KRIVINA DJELA PROTIV IVOTA I TIJELA (Glava

XVI KZ FBiH)
1. Ope napomene
Pravo na ivot je apsolutno, prirodno pravo ovjeka ogranieno
samo u onim sustavima koji poznaju smrtnu kaznu kao
kaznenu sankciju. Pravo na ivot ispred je svakoga drugoga
prava. S njegovim nestankom nestaju i sva druga prava,
egzistencija ovjeka. Krivino pravo zatiuje ivot ovjeka od
njegova poetka do kraja.ivot, tjelesni integritet i zdravlje
ovjeka objekti su zatite od opeg drutvenog znaenja. U
svim tim sluajevima titi se ovjeji ivot ili tjelesni integritet,
ili zdravlje u vezi s nekim daljnjim zatitnim dobrom
(politikim, meunarodnim, sigurnosnim i sl.). Unutarnja
sistematika krivinih djela protiv ivota i tijela moe se
podijeliti na: 1. djela kojima se titi ivot i 2. djela kojima se
titi tjelesni integritet. Nadalje, moe se razlikovati: djela s
posljedicom ugroavanja i djela s povredom zatienih
dobara.
2. UBISTVO (l. 166. KZ FBiH)
Osnovni oblik k. d. ubistva odreen je st. 1. i ini ga ko usmrti
drugog. Uinitelj moe biti svaka osoba. Radnja k. d.
odreena kao usmrenje drugog odnosno lienje ivota druge
osobe. Ubistvo moe biti izvreno injenjem i neinjenjem, ako
je proputena radnja za koju je postojala dunost na injenje.
Do lienja ivota moe doi neposrednim djelovanjem samog
poinitelja (npr. pucanje iz vatrenog oruja) i na posredan
nain (podmetanje otrova) itd. Sredstva izvrenja mogu biti
fizika (tjelesna snaga, oruje, orue, otrov) ili psihika
(izazivanje intenzivnog straha ili drugih psihikih stanja)
podobna da prouzrokuju smrt ovjeka. Objekt kprivinopravne
zatite je ljudski ivot koji se titi od roenja do smrti.
Nastupanje smrti je razliito ovisno o tome radi li se o
biolokoj smrti (stanje u kojem ni jedan dio tijela ili organ
nema nikakvu ivotnu funkciju; o klinikoj smrti (stanje u
kojem dolazi do prestanka rada nekih vitalnih funkcija
organizma); prividnoj smrti (stanje cerebralne kome);
modanoj smrti (stanje nastupanja smrti mozga). Danas je
opeprihvaeno da je trenutak nastupanja smrti onaj trenutak
kada je dolo do smrti mozga. Posljedica krivinog djela je
smrt osobe koja je liena ivota. Izmeu poduzete radnje i
nastupjele posljedice mora postojati uzrona veza.Za krivinu
odgovornost potreban je direktni ili indirektni umiljaj.
2. TEKO UBISTVO (l. 166. st. 2. KZ FBiH)
U lanku 166. st. 2. sadrani su oblici kvalificiranog
ubistva.Teko ili kvalificirano ubistvo postoji u sluaju kada je
umiljajno ubistvo poinjeno pod takvim oteavajuim
okolnostima da zakon predvia tee kanjavanje. Teko ili
kvalificirano ubistvo je samo ono koje takvim odredi
zakonodavac. U krivinom zakonu vie je tekih
(kvalificiranih) ubistava koja se mogu sistematizirati prema
razliitim kriterijima, i to:1) prema nainu poinjenja: tko
drugog lii ivota na okrutan ili podmukao nain; ili pri
bezobzirnom nasilnikom ponaanju; i ako pri tome sa
umiljajem dovede u opasnost ivot jo nekih osoba; 2) prema
pobudama ili motivima: tko drugog lii ivota iz
koristoljublja, radi poinjenja ili prikrivanja drugog kaznenog
djela, iz bezobzirne osvete ili iz drugih naroito niskih
pobuda;3) prema objektu zatite: tko lii ivota slubenu
osobu pri obavljanju poslova javne ili dravne sigurnosti i
dr.Naravno, kanjivost kod ovih djela nije samo u objektivnom
elementu (da se radi o okrutnom nainu izvrenja, ili da osoba
ima neko posebno svojstvo i sl.) ve i u subjektivnom tj. da je
sve to obuhvaeno umiljajem, svijeu i htjenjem. Tek u
kombinaciji objektivnog i subjektivnog dobijamo punu mjeru
tekog zloinakog sadraja ovih krivinih djela.Ukoliko se
pri poinjenju jednog krivinog djela ubistva stekne vie
kvalifikatornih okolnosti, sud e utvrditi svaku okolnost (ne
radi se o stjecaju kaznenih djela, ve o stjecaju kvalifikatornih
okolnosti) i uzeti ih u obzir pri odmjeravanju kazne.
Subjektivna strana kod tekih (kvalificiranih) kaznenih djela
ubistva uvijek mora biti ispunjena umiljajem. Svaka od
okolnosti koja ubistvo ini teim, mora biti dio svijesti
poinitelja i on tu okolnost redovno obuhvata svojom voljom,
upravo to je ono to on hoe (pobude kao to je koristoljublje,
bezobzirna osveta, ali i okrutnost, himbenost kod podmuklog
naina izvrenja itd.). Kod ubistva slubene osobe svijest mora
obuhvatiti ne samo svojstvo objekta njegova napada (slubena
osoba), ve i to da ubija tu osobu pri obavljanju odgovarajuih
poslova javne ili dravne sigurnosti itd.
3. PRIVILEGIRANA UBISTVA
3.1. Ubistvo na mah (l. 167. KZ FBiH)
Neka lienja ivota ovjeka s umiljajem zakon izdvaja od
ostalih ubistava i to tako da zbog odreenih privilegirajuih
okolnosti zakon predvia za njih lake kazne od kazne
propisane za obino ubistvo. U naem pravu nalazimo dva
takva kaznena djela: ubistvo na mah i edomorstvo. U
stranom zakonodavstvu nalazimo, ponegdje, kazneno djelo
ubistva na zahtjev ili molbu ubijenog, koje se vezuje za pojam
eutanazije.Ovdje se radi o kaznenom djelu protiv ivota i tijela
- usmrenju drugoga u pravom smislu rijei, gdje poinitelj
postupa s umiljajem koji obuhvaa uzrokovanje smrti ovjeka.
Pri tome umiljaj ne obuhvata momenat odbrane, jer poinitelj
napada na ivot drugog ovjeka. Da bi se utvrdilo da li se radi
o privilegiranom kaznenom djelu najprije je potrebno tono
utvrditi osnovno bie dijela, tj. da nema dvojbe da se radi o
usmrenju drugoga, a slijedee pitanje koje se javlja je pitanje
postojanja uvjeta za privilegiranje. Tada, usmrenje drugoga za
poinitelja ne smije biti jedini izlaz iz situacije, kao ni, po
njegovom miljenju, sredstvo da se spasi napadnuto pravno
dobro, ve nasuprot mora postojati oita nesrazmjer izmeu
poinjenog djela ubistva i napada, tako da se usmrenje
drugoga ne moe oznaiti nunim.Glavna karakteristika ovog
kaznenog djela je momenat izazivanja, provokacije, koja se
sastoji u napadu ili velikoj uvredi. Pod napadom

