosnanih sudskih odluka, a drugi protiv
pravosnanih.
I)vr*ost s"$skih o$l"ka je njihovo posebno svojstvo, koje se ogleda u odsustvu smetnji za
njihovo izvrenje. 8zvrnost sudske presude nastupa kada ona postane pravosnana i kada za njeno
izvrenje ne postoje zakonske smetnje. %d ovog pravila postoji samo jedan izuzetak, koji omogu(ava
izvrenje kazne zatvora prije pravosnanosti presude kojom je ona izreena. Uslovi za primjenu ovog
izuzetka jesu da se optueni nalazi u pritvoru i da on zahtijeva upu(ivanje u ovu ustanovu. 8zvrnost
rjeenja zavisi od toga da li je protiv njega dozvoljena alba i, po pravilu, nastupa poslije
pravosnanosti rjeenja.
>eutim, do i)vr*e!a r!e*e!a moe do(i i prije njegove pravosnanosti. $akva mogu(nost
predviena je u postupku prema maloljetnicima, gdje sud, u saglasnosti sa roditeljima maloljetnika i po
sasluanju maloljetnika, moe odluiti da alba protiv rjeenja kojim se izrie vaspitna mjera koja se
izdrava u ustanovi ne zadrava izvrenje rjeenja.
I)vr*ost are$0e podrazumjeva posebna pravila, zbog nemogu(nosti njenog pobijanja
albom i odsustva pravosnanosti. /aredbe su izvrne momentom njihovog donoenja. Kod ovih
odluka mogu(e je, ipak, odloiti njihovo izvrenje, ukoliko to naredi organ koji je naredbu izdao.
-akon utvruje, naredbe se izvravaju odmah, ako organ koji je naredbu izdao ne naredi drugaije, npr.
nije doputena alba pa se odmah pristupa izvrenju naredbe tuioca i sudske naredbe. Procesni organ
koji je izdao naredbu moe je i opozvati, ako to zahtijevaju konkretne okolnosti.
=1. POSTUPAK 5A I5/AVANJ. KA5N.NOG NA-OGA
Postupak za izdavanje kaznenog naloga spada u posebne krivine postupke, koji je u osnovi
jedna vrsta skra(enog postupka, i to za relativno laka krivina djela. Lilj je da se izbjegne glavni
pretres, ime se postie pojednostavljenje i racionalizacija sudskog postupka, s namjerom da se sudski
postupak ubrza i uini uspjenijim, a istovremeno da postupak bude podjednako dobar i siguran kao
redovni sudski postupak.
=a bi tuilac bio u mogu(nosti da zahtijeva pokretanje i sprovoenje postupka za izdavanje
kaznenog naloga moraju biti ispunjeni odreeni preduslovi. Prvi materi!ali "slov je da je za odnosno
krivino djelo propisana kazna zatvora do 6 godina ili novana kazna kao glavna kazna. =rugi
materijalni uslov je da tuilac raspolae sa dovoljno dokaza koji 'ormiraju osnov zbog koga je mogu(e
tvrditi da je osumnjieni uinio predmetno krivino djelo. >aterijalni uslov je identian uslovu za
podizanje optunice u redovnom postupku, to potvruje i injenica da tuilac izdavanje kaznenog
naloga trai od suda u 'ormi optunice.
&ormali "slov za izdavanje kaznenog naloga sastoji se u odgovaraju(oj procesnoj inicijativi
tuioca koja je 'akultativnog karaktera, tako to tuilac moe u optunici zatraiti od suda da izda
kazneni nalog u kojem (e optuenom izre(i odreenu krivinopravnu sankciju ili mjeru bez provoenja
glavnog pretresa.
Prijedlog tuioca za sudiju nije obavezan, ali presudu kojom se izdaje kazneni nalog on ne moe
donijeti bez ovog prijedloga. $uilac moe da zatrai jednu ili vie taksativno pobrojanih
krivinopravnih sankcija" novanu kaznu, uslovnu osudu ili mjeru bezbjednosti. /ovana kazna je
ograniena na iznos do 6F.FFF K>.
&tav suda u odnosu na zahtjev za izdavanje kaznenog naloga moe biti #o)itiva kada se
zahtjev tuioca prihvata! i e'ativa kada se zahtjev ne prihvata!. &udija nije duan da prihvati
,F
zahtjev za izdavanje kaznenog naloga, ali ima obavezu da ispita formalnu ispravnost i materijalnu
opravdanost zahtjeva.
Presuda kojom se izdaje kazneni nalog je identina presudi koja se donosi po odranom
glavnom pretresu. %brazloenje presude kojom se izdaje kazneni nalog ograniava se na razloge koji
opravdavaju izdavanje kaznenog naloga i oni trebaju biti ukratko navedeni. <ok za albu na presudu
kojom se izdaje kazneni nalog je @ dana od dana dostavljanja presude optuenom i njegovom braniocu.
Nalba se praktino moe izjaviti samo zbog odluke o krivinopravnoj sankciji, s obzirom na to da je
krivica priznata.
Presuda kojom se izdaje kazneni nalog dostavlja se optuenom i njegovom braniocu ako ga
ima, kao i tuiocu, kao i svaka druga presuda. Kazneni nalog je izdat, a dostavlja se presuda o
njegovom izdavanju .Ukoliko lice kome je presudom, kojom se izdaje kazneni nalog, izreena novana
kazna, plati tu kaznu prije isteka roka za albu na presudu, to pla(anje se ne(e smatrati odricanjem od
prava na albu.
=4. OSNOVN. KARAKT.RISTIK. POSTUPKA PR.MA MA-O-J.TNI,IMA
Krivini postupak prema maloljetnicima spada u posebne krivine postupke. %snovne
karakteristike ovog postupka su"
# $";ost o0a)rivo' #ost"#a!a podrazumjeva da pri preduzimanju radnji kojima je
prisutan maloljetnik, a naroito pri njegovom ispitivanju, svi organi koji uestvuju u
postupku duni su postupati obazrivo, vode(i rauna o duevnoj razvijenosti,
osjetljivosti i linim svojstvima maloljetnika, kako voenje krivinog postupka ne bi
tetno uticalo na razvoj maloljetnika. %rgani koji uestvuju u postupku, u isto vrijeme,
ne smiju da dozvole bilo kakvo nedisciplinovano ponaanje maloljetnika i pogodnim
mjerama moraju ga sprijeiti0
# o0ave)a o$0raa # zakonom je propisano da maloljetnik mora imati branioca od
poetka pripremnog postupka. 8zbor branioca vri maloljetnik, kao i lica koja su mu
bliska. Ukoliko oni ne iskoriste ovu mogu(nost, branioca po slubenoj dunosti
postavlja sudija za maloljetnike0
# mo'"(ost oslo0oCe!a o$ $";osti sv!e$oe!a " o$os" a o$reCei #re$met
sv!e$oe!a # u postupku prema maloljetnicima od dunosti svjedoenja o
okolnostima potrebnim za ocjenjivanje duevne razvijenosti maloljetnika, upoznavanje
njegove linosti i prilika u kojima ivi osloboeni su samo roditelji, staralac, usvojilac,
socijalni radnik, vjerski ispovjednik i branilac0
# "lo'a or'aa staratel!stva # organ starateljstva ima pravo da se upozna s tokom
postupka, da u toku postupka stavlja prijedloge i da ukazuje na injenice i dokaze koji
su od vanosti za donoenje pravilne odluke0
# #o)iva!e malol!etika i $ostavl!a!e #ismea malol!etik" uvijek se vri preko
roditelja, odnosno zakonskog zastupnika0
# o0!avl!iva!e toka krivio' #ost"#ka # procesna diskrecija ima dva osnovna oblika"
iskljuenje javnosti sa suenja i procesna ogranienja u pogledu obavjetavanja
javnosti. /e smije se objaviti tok krivinog postupka prema maloljetniku, ni odluka
donesena u tom postupku. Pravosnana odluka suda moe se objaviti, ali bez
navoenja linih podataka maloljetnika iz kojih se moe utvrditi njegov identitet0
# $";ost hito' #ost"#a!a # organi koji uestvuju u postupku prema maloljetniku
duni su najhitnije postupati, kako bi se postupak to prije zavrio0
# sastav s"$a # u postupku prema maloljetnicima u prvom stepenu sudi sudija za
maloljetnike, koji vodi i pripremni postupak i obavlja i druge postupke u postupku
,F
prema maloljetnicima. -a sastav suda u drugostepenom postupku karakteristino je da
je takoe specijalizovan i da sudi u zbornom sastavu. Bije(e za maloljetnike u sastavu
od trojice sudija odluuje po albama protiv odluke sudije za maloljetnike0
# #ri0avl!a!e #o$ataka o liosti malol!etika # podatke o linosti maloljetnika
pribavlja sudija za maloljetnike, a on moe zatraiti da te podatke prikupi odreeno
struno lice0
# #ri%i# o#ort"iteta krivio' 'o!e!a " #ost"#k" #rema malol!eti%ima # u
odreenim situacijama i pod odreenim pretpostavkama zakon preputa ocjeni tuioca
da li (e prema maloljetniku zahtijevati pokretanje krivinog postupka. >ora se, prije
svega, voditi rauna o krivinom djelu za koje je zaprije(ena novana kazna ili kazna
zatvora do 2 godine. &amo u tom sluaju tuilac je ovlaten da ocijeni svrsishodnost
pokretanja postupka, a takoe moe i zatraiti od organa starateljstva miljenje o
cjelishodnosti pokretanja postupka prema maloljetniku. % svojoj odluci, da iz razloga
oportuniteta, prema maloljetniku ne zahtijeva pokretanje krivinog postupka, tuilac je
duan obavijestiti ne samo oste(enog, ve( i organ starateljstva, a ta obavijest mora
sadravati razloge zbog kojih je tuilac donio takvu odluku0
# #ritvor i #rivremei sm!e*ta! malol!etika # na osnovu rjeenja sudije za
maloljetnike, pritvor moe trajati najdue mjesec dana, s tim da je vije(e za
maloljetnike duno obaviti kontrolu neophodnosti pritvora svakih ,6 dana. Protiv
rjeenja o pritvoru koje je donio sudija za maloljetnike, dozvoljena je alba koja nema
suspenzivno dejstvo i to u roku od 13 sata od prijema rjeenja. % albi na rjeenje o
pritvoru odluuje vije(e za maloljetnike u roku od 3@ sati0
# iskl!"e!e !avosti # u postupku prema maloljetnicima javnost je uvijek iskljuena,
bez obzira da li je rije o pripremnom postupku, roitu ili glavnom pretresu. &udija za
maloljetnike moe dopustiti da glavnom pretresu prisustvuju" lica koja se bave
zatitom i vaspitanjem maloljetnika ili suzbijanjem maloljetnike delikvencije, kao i
naunici.
