to je demokracija?

Demokracija je pojam s nebrojeno mnogo znaenja. Ona je vrijednost koja u sebi

ujedinjuje gotovo sve najvie ideale kojima ovjeanstvo oduvijek tei, kao to su sloboda,
jednakost, ljudska prava, ovjekovo dostojanstvo, dobrobit i sigurnost. Demokraciju obino
shvaamo kao politiki poredak koji obiljeava vladavina naroda. Vezuje se i za niz institucija
i oznaava poeljan oblik organiziranja drutvenih i politikih odnosa meu lanovima
drutva. Demokracija je takoer ideja kojom se naglaava politika i pravna organizacija
drave, a moe se promatrati i kao politika ideologija. U svojoj osnovi demokracija je nain
donoenja kolektivnih odluka, odnosno oblik vladavine preko koje graani ostvaruju nadzor
nad politikom vlau i koji djeluje u njihovom interesu.
Najstariji poznati oblik demokracije bio u estom stoljeu prije Krista u grkom gradu
Kiosu, ali je svoj procvat demokracija doivjela u petom stoljeu prije Krista u Ateni za
vrijeme Perikla. Atensku demokraciju treba uzeti u obzir uvjetno zbog utemeljenosti na
robovlasnitvu i injenice da su demos ili politiki narod inili samo punoljetni domicilni
mukarci. Atenska je demokracija bila izravna (neposredna).

Atenska demokracija

Demokracija se potom sporadino pojavljivala u Rimu (s njegovim specifinim sustavom

konzula, Senata i narodnih tribuna), potom u srednjovjekovnoj vicarskoj, Skandinaviji i
neto kasnije renesansnoj Italiji.

Naela moderne demokracije postupno su se razvijala iz kalvinistikog vjerskog

pokreta tijekom 17. stoljea, posebno u kotskoj, Engleskoj i Nizozemskoj. Graanske
revolucije, osobito amerika i francuska, oznaile su kraj stalekih vladavina i pokrenule
velike drutvene promjene koje su vodile uspostavi novog graanskog poretka. Prve moderne
demokratske drava bile su Sjedinjenje Amerike Drave i Francuska.

Francuska revolucija

Nakon 1945. liberalna zapadna demokracija iri se u svijetu zamjenjujui autoritarne

oblike vlasti. Propau staljinistikog sustava* i padom Berlinskog zida** inilo se da je
demokracija napokon uspjela u praksi. Ipak, jo uvijek mnoge drave koje teorijski
podravaju demokraciju kao oblik vlasti, istu ne ostvaruju u praksi. Iako je teko odrediti u
kojoj je mjeri neko drutvo demokratsko, nekoliko kljunih elemenata ini temelj takvog
drutva. To su: jednakost, sudjelovanje u zajednici, vladavina veine i prava manjina,
vladavina prava, potivanje ljudskih prava, politiki pluralizam, slobodni i poteni izbori,
podjela vlasti itd.
Moderan pojam demokracije ne predstavlja vie jedno od moguih dravnih ureenja,
nego je openito prihvaen politiki poredak. Razliite su vrste demokracija: liberalna,
graanska, narodna, socijalistika, veinska, ustavna, neposredna, predstavnika itd. Najee
se navode dva tipa demokracije: direktna izravna demokracija i predstavnikareprezentativna demokracija koja se jo povezuje s dva temeljna sustava vlasti
parlamentarizmom i predsjednikom demokracijom.

Ruenje Berlinskog zida

Najvei broj postojeih demokracija je kombinacija tih modela demokracije npr.

parlamentarna demokracija s jaom ulogom poglavara drave. Odlukom Generalna Skuptine
Ujedinjenih naroda iz 2007. godine 15. rujna proglaen Svjetskim danom demokracije.

* Staljinizam politiki i drutveni sustav obiljeen diktaturom i kultom linosti J. V.

Staljina. Nastavlja boljevike tradicije u SSSR-u sveo je diktaturu proletarijata na diktaturu
Komunistike partije SSSR-a, a unutar nje na stranako vodstvo i osobnu vladavinu.
Staljinistike metode vladavine irile su se i na druge drave Istonog bloka pod sovjetskom
vlau, a neke znaajke staljinizma preivjele su do pada komunizma 1989.
** Berlinski zid Zid srama betonski zid dug oko 160 km. bio je vrsta granica
izmeu Istonog i Zapadnog Berlina 28 godina. Uz sovjetsku potporu istononjemaka vlast
poela je ga je graditi 1961. godine (prvo je to bila iana barijera, a u posljednjoj fazi
betonski zid 3,6 metara visok i 1,2 metra irok, ojaan ianom ogradom, brojnim kulama,
rovovima i bunkerima). Svrha zida bila je onemoguiti bijeg radne snage i stanovnika iz
Istonog u Zapadni Berlin. Nakon politikih promjena u Istonoj Njemakoj zid je otvoren
9. studenog 1989., a konano sruen 1990. Bio je to prvi korak ka ujedinjenju dviju Njemake,
a oznaio je oslobaanje istone Europe od komunizma i zavretak hladnog rata.