podrazumijeva se samo napad na tijelo koji jo nije dosegao

intenzitet tjelesne povrede. Valja naglasiti da napad ili velike
uvrede djeluju privilegirajue samo onda ako su uzrokovale
kod poinitelja jaku razdraenost ili prepast. Izmeu napada i
razdraenosti odnosno prepasti mora postojati uzrona veza,
tako npr. poinitelj mora biti doveden u razdraenost napadom.
Jaka razdraenost predstavlja subjektivni momenat u
poinitelju izvan umiljaja koji ima za posljedicu stvaranje
posebnog tipa poinitelja zajedno sa normativnim elementom.
Posebno je potrebno utvrditi stupanj razdraenosti, jer pod
pojmom jaka razdraenost zakon ne podrazumijeva pomuenje
svijesti u manjem stupnju, nego stenini afekt koji ograniuje
svijest, ali je ne pomuuje. Uvoenjem pojma jaka
razdraenost zakon u stvari zahtijeva neki srazmjer izmeu
napada odnosno veliine uvrede i razdraenosti, jer se i iz
jaine razdraenosti moe zakljuivati na veliinu uvrede. Pri
tome sud najprije utvruje postoji li uvreda, a potom veliinu
uvrede za koje utvrenje su odluni subjektivni momenti tj.
jaina razdraenosti. Kada se pokae velika nesrazmjernost
izmeu jake razdraenosti i neznatne uvrede tada je potrebno
eliminirati pitanje patolokog afekta (pomuenja svijesti).
3.2. edomorstvo (l. 169. KZ FBiH)
Ovo djelo zove se tipinim krivinim djelom ena (one ga
jedino mogu poiniti i u svim statistikama samo ene ine 100
% tih djela). To je, moe se rei, jedino ensko krivino
djelo u kojem muarci mogu sudjelovati samo kao
predlagatelji ili pomagai. Zbog toga o tom djelu na ovom
mjestu opirniji povjesni i aktualni prikaz.
Ubistvo dijeteta kao kriminalna djelatnost pojavljuje se u
povijesti na samom poetku klasnog drutva. Meutim, i u
periodu, kada jo nisu postojali vlasniki odnosi i klase, u doba
plemenskih zajednica, postojala je ova pojava, ali ona tada nije
ulazila u okvire nedozvoljenog i neuobiajenog ponaanja.Kroz
povijest sreemo se prvo sa ubistvom dijeteta od strane oca,
zatim od strane robovlasnika, pa onda od strane nezakonite
majke ili njenih najuih lanova obitelji i na kraju subjekt
krivinog djela postaje majka, pod uvjetom da se ubistvo
poini za vrijeme poroaja, dok traje poremeaj izazvan
poroajem. Prema tome, najsuvremenije postavke zbog kojih
se ubistvo dijeteta od strane majke u mnogim zemljama manje
ili vie privilegira, prebacuju se na isto bioloki teren.
Zakonodavac polazi od toga da majka moe ubiti svoje dijete
za vrijeme poroaja ili neposredno poslije poroaja ako je u
momentu poinjenja krivinog djela bila u stanju poremeaja
izazvanog poroajem. Uzroci edomorstva kao i svake druge
inkriminirane djelatnosti zasnivaju se na itavom nizu
subjektivnih i objektivnih faktora. Subjektivni se nalaze u
spletu individualno-bioloko strukturiranih osobnosti linosti poinitelja krivinog djela, a objektivni se nalaze u uvjetima
ivota, u vanjskim faktorima.
4. PROUZROENJE SMRTI IZ NEHATA (l. 168. KZ
FBiH)
Ovdje se ne radi o privilegiranom krivinom djelu ubistva, kao
to neki smatraju, ve o jednom od dvije vrste ubistava koja se
razlikuju prema subjektivnom momentu - krivnji.Razlike
izmedu krivinog djela ubistva iz nehata i teke tjelesne
povrede s posljedicom smrti je u slijedeem: ubistvo izazvano
iz nehata je djelo u cijelosti pokriveno nehatnim oblikom
krivnje, dok je drugo navedeno djelo umiljajno u odnosu na
tjelesnu povredu, a nehatno u odnosu na smrt.Krivino djelo
nehatnog prouzrokovanja smrti moe se poiniti i
proputanjem (neinjenjem), ali samo ukoliko je poinitelj bio
duan, obvezan sprijeiti nastupanje smrti. Najee su u
pitanju povrede pravila dune panje utemeljenih na iskustvu.
Mogue je i da nehatno prouzroene smrti proizae iz
skrivljene zablude o biu krivinog djela, npr. u sluaju lovca
koji je ubio drugog lovca mislei da puca npr. u jelena ili
skrivljene zablude o okolnostima koje iskljuuju protupravnost,
npr. u sluaju poinitelja koji je zabunom usmrtio najboljeg
prijatelja koji mu je nou pokucao na vrata s pukom preko
ramena jer je mislio da ga ovaj napada. Prouzroenje smrti iz
nehata supsidijarno je k. d. tj. primjenjuje se samo ako nisu
ostvarena obiljeja nekog drugog k. d. koje u svom biu
takoer sadri nehatno prouzroenje smrti. Takva su djela
koncipirana kao k. d. kod kojih je smrt jedne ili vie osoba, ako
je prouzroena iz nehata, tea posljedica. Npr. voza usmrti
jednu osobu nepropisnom vonjom iz nehata, odgovarat e za
k. d. izazivanja prometne nesree, a ne i za prouzroenje smrti
iz nehata.U suvremenom drutvu nehatna prouzrokovanja smrti
su vrlo brojna, a smatra ih se, izmeu ostalog, i cijenom
tehnolokog napretka. Prouzroenje smrti iz nehata Tko
prouzroi smrt drugoga iz nehata, kaznit e se kaznom zatvora
od est mjeseci do pet godina.
5. TEKA TJELESNA OZLJEDA (l. 172. KZ FBiH)
Postoji vie oblika teke tjelesne ozljede: obina teka tjelesna
ozljeda, osobito teka tjelesna ozljeda, teka tjelesna ozljeda sa
smrtnom posljedicom, teka tjelesna ozljeda iz nehata i teka
tjelesna ozljeda na mah.U svim sluajevima radi se o
organskom ili duevnom oteenju ili naruavanju tjelesne
cjelovitosti ili zdravlja druge osobe neovisno o tome da li je do
toga dolo namjerno ili nenamjerno. Radnja krivinog djela je
svaka radnja kojom se teko ozljeuje tjelesni integritet
ovjeka ili se teko naruava njegovo zdravlje. Moe biti
izvrena injenjem i neinjenjem i razliitim sredstvima.
Sudska medicina dijeli tjelesne ozljede na mehanike,
kemijske, fizike itd.Objekt kaznenopravne zatite je tjelesni
integritet ovjeka, odnosno njegovo zdravlje koje se titi od
roenja do smrti. Objekt napada je ovjek kao ivo ljudsko
bie od roenja do smrti pri emu je nebitno njegovo zdravlje
jer to moe biti i invalidna osoba i smrtno bolesna osoba. Za
kaznenu odgovornost potreban je umiljaj. Tei oblik djela
postoji kad se osnovno djelo uini prema branom partneru ili
prema osobi sa kojom poinitelj ivi u izvanbranoj zajednici
ili prema roditelju svog djeteta s kojim poinitelj ivi u
zajednici. Ovaj kvalificirani oblik kaznenog djela uveden je
radi potpunije zatite zdravlja i tjelesnog integriteta navedenih
pasivnih subjekata.Jo tei oblik kvalificiranog djela postoji u