=6. PRIPR.MNI POSTUPAK
Pripremni postupak prema maloljetniku predstavlja prvu i obaveznu 'azu postupka prema
maloljetnicima, a zavisno od njegovog ishoda moe do(i do glavne 'aze postupka, koji se moe
okonati izricanjem odreene krivinopravne sankcije ili obustavom postupka. &vrha pripremnog
postupka je kako prikupljanje dokaza i podataka o krivinom djelu, tako i prikupljanje injenica i
okolnosti potrebnih za ocjenu linosti maloljetnika, kako bi zatim tuilac mogao donijeti odluku.
Prije donoenja odluke ho(e li podnijeti zahtjev za pokretanje krivinog postupka, tuilac je
duan razmotriti mogu(nost i opravdanost izricanja vaspitne preporuke u skladu sa zakonom. .ko se
tuilac odlui izre(i vaspitnu preporuku, u rjeenju (e, izmeu ostalog, pored izricanja jedne ili vie
preporuka konstatovati da se ne(e zahtijevati pokretanje postupka prema maloljetniku. Protiv ovog
rjeenja tuioca alba nije dozvoljena.
Pripremni postupak zapoinje podnoenjem, od strane tuioca, zahtjeva za pokretanje
pripremnog postupka, a zahtjev se podnosi sudiji za maloljetnike. .ko odlui da izrekne vaspitnu
preporuku, sudija za maloljetnike ne(e pokrenuti postupak protiv maloljetnika, a protiv njegovog
rjeenja nije doputena alba. .ko se sudija ne sloi sa zahtjevom za pokretanje pripremnog postupka,
on (e zatraiti da o tome odlui vije(e za maloljetnike, sastavljeno od trojice sudija. %dluka vije(a je u
'ormi rjeenja, na koje nije dozvoljena alba.
<adnjama u pripremnom postupku mogu biti prisutni tuilac i branilac. -akonom se omogu(ava
da se ispitivanje maloljetnog lica, kad je to potrebno, obavlja uz pomo( pedagoga. %sobitost je u
,,F
postupku prema maloljetniku da, po odobrenju sudije za maloljetnike, radnjama u postupku mogu
prisustvovati organ starateljstva i roditelj.
Pripremni postupak se zavrava nakon to je sudija za maloljetnike ispitao sve okolnosti koje se
odnose na izvrenje krivinog djela i linost maloljetnika. $ek tada sudija za maloljetnike moe spis
zavrenog pripremnog postupka dostaviti na odluku nadlenom tuiocu. Po prijemu spisa, tuilac
raspolae sa 2 mogu(nosti"
# moe sudiji za maloljetnike vratiti spis, sa zahtjevom da postupak dopuni u odreenom
pravcu,
# izjaviti da odustaje od postupka i podnijeti prijedlog za obustavu postupka ili
# staviti prijedlog za izricanje sankcije.
/a osnovu zakona, tuilac je duan da prijedlog za izricanje sankcije maloljetniku, ili
eventualno za dopunu pripremnog postupka, dostavi sudu u roku od @ dana od dana kada mu je spis
dostavljen. %vako kratak rok zakon je predvidio zbog hitnosti postupka, ali se ne radi o prekluzivnom
nego samo o instruktivnom roku.
=8. PRVOST.P.NI POSTUPAK
Postupak pred sudijom za maloljetnike moe se odvijati na roistu i na glavnom pretresu. &udija
za maloljetnike je duan u roku od @ dana od dana prijema obrazloenog prijedloga tuioca, odnosno
donoenja odluke da se odri glavni pretres, zakazati glavni pretres ili odrati roite za izricanje
vaspitne mjere. -a svako produenje ovog roka sudija za maloljetnike mora imati odobrenje
predsjednika suda. =a li (e na osnovu prijedloga tuioca za izricanje vaspitne mjere ili, izuzetno,
odluke vije(a za maloljetnike, sudija za maloljetnike zakazati roiste ili glavni pretres, zavisi iskljuivo
od njegove ocjene.
U praksi, odluka sudije za maloljetnike da zakae roiste ili glavni pretres, ponekad ovisi i od
prijedloga tuioca. .ko tuilac predlae da maloljetniku bude izreena kazna ili se u prijedlogu za
izricanje vaspitne mjere predlae zavodska vaspitna mjera, to (e opredjeljivati sudiju za maloljetnike da
zakae glavni pretres, jer se kazna i zavodska mjera mogu izre(i samo nakon odranog pretresa.
Roi*te
.ko tuilac predlae izricanje vaspitne mjere, bez naznake njene vrste, sudija za maloljetnike
(e, nakon to proui spis predmeta, morati ocijeniti da li dolazi u obzir izricanje zavodske ili
vanzavodske vaspitne mjere. .ko se odlui da zakae roiste, to znai da je ve( unaprijed ocijenio da
nije vjerovatno izricanje zavodske vaspitne mjere. /a roite (e se pozvati tuilac, maloljetnik,
branilac, roditelj, odnosno staralac maloljetnika, a o roitu (e se obavijestiti i moe biti prisutan
predstavnik centra za socijalni rad.
%vom roitu obavezno prisustvuje tuilac i branilac maloljetnika, a ukoliko oni neopravdano
izostanu s roita, sudija za maloljetnike obavjetava kancelariju tuioca, odnosno advokatsku komoru.
&udija za maloljetnike (e zakazati glavni pretres i onda kad smatra da prikupljeni dokazni materijal
treba razmotriti na glavnom pretresu, jer (e izvoenjem dokaza na glavnom pretresu injenino stanje
biti jasno. =a se odri glavni pretres moe se odluiti i na roitu.
Glavi #retres
.ko sudija za maloljetnike zakae glavni pretres umjesto roita, duan je na pretres pozvati
roditelje maloljetnika i predstavnike organa starateljstva, ali nedolazak tih lica ne sprjeava odravanje
,,,
glavnog pretresa. Alavni pretres ne moe se sprovesti u odsustvu maloljetnika, uz to, mora mu
prisustvovati tuilac, ako je stavio prijedlog za izricanje kazne ili vaspitne mjere, kao i branilac. /a
glavni pretres se primjenjuju odredbe o glavnom pretresu iz redovnog krivinog postupka.
O$l"ke s"$i!e )a malol!etike
&udija za maloljetnike donosi svoju odluku u obliku presude samo kada se maloljetniku izrie
kazna. &ve ostale odluke sudije za maloljetnike donose se u obliku rjeenja. &udija moe rjeenjem
postupak obustaviti ili maloljetniku izre(i vaspitnu mjeru.
+jeenje o obustavi postupka sudija za maloljetnike (e donijeti kada"
# se u optem postupku donosi presuda kojom se optuba odbija,
# kada se u optem postupku donosi oslobaaju(a presuda i
# kada nae da maloljetniku nije cjelishodno izre(i ni kaznu ni vaspitnu mjeru.
+jeenje o izricanju vaspitne mjere sadri izreku u kojoj se samo navodi vrsta vaspitne mjere,
ali se maloljetnik ne oglaava krivim za krivino djelo koje mu se stavlja na teret.
Presuda kojom se izrie kazna maloljetnikog zatvora jedina je kazna koja se moe izre(i
maloljetniku. $a kazna se izrie u 'ormi predvienoj za osuuju(u presudu u optem postupku.
&udija za maloljetnike moe maloljetnika obavezati na pla(anje trokova krivinog postupka i
na ispunjenje imovinskopravnog zahtjeva samo ako je maloljetniku izrekao kaznu maloljetnikog
zatvora. .ko je izreena vaspitna mjera, trokovi postupka padaju na teret budetskih sredstava, a
oste(eni se radi ostvarivanja imovinskopravnog zahtjeva upu(uje na parnini postupak.
=9. PRAVNI -IJ.KOVI
U zakonu je regulisano da je doputena alba protiv odluke sudije za maloljetnike prvostepenog
suda kojom je maloljetniku izreena kazna ili vaspitna mjera, te protiv rjeenja o obustavi postupka. %
albama protiv odluke prvostepenog suda odluuje vije(e za maloljetnike drugostepenog suda,
sastavljeno od trojice sudija.
