ZAKON

O PROMETU NEPOKRETNOSTI

I - OPTE ODREDBE
lan 1
Ovim zakonom ureuju se uslovi i postupak pod kojim se vri promet nepokretnosti.
Nepokretnosti u smislu ovog zakona su poljoprivredno i graevinsko zemljite, ume i
umsko zemljite, neplodno zemljite, zgrade, stanovi i poslovne prostorije kao posebni dijelovi
zgrada.

lan 2
Pod prometom nepokretnosti, u smislu ovog zakona podrazumijeva se:
1. prenos nepokretnosti u drutvenoj svojini sa jednog na drugo drutveno pravno lice,
pribavljanje nepokretnosti u drutvenu svojinu od graana, udruenja graana i drugih
graanskih pravnih lica (u daljem tekstu: nosioci prava svojine), otuivanje nepokretnosti iz
drutvene svojine, zamjena nepokretnosti u drutvenoj svojini i drugi vidovi raspolaganja
nepokretnostima u drutvenoj svojini;
2. prenos prava svojine na nepokretnostima na kojima postoji pravo svojine, sticanje prava
svojine na nepokretnosti koja je u drutvenoj svojini i drugi vidovi raspolaganja
nepokretnostima na kojima postoji pravo svojine.

lan 3
Poljoprivredna zemljita, ume i umska zemljita u drutvenoj svojini ne mogu se otuivati,
osim ako je to zakonom odreeno.
Graevinska zemljita u drutvenoj svojini ne mogu se otuivati, ali se na njima mogu
sticati prava odreena zakonom.
Zgrade u drutvenoj svojini mogu se otuivati pod uslovima odreenim zakonom.
Ugovor o prometu nepokretnosti, zakljuen protivno odredbama st. 1, 2 i 3 ovog lana,
nitav je.

lan 4
Nepokretnosti koje su u optoj upotrebi nisu u prometu.
Nepokretnost za koju je odlukom skuptine optine utvreno da vie ne slui optoj
upotrebi, moe biti u prometu pod uslovima predvienim u prethodnom lanu.
Ako se nepokretnost nalazi na podruju dvije ili vie optina odluku iz prethodnog stava
donose skuptine optina sporazumno.
Ugovor o prometu nepokretnosti iz stava 1 ovog lana nitav je.
Zakon o prometu nepokretnosti ("Sl. list SRBiH", br. 38/78, 29/80, 4/89, 22/91, 21/92 i 13/94)
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
1
lan 5
Nosioci prava raspolaganja i drugih prava na nepokretnosti u drutvenoj svojini, u smislu
ovog zakona, jesu organizacije udruenog rada, samoupravne interesne zajednice, drutveno
politike zajednice, mjesne zajednice, drutveno politike organizacije, zakonom odreene
drutvene organizacije i druge organizacije i zajednice (u daljem tekstu: drutvena pravna lica).
Organizacije udruenog rada, samoupravne interesne zajednice, drutveno politike
zajednice i mjesne zajednice, mogu pravnim poslom, uz naknadu ili bez naknade, pribavljati,
otuivati, zamjenjivati i prenositi pravo raspolaganja i druga prava na nepokretnosti pod uslovima
odreenim zakonom.
Drutveno-politike organizacije i druge zakonom odreene drutvene organizacije mogu, u
skladu sa zakonom, pribavljati samo nepokretnosti koje su im potrebne radi ostvarivanja njihovih
ciljeva, kao i otuivati i prenositi pravo raspolaganja i druga prava na nepokretnosti.
Ugovor o prometu nepokretnosti, zakljuen protivno odredbi prethodnog stava, nitav je.

lan 6
Promet nepokretnosti na koje postoji pravo svojine slobodan je pod uslovima odreenim
zakonom.
Udruenja graana i druga graanska pravna lica mogu, u skladu sa zakonom, sticati pravo
svojine na nepokretnosti koje slue ostvarivanju zajednikih interesa njihovih lanova i ciljeva zbog
kojih su osnovana, kao i otuivati nepokretnosti na koje imaju pravo svojine.