sluaju poinjenja osnovnog djela iz rasnih, vjerskih ili

nacionalnih pobuda. Tjelesna ozljeda sa smrtnom posljedicom
je najtei oblik teke tjelesne ozljede koji je kvalificiran
smrtnom posljedicom.
6. Laka tjelesna ozljeda (l. 173. KZ FBiH)
Ovo krivino djelo ini ko drugoga lako tjelesno ozlijedi ili mu
zdravlje lako narui. Uinitelj ovog djela moe biti svaka
osoba. Laka tjelesna ozljeda je svaka ozljeda tjelesnog
integriteta ili naruenja zdravlja koje se ne bi moglo podvesti
pod teu tjelesnu ozljedu. Posljedica se ogleda u oteenju
tjelesnog integriteta, odnosno prouzroenju bolesti povrijeene
osobe. Za kaznenu odgovornost potreban je umiljaj. Tei
oblik ovog djela postoji u sluaju da se osnovno djelo uini
prema branom partneru ili osobi s kojom poinitelj ivi u
izvanbranoj zajednici ili prema roditelju djeteta s kojim
poinitelj ne ivi u zajednici. Ovime se nastoji osigurati
potpunija i djelotvornija zatita zdravlja i tjelesnog integriteta
navedenih pasivnih subjekata. Oblik krivnje je umiljaj.Za ovo
djelo predviena je kazna zatvora, a poinitelju se moe izrei i
sudska opomena ako je djelo izvreno nakon to je izazvan
grubim ponaanjem oteenog.
7. Uestvovanje u tui (l. 174. KZ FBiH)
Djelo ini onaj ko uestvuje u tui u kojoj je neko usmren ili
je drugom nanesena teka tjelesna ozljeda. Uinitelj ovog djela
moe biti svaka osoba.Radnja se sastoji u uestvovanju u tui
odnosno fizikom obraunu najmanje tri osobe. Radnju moe
predstavljati i poticanje i bodrenje onih koji se tuku kao i
sprjeavanje drugih osoba da prekinu tuu koja je u tijeku.
Objektivni uvjet inkriminacije predstavlja okolnost da je neko
usmren ili da je drugom nenesena teka tjelesna ozljeda.
Krivina odgovornost poinitelja postoji nezavisno o tome to
on sam nije poduzeo radnju kojom je dolo do lienja ivota ili
do tekog tjelesnog ozljeivanja drugog. Za krivinu
odgovornost potreban je umiljaj koji obuhvaa svijest
poinitelja o njegovom ueu u fizikom obraunu sa drugim
osobama. Ne smatra se uesnikom u tui u smislu ovog
krivinog djela osoba koja je stvarno uestvovala u tui, a koja
je bez svoje krivnje bila uvuena u tuu, zatim osoba koja se u
toj tui samo branila, kao ni osoba koja je razdavajala uesnike
u tui. Osoba koja je liena ivota ili koja je teko tjelesno
ozljeena ne mora biti neposredni uesnik u tui, ve to moe
biti i bilo koja osoba koja se sluajno zatekla na mjestu tue,
posmatra tue itd.
8. NEPRUANJE POMOI (l. 175. KZ FBiH)
Ovo krivino djelo ini ko ne prui pomo osobi koja se nalazi
u direktnoj ivotnoj opasnosti, iako je to mogao uiniti bez
opasnosti za sebe ili drugog.Uinitelj ovog djela moe biti
svaka osoba, koja je na osnovi ope graanske dunosti mogla
pruiti pomo drugoj osobi bez opasnosti za sebe ili za
drugoga, a koja to nije uinila. Nepruanje pomoi je pravo
kazneno djelo neinjenja, jer se moe poiniti iskljuivo
neinjenjem, tj. proputanjem dune radnje.
Objekt kaznenopravne zatite je ivot osobe koja se nalazi u
neposrednoj ivotnoj opasnosti za ivot. Uzrok te opasnosti
nije bitan za postojenje ovog kaznenog djela, jer to moe biti
radnja neke druge osobe, radnja same ugroene osobe, ali to
moe biti i prirodna sila ili opasnost od neke ivotinje. Za
postojanje ovog kaznenog djela bitno je da se ugroenoj osobi
objektivno mogla pruiti pomo, bez opasnosti za sebe ili
drugog ime bi se postojea opasnost otklonila. Ova se
okolnost procjenjuje u svakom konkretnom sluaju. Od
poinitelja se trai rtvovanje u razumnim granicama, ali od
njega ne mogu se traiti radnje kojima bi rtvovao vlastiti
ivot.Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj koji
obuhvaa svijest o uskraivanju pomoi osobi koja se nalazi u
neposrednoj ivotnoj opasnosti kao i svijest da se to moglo
uiniti bez opasnosti za sebe ili drugog.
9. NAPUTANJE NEMONE OSOBE (l. 176. KZ FBiH)
Ovo kazneno djelo ini ko nemonu osobu, koja mu je
povjerena ili o kojoj se duan brinuti, ostavi bez pomoi u
prilikama opasnim za ivot i zdravlje.Uinilac ovog krivinog
djela moe biti svaka osoba.Radnja kaznenog djela je
ostavljanje bez pomoi. Radi se o pravom kaznenom djelu
neinjenja, a obuhvaa sve djelatnosti kojima se uskrauje
pomo nemonoj osobi. Ovo je garantno djelo neinjenja, jer je
poinitelj garant za nepovredivost osobe koja mu je povjerena
ili o kojoj se duan brinuti. Pravni garantni osnov moe biti
razliit, kao npr. zakon prema kojemu su roditelji duni starati
se o maloljetnoj djeci, ili neki pravni posao kao npr. ugovor o