Hica ovlatena na albu protiv presude kojom je maloljetniku izreena kazna, protiv rjeenja
kojim je maloljetniku izreena vaspitna mjera i protiv rjeenja o obustavi postupka su ona lica koja
imaju pravo albe po zakonu. &ubjekti albe su, u stvari, lica koja ovo pravo imaju i u postupku protiv
punoljetnog izvrioca. 4ranilac, tuilac, brani, odnosno vanbrani drug, srodnik po krvi u pravoj liniji,
usvojilac, staralac, brat, sestra i hranilac mogu podnijeti albu u korist maloljetnika i protiv njegove
volje. %rgan starateljstva nije ovlaten na podnoenje albe, dok roditelji maloljetnika mogu podnijeti
albu samo u korist maloljetnika. $uilac moe podnijeti albu i na tetu i u korist maloljetnika.
<azlozi za ulaganje albe su isti kao u postupku protiv punoljetnih lica.
<ok za albu u postupku prema maloljetniku je @ dana od dana prijema presude, odnosno
rjeenja. Prema zakonu, alba protiv rjeenja, kojim se izrie vaspitna mjera koja se izdrava u
ustanovi, zadrava izvrenje rjeenja, ako sud, u saglasnosti s roditeljima maloljetnika i nakon
sasluanja maloljetnika ne odlui drugaije. Prije donoenja odluke, sud je obavezan da saslua
maloljetnika, ali njegov pristanak, iako poeljan nije neophodan.
=rugostepeni sud donosi odluku u sjednici vije(a ili na osnovu odranog pretresa. /a sjednicu
vije(a za maloljetnike uvijek (e se pozvati maloljetnik i njegov branilac, ali njihov nedolazak ne
sprjeava drugostepeni sud da odri sjednicu. $uilac se takoe obavjetava u skladu sa zakonom.
=rugostepeni sud ispituje prvostepenu presudu, odnosno rjeenje, u dijelu u kojem se ono pobija
albom. /a sjednici vije(a za maloljetnike iskljuena je javnost.
U postupku prema maloljetnicima moe se koristiti i vanredni pravni lijek ponavljanje
krivinog postupka, kao i u optem postupku, uz odreene speci'inosti utvrene zakonom.
,,1
=<. POSTUPAK PROTIV PRAVNI7 -I,A
.ko drugaije nije odreeno, u krivinom postupku protiv pravnog lica primjenjuju se
odgovaraju(e odredbe zakona o optem krivinom postupku, ak i u sluaju ako se postupak vodi samo
protiv pravnog lica. %vakvo rjeenje je ogranieno u primjeni, zbog toga to sve odredbe zakona o
optem krivinom postupku nije mogu(e primijeniti na pravna lica zbog bitno razliitih svojstava
'izikih i pravnih lica.
Pravilo je da se zbog istog krivinog djela, protiv pravnog lica pokre(e i vodi krivini postupak
zajedno s postupkom protiv uinioca. Prilikom voenja jedinstvenog postupka, da bi postojalo krivino
djelo pravnog lica, mora se dokazati veza izmeu uinioca krivinog djela i pravnog lica koja se sastoji
ili u povredi dunosti pravnog lica ili u ostvarivanju protivpravne imovinske koristi pravnog lica.
8zuzetno, zakon dozvoljava mogu(nost da se postupak samo protiv pravnog lica moe pokrenuti kada
postoji neka od dvije alternativno propisane smetnje"
# ako protiv uinioca krivini postupak nije mogu(e pokrenuti iz zakonom propisanih
razloga,
# ako je protiv njega krivini postupak ve( proveden.
Kada se vodi jedinstven postupak protiv optuenog pravnog lica i optuenog 'izikog lica,
podie se jedna optunica i izrie jedna presuda. &adraj ovakve optunice je proiren u odnosu na
sadraj optunice koja se odnosi samo na 'iziko lice.
-a gonjenje pravnih lica vai kao osnovno naelo, naelo legaliteta krivinog gonjenja. Kada je
u pitanju gonjenje pravnih lica, naelo legaliteta je vie ogranieno nego za gonjenje uinilaca krivinih
djela, tako da su granice primjene naela oportuniteta kod pravnih lica postavljene znatno ire u odnosu
na 'izika lica. -akon je predvidio situaciju kada tuilac ima mogu(nost da ne pokrene krivini
postupak, i to u sluajevima kada okolnosti sluaja ukazuju da voenje postupka ne bi bilo cjelishodno
zbog toga to"
,. je doprinos pravnog lica izvrenju krivinog djela bio neznatan,
1. pravno lice nema imovine ili ima tako malo imovine da ne bi bila dovoljna ni za pokri(e
trokova postupka,
2. je protiv pravnog lica pokrenut steajni postupak,
3. je uinilac krivinog djela jedini vlasnik pravnog lica protiv kojeg bi se krivini postupak
inae pokrenuo.
&vaki od razloga se utvruje slobodnom procjenom tuioca u konkretnom sluaju.
-akon dozvoljava mogu(nost da se u krivinom postupku protiv pravnih lica mogu pojaviti i
odreena 'izika lica. <adi se o zastupniku i braniocu pravnog lica, koji se u krivinom postupku
javljaju na strani odbrane. &vako pravno lice u krivinom postupku mora imati svog zastupnika, koji je
ovlaten za preduzimanje svih radnji za koje je po ovom zakonu ovlaten osumnjieni, odnosno
optueni i osueni. Prisustvo branioca u krivinom postupku je fakultativno, pravno lice moe pored
zastupnika imati i branioca. Pravo na branioca je pravnom licu dato kao mogu(nost. )edino ogranienje
je da pravno i 'iziko lice, kao osumnjieni, odnosno optueni, ne mogu imati istog branioca.
-astupnik pravnog lica u krivinom postupku je onaj ko je ovlaten zastupati pravno lice" po
zakonu0 aktu nadlenog dravnog organa ili po statutu0 aktu o osnivanju0 ili drugom aktu pravnog lica.
Ukoliko je unutar pravnog lica odreeno vie lica za zastupanje pravnog lica, pravno lice je duno
odrediti samo jedno lice meu tim licima koje (e ga zastupati u krivinom postupku.
%ptunica protiv pravnog lica mora sadravati elemente koji su obavezni"
# naziv pravnog lica pod kojim pravno lice nastupa u pravnom prometu,
# sjedite pravnog lica,
# opis krivinog djela i
# osnov odgovornosti pravnog lica.
,,2
U toku glavnog pretresa, a na osnovu injenice da je optueni centralna 'igura krivinog
postupka, prednost je data 'izikom licu, tako da se prvo sasluava optueni, a potom zastupnik
pravnog lica. Posebno je ureen i redoslijed izlaganja u odnosu na zavrne rijei stranaka i drugih
subjekata krivinog postupka. Po zavrenom dokaznom postupku, kao i zavrnoj rijei tuioca i
oste(enog, sudija, odnosno predsjednik vije(a daje rije braniocu, zatim zastupniku pravnog lica, te
braniocu optuenog i na kraju optuenom.
Mto se tie presude pravnom licu, ona u uvodnom dijelu mora sadravati" naziv pod kojim
pravno lice u skladu s propisima nastupa u pravnom prometu i sjedite pravnog lica, identi'ikacijske
podatke o zastupniku. )zreka presude mora da sadri" naziv pod kojim pravno lice, u skladu s
propisima, nastupa u pravnom prometu i sjedite pravnog lica i zakonski propis po kojem je pravno lice
optueno, po kojem se oslobaa optube za to djelo ili po kojem se optuba odbija.
Primjena odgovaraju(ih mjera obezbjeenja izvrenja krivinopravne sankcije pravnom licu je
'akultativnog karaktera i zavisi od procjene suda. U 'ormalnom smislu, potrebno je da postoji
odgovaraju(a procesna inicijativa tuioca. =a bi se obezbijedilo izvrenje kazne, oduzimanje imovine
ili oduzimanje imovinske koristi, data je mogu(nost sudu da protiv pravnog lica u krivinom postupku
odredi privremeno obezbjeenje. =a bi sud postupio na ovakav nain, potrebno je da postoji prijedlog
tuioca, koji mora biti obrazloen.
Kada postoji opravdana bojazan da se unutar pravnog lica ponovi uinjeno krivino djelo, sud
moe pravnom licu zabraniti obavljanje jedne ili vie odreenih djelatnosti na odreeno vrijeme.
Propisane su i odreene mjere iji je cilj sprjeavanje eventualnih zloupotreba u vezi pravnog statusa
pravnog lica protiv kojeg je pokrenut krivini postupak. U tom sluaju, sud moe, na prijedlog tuioca
ili po slubenoj dunosti, zabraniti statusne promjene pravnog lica koje bi za posljedicu imale brisanje
pravnog lica iz sudskog registra, a odluka o ovoj zabrani se upisuje u sudski registar, to podrazumjeva
da sud treba dostaviti svoju odluku mjesno nadlenom sudu kod kojeg je izvrena registracija pravnog
lica i upis pravnog lica u sudski registar.
==. I5RI,ANJ. SU/SK. OPOM.N.
&udska opomena izrie se rjeenjem iako je rije o presuenju krivine stvari. $ako se rok za
albu na rjeenje o sudskoj opomeni odreuje prema roku za ulaganje albe na presudu. Prema zakonu,
taj rok iznosi ,6 dana od dana dostavljanja prepisa rjeenja. <jeenje o sudskoj opomeni objavljuje se
odmah po okonanju glavnog pretresa. $om (e prilikom sudija upozoriti optuenog da mu se za
krivino djelo koje je uinio ne izrie kazna, jer se oekuje da (e i sudska opomena ne njega dovoljno
uticati da krivina djela vie ne vri. .ko se rjeenje o sudskoj opomeni objavljuje u odsustvu
optuenog, sud (e ovakvo upozorenje unijeti u obrazloenje rjeenja.