lan 7
Prenosom prava svojine na zgradi, prenosi se pravo svojine i na zemljitu na kome se zgrada
nalazi, kao i na zemljitu koje slui za njenu redovnu upotrebu.
Prenosom prava svojine na zgradi, koja se nalazi na zemljitu u drutvenoj svojini, stie se
pravo korienja na zemljitu dok zgrada na njemu postoji, kao i na zemljitu koje slui za njenu
redovnu upotrebu.
Sticanjem prava svojine na zgradi koja je u drutvenoj svojini ne stie se pravo svojine na
zemljitu u drutvenoj svojini na kome se zgrada nalazi kao i na zemljitu koje slui za njenu
redovnu upotrebu, ali se stie pravo korienja na tom zemljitu dok zgrada na njemu postoji.
Prenosom prava raspolaganja na zgradi u drutvenoj svojini sa jednog na drugo drutveno
pravno lice, prenosi se i pravo raspolaganja na zemljitu na kome se zgrada nalazi, kao i na
zemljitu koje slui za njenu redovnu upotrebu.
Pod zemljitem koje slui za redovnu upotrebu zgrade, u smislu ovog zakona, smatra se ono
zemljite koje je kao takvo predvieno regulacionim planom ili rjeenjem nadlenog optinskog
organa uprave, ako taj plan nije donijet.

lan 8
Posebni dijelovi zgrada (stanovi i poslovne prostorije), idealni dijelovi zgrada, stanova i
poslovnih prostorija, kao i idealni dijelovi zemljita, mogu biti u prometu pod uslovima odreenim
zakonom.
Zakon o prometu nepokretnosti ("Sl. list SRBiH", br. 38/78, 29/80, 4/89, 22/91, 21/92 i 13/94)
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
2
lan 9
Samoupravni sporazum, odnosno ugovor o prenosu nepokretnosti sa jednog na drugo
drutveno pravno lice i o otuenju nepokretnosti iz drutvene svojine zakljuuje se u pismenom
obliku.
Ugovor na osnovu koga se prenosi pravo svojine na nepokretnosti mora biti sainjen u
pismenom obliku, a potpisi ugovaraa ovjereni u nadlenom sudu.
Samoupravni sporazum, odnosno ugovor koji je zakljuen protivno odredbama st. 1 i 2 ovog
lana ne proizvodi pravno dejstvo.
Izuzetno od odredbe prethodnog stava, ugovor zakljuen u pismenoj formi na osnovu koga
se prenosi pravo svojine, proizvodie pravno dejstvo iako potpisi ugovaraa nisu ovjereni u
nadlenom sudu, ako su ugovorne strane izvrile u cjelini ili u pretenom dijelu obaveze koje iz
njega nastaju ili ako je taj ugovor zakljuen u prisustvu najmanje dva svjedoka koji su se potpisali
na ugovoru.

lan 9a
Sud nee ovjeriti potpise ugovaraa na ugovoru kojim se prenosi pravo svojine na stambenoj
zgradi, zgradi za odmor, poslovnoj zgradi, stanu i poslovnoj prostoriji kao posebnom dijelu zgrade,
ako ugovara, koji prenosi pravo svojine na ovoj nepokretnosti, ne podnese sudu odobrenje da se
moe izvriti promet te nepokretnosti.
Odobrenje iz prethodnog stava daje optinska uprava drutvenih prihoda na ijem podruju
se nalazi nepokretnost, u roku od 15 dana od dana podnoenja zahtjeva.
Optinska uprava drutvenih prihoda odbie rjeenjem zahtjev za davanje odobrenja iz stava
1 ovog lana, u roku iz prethodnog stava, ako, na osnovu podataka sa kojima raspolae ocijeni da je
nepokretnost steena na protivpravan nain, a na tetu drutvene svojine.
alba ne odlae izvrenje rjeenja.
Optinska uprava drutvenih prihoda duna je da odmah, a najkasnije u roku od osam dana
od dana donoenja rjeenja iz stava 3 ovog lana, o tome obavijesti nadleni organ ili drutveno
pravno lice ovlaeno za pokretanje odgovarajueg sudskog odnosno upravnog postupka.
Postupak iz prethodnog stava je hitan.
Ako se u roku od 90 dana od dana donoenja rjeenja o odbijanju zahtjeva iz stava 3 ovog
lana ne pokrene sudski odnosno upravni postupak, ili se u tom postupku pravosnano utvrdi da
nepokretnost nije steena na protivpravan nain, a na tetu drutvene svojine, optinska uprava
drutvenih prihoda, na zahtjev ugovaraa iz stava 1 ovog lana dae, najkasnije u roku od osam
dana od dana prijema zahtjeva, odobrenje da se moe izvriti promet nepokretnosti.