doivotnom uzdravanju itd.Objekt kaznenopravne zatite je
ivot, zdravlje i tjelesni integritet nemone osobe. Stanje
nemoi utvruje se u svakom konkretnom sluaju i to prema
trenutku naputanja nemone osobe, ime se otklanja
odgovornost za eventualno kasnije nastalo stanje nemoi. Kao
pasivni subjekti ovog kaznenog djela najee se javljaju mala
djeca, nepokretni bolesnici, stare i nemone osobe, ali to mogu
biti i druge osobe kod kojih je nemo nastupila kao rezultat
iscrpljenosti, gladi, ei itd. Posljedica djela je izazivanje
konkretne opasnosti za ivot, tjelesni integritet ili zdravlje
nemone osobe. Za kaznenu odgovornost potreban je umiljaj,
koji obuhvaa svijest o potrebi pomaganja, odnosno svijest da
se ostavljanjem bez pomoi dovodi u opasnost ivot ili
zdravlje nemone osobe.Tei oblik ovog djela postoji u sluaju
kad osoba ostavljena bez pomoi uslijed toga izgubi ivot ili
bude tako teko povrijeena da joj je zdravlje teko narueno.
10. ULOGA RTVE U POINJENJU UBISTVA
Pored izuavanja poinitelja krivinih djela, viktimologija je
ukazala na potrebu izuavanja rtve i njenog odnosa sa
poiniteljem. Ona je ukazala da izmeu delikventa i rtve
postoje bio-psiho-socijalne veze koje stvaraju takav odnos iz
kojega proizlazi agresija. Ove interakcije su toliko sloene da
je esto teko odrediti granicu i razlikovati onoga ko nanosi

povredu od onoga ko je povrijeen. rtva je aktivni sudionik u

izvrenju ubistva zbog ega postoje iroke skale interakcije
izmeu zloinca i njegove rtve, kao i razliiti tipovi rtava.
Ubistva su najee posljedica uzajamnih odnosa poinitelja i
rtve, a ponekad ponaanje rtve prouzrokuje ubistvo kada su
uinilac i rtva spojeni inom ubijanja, tako da ine kaznenopravni ili kazneni par.Velika panja u izuavanju ubistava koja
vre ene poklonjena je onim sluajevima kada ena rtva
postaje poinitelj zbog dugogodinjeg maltretiranja i tiranije od
strane mua. Odnos ene ubice i njene rtve zajedno sa
utjecajem koji je rtva imala na izvrenje ubistva treba
promatrati u sklopu ostalih etiolokih faktora, prije svega
socijalnih faktora i linosti ene ubice. U malom broju
sluajeva ena izvrava ubistvo u nunoj obrani, to znai da
ponaanje rtve moe predstavljati samo jedan od niza faktora
koji uvjetuju poinjenje ubistva.
Za istaknuti je da ubistvo predstavlja sloenu drutvenu pojavu
koju je potrebno suzbijati kako represivnim mjerama, tako i
nizom preventivnih mjera. Velika drutvena opasnost ubistava
zahtijeva na planu prevencije angairanje mnogih dravnih i
drutvenih tijela i institucija. Osim toga, potrebno je i
angairanje znanosti i znanstvenih saznanja, jer su ubistva kao
vrsta krivinih djela i jedan od oblika ispoljavanja
kriminaliteta, predmet izuavanja krivinog prava i
kriminologije. Pored teorijske obrade problema u okviru ovih
znanosti, vana su i empirijska istraivanja, koja trebaju blie
ukazati na kriminogene faktore ubistava.Kao poinitelji k. d.
ubistva javljaju se osobe oba spola i njihova drutvena
opasnost je podjednaka, bez obzira na kvantitativno manji broj
ena ubica. Ipak, enama ubicama u literaturi i istraivanjima
nije bila posveena dovoljna panja, tako da su mnoga pitanja
vezana za etiologiju ubistava poinjenih od strane ena, ostala
nerazjanjena.Motivi ubistva, kao psiholoki initelji koji
pokreu na poinjenje ubistva, mogu biti razliiti. Kod ena
poinitelja k. d. ubistva naroito je zastupljen motiv otklanjanja
dugogodinjeg maltretiranja i zlostavljanja u branoj i
izvanbranoj zajednici, te uklanjanje novoroenog dijeteta koji
joj predstavlja teret. U osnovi nekih prevladavajuih motiva
bile su emocije (mrnja, ljubomora, netrpeljivost, osveta), a
neki motivi su imali za cilj da se ubistvom rijei spor oko stvari
ili imovine (imovinskopravni odnosi).Dakle, za rtve ubistava
poinjenih od strane mukarca, uglavnom je karakteristino da
su to rijetko osobe nepoznate poinitelju, a za rtve ena ubica
da su to rijetko osobe izvan braka i obitelji. Najvei doprinos
rtve poinjenju ubistva postoji u sluajevima poremeenih
branih i obiteljskih odnosa.Valja rei da se spreavanje
injenja ubistva jo uvijek uglavnom provodi kroz primjenu
represivnih mjera, putem strogih kazni predvienih zakonom.
Represivno djelovanje ne daje pozitivne rezultate - strah od
kazne zaprijeene zakonom potisnut je snanim motivom da se
djelo poini, a stav prema poinjenom djelu ogleda se u
priznanju poinjenja krivinog djela, ali ne i krivnje.
KRIVINA DJELA PROTIV SLOBODE I PRAVA
OVJEKA I GRAANINA (Glava XVII KZ FBiH)