8zreka rjeenja o sudskoj opomeni treba da sadri sljede(e podatke"
# line podatke o optuenom,
# navoenje da se optuenom izrie sudska opomena za djelo koje je bilo predmet
optube i
# zakonski naziv krivinog djela.
%brazloenje rjeenja o sudskoj opomeni treba da sadri razloge kojima se sud rukovodio
prilikom izricanja sudske opomene. 8z obrazloenja se mora vidjeti da krivino djelo postoji i da ga je
izvrio optueni, jer se bez tog i ne bi mogla izre(i sudska opomena, ve( oslobaaju(a presuda.
-akon o krivinom postupku ne odreuje izriito rok za albu na rjeenje o sudskoj opomeni.
Polaze(i od primjene, na sudsku opomenu, odredbi zakona koje se odnose na presudu kojom se
optueni oglaava krivim, rok za albu na sudsku opomenu je ,6 dana. Predviena je i mogu(nost
odricanja od prava na albu i pismenu izradu rjeenja.
,,3
<jeenje o izricanju sudske opomene moe se pobijati albom, zbog istih osnova kao i alba
protiv prvostepene presude" zbog povrede odredaba krivinog postupka, pogreno ili nepotpuno
utvrenog injeninog stanja i povreda krivinog zakona, kao i zbog toga to nisu postojale okolnosti
koje opravdavaju izricanje sudske opomene.
U postupku po albi na rjeenje o izricanju sudske opomene, drugostepeni sud moe donijeti
dvije odluke"
,. da odbije albu kao neosnovanu i da potvrdi prvostepeno rjeenje o sudskoj opomeni,
1. da uvai albu kao osnovanu i da rjeenje o sudskoj opomeni preinai na dva naina" moe
donijeti oslobaaju(u presudu ili moe donijeti presudu kojom se tuba odbija.
&ud moe donijeti oslobaaju(u presudu i optuenom izre(i kaznu ili uslovnu osudu pod
sljede(im uslovima"
# da postoji alba tuioca na tetu optuenog0
# da je prvostepeni sud pravilno utvrdio odlune injenice i
# da, po pravilnoj primjeni zakona, dolazi u obzir izricanje kazne.
Presudu kojom se optuba odbija ili oslobaaju(u presudu sud moe donijeti ako su ispunjeni
sljede(i uslovi" da postoji alba bilo kog ovlatenog lica0 da je prvostepeni sud pravilno utvrdio odlune
injenice i da, po pravilnoj primjeni zakona, dolazi u obzir izricanje jedne od ovih presuda.
1@@. POSTUPAK U S-UAJU NASTUPANJA /UD.VN. 3O-.STI I
N.URAUN-JIVOSTI
.ko je kod optuenog, nakon izvrenja krivinog djela, nastupila takva $"*eva 0olest da nije
sposoban uestvovati u postupku, sud (e rjeenjem, nakon psihijatrijskog vjetaenja, prekinuti
postupak i optuenog uputiti organu nadlenom za pitanja socijalnog staranja. Postupak (e se prekinuti
ako su ispunjena tri kumulativno postavljena uslova"
# da je kod optuenog nakon izvrenja krivinog djela nastupila duevna bolest,
# da je do te bolesti dolo nakon izvrenja krivinog djela i
# da optueni usljed toga nije sposoban uestvovati u postupku.
U toku ovog postupka optueni mora imati branioca zbog svog mentalnog stanja. /akon
donoenja rjeenja o prekidu postupka, dolazi do njegovog zastoja. Krivini postupak (e se nastaviti
kada se zdravstveno stanje optuenog pobolja i to pod uslovom da poboljanje zdravstvenog stanja
bude takvog stepena da je optueni sposoban uestvovati u postupku.
.ko tokom prekida postupka nastupi zastara krivinog gonjenja, vije(e (e donijeti rjeenje o
obustavi postupka. Protiv svih rjeenja ima se pravo izjaviti alba o kojoj odluuje vije(e i to ako je
rjeenje donio sudija za prethodni postupak, odnosno sudija za prethodno sasluanje. % albama protiv
ovih rjeenja donesenih u stadijumu glavnog postupka odluuje vije(e drugostepenog suda.
Protiv osumnjienog koji je protivpravno djelo uinio u stanju e"ra"l!ivosti i postoje
zakonom odreeni uslovi za odreivanje prinudnog smjetaja lica sa teim duevnim smetnjama u
zdravstvenu ustanovu, tuilac u optunici postavlja prijedlog da sud utvrdi navedenu okolnost.
Presudom se utvruje da je osumnjieni uinio protivpravno djelo u stanju neuraunljivosti, kao i da
mu se privremeno odredi prinudan smjetaj u zdravstvenoj ustanovi uz obavjetenje ove ustanove.
Protiv osumnjienog, odnosno optuenog moe se odrediti i pritvor, na obrazloen prijedlog
tuioca, a ako je isti odreen ili produen izvrava se u zdravstvenoj ustanovi i moe trajati dok postoje
razlozi za pritvor.
.ko sud nakon provedenog glavnog pretresa utvrdi da je optueni uinio protivpravno djelo u
stanju neuraunljivosti, donije(e presudu kojom se utvruje da je optueni uinio protivpravno djelo u
stanju neuraunljivosti i posebnim rjeenjem (e mu se privremeno odrediti prinudni smjetaj u
zdravstvenoj ustanovi u trajanju od 7 mjeseci. Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba u roku od ,6
,,6
dana od dana dostavljanja rjeenja. Po pravosnanosti ovog rjeenja, tuilac (e u skladu sa posebnim
zakonom koji regulie pitanja zatite ovih lica, nadlenom sudu dostaviti obavjetenje za pokretanje
postupka o prinudnom smjetaju teko duevno bolesnog lica u zdravstvenoj ustanovi. Uz ovo
obavjetenje dostavi(e se medicinska dokumentacija i pravosnano rjeenje o privremenom
odreivanju prinudnog smjetaja u zdravstvenu ustanovu.
.ko se u toku glavnog pretresa dokae da je optueni uinio krivino djelo u stanju
uraunljivosti, smanjene uraunljivosti ili bitno smanjene uraunljivosti, tuilac (e nastaviti postupak i
izmijeniti optunicu. U sluaju smanjene ili bitno smanjene uraunljivosti, tuilac moe predloiti
izricanje mjere bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog lijeenja, koja se izrie uz neku drugu
krivinopravnu sankciju.
>ogu(a je i situacija da sud utvrdi da optueni u vrijeme poinjenja djela nije bio u stanju
neuraunljivosti, a tuilac ne odustane od prijedloga, tada (e sud donijeti presudu kojom se optuba
odbija. Poslije podnoenja prijedloga da sud utvrdi da je osumnjieni uinio krivino djelo u stanju
neuraunljivosti, osumnjieni, odnosno optueni mora imati branioca. $o predstavlja poseban vid
obavezne odbrane, s obzirom na mentalno stanje osumnjienog.
1@1. POSTUPAK U S-UAJU O3AV.5NOG -IJ..NJA O/ 5AVISNOSTI
Uslovi za izricanje mjere bezbjednosti obaveznog lijeenja od zavisnosti, kao i vrste
krivinopravnih sankcija uz koje se mjera moe izre(i, odreeni su K-4i5. % mjeri se ne moe
odluivati bez nalaza i miljenja vjetaka, koji treba da se izjasni o mogu(nosti za lijeenje optuenog.
U svom pisanom nalazu i miljenju vjetak psihijatar treba da se izjasni o postojanju zavisnosti
od alkohola ili opojnih droga, kao i potrebi, mogu(nostima i prognozi lijeenja optuenog. =a bi pisani
nalaz i miljenje vjetaka bio prihva(en, vjetak mora biti neposredno sasluan na glavnom pretresu.
% mjeri bezbjednosti odluuje sudija, odnosno vije(e na glavnom pretresu i to prilikom
donoenja odluke o glavnoj stvari.
-akon regulie situaciju kada je mjera bezbjednosti obaveznog lijeenja od zavisnosti izreena
uz uslovnu osudu, a lijeenje se sprovodi na slobodi. Ukoliko se optueni ne podvrgne lijeenju ili ga
samovoljno napusti, sud je ovlaten da po slubenoj dunosti ili na prijedlog ustanove u kojoj se
uinilac lijeio ili trebao da se lijei, odredi opozivanje uslovne osude ili prinudno izvrenje mjere
bezbjednosti. Prije donoenja odluke, sud je obavezan sasluati tuioca i uinioca, a po potrebi moe
pribaviti i miljenje ljekara. /e trai se pribavljanje nalaza i miljenja vjetaka, nego samo miljenje
ljekara ustanove u kojoj se uinilac lijeio, odnosno trebao da zapone sa lijeenjem. .ko se uslovna
osuda opozove, sud moe presudom izre(i krivinopravnu sankciju, o emu odluku donosi sudija,
odnosno vije(e, a protiv presude je dozvoljena alba o kojoj odluuje vije(e drugostepenog suda. &
druge strane, ako se utvrdi da nisu ispunjeni uslovi za opozivanje uslovne osude ili prinudno izvrenje
mjere bezbjednosti obaveznog lijeenja od zavisnosti, sud (e rjeenjem obustaviti postupak.
1@+. I5RI,ANJ. MJ.R. 3.53J./NOSTI O/U5IMANJA PR./M.TA
Predmeti koji su upotrijebljeni ili namijenjeni izvrenju krivinog djela ili koji su nastali
izvrenjem krivinog djela, po pravilu, oduzimaju se u osuuju(oj presudi, izricanjem mjere
bezbjednosti oduzimanja predmeta. %vi predmeti se mogu oduzeti i putem posebnog rjeenja i to kada
se krivini postupak ne zavri presudom kojom se optueni oglaava krivim i kada je sud propustio da
to uradi u presudi.