II - PROMET NEPOKRETNOSTI
lan 10
Drutvena pravna lica mogu meu sobom, uz naknadu ili bez naknade, prenositi pravo
raspolaganja na poljoprivrednom zemljitu.
Drutveno pravno lice moe pravo raspolaganja na neizgraenom graevinskom zemljitu
prenijeti samo na optinu.
Prenos prava raspolaganja na umama i umskom zemljitu vri se pod uslovima i na nain
odreen zakonom.
Zakon o prometu nepokretnosti ("Sl. list SRBiH", br. 38/78, 29/80, 4/89, 22/91, 21/92 i 13/94)
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
3
lan 11
Drutvena pravna lica mogu poljoprivredno zemljite van kompleksa poljoprivrednog
zemljita, na kome imaju pravo raspolaganja, nosiocu prava svojine dati u zamjenu za drugo
zemljite.
Organizacija udruenog rada i drugo drutveno pravno lice moe uz naknadu otuivati
nosiocu prava svojine poljoprivredno zemljite u drutvenoj svojini samo ako je takvo zemljite van
kompleksa poljoprivrednog zemljita.

lan 12
ume i umska zemljita u drutvenoj svojini u granicama umskog privrednog podruja ne
mogu se otuivati, osim u postupku arondacije ili komasacije uma i umskog zemljita ili zamjene.
ume i umska zemljita u drutvenoj svojini van umskog privrednog podruja drutvena
pravna lica mogu uz naknadu otuivati nosiocima prava svojine, uz prethodnu saglasnost skuptine
optine na ijem se podruju nalazi uma.

lan 13
Drutveno pravno lice moe od nosioca prava svojine sticati poljoprivredno zemljite,
graevinsko zemljite, ume i umsko zemljite i neplodno zemljite.

lan 14
Graevinsko zemljite u drutvenoj svojini, optina moe pod uslovima odreenim
zakonom, dodjeljivati na korienje drutvenim pravnim licima i nosiocima prava svojine, radi
podizanja zgrade i drugih objekata za njihove potrebe.

lan 15
Poljoprivredno zemljite u drutvenoj svojini optina moe u izuzetnim sluajevima davati
na privremeno iskoriavanje bez naknade nosiocima prava svojine u svrhu poljoprivredne obrade.
Poljoprivredno zemljite dato na privremeno iskoriavanje po prethodnom stavu ne moe
sa drugim zemljitem koje nosilac prava svojine ima u posjedu prei zakonom utvreni maksimum
zemljita.
Uslovi pod kojima se poljoprivredno zemljite daje na iskoriavanje po osnovu stava 1.
ovog lana utvruju se ugovorom.