Hercegovine uskrati ili ogranii graaninu da pri ostvarivanju

svojih prava upotrijebi svoj jezik ili pismo.Radnja ovog djela
alternativno je odreena i to kao uskraivanje ili ograniavanje
graanima prava na upotrebu svog jezika ili pisma koje je u
suprotnosti sa propisima o ravnopravnoj upotrebi jezika ili
pisma. Djelo je blanketnog karaktera. Za kaznenu odgvornost
potreban je umiljaj kojim je obuhvaena svijest o radnjama
uskraivanja ili ograniavanja prava na upotrebu svog jezika ili
pisma, zatim svijest o protupravnosti takvog postupanja, kao i
svijest o osobnom svojstvu poinitelja tj. da je on slubena ili
odgovorna osoba u institucijama u Federaciji.Poseban oblik
ovog djela ini slubena ili odgovorna osoba u institucijama u
Federaciji koja uskrati ili ogranii pravo graaninu na slobodno
zapoljavanje na cijelom podruju B i H i pod jednakim
propisanim uvjetima.Kod ovog djela moe biti samo
odgovorna ili slubena osoba poinitelj i to ona s obzirom na
svoj poloaj ili funkciju koju obavlja i kao takva ima
mogunost nekom uskratiti ili ograniiti pravo na slobodno
zapoljavanje pod jednakim uvjetima. Za kaznenu odgvornost
potreban je umiljaj kojim je obuhvaena svijest da graaninu
uskrauje ili ograniava pravo na slobodno zapoljavanje i pod
jednakim uvjetima.
3. Protupravno oduzimanje slobode (l. 179. KZ FBiH)
ovjekovu slobodu i osobnu nepovredivost jame brojne
odredbe Ustava, a u Opoj deklaraciji o pravima ovjeka i
graanina naglaeno je kako svako ima pravo na ivot, slobodu
i osobnu sigurnost. Svako ima pravo na slobodu i na osobnu
sigurnost osim u sluajevima i u postupku propisanom
zakonom (Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i
temeljnih sloboda iz 1950. godine). Sloboda ovjeka je meu
najveim vrednotama ustavnog poretka drave ije se
oduzimanje ili ograniavanje zabranjuje osim u sluajevima
odreenim zakonom o emu odluuje sud. Krivino djelo
protupravno oduzimanje slobode ini ko drugog protupravno
zatvori, dri zatvorena ili ga na drugi nain lii slobode
kretanja.Uinitelj ovog djela moe biti svaka osoba.Radnja
krivinog djela alternativno je odreena i to kao: 1)
protupravno zatvaranje, 2. protupravno dranje
zatvorenim ili kao 3) liavanje slobode kretanja na drugi
nain.Protupravno zatvaranje je svako liavanje slobode koje
nije zasnovano na nekom pravnom osnovu. Dranje drugog
zatvorenim pretpostavlja da je pasivni subjekt ve bio zatvoren
po nekom pravnom osnovu ali se njegovo zatvaranje
protupravno produava (npr. zatvoren i nakon isteka roka na
koji je odreen pritvor). Liavanje slobode kretanja na drugi
nain moe biti npr. oduzimanje nekih pomagala koja slue za
kretanje.Oblik krivnje je umiljaj koji obuhvaa svijest o
modalitetu radnje uinjenja, kao i svijest o protupravnosti
takvog postupka kojim se druga osoba liava slobode
kretanja.Tei oblik protupravnog lienja slobode postoji kad je
protupravno oduzimanje slobode trajalo due od trideset dana
ili je uinjeno na okrutan nain, ili je osobi zbog takvog
postupanja narueno zdravlje ili su nastupjele druge teke
posljedice. Najtei oblik protupravnog lienja slobode postoji u
sluaju smrti osobe kojoj je oduzeta sloboda.