,,7
= sluaju kada se krivini postupak ne zavri presudom kojom je optueni oglaen krivim,
predmeti koji se moraju oduzeti, obavezno se oduzimaju posebnim rjeenjem, ali samo pod uslovom da
to zahtijevaju interesi opte bezbjednosti i interesi morala. Predmeti koji se po K-4i5 moraju oduzeti
mogu biti samo oni za koje je kod pojedinih krivinih djela propisano njihovo obavezno oduzimanje.
$ri su osnovna uslova za donoenje posebnog rjeenja"
# oduzimanje predmeta mora biti zakonom predvieno kao obavezno,
# krivini postupak nije zavren presudom kojom se optueni oglaava krivim i
# oduzimanje predmeta zahtijevaju interesi opte bezbjednosti.
Posebno rjeenje o oduzimanju ovih predmeta donosi sudija, odnosno vije(e pred kojim se
vodio postupak, u asu kada je postupak zavren, odnosno kada je obustavljen, i to u postupku u kom
ne uestvuju stranke, branilac i ostali uesnici u krivinom postupku. Ukoliko se pojavi spor u
vlasnitvu oduzetih predmeta, posebno pravosnano rjeenje kojim je oduzet predmet moe se
izmijeniti u parninom postupku.
= sluaju kada sud u presudi kojom se optueni oglaava krivim propusti da odlui o mjeri
oduzimanja predmeta, on moe donijeti posebno rjeenje o oduzimanju predmeta samo pod uslovom da
se radi o predmetima ije je oduzimanje po krivinom zakonu obavezno i pod uslovom da to
zahtijevaju interesi opte bezbjednosti. Posebno rjeenje donosi sudija, odnosno vije(e koje se ve(
upoznalo sa dokazima i izvrilo njihovu ocjenu prilikom donoenja presude kojom se optueni
oglaava krivim.
%vjereni prepis odluke o oduzimanju predmeta dostavi(e se vlasniku predmeta, ako je vlasnik
poznat, ali i strankama i braniocu. $a lica su ovlatena na podnoenje albe protiv rjeenja o
oduzimanju predmeta o kojoj odluuje vije(e drugostepenog suda. Protiv rjeenja o oduzimanju
predmeta, vlasnik predmeta ima pravo na albu, i to zbog nepostojanja zakonskog osnova za
oduzimanje predmeta.
1@1. I5RI,ANJ. MJ.R. O/U5IMANJA IMOVINSK. KORISTI
Uslovi 9 mjera oduzimanja imovinske koristi sastoji se u oduzimanju svake imovinske koristi
koja je pribavljena krivinim djelom. Primjenom ove mjere oduzima se novac, predmeti od vrijednosti i
svaka druga imovinska korist.
Prvi uslov koji mora biti ispunjen da bi se imovinska korist mogla oduzeti od uinioca
krivinog djela je da se utvrdi da ona uopte postoji, odnosno da je uinilac uopte pribavio
protivpravnu imovinsku korist. =a bi se izrekla ova mjera, nije dovoljno da je samo nain pribavljanja
imovinske koristi protivpravan, ve( je potrebno da je i sama pribavljena imovinska korist protivpravna.
=rugi uslov koji mora da bude ispunjen da bi dolo do oduzimanja imovinske koristi jeste da
postoji sudska odluka kojom je utvreno izvrenje krivinog djela. $o moe biti" presuda kojom se
optueni oglaava krivim, sudska opomena, rjeenje o primjeni vaspitne mjere i presuda kojom se
utvruje da je optueni uinio krivino djelo u stanju neuraunljivosti. $o ne moe biti oslobaaju(a
presuda, jer se ovom presudom ne utvruje postojanje krivinog djela.
O0ave)ost o$")ima!a imoviske koristi 9 sud je obavezan da oduzme imovinsku korist
im utvrdi da je ona nastala izvrenjem krivinog djela. 8movinsku korist sud utvruje po slubenoj
dunosti u krivinom postupku koji se vodi za odnosno krivino djelo i za to nije potreban prijedlog
ote(enog ili tuioca. U izreci sudske odluke sud mora navesti koji se predmet, odnosno novani iznos
oduzima ovom mjerom. -bog toga to je oduzimanje imovinske koristi obavezno i to se vri po
slubenoj dunosti, tuilac je duan da u toku postupka prikuplja dokaze i izvia okolnosti koje su od
vanosti za utvrivanje imovinske koristi. &ud je u ovom sluaju osloboen izvoenja dokaza, ali je
ovlaten izvoditi dokaze ije izvoenje sam naredi.
,,C
Prilikom oduzimanja imovinske koristi, sud je ovlaten da po slubenoj dunosti odredi
privremene mjere obezbjeenja, po odredbama koje vae za izvrni postupak. &ud (e tako postupiti ako
postoji vjerovatno(a da je ostvarena imovinska korist i opasnost da se ona kasnije ne(e mo(i oduzeti od
uinioca krivinog djela. Prijedlog za odreivanje privremene mjere obezbjeenja moe podnijeti i
ote(eni ili ako je ote(ena drutvena imovina 9 organ koji je po zakonu duan da se o njima stara.
Privremena mjera obezbjeenja moe biti upravljena bilo prema optuenom, bilo prema licu na koje je
prenesena, kao to moe biti upravljena i prema pravnom licu i ona se sastoji u zabrani otuenja
odreene imovine, a kada je u pitanju pravno lice 9 u blokiranju njegovog iro rauna do odreenog
iznosa. %baveza suda je da oduzme imovinsku korist, bez obzira na njenu veliinu.
>jera oduzimanja imovinske koristi je supsidijarnog karaktera u odnosu na imovinskopravni
zahtjev.
O$")ima!e imoviske koristi o$ #ravo' li%a 9 u sluaju kada je izvrenjem krivinog djela
uinilac pribavio imovinsku korist za pravno lice, ta se korist oduzima od pravnog lica. U pogledu
poloaja lica na koje je imovinska korist prenesena, kao i predstavnika pravnog lica, sud je obavezan da
ih pozove na glavni pretres, ali njihov nedolazak ne sprjeava provoenje postupka.
Predstavnik pravnog lica ispita(e se na glavnom pretresu poslije optuenog. /a isti nain
postupi(e se u odnosu na lice na koje je imovinska korist prenesena, ako to lice nije pozvano kao
svjedok. Predmet ispitivanja su relevantne injenice vezane za imovinsku korist.
Ukoliko bi utvrivanje visine imovinske koristi koju je steklo lice na koje je imovinska korist
prenesena, kao i pravno lice bilo skopano sa nesrazmjernim teko(ama ili znatno odugovlailo
krivini postupak, sud mora visinu te imovinske koristi odmjeriti po slobodnoj ocjeni.
$akoe, ako doe do oduzimanja imovinske koristi od lica na koje je imovinska korist
prenesena, kao i pravnog lica, sud je obavezan da im dostavi ovjereni prepis presude, odnosno rjeenje
kojim je oduzeta ta imovinska korist. <azlog je to oni imaju pravo albe na tu odluku, kao i pravo da
zahtijevaju ponavljanje krivinog postupka u pogledu odluke o oduzimanju imovinske koristi, iako se
inae za imovinskopravni zahtjev ne moe dobiti ovo ponavljanje. Nalba se moe izjaviti bez obzira na
to da li su navedena lica uestvovala u postupku, i to po svim albenim osnovima. -akon predvia
izuzetan nain ponavljanja postupka, gdje omogu(ava licu, od kojeg je pravosnanom odlukom oduzeta
imovinska korist, pribavljena krivinim djelom, da trai ponavljanje krivinog postupka, samo u
pogledu te odluke.
1@4. POSTUPAK OPO5IVANJA US-OVN. OSU/. 53OG N.ISPUNJAVANJA
O3AV.5A O/R.A.NI7 U US-OVNOJ OSU/I
Postupak za opozivanje uslovne osude moe se sprovesti ako osueni u odreenom roku ne
ispuni utvrene obaveze koje su odreene u uslovnoj osudi, ne vrati imovinsku korist pribavljenu
krivinim djelom, ne nadoknadi tetu ili ne ispuni druge obaveze. Postupak za opozivanje uslovne
osude moe se pokrenuti po slubenoj dunosti ili na prijedlog tuioca. Postupak sprovodi sudija,
odnosno vije(e koje je sudilo u prvom stepenu. =a bi se utvrdilo postojanje ili nepostojanje uslova za
opozivanje uslovne osude, sud je obavezan zakazati posebno sasluanje radi utvrivanja injenica. /a
ovo roite obavezno se pozivaju tuilac, osueni i ote(eni.
%dluke povodom zahtjeva za opozivanje uslovne osude zavise od toga da li je sud utvrdio da je
osueni izvrio obaveze koje su mu naloene u uslovnoj osudi. .ko sud nae da nema osnova za
donoenje koje od tih odluka, rjeenjem (e obustaviti postupak za opozivanje uslovne osude. >eutim,
ako utvrdi da osueni nije ispunio obavezu koja mu je bila odreena u uslovnoj osudi, on ne mora
uvijek da opozove uslovnu osudu. .ko sud utvrdi da optueni nije ispunio obavezu koja mu je bila
odreena presudom, donije(e presudu kojom (e opozvati uslovnu osudu i odrediti da se utvrena kazna
,,@
izvri ili produiti rok za ispunjenje obaveze ili je zamijeniti drugom odgovaraju(om obavezom ili
osloboditi osuenog ispunjenja izreene obaveze.