lan 16.
Drutvena pravna li mogu meusobno prenositi zgrade, odnosno stanove i poslovne
prostorije kao posebne dijelove zgrada pravnim poslom uz naknadu ili bez naknade.
Drutveno pravno lice moe od nosioca prava svojine sticati zgrade, odnosno stanove i
poslovne prostorije kao posebne dijelove zgrade.
Drutveno pravno lice moe zgrade, odnosno stanove i poslovne prostorije kao posebne
dijelove zgrada otuivati iz drutvene svojine samo uz naknadu u visini prometne vrijednosti
nepokretnosti.
Zakon o prometu nepokretnosti ("Sl. list SRBiH", br. 38/78, 29/80, 4/89, 22/91, 21/92 i 13/94)
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
4
lan 17.
Kada se stambena zgrada ili stan kao poseban dio zgrade otuuje iz drutvene svojine putem
prodaje na otplatu, to otuenje moe se vriti pod uslovima: da kupac uestvuje sopstvenim
sredstvima najmanje sa 25% od ugovorene cijene, da iznos uea kupac uplati u roku od est
mjeseci po zakljuenju ugovora o otuenju, da rok otplate nije dui od 20 godina, kao i da kamatna
stopa bude u visi-ni stope na bankarske kredite za stambenu izgradnju, ali ne nie od 3% i da otplata
tee od prvog narednog mjeseca po zakljuenju ugovora.
Kupac ne moe prodati stambenu zgradu ili stan iz prethodnog stava prije nego to u cjelini
isplati kupoporadjnu cijenu.

lan 18.
Novani iznos dobijen za otueno poljoprivedno zemljite, odnosno ume i umsko
zemljite, drutveno pravno lice je duno upotrijebiti za kupovinu drugog poljoprivednog zemljita,
odnosno uma i umskog zemljita.
Novani iznos dobijen za otueno poljoprivredno zemljite, drutveno pravno lice moe
uloiti i za trajnije poboljanje zemlj'ita.
Novani iznos dobijen za otuenu zgradu ili posebni dio zgrade, drutveno pravno lice je
duno unijeti u odgovarajuoi fond.

lan 19.
Prodaja nepokretnasti iz drutvene svojine vri se javnim nadmetanjem, odnosno
pribavljanjem pismenih ponuda, a neposrednom pogodbom samo onda kada je otuenje putem
javnog nadmetanja, odnosno putem stavljanja piismenih ponuda, ostalo bezuspjeno.
Ugovor o otuenju nepokretnosti iz drutvene svojine, zakljuen protivno odredbi iz
prethodnog stava, nitav je.
Republiki sekretar za finansije propisae postupak javnog nadmetanja za prodaju
nepokretnosti u drutvenoj svojini.

lan 20.
Ako vlasnik zemljita na kome postoji vo svojine ne moe da dokae pravo svojine
izvodom iz zemljinih knjiga ili drugih javnih knjiga u koje se upisuje pravo svojine na
nepokretnostima ili pravosnanim rjeenjem donijetim na osnovu Zakona o uzurpacijama, on moe
prodati zemljite drutvenom pravmom Mlicu ili izvriti zamjenu za zemijite drutvene svojine na
osnovu potvrde nadlenog optinskog organa uprave da je vlasnik tog zemljita.
Radi dobijanja potvrde iz prethodnog stava, vlasnik zemljita je duan dokazati:
1. da je svojinu na zemljitu stekao po jednom od pravnih osnova po kojima se stie pravo
svojine nepokretnosti ili da su on i njegovi pravni prethodnici u stalnom posjedu zemljita
najmanje od 6. aprila 1941. godine;
2. da se ne vodi sudski spor o svojini na tom zemljitiu, odnosno da nije predmet izvrenja;
3. da je u katastarskom operatu upisan kao posjednik tog zemljita.
Lice koje poslije prodaje, odnosno zamjene zemljita izvrene u smislu stava 1. ovog lana
dokae svoje pravo svojine na prodatom, odnosno zamijenjenom zemljitu, ne moe zahtijevati
njegovu prodaju prije nego to drutvenom pravnom licu naknadi vrijednost investicija izvrenih
na tom zemljitu.
Zakon o prometu nepokretnosti ("Sl. list SRBiH", br. 38/78, 29/80, 4/89, 22/91, 21/92 i 13/94)
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
5
Ugovor o kupoprodaji, odnosno zamjeni i potvrda iz st. 1. i 2. ovog lana slue kao isprava
za upis drutvene svojine i prava raspolaganja drutvenog pravnog lica u zemljine i druge javne
knjige.