1. Ope napomene
4. OTMICA (l. 180. KZ F BiH)
Zatitni objekt krivinih djela protiv slobode i prava ovjeka i
graanina su osobne i politike slobode i prava, te
gospodarska, socijalna i kulturna prava, koja se tite ne samo
domaim zakonodavstvom ve i meunarodnim pravnim
dokumentima. Sadraj inkriminacija krivinih djela poinjenih
povredom slobode i prava ovjeka i graanina ima izravno
izvorite u odgovarajuim odredbama Ustava i Deklaraciji o
pravima ovjeka i graanina iz 1789. godine. Univerzalni
karakter pitanja sloboda i prava ovjeka i graanina posebno je
naglaen u Povelji Organizacije ujedinjenih nacija iz 1945.
godine i Opoj deklaraciji o pravima ovjeka iz 1948. godine,
te u Konvenciji Vijea Europe o zatiti ljudskih prava i
osnovnih sloboda, s odgovarajuim protokolima iz 1950
godine. Pored toga danas postoje i djeluju posebna
meunarodna tijela za zatitu ljudskih prava kao to su
Europska komisija za ljudska prava i Europski sud za ljudska
prava. U odnosu na ljudska prava krivino pravo ima posebnu
ulogu koje propisujui krivina djela odreuje one vrijednosti
drutvene zajednice koje zasluuju krivinopravnu zatitu. Ovu
zatitu krivino pravo ostvaruje sredstvima kojima raspolae,
tj. kaznama odnosno krivinopravnim sankcijama. Na taj se
nain zatiuju ljudska prava oduzimanjem ili ograniavanjem
od onih koji su ih zloupotrijebili na raun drugih ljudi,
drutvenog poretka, sigurnosti itd. Ograniavanjem prava
delinkvenata putem krivinopravnih sankcija omoguava se
potivanje ljudskih prava stvarnih i potencijalnih rtava
krivinog djela. Skupina krivinih djela protiv slobode i prava
ovjeka i graanina je vrlo heterogena, sastavljena od nekoliko
podskupina krivinih djela koje su sve povezane istom
zatienom vrijednosti.
2. POVREDA RAVNOPRAVNOSTI
GRAANINA (l. 177. F BiH)

OVJEKA I

Kazneno djelo ini ko na osnovu razlike u rasi, boji koe,

narodnosnoj ili etnikoj pripadnosti, vjeri, politikom ili
drugom uvjerenju, spolu, spolnoj sklonosti, jeziku,
obrazovanju, drutvenom poloaju ili socijalnom porijeklu,
uskrati ili ogranii graanska prava utvrena maunarodnim
ugovorom, ustavom, zakonom ili drugim propisom ili opim
aktom u Federaciji, ili onaj ko na osnovu takve razlike ili
pripadnosti ili kojeg drugog poloaja daje pojedincima
neopravdane povlastice ili pogodnosti.Poinitelj ovog djela
moe biti u naelu svaka osoba, ali iz prirode ovog kaznenog
djela proizlazi da ga moe poiniti samo osoba koja je prema
funkciji koju obavlja u mogunosti da graanima uskrati ili
ogranii pravo koje im pripada ili da pojedinim graanima daje
povlastice ili pogodnosti.Radnja ovog kaznenog djela moe se
sastojati u ogranienju odnosno uskraenju prava graana ili
kao davanje pojedincima povlastica koje im ne
pripadaju.Kazneno djelo je dovreno kada je graaninu
uskraeno neko njegovo pravo ili kad je ogranien u koritenju
nekog svog prava, odnosno kad je nekom data neopravdana
privilegija ili povlastica koja mu ne pripada.Za kaznenu
odgovornost potreban je umiljaj.Drugi oblik ovog djela ini
slubena ili odgovorna osoba u institucijama u Federaciji koja
suprotno propisima o ravnopravnoj upotrebi jezika i pisama
konstitutivnih naroda i ostalih koji ive na terirotiji Bosne i

Ovo krivino djelo ini ko drugog protupravno zatvori, dri

zatvorena ili mu na neki drugi nain oduzme ili ogranii
slobodu kretanja s ciljem da njega ili nekog drugog prisili da
neto uini, ne uini ili trpi.Uinitelj krivinog djela moe biti
svaka osoba.Radnja krivinog djela alternativno je odreena i
to kao: 1) protupravno zatvaranje neke osobe, 2) dranje
neke osobe zatvorenom ili 3) oduzimanje ili ograniavanje
slobode kretanja na neki drugi nain.To je svaka djelatnost
kojom se neka osoba protupravno liava slobode ili kojom se
ograniava u slobodi kretanja, odnosno kojom se protupravno
zasniva vlast nad tom osobom. Sredstbva izvrenja mogu biti
sila, prijetnja ili obmana. Poinitelj postupa s odreenim ciljem
a to ukazuje na njegovu namjeru da se oteta osoba ili neka
druga osoba prisili da neto uini, neuini ili trpi to ini
posebno subjektivno obiljeje ovog djela. Od protupravnog
lienja slobode otmica se razlikuje upravo po ovom
subjektivnom elementu jer se kod ovog djela ne postupa s
ciljem prisiljavanja pasivnog subjekta da neto uini ili neka
druga osoba da neto uini neuini ili trpi. Otmica je sredstvo
prisiljavanja na neko injenje, proputanje ili trpljenje, tj. ono
se i poduzima u namjeri ispunjenja odreenih zahtjeva. Otmica
je trajno krivino djelo jer traje sve dok se oteta osoba nalazi u
vlasti poinitelja djela.Za krivinu odgovornost potreban je
direktni umiljaj kojim je obuhvaena svijest o radnjama
liavanja slobode i svijest da se to liavanje ini s ciljem da se
oteta osoba ili neke druge osobe prisile na neko injenje,
proputanje ili trpljenje.Tei oblik otmice ini onaj ko izvri
otmicu djeteta ili maloljetnika ili ko prijeti da e usmrtiti ili
teko povrijediti taoca ili ako je otmica uinjena u sastavu
grupe ljudi ili organizirane grupe ljudi. Kvalifikatorne
okolnosti su: 1) starosna dob pasivnog subjekta, 2)
kvalificirana prijetnja radi ostvarenja cilja otmice i 3)
poinjenje djela od strane vie osoba.Odredbom stavka 3.
ovog lana propisuje se mogunost osloboenja od kazne ako
uinitelj dobrovoljno pusti na slobodu taoca prije nego to je
ostvaren cilj radi kojeg je uinjena otmica (prije ispunjenja
zahtjeva).
5. IZNUIVANJE ISKAZA (l. 181. KZ FBiH)
Ovo krivino djelo ini slubena osoba koja u vrenju slube
upotrijebi: silu, prijetnju ili drugi protupravan nain s ciljem
iznuenja iskaza ili koje druge izjave od osumnjienika,
optuenika, svjedoka, vjetaka ili koga drugoga.Uinitelj moe
biti samo slubena osoba i to u vrenju slube. Radnja
krivinog djela je alternativno odreena i to kao: 1. upotreba
sile, 2. upotreba prijetnje i 3. upotreba nekog drugog
protupravnog naina. Sila i prijetnja se javljaju kao sredstvo
izvrenja. Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj koji
obuhvaa svijest o svojstvu izvritelja, svijest o modalitetu
poduzetih radnji izvrenja i svijest o pasivnom subjektu.Tei
oblik djela postoji ako je iznuivanje iskaza ili izjave praeno
tekim nasiljem ili ako su usljed iznuenog iskaza nastupile
osobito teke posljedice za osumnjienika ili optuenika u
krivinom postupku. U odnosu na teko nasilje kao
kvalificiranu okolnost potreban je umiljaj poinitelja, a u

odnosu na osobito teke posljedice za pasivnog subjekta trai

se nehat uinitelja.