.ko sud nae da nema osnova za donoenje koje od tih odluka, rjeenjem (e obustaviti
postupak za opozivanje uslovne osude. Pravo albe imaju stranke, branilac i ote(eni. % albi na
presudu i albi na rjeenje odluuje vije(e drugostepenog suda. Protiv pravosnane presude moe se
podnijeti i zahtjev za ponavljanje krivinog postupka.
1@6. POSTUPAK 5A 3RISANJ. OSU/.
4risanje osude nastupa po sili zakona ili na osnovu sudske odluke, u zavisnosti od vrste
sankcije koja je izreena osuenom. %no je mogu(e na dva naina, i to po slubenoj dunosti i po
prijedlogu, odnosno molbi osuenog.
Kad su ispunjeni zakonski uslovi, odluku o brisanju donosi organ nadlean za voenje poslova
kaznene evidencije ili sud po prijedlogu osuenog, ako nadleni organ ne donese rjeenje o brisanju. Po
molbi osuenog pokre(e se postupak za brisanje osude.
U uvjerenju koje se izdaje graanima na osnovu podataka iz kaznene evidencije, brisana osuda i
brisane pravne posljedice osude ne smiju se spominjati. %ne ostaju u kaznenoj evidenciji, budu(i da se
ne ponitava upis osude. $o se odnosi na sva uvjerenja koja se izdaju graanima. 8pak, mogu(nost
davanja svih podataka iz kaznene evidencije dozvoljena je pojedinim dravnim organima. 4ez obzira
na to to do brisanja osude na osnovu zakona dolazi automatski, nadleni organ mora o tome donijeti
rjeenje po slubenoj dunosti, u odgovaraju(em postupku. $akvo rjeenje donosi po slubenoj
dunosti organ nadlean za voenje poslova kaznene evidencije.
.ko nadleni organ ne donese rjeenje o brisanju osude, osueni moe traiti da se utvrdi da je
brisanje osude nastupilo po zakonu. >eutim, ako nadleni organ ne postupi po ovom zahtjevu
osuenog u roku od 2F dana od dana prijema zahtjeva, osueni moe traiti od suda, koji je u prvom
stepenu izrekao presudu, da donese rjeenje o brisanju osude. >olbu moe podnijeti samo osueni, ona
se podnosi sudiji koji je sudio u prvom stepenu. Prije donoenja rjeenja, sudija koji je za to odreen
zakaza(e i provesti sasluanje tuioca i osuenog. 8zvjetaj o ponaanju osuenog sudija moe zatraiti
od policijskog organa ili uprave ustanove u kojoj je osueni izdravao kaznu.
Poslije provedenog postupka provjeravanja, koji nije obaveznog karaktera, vije(e prvostepenog
suda donosi odluku o molbi za brisanje. Protiv donesene odluke pravo albe imaju stranke i branilac, a
o albi odluuje vije(e drugostepenog suda. .ko sud odbije molbu zato to ote(eni svojim ponaanjem
nije zasluio brisanje osude, osueni moe molbu ponoviti po isteku jedne godine od dana
pravosnanosti rjeenja o odbijanju molbe.
1@8. POSTUPAK 5A PR.STANAK O/R.A.NI7 MJ.RA 3.53J./NOSTI I
PRAVNI7 POS-J./I,A OSU/.
>olba za prestanak primjene mjera bezbjednosti podnosi se sudu koji je sudio u prvom stepenu.
-akonom nije odreen krug lica koja su obuhva(ena pojmom podnosioca molbe, ali to je iri krug lica
od samih procesnih stranaka ili lica ovlatenih za podnoenje albe u korist optuenog. >olilac se
moe pozvati samo na injenice koje idu u prilog ukidanju mjera bezbjednosti i pravnih posljedica
osude i nije obavezan da prui dokaze o tome.
& druge strane, sud utvruje injenice na koje se molilac pozvao, paze(i samo na sadrinu
molbe. Po molbi postupa sudija kojeg odredi predsjednik vije(a ili sudija pojedinac.
&ud moe donijeti dvije odluke" odbiti molbu kao neosnovanu ili je prihvatiti i odrediti
prestanak mjere bezbjednosti ili pravne posljedice osude. %dluka se donosi u 'ormi rjeenja, protiv
,,?
koga je dozvoljena alba. Nalbu mogu izjaviti podnosilac molbe i tuilac, a o albi odluuje vije(e
drugostepenog suda.
Ukidanje pravnih posljedica osude je uvijek potpuno, bezuslovno i neopozivo. U sluaju kada
sud donese odluku o odbijanju molbe, nova molba se moe podnijeti tek poslije isteka roka od jedne
godine od dana pravosnanosti rjeenja o odbijanju molbe.
1@9. POJAM2 5NAAJ I PRAVNO R.GU-ISANJ. M.AUNARO/N. KRIVINO
PRAVN. POMOBI
Prema zakonu, meunarodna pravna pomo( obuhvata"
# opte vidove pravne pomo(i,
# posebne vidove pravne pomoci,
# izruenje osumnjienih, optuenih i osuenih lica,
# ustupanje i preuzimanje krivinog gonjenja i
# priznanje i izvrenje stranih sudskih odluka.
>eunarodna krivino pravna pomo( prua se po odredbama zakona, ukoliko meunarodnim
ugovorom nije drugaije odreeno ili meunarodni ugovor ne postoji. %va pomo( prua se u svim
postupcima u pogledu krivinih djela za ije je krivino gonjenje u vrijeme podnoenja zamolnice za
pravnu pomo( nadlean pravosudni organ drave moliteljke.
>eunarodna pravna pomo(, saglasno zakonu, prua se i u prekrajnim postupcima pred
sudovima u pogledu prekraja za koje su prema propisima u 4i5 predviene zatvorske ili novane
kazne, kao i u sluajevima kada u navedenim postupcima odluka upravnog organa moe da dovede do
pokretanja postupka pred sudom koji je stvarno nadlean za krivine stvari. %na se prua kad je to
odreeno meunarodnim ugovorom i u odnosu na meunarodne sudove i dr. meunarodne organizacije
iji je lan 4i5.
$uilatvo 4i5 je organ nadlean za primanje zahtjeva za meunarodnu pravnu pomo( u
krivinim stvarima i to u skladu sa zakonom, multilateralnim i bilateralnim sporazumima i
konvencijama, ukljuuju(i i zahtjeve za izruenje ili predaju traenih lica od strane sudova ili organa na
teritoriji 4i5 i drugih drava, odnosno meunarodnih sudova ili 5akog tribunala.
1@<. M.AUNARO/NA KRIVINO PRAVNA POMOB U U:.M SMIS-U
>eunarodna krivinopravna pomo( u uem smislu obuhvata preduzimanje pojedinih radnji
krivinog postupka od strane doma(ih sudova na molbu stranih procesnih organa, odnosno stranih
procesnih organa na molbu doma(ih sudova. $aj postupak je pravno ureen, ali nije dio doma(eg
krivinog postupka i na njega se, kao i kod ekstadicije, odnose propisi meunarodnog i unutranjeg
prava.
-ahtjev za meunarodnu pravnu pomo( donosi se u 'ormi zamolnice, a zamolnica stranog
pravosudnog organa kao i prate(i akti moraju biti prevedeni na jedan od jezika u slubenoj upotrebi u
4i5. Prevod mora ovjeriti sudski tuma. -amolnica za meunarodnu pravnu pomo( mora da sadri"
naziv organa koji je sainio zamolnicu, oznaku predmeta, taan naziv zamoljene drave, a po
mogu(nosti i naziv zamoljenog organa, taan opis radnje meunarodne pravne pomo(i koja se trai i
razlog za podnoenje zamolnice za meunarodnu pravnu pomo(, zatim zakonski naziv krivinog djela i
kratak opis injenica, precizne line podatke i dravljanstvo lica za koje se trai pomo( i njegovo
svojstvo u postupku, naziv akta i ime ili naziv i adresu primaoca, ako se radi o dostavljanju sudskih i
dr. akata i ostale podatke koji mogu biti znaajni za postupanje po zamolnici.
,1
-amolnice doma(ih pravosudnih organa za meunarodnu pravnu pomo( dostavljaju se stranim
pravosudnim organima posredstvom >inistarstva pravde 4i5, koje (e bez odlaganja zamolnicu
dostaviti na postupak nadlenom doma(em pravosudnom organu, osim ako je oigledno da zamolnicu
treba odbiti. %dluka o odbijanju zahtjeva za pruanje meunarodne pravne pomo(i, kao i neizvrenje
zamolnice moraju biti obrazloeni.
-amolnici za meunarodnu pravnu pomo( pravosudnog organa drave sa kojom 4i5 nema
zakljuen ugovor o meunarodnoj pravnoj pomo(i bi(e udovoljeno samo ako se na osnovu garancija
koje je dala drava moliteljka moe oekivati da bi ta drava izvrila slinu zamolnicu doma(ih
pravosudnih organa. %va garancija ne(e se traiti radi izvrenja dostavljanja sudskih odluka, podnesaka
i dr. isprava.
/aknada trokova pruanja meunarodne pravne pomo(i ne(e se traiti, osim u sluajevima"
# znaajne naknade za izvreno vjetaenje i druge znaajne trokove nastale povodom
vjetaenja
# troskova privremene predaje lica lienog slobode radi svjedoenja ili suoenja u dravi
moliteljki,
# znaajnih i vanrednih trokova.
&vjedoku ili vjetaku koji se odazove pozivu doma(eg pravosudnog organa pripada pravo na
naknadu putnih trokova i trokova boravka, u skladu sa doma(im propisima. Bjetaenje se moe
usloviti prethodnim polaganjem predujma, ako trokove vjetaenja snosi stranka.