lan 21.
Nosilac prava svojine moe se jednostranom izjavom odrei prava na nepokretnosti u korist
drutvene zajednice ako na toj nepokretnosti nema tereta, osim stvarnih slubenosti.
Izjava o odricanju od prava svojine iz prethodnog stava da je se pred nadlenim optinskim
organom uprave, i to usmeno na zapisnik.
Nadleni optinski organ uprave svojim rjeenjem odbie da primi izjavu o odricanju prava
svojine na nepokretnosti od li iz stava 1. ovog lana, ako utvrdi da to lice nije stvarni vlasnik
nepokretnosti.
Odredbe prethodnog lana o izdavanju potvrde o pravu svojine, o pravima treeg lica i o
upisu drutvene svojine i prava raspolaganja primjenjuju se shodno i na odricanje svojine po
odredbi stava 1. ovog lana, osim to dokaze iz ta. 2. i 3. stava 2. prethodnog lana pribavlja
nadleni optinski organ uprave.

lan 22.
Ugovor na osnovu koga je drutveno pravno lice otuilo nepo-krernosti iz drutvene svojine
u korist nosioca prava svojine moe se poniriti ako ugovorena cijena ne dostie prometou
vrijednost nepokretnosti u zakljuenj'a ugovora.
Ugovor na osnovu koga je drutveno ^ lice pribavilo ne-pokretnosti od nosioca prava
svojine moe sa ponititi ako ugovorena cijena prelazi prometnu vrij'ednost nepokretnosti u.
vrij'eme zalcljue-nja ugovora.
Primjena odredaba st. 1. i 2. ovog lana ugovorom se ne moe iskljuiti.
Pod prometnom vrijednou nepokretnosti u smisiu st. 1. i 2. ovog lana podrazuniij'eva se
prometna Trrij'ednost utvrena po propi-sima o porezu na promet nepokretnosti i prava.

lan 23.
Drutveno pravno lice duno je da primjerak ugovora iz prethodnog lana dostavi
drutvenom pravobraniocu samoupravljanja optine, na ijem se podruju nepokretnost nalazi, u
roku od 15 dana po zakljuenju ugovora.
Bez dokaza da je nadlenom drutvenom pravobraniocu samoupravljanja dostavljen ugovor
iz prethodnog lana, nee se izvriti ovjera potpisa na ugovoru, kao ni provoenje tog ugovora u
zemljine i druge javne knjige.

lan 24.
Tuba za ponitaj ugovora iz lana 22. ovog zakona moe podnijeti drutveni pravobranilac
samoupravljanja u roku od est mjeseci od dana dostavljanja ugovora, ako nae da je ugovor
zakljuen na tetu drutvene svojine.
Ugovor iz prethodnog stava ostaje na snazi ako s u postupku koji je pokrenuo drutveni
pravobranilac samoupravljanja taj ugovor usaglasi isa odredbama ovog zakona.
Odredbama st. 1. 1 2. ovog lana ne dira se u prava ugovorenih strana da zahtijevaju
ponitaj ugovora po drugom osnovu.
Zakon o prometu nepokretnosti ("Sl. list SRBiH", br. 38/78, 29/80, 4/89, 22/91, 21/92 i 13/94)
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
6
Clan 25.
Uz zahtjev za ponitaj ugovora iz lana 22. ovog zakona, trai se i povraaj nepokretnosti
od kupca.
Zahtjev za povraaj nepotkretnosti moe se postaviti i prema treem licu, ako je ono
prilikom sticanja nepokrernosti bilo nesavjesno.
Ako se zahtjev za povraaj nepokretnosti ne moe sa uspjehom postaviti prema treem licu,
drutveni pravobranilac saomupravljanja moe od kupca zahtijevati razliku do iznosa prometne
vrijednosti koju je nepokretnost imala u vrijeme prodaje.