6. ZLOSTAVLJANJE U OBAVLJANJU SLUBE (l. 182.

KZ FBiH)
Ovo krivino djelo ini slubena osoba koja u obavljanju
slube drugog zlostavlja, nanosi mu tee tjelesne ili duevne
patnje, zastrauje ga ili vrijea. Poinitelj moe biti samo
slubena osoba u obavljanju slube.Radnja krivinog djela je
alternativno odreena kao: 1. zlostavljanje drugog, 2.
nanoenje teih tjelesnih ili duevnih patnji drugome, 3.
zastraivanje drugog ili kao 4. vrijeanje drugog.
Zlostavljanje podrazumijeva poduzimanje takvih radnji koje
kod pasivnog subjekta uzrokuju odreene tjelesne ili duevne
patnje slabijeg intenziteta laka tjelesna povreda (npr.
amaranje, tipanje, povlaenje za ui, nos, kosu, ili
ismijavanje, izrugivanje itd). Nanoenje teih tjelesnih ili
duevnih povreda podrazumijeva poduzimanje takvih radnji
kojim se tee naruava fiziki ili psihiki integritet neke osobe
(npr. izlaganje velikoj vruini ili hladnoi, zabranu spavanja,
dranje druge osobe u odreenom poloaju itd.). Zastraivanje
izaziva strah kod pasivnog subjekta, a vrijeanje moe biti
verbalno, realno ili simbolino. Za krivinu odgovornost
potreban je umiljaj, koji mora ubuhvatati svijest o osobnom
svojstvu uinitelja, svijest o modalitetu radnje uinjenja, te
svijest da se zlostavljanje vri u obavljanju slube.
7. UGROAVANJE SIGURNOSTI (l. 183. KZ F BiH)
Ovo krivino djelo ini ko ugrozi sigurnost neke osobe
ozbiljnom prijetnjom da e napasti na ivot ili tijelo te osobe ili
ako na taj nain izazove uznemirenje graana.Uinitelj ovog
djela moe biti svaka osoba.Radnja krivinog djela sastoji se u
upotrebi ozbiljne prijetnje da e se napasti ivot ili tijelo neke
osobe, to predstavlja kvalificiranu prijetnju. Prijetnja moe
biti izraena usmeno, pisanim putem, ili konkludentnim
radnjama. Prijetnja mora biti ozbiljna i objektivno podobna da
kod pasivnog subjekta izazove osjeaj straha za ivot. Za
postojanje djela nije potrebno da se prijetnja i ostvari.
Posljedica djela sastoji se u uznemirenosti i osjeaju
ugroenosti kod pasivnog subjekta. Prijetnja je usmjerena na to
da se pasivni subjekt prisili da neto uini, neuini ili trpi. U
sluaju realizacije ovog djela nee postojati ovo djelo ve neko
drugo djelo kao npr. tjelesna povreda odnosno ubistvo jer je u
pitanju prividni idealni stjecaj krivinih djela. Za krivinu
odgovornost potreban je umiljaj. Tei oblik ovog djela
podrazumijeva ugroavanje sigurnosti vie osoba prijetnjom da
e napasti na ivot ili tijelo tih osoba ili ako izazove
uznemirenje tih graana. Poseban oblik ovog djela ini onaj ko
prikradanjem, uestalim praenjem ili uznemiravanjem na
drugi nain ugroava sigurnost branog partnera, osobe s
kojom ivi u izvanbranoj zajednici, roditelja svog djeteta ili
druge osobe
s kojom odrava ili je odravao bliske
veze.Dakle, radnja ovog oblika alternativno je odreena kao:
1) prikradanje, 2) uestalo praenje 3) uznemiravanje na
drugi nain. Pasivni subjekt je brani ili izvanbrani partner,
roditelj djeteta poinitelja ili je to neka druga osoba s kojom
poinitelj odrava ili je odravao blisku vezu.
8. NARUAVANJE NEPOVREDIVOSTI DOMA (l. 184.
KZ FBiH)
Ovo krivino djelo ini ko neovlateno prodre u tui dom ili
zatvorene prostorije ili se na zahtjev ovlatenika ne udalji iz tih
prostora.Ovime se titi nepovredivost doma ili zatvorenih
prostorija. Ovom se inkriminacijom titi pored stana odnosno
prostora namjenjenog za stanovanje i drugi prostori koji su u
toj funkciji (kamp prikolica, ator, hotelska ili podstanarska
soba, brodska kabina itd). Pod zatvorenim prostorom smatraju
se one prostorije koje nisu stan s tim da se u njih ne moe ui
slobodno, kao to su npr. garae, podrumi, skladita, tavani, a
to su i uredi dravnih tijela ili pravnih osoba, njihova skladita,
ograena dvorita itd.Uinitelj krivinog djela moe biti svaka
osoba.
Radnja krivinog djela je alternativno odreena i to kao: 1)
neovlateno prodiranje u tui dom ili zatvorene prostorije,
ili kao 2. neudaljavanje iz doma ili zatvorenih prostorija na
zahtjev ovlatene osobe. Neovlateno prodiranje u pravilu
podrazumijeva nasilno ulaenje, upotrebu fizike snage radi
otklanjanja fizikih prepreka ili savladavanja otpora ovlatene
osobe. Ono moe biti i nenasilno jer se moe izvriti i na drugi
nain (upotrebom originalnog kljua do kojeg se dolo na
prijevaran nain). Kod drugog oblika radnje izvrenja
pretpostavlja se da je uinitelj ovlateno uao u stan ili
zatvorene prostorije, ali se kasnije na zahtjev ovlatene osobe
nije udaljio. Pod ovlatenom osobom podrazumijeva se npr.
vlasnik stana ili zatvorenih prostorija, osoba u urednom statusu
podstanara, gost hotelske sobe itd.Oblik krivnje je umiljaj, a
obuhvata svijest o neovlatenom prodiranju u tui stan ili druge
zatvorene prostorije, odnosno svijest o neudaljavanju nakon to
je takav zahtjev postavila ovlatena osoba. Tei oblik ovog
krivinog djela postoji u sluaju ako djelo izvri slubena
osoba u vrenju slube. Kvalifikatorne okolnosti su svojstvo
uinitelja i okolnost da djelo vri u obavljanju slube. U
odnosu na te okolnosti mora postojati umiljaj uinitelja.
9. PROTUZAKONITI PRETRES (l. 185. KZ F BiH)
Ovo krivino djelo ini slubena osoba koja u vrenju slube
protuzakonito izvri pretresanje stana, prostorija ili
osoba.Poinitelj djela moe biti samo slubena osoba i to samo
za vrijeme dok vri slubu. Radnja krivinog djela sastoji se u
protuzakonitom izvrenju pretresa stana, prostorija ili osoba, s
tim da se to vri u obavljanju slube. Objekt radnje je stan,
prostorija ili osoba. Pretresanje znai pretraivanje stana,
protorija ili osoba.Odredbama Zakona o kaznenom postupku i
drugim zakonima decidirano je odreeno kada moe slubena
osoba vriti pretres stana, prostorija ili osoba. Ovdje se radi o
protuzakonitom pretresu, to znai da slubena osoba u
konkretnom sluaju nije ovlatena poduzeti radnju pretresa, ili