1@=. POSTUPAK 5A I5VRD.NJ. KRIVIN. PR.SU/. INOSTRANOG SU/A
Aeneralno je pravilo da (e doma(i sud postupiti po molbi drave izricanja kazne za izvrenje
sudske presude u krivinim stvarima samo ako je to predvieno meunarodnim ugovorom i izvri(e
pravosnanu presudu u odnosu na sankciju koju je izrekao strani sud, na nain da presudom izrekne
sankciju prema krivinom zakonodavstvu 4i5. &trana sudska presuda u krivinim stvarima moe se
izvriti i prema dravljaninu 4i5 i prema licima koja na teritoriji 4i5 imaju prebivalite.
8zvrenje sudske presude u krivinim stvarima koja podrazumjeva zatvor mogu(e je" po molbi
strane drave, u sluaju kada je osueno lice nedostupno toj dravi, a dravljanin je 4i5 i ima
prebivalite u 4i5 ili ima samo prebivalite u 4i5, po molbi dravljanina 4i5 koji izdrava kaznu
zatvora u dravi izricanja kazne, za premjetanje u 4i5, s ciljem daljeg izdravanja kazne zatvora
izreene u dravi izricanja kazne.
&trana sudska presuda u krivinim stvarima izvri(e se samo ako su ispunjeni sljede(i uslovi"
ako je presuda pravosnana i ako ju je izrekao nadleni pravosudni organ, ako je krivino djelo
predvieno kao krivino djelo i po zakonima 4i5, ako u vrijeme podnoenja molbe osueno lice treba
da izdri jo najmanje 7 mjeseci od izreene kazne zatvora, ako osueno lice da saglasnost za izvrenje,
da lice za koje se trai izvrenje strane sudske presude u krivinim stvarima nije ve( osueno za to
krivino djelo u 4i5 ili se za to djelo u 4i5 vodi krivini postupak ili je u 4i5 osloboeno od optube i
da izvrenje krivine sankcije nije zastarjelo prema zakonima drave izricanja kazne i 4i5.
Pokretanje postupka za izvrenje krivine presude inostranog suda u nadlenosti je >inistarstva
pravde 4i5. U toku cijelog postupka lice za koje se trai izvrenje strane sudske presude u krivinim
stvarima moe imati branioca po svom izboru, a ako to ne uini, sud (e mu postaviti branioca po
slubenoj dunosti, ako se radi o krivinim djelima za koje je zaprije(ena kazna za koju je, prema
zakonodavstvu 4i5, odbrana u krivinom postupku obavezna. /adleni sud odluuje o molbi za
priznanje i izvrenje strane sudske presude u krivinim stvarima u vije(u sastavljenom od trojice sudija,
van pretresa. % sjednici vije(a na kojoj se donosi odluka obavjetavaju se tuilac, osueni i branilac.
Prilikom odluivanja po molbi, sud je vezan injeninim stanjem utvrenim u stranoj presudi, te (e u
izreci presude koju donosi unijeti potpunu izreku i naziv suda iz strane presude i izre(i (e sankciju, pri
emu se odluka o sankciji zasniva na krivinom zakonodavstvu 4i5, a razloge kojima se sud rukovodio
pri izricanju sankcije unije(e u obrazloenje presude.
,1
Priznata strana sudska presuda u krivinim stvarima izvri(e se na isti nain kao da ju je izrekao
sud koji je tu presudu priznao. Pri izricanju presude, sud ne moe izre(i teu kaznu od one koju je
izrekao strani sud. Protiv ove presude imaju pravo albe tuilac, osueni i njegov branilac u roku od 2F
dana od dana prijema presude. U albi se ne moe pobijati presuda inostranog suda, ve( samo presuda
doma(eg suda. % albi odluuje vije(e suda nadleno za odluivanje po albi na presudu.
Pravosnana presuda kojom se priznaje strana sudska presuda u krivinim stvarima dostavlja se
preko >inistarstva pravde 4i5 dravi izricanja kazne i osuenom licu, njegovom braniocu i tuiocu.
>eunarodni ugovori i unutranje pravo predviaju i postupak podnoenja zahtjeva za prenos izvrenja
krivine presude u inostranstvo. .ko strana drava preuzme izvrenje presude doma(eg suda u
krivinim stvarima, nadleni pravosudni organ u 4i5 privremeno (e obustaviti izvrenje danom
zapoinjanja izvrenja u dravi izdravanja kazne. >eutim, ako je nakon preuzimanja od strane
drave izvrenja sudske presude u krivinim stvarima u 4i5 dolo do izmjene ili obustavljanja od
izvrenja te presude, o tome (e biti obavijetena drava izvrenja presude. .ko osueno lice u dravi
izvrenja presude, koja je priznala doma(u sudsku presudu u krivinim stvarima, izbjegne izvrenje
presude 9 izvrenje (e se nastaviti u 4i5.
11@. USTUPANJ. KRIVINOG GONJ.NJA STRANOJ /R:AVI
=a bi dolo do ustupanja krivinog gonjenja stranoj dravi, potrebno je da budu ispunjene
odreene pretpostavke, na meunarodnom i unutranjem planu. Kada se radi o unutranjem pravu,
drava moliteljka mora imati odgovaraju(e propise koji organu krivinog gonjenja omogu(avaju
ocjenu cjelishodnosti ustupanja. U pogledu zamoljene drave, trai se ispunjenje uslova koji
omogu(avaju uspostavljanje njene jurisdikcije. Pored toga, trai se i ispunjenje nekih drugih
pretpostavki, npr. da se ote(eni, ako je dravljanin 4i5 ne protivi ustupanju.
Ustupanje se moe izvriti za krivino djelo iz nadlenosti suda s propisanom kaznom zatvora
do deset godina, ako meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno ili ako ne postoji uzajamnost s
tom dravom, koja se pretpostavlja, dok se drugaije ne dokae. .ko je ote(eni dravljanin 4i5,
ustupanje nije dozvoljeno ako se on tome protivi, osim ako je dato obezbjeenje za ostvarivanje
njegovog imovinskopravnog zahtjeva.
Ustupanje se ne(e dopustiti ako bi se njime stranac izloio nepravednom postupku, nehumanom
i poniavaju(em postupanju i kanjavanju.
Ustupanje krivinog gonjenja zapoinje podnoenjem zahtjeva koji, po svojoj meunarodno
pravnoj 'ormi, predstavlja molbu propisanog sadraja. Uz zamolnicu treba dostaviti prikupljene dokaze
u dravi moliteljki, kako bi se zamoljenoj dravi omogu(ilo pokretanje i voenje krivinog postupka.
Po prijemu zamolnice za preuzimanje krivinog gonjenja, >inistarsvo pravde 4i5 (e zamolnicu, sa
svim spisima krivinog predmeta, proslijediti nadlenom organu zamoljene drave, te ga zamoliti da
>inistarstvu pravde 4i5 dostavi povratnu in'ormaciju o odluci nadlenog stranog pravosudnog organa
zamoljene drave po zamolnici.
111. I5/AVANJ. OSUMNJI.NI72 O/NOSNO OPTU:.NI7 I OSUA.NI7 -I,A
>.KSRA/I,IJA?
:kstradiciju moemo de'inisati kao pravni posao meu dravama, kojim se stranac ili lice bez
dravljanstva, na osnovu pravom ureenog postupka, izruuje drugoj dravi 9 da bi mu se tamo sudilo
za neko kanjivo djelo ili da bi se nad njim, zbog tog djela, izvrila kazna. %na predstavlja najvaniji
,1
vid meunarodne krivinopravne pomo(i, u cilju da se onemogu(i uiniocima krivinih djela da
izbjegnu krivino gonjenje, odnosno izvrenje kazne bjekstvom iz jedne drave u drugu.
:kstradicija se vri na osnovu zakona, odluku o tome da li su ispunjeni zakonski uslovi za
ekstradiciju donosi sud 4i5, ali konanu odluku o tome da li (e se izdavanje izvriti 9 donosi ministar
pravde 4i5. Potrebno je da budu ispunjeni svi uslovi za ekstradiciju, a nepostojanje ma i jednog uslova
iskljuuje mogu(nost izruenja. 8zruenje stranaca drugoj dravi dozvoljava se radi krivinog gonjenja
ili izvrenja pravosnano izreene kazne zatvora, a dozvoljava se samo za krivina djela kanjiva kako
prema zakonima 4i5, tako i prema zakonima drave moliteljke, za koje je predviena kazna zatvora od
najmanje jedne godine. 8zruenje radi izvrenja pravosnano izreene kazne zatvora dozvoljava se ako
trajanje izreene kazne ili njen preostali dio koji treba da se izvri iznosi najmanje 3 mjeseca.
Pretpostavke za eksradiciju koje utvruje sud su"
# da lice ije se izruenje trai nije dravljanin 4i5,
# da lice ije se izruenje trai ne uiva pravo azila u 4i5,
# da djelo za koje se izruenje trai nije izvreno na teritoriji 4i5, protiv nje ili njenog
dravljaninaG
<edovno pokretanje postupka za izruenje osumnjienih vri se po molbi strane drave, koja se
upu(uje diplomatskim putem ili direktno >inistarstvu pravde 4i5, ako je to predvieno meunarodnim
ugovorom. Ukoliko sa zamoljenom dravom postoji reciprocitet, molba se podnosi diplomatskim
putem. U molbu za izdavanje moraju se priloiti" sredstva za utvrivanje istovjetnosti osumnjienog,
uvjerenje o dravljanstvu stranca, izvod iz lana Krivinog zakona drave moliteljke za djelo za koje se
trai izruenje i presudu u originalu ili ovjerenom prepisu, ukoliko je lice ije se izruenje trai
pravosnano osueno. Po prijemu molbe za izruenje i propratne dokumentacije, >inistarstvo pravde
4i5 ih odmah prosljeuje $uilatvu 4i5. .ko $uilatvo 4i5 utvrdi da je drava moliteljka uz molbu
dostavila i kompletnu dokumentaciju o izruenju, ona se bez odgaanja prosljeuje sudu 4i5 na
rjeavanje.