lan 26.
Odredbe l. 17, 19. i 22. do 24. ovog zakona ne odnoise se na prodaju stambenih i poslovnih
zgrada, stanova i poslovnih prostorija kao posebnih dijelova zgrada, koje drutveno pravno lice
stavlja u pravni promet u okviru svog redovnog poslovanja.

lan 27.
Ugovor o prometu nepokremosti u ime optine, odnosno Grada Sarajeva, zakljuuje lice
koje odredi skuptina optine, odnosno grada.
Ugovor iz prethodnog stava zakljuuje se na osnovu opteg akcta donesenog na sjednici
skuptine ili ako takav akt nije donijet na osnovu pojedinanog akta skuptine ili organa koji
skuptina ovlasti za donoenje takvog akta.
Ugovor o prometu nepokretnosti u ime Socijalisrike Republike Bosne i Hercegovine
zakljuuje republiki sekretar za finansije na osnovu akta Izvrnog vijea Skuptine SRBiH.

lan 28.
Ugovor o pribavljanju, prenosu, kao i otuenju nepokretnosti iz sredstava zajednike
potronje organa drutveno-politike zajednice zakljuuje ovlaeno lice u radnoj zajednici u
skladu sa samoupravnim optim aktom radne zajednice.


III - PRAVO PREE KUPOVINE NEPOKRETNOSTI

lan 29.
Vlasnik graevinskog zemljita, koji namjerava prodati to zemljite, duan je da ga
prethodno ponudi na prodaju optini na ijem se podruju zemljite nalazi.
Odredba prethodnog stava odnosi se na graevinsko zemljite obuhvaeno urbanistikim
planom ili urbanistikim redom ili regulacionim planom, kao i na druga graevinska zemljita u
granicama urbanih podruja koje je odlukom utvrdila skuptina optine.
O podnesenoj pismenoj ponudi vlasnika za prodaju zemljita izjanjava se organ ili
organizacija koju odredi skuptina optine.
Zakon o prometu nepokretnosti ("Sl. list SRBiH", br. 38/78, 29/80, 4/89, 22/91, 21/92 i 13/94)
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
7
lan 30.
Vlasnik poljoprivrednog zemljita, uma i umskog zemljita, koji to zemljitei namjerava
da proda, duan je da ga prethodno ponudi organizaciji udruenog rada koja se bavi
poljoprivrednom proizvodnjom na tom podruju i ije je zemljite najblie zemljistu koje se nudi na
prodaju, odnosno organizaciji udruenog rada koja upravlja umama u drutvenoj svojini na tom
podruju.

lan 31.
Vlasnik ili pravno lice koje namjerava da proda stambenu zgradu ili stan kao poseban dio
zgrade duan je da tu zgradu ili stan prethodino ponudi na prodaju suvlasniku, nosiocu stanarskog
prava, odnosno optini na ijem se podruju ta zgrada ili stan nalazi.
Pravo pree kupovine ostvaruje se po redosljedu utvrenom u prethodnom stavu.

lan 32.
Vlasnik koji namjerava da proda poslovnu zgradu ili poslovnu prostoriju duan je da tu
zgradu ili poslovnu prostoriju prethodno ponudi na prodaju suvlasniku, zakupcu koji tu zgradu ili
prostoriju neprekidno koristi najmanje pet godina, odnosno optini na ijem se podruju ta zgrada
ili poslovna prostorija nalazi.
Pravo pree kupovine ostvaruje se po redosljedu utvrenom u prethodnom stavu.

lan 33.
Ponuda iz l. 29. do 32. ovog zakona mora biti u pismenoj formi i mora da sadri zemljino-
knjine i katastarske podatke o nepokretnostima, kao i cijenu i ostale uslove prodaje.
Ponuda se upuuje potom preporueno ili se predaje neposredno nadlenom organu ili
organizaciji uz potvrdu prijema ponude.

lan 34.
Ako lice koje ima pravo pree kupovine ne obavijesti pismeno vlasnika nepokretnosti o
prihvatu ponude u roku od 60 dana od dana prijema ponude, vlasnik moe prodati ponuenu
nepokretnost drugom licu, ali ne po nioj cijeni, niti pod povoljnijim uslovima.

lan 35.
Ako vlasnik ne izvri prodaju nepokretnosti u roku od jedne godine po isteku roka za
prihvatanije ponude, duan je u sluaju ponovne prodaje, da postupi po odredbama l. 29. do 32.
ovog zakona.

lan 36.
Ako vlasnik ne uini ponudu u smislu l. 29. do 32. ovog zakona, odnosno ako nakon
uinjene ponude proda nepokretnost treem licu pod povoljnijim uslovima, lice koje ima pravo
pree kupovine moe sudskim putem zahtijevati da se ugovor o prodaji poniti i da se njemu pod
istim uslovima ta nepokretnost prenese.
Tuba iz prethodnog stava moe se podnijeti u roku od 30 dana od dana kada je imalac
iprava pree kupovine saznao za prodaju i za uslove prodaje, a najkasnije u roku od jedne godine od
dana zkljuenja ugovora.
Zakon o prometu nepokretnosti ("Sl. list SRBiH", br. 38/78, 29/80, 4/89, 22/91, 21/92 i 13/94)
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
8
lan 37.
U pogledu prava pree kupovine nepokretnosti u drutvenoj svojini koje imaju osnovne
organizacije udruenog rada u sastavu iste radne organizacije, primjenjuju se odredbe lana 250.
Zakona o udruenom radu.


IV - OSTALE ODREDBE

lan 38.
Nosilac prava svojine; koji nasljeem stekne pravo svojine na nepokretnosti preko granica
odreenih zakonom, ili kome je prestao uslov pod kojim je mogao imati pravo svojine na
nepokretnosti, duan je to prijaviti nadlenom optinskom organu uprave u roku od 30 dana od
dana pravosnanosti rjeenja o nasljeivanju, odnosno od prestanka uslova.

lan 39.
Nosilac prava svojine koji po osnovu nasljea stekne nepokretnost koja sama za sebe ili
zajedno sa nepokretnou na koju ve ima pravo svojine prelazi granice prava svojine propisane
zakonom ima pravo da u okviru tih granica izabere onu nepokretnost na koju zadrava pravo
svojine. Viak nepokretnosti graanm moe da otui u roku od tri godine, a nasljeeni poslovni
prostor moe, nakon odobrenja nadlenog organa, u istom roku da pretvori u stambeni prostor pod
uslovom da time ne prelazi granicu prava svojine na stambenom prostoru. Ako graanin ne iskoristi
ove mogunosti u roku od tri godine od dana pravosnanosti rjeenja o nasljeivanju, preostala
nepokretnost postaje drutvena svojina.
Ako vlasnik ne izvri izbor u smislu prethodnog stava ovog lana, nadleni optinski organ
uprave rjeenjem odreuje koja nepokretnost iz naslijeenog vika postaje drutvena svojina.
Za nepokretnost koja je po odredbama ovoga lana postala drutvena svojina vlasniku
pripada naknada koja se odreuje u visini i na nain koji su propisani Zakonom o eksproprijaciji.
Odredbe st. 1. do 3. ovog lana prmijenjuju se i kad prestane uslov pod kojim je nosilac
prava svojine mogao imati to pravo na odreenu nepokretnost.

lan 40.
Nosilac prava svojine ne moe pravnim poslom stei pravo svojine na nepokretnosti preko
granica odreenih zaikonom.
Pravni posao, na osnovu koga se stie pravo svojine na nepokretnosti protivno odredbi
prethodnog stava, nnitav je.
Sud e odbiti da ovjeri potpise na ugovoru ako utvrdi da se na osnovu takvog ugovora stie
pravo svojine protivno odredbi stava 1. ovog lana.