Hice ije se izruenje trai bi(e lieno slobode na osnovu raspisane meunarodne potjernice ili
na osnovu molbe drave moliteljke, u sladu sa zakonom. Pritvor protiv lica ije se izruenje trai
odreuje se rjeenjem sudije za prethodni postupak na prijedlog tuioca u sljede(im situacijama"
# ako postoji opasnost da (e on izbje(i postupak izruenja ili sprovoenje izruenja,
# ukoliko postoje okolnosti koje ukazuju da (e optueni unititi, sakriti ili 'alsi'ikovati
tragove krivinog djela,
# ukoliko posebne okolnosti ukazuju da (e lice ije se izruenje trai ometati krivini
postupak ili postupak izruenja uticajem na svjedoke, sauesnike ili prikrivae.
Pritvor moe trajati najdue do izvrenja odluke o izruenju, ali ne due od 7 mjeseci od dana
pritvaranja. Pritvor ne(e biti odreen ako je iz same molbe za izruenje oigledno da nema mjesta
izruenju. Kada se odredi pritvor, sudija za prethodni postupak (e obavijestiti o pritvoru >inistarstvo
pravde 4i5, kako bi o tome bila obavijetena strana drava.
&udija za prethodni postupak pusti(e na slobodu stranca kad prestanu razlozi za pritvor ili ako
molba za izruenje ne bude podnesena u roku od 2F dana od dana pritvaranja stranca.
Postupak izruenja stranca u hitnim sluajevima se sprovodi kada postoji opasnost da (e stranac
ije se izruenje trai pobje(i ili se sakriti. $ada po molbi nadlenog organa drave moliteljke, bez
obzira kako je ona upu(ena, nadleni policijski organi 4i5 (e liiti stranca slobode i privesti ga sudiji
za prethodni postupak 4i5, s ciljem odluivanja o privremenom pritvoru.
Privremeni pritvor moe trajati ,@ dana i moe se produavati na zahtjev drave moliteljke, ali
ne moe pre(i 3F dana. .ko zamoljena drava ne dostavi molbu za izruenje i dokumentaciju u
predvienim rokovima, sud 4i5 (e donijeti rjeenje o ukidanju pritvora licu ije se izruenje trai. .ko
lice ije se izruenje trai bude puteno iz pritvora zbog proteka rokova, ne moe se vie odrediti
,1
ekstradicioni pritvor po osnovu molbe za privremeno pritvaranje, ve( iskljuivo na osnovu podnesene
molbe za izruenje.
11+. POSTUPAK 5A NAKNA/U DT.T.2 R.7A3I-ITA,IJU I OSTVARIVANJ.
/RUGI7 PRAVA -I,A N.OPRAV/ANO OSUA.NI7 I N.OSNOVANO -ID.NI7
S-O3O/.
Hice se smatra neopravdano osuenim ako se ispune u zakonu odreene pozitivne i negativne
pretpostavke.
Pozitivna pretpostavka 9 da bi se neko lice smatralo neopravdano osuenim jeste da je prema
njemu bila pravosnano izreena krivinopravna sankcija ili da je proglaeno krivim, a osloboeno od
kazne, a kasnije je povodom vanrednog pravnog lijeka ponovljeni postupak pravosnano obustavljen ili
je pravosnanom presudom osloboeno od optuzbe.
-egativne pretpostavke su" da osueni nije svojim lanim priznanjem ili na drugi nain
namjerno prouzrokovao svoju osudu, osim ako je na to bio prinuen, da do obustave postupka kojom se
optuba odbija nije dolo zbog toga to je u ponovljenom postupku tuilac odustao od krivinog
gonjenja, a do odustanka je dolo na osnovu sporazuma sa osumnjienim i da u ponovljenom postupku
optuba nije odbijena zbog nenadlenosti suda, a ovlateni tuilac je preduzeo gonjenje pred nadlenim
sudom.
Hice neosnovano lieno slobode je"
# lice nezakonito lieno slobode od strane policijskog organa,
# lice neopravdano pritvoreno,
# lice koje je izdravalo kaznu lienja slobode koja je po vanrednom pravnom lijeku
smanjena,
# lice nezakonito pritvoreno,
# lice koje je provelo u pritvoru due nego to iznosi kazna zatvora na koju je osueno.
Pravo na postavljanje zahtjeva za naknadu tete zbog neopravdane osude, odnosno
neosnovanog lienja slobode pripada za ivota oste(enog iskljuivo njemu, koji moe raditi preko
zakonskog zastupnika. /asljednici ovih lica nasljeuju samo pravo ovog lica na naknadu imovinske
tete, oni mogu pokrenuti ili nastaviti postupak za naknadu tete samo ako je ote(eno lice umrlo prije
isteka roka zastarjelosti i ako se od zahtjeva nije odreklo. Postupak za naknadu tete ovih lica odvija se
odvojeno od postupka za ponavljanje krivinog postupka i raspravlja se po njegovom zavretku. %n
ima dvije 'aze" upravnu, koja je obavezna i ima za cilj da se postigne sporazum o naknadi tete i
sudsku, koja nije obavezna, a odvija se pred parninim sudom, ukoliko se sporazum o naknadi tete ne
postigne.
-akon predvia da pravo na naknadu tete zastarjeva u roku od 2 godine. <ok se rauna
razliito, od dana pravosnanosti ili od dana prijema odluke vieg suda. U ovom roku mora biti
pokrenut ne samo postupak pred organom uprave, ve( i parnica pred sudom. Pored naknade moralne
neimovinske! tete, koja se kao i imovinska! daje u novcu, zakon omogu(ava jo neka prava ovim
licima, da bi popravio tetne posljedice koje su pretrpjeli zbog neopravdane osude, a to su" obavjetenje
javnosti o neopravdanosti ranije osude, odnosno neosnovanosti lienja slobode, ponitavanje upisa
neopravdane osude u kaznenoj evidenciji, posebno pravo na priznavanje radnog staa, odnosno staa
osiguranja.
111. POSTUPAK 5A I5/AVANJ. POTJ.RNI,. I O3JAV.
,1
.ko se ne zna prebivalite ili boravite osumnjienog, odnosno optuenog, kada je to po
odredbama zakona neophodno, tuilac, odnosno sud (e zatraiti od policijskih organa da ga potrae i
sud obavijeste o njegovoj adresi. Potjernica predstavlja akt traganja za odreenim licima, za razliku od
objave, koja je akt traganja radi pronalaenja predmeta koji su u vezi sa krivinim djelom.
Potjernica se izdaje za osumnjienim, odnosno optuenim u toku krivinog postupka ili ako
osumnjieni, odnosno optueni pobjegne iz ustanove u kojoj izdrava kaznu. &ud pred kojim se vodi
krivini postupak, moe narediti izdavanje potjernice za osumnjienim, ako je krivini postupak
pokrenut za krivino djelo za koje je predviena kazna zatvora od 2 godine ili tea kazna, ako je
osumnjieni u bjekstvu i ako postoji naredba za dovoenje osumnjienog ili rjeenje o odreivanju
pritvora.
8zdavanje potjernice je 'akultativno, tako da sud u svakom pojedinom sluaju cijeni da li (e je
narediti ili (e koristiti neku drugu mogu(nost radi ostvarenja ovog cilja. 8zdavanje potjernice naredi(e
se i u sluaju bjekstva osumnjienog, odnosno optuenog iz ustanove u kojoj je izdravao kaznu, bez
obzira na visinu kazne. -a razliku od potjernice koja se izdaje u toku krivinog postupka, izdavanje
ovakve potjernice je obavezno. /aredbu, u takvom sluaju izdaje upravnik zatvora. /aredba kojom se
izdaje potjernica, dostavlja se radi izvravanja policijskim organima koji raspisuju potjernicu. 4ez
naredbe suda ili upravnika ustanove, policijski organi ne mogu raspisati potjernicu.
.ko su potrebni podaci o pojedinim predmetima koji su u vezani za krivino djelo ili ove
predmete treba prona(i, narocito ako je to potrebno redi ustanovljavanja istovjetnosti pronaenog
nepoznatog lea, organ koji vodi krivini postupak naredi(e izdavanje objave, kojom se trai da se ovi
podaci dostave organu koji vodi postupak. Lilj objave je da se pronau predmeti koji su u vezi sa
krivinim postupkom, odnosno da se oni identi'ikuju. %bjavu nareuje organ koji vodi postupak, a
raspisuje je ili policijski organ ili taj organ.
Policijski organi mogu objavljivati i 'otogra'ije leeva i nestalih lica, ako postoje osnovi sumnje
da je do smrti, odnosno nestanka dolo usljed krivinog djela. %rgan koji je naredio izdavanje
potjernice duan je da istu odmah povue" kada se pronae traeno lice ili predmet, kada nastupi
zastarjelost krivinog gonjenja ili drugi razlozi zbog kojih potjernica ili objava nisu vie potrebni.
Povlaenje se vri na isti nain kao i raspisivanje. Postoji i tzv. meunarodna potjernica koju
raspisuje >inistarstvo bezbjednosti 4i5, u ijem je sastavu /acionalni ured 8nterpola. %vo
>inistarstvo moe raspisati potjernicu ako je vjerovatno da se lice za kojim je izdana potjernica nalazi
u inostranstvu.
,1