lan 41.
Sudovi i drugi nadleni organi duni su po slubenoj dunosti paziti na nitavost ugovora
po ovom zakonu.
Zakon o prometu nepokretnosti ("Sl. list SRBiH", br. 38/78, 29/80, 4/89, 22/91, 21/92 i 13/94)
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
9
lan 42.
Ako sud i drugi nadleni organ kod koga se vodi javna knjiga o evidenciji nepokretnosti
utvrdi da bi lice koje trai upis u javne knjige sticanjem te nepokretnosti prelo granice odreene
zakonom, odbie zahtjev za upis i o tome obavijestiti nadleni optinski organ uprave.

lan 43.
Kad predmet zaostavtine ine nepokretnosti, sud e dostaviti primjerak rjeenja o
nasljeivanju i nadlenom optinskom organu uprave.


V KAZNENE ODREDBE

lan 44.
Organizacija udruenog rada ili drugo drutveno pravno lice, koje otua nepokretnost iz
drutvene svojine u korist nosioca prava svojine protivno odredbama lana 10. stav 2., lana 11.
stav 2. i lana 19. ovog zakona, kaznie se za prekraj novanom kaznom do 50.000 dinara.
Istom kaznom kaznie se za prekraj i organizacija udruenog rada ili drugo drutveno
pravno lice koje novana sredstva, dobijena za otuenu nepokretnost, upotrijebi protivno
odredbama lana 18. ovog zakona.
Za prekraj iz st. 1. i 2. ovog lana kaznie se novanom kaznom od 5.000 dinara i
odgovorno lice u organizaciji udruenog rada ili drugom drutvenom pravnom licu.

lan 45.
Lice koje po osnovu nasljea stekne nepokretnost preko granica odreenih. zakonom, a to
ne prijavi nadlenom optinskom ganu uprave u odreenom roku (lan 38), kaznie se za prekraj
novanom kaznom do 2.000 dinara.

VI PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 46.
Ugovori o prometu nepokretnosti zakljueni do stupanja na snagu ovog zakona, iako nisu
sainjeni u prismenoj formi punovani su ako su ugovorne strane do stupanja na snagu ovog zakona
izvrile u cjelini ili u pretenom dijelu obaveze koje iz ugovora nastaju.
Ugovori o prometu nepokretnosti, zakljueni u pismenoj formi prije stupanja ma snagu ovog
zakona, ako nisu izvreni meu strankama do stupanja na snagu ovog zakona, ostaju na snazi ako
ugovarai izvre ovjeru potpisa na ugovoru u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog
zakona.

lan 47.
U sluajevima kada je nosilac prava svojine do stupanja na snagu ovog zakona po drugom
osnovu, a ne nasljeem, stekao nepokretnosti preko granica odreenih zakonom, primijenie se
odredba lana 17. Zakona o prometu zemljita i zgrada (Slubeni list SFRJ", br. 43/65, 57/65. i
17/67).
Zakon o prometu nepokretnosti ("Sl. list SRBiH", br. 38/78, 29/80, 4/89, 22/91, 21/92 i 13/94)
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
10
lan 48.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai:
1. Odredba take 27. lana 1. Zakona o vaenju odreenih odredaba savezmh zakona iz
oblasti dravne uprave i pravosua (Slubeni list SRBiH", broj 37/71, 36/72, 10/73, 39/73. i
26/74);
2. Odredba stava 2. lana 30. Zakona o svojini na dijelovima zgrada (Slubeni list
SRBiH", broj 35/77);
3. Zakon o prvenstvenom pravu kupovine odreenog zemljita u korist optine (Slubeni
list SRBiH", broj 13/72).


lan 49.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom listu SRBiH".

Zakon o prometu nepokretnosti ("Sl. list SRBiH", br. 38/78, 29/80, 4/89, 22/91, 21/92 i 13/94)
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
11