to ini na neovlaten nain. Za postojanje ovog djela bitno je

da se pretres vri u obavljanju slube.Za krivinu odgovornost
potreban je umiljaj, koji mora obuhvatiti svijest o poduzetoj
radnji poinjenja, kao i svijest o protupravnosti poduzete radnje
izvrenja, jer je to bitno obiljeje ovog krivinog djela.
10. POVREDA TAJNOSTI
POILJKE (l. 186. KZ FBiH)

PISMA ILI DRUGE

Ovo kazneno djelo ini onaj ko bez odobrenja otvori tue

pismo ili kakvo drugo zatvoreno pismo ili poiljku ili na drugi
nain povrijedi njihovu tajnost ili neovlateno zadri, prikrije,
uniti ili drugome preda tue pismo, brzojav, zatvoreno pismo
ili poiljku.Poinitelj djela moe biti svaka osoba.Ovom se
inkriminacijom titi sloboda i nepovredivost tajnosti pisama i
drugih sredstava komuniciranja.Radnja je alternativno
odreena kao: 1) otvaranje bez odobrenja tueg pisma ili
brzojava ili kakvog drugog zatvorenog pisma ili poiljke, 2)
kao povreivanje tajnosti tueg pisma ili brzojava ili
kakvog drugog zatvorenog pisma ili poiljke, 3) kao
neovlateno zadravanje, prikrivanje, unitenje ili predaja
navedenog nekom drugom. Predmet djela su: tue pismo,
brzojav , drugo zatvoreno pismo ili poiljka koji su zatvoreni,
to znai da njihov sadraj nije vidljiv i ne moe se saznati bez
otvaranja. Ti predmeti moraju biti tui, to znai da nisu
adresirani na poinitelja djela. Sam sadraj poiljke nije od
znaaja za postojanje ovog kaznenog djela.Za kaznenu
odgvornost potreban je umiljaj koji obuhvaa svijest o
protupravnosti.Poseban oblik ovog djela ini ko neovlateno
prodre u kompjutersku bazu podataka ili te podatke
neovlateno koristi ili ih ini dostupnima drugoj osobi.
Poinitelj ovog djela moe biti svaka osoba.
Radnja poinjenja je alternativno odreena i to: 1) kao
neovlateno prodiranje u kompjutorsku bazu podataka 2) kao
neovlateno koritenje tih podataka, 3) kao injenje podataka
dostupnim drugoj osobi. Za kaznenu odgovornost potreban je
umiljaj koji obuhvaa svijest o modalitetu radnje poinjenja,
kao i svijest o protupravnosti postupanja tj. o neovlatenom
postupanju.Tei oblik ovog djela ini ko povredi tajnost pisama
ili drugih poiljaka s ciljem pribavljanja za sebe ili drugog
protupravne imovinske koristi ili da se drugom nanese teta. Za
krivinu odgovornost ovog oblika potreban je direktni umiljaj.
Daljnji tei oblik ovog djela nastaje ako je to poinila slubena
osoba u vrenju slube. Kvalifikatorna okolnost je svojstvo
poinitelja tj. da se radi o slubenoj osobi i okolnost da djelo
ini u vrenju slube. Najtei oblik ovog djela postoji ako
slubena osoba u obavljanju slube poini ovo djelo s ciljem da
sebi ili drugom pribavi kakvu korist ili da drugom nanese tetu.
Za kaznenu odgovornost potreban je direktni umiljaj.
11. Neovlateno otkrivanje profesionalne tajne (l. 187. KZ
FBiH)
Ovo krivino djelo ini advokat, branitelj, javni biljenik,
doktor medicine, doktor stomatologije, ili drugi zdravstveni
djelatnik, psiholog, djelatnik starateljstva, vjerski ispovjednik
ili druga osoba koja neovlateno otkrije tajnu koju je saznala u
vrenju svog zvanja.Objekt krivinopravne zatite kod ovog
krivinog djela je pravo pojedinaca na osobnu tajnu, pravo koje
se povreuje neovlatenim otkrivanjem tajne koju je neka od
osoba navedenih kao mogui uinitelji ovog krivinog djela
saznala u vrenju svog posla. Objekt krivinog djela je
profesionalna tajna koja je saznata u vrenju svog posla,
odnosno zvanja. Otkrivanje mora biti neovlateno. Ne
ostvaruju se obiljeja ovog djela ako je tajna otkrivena uz
pristanak osobe koja je njenim otkrivanjem ugroena ili kad
postoji zakonska obveza da se saznata tajna otkrije.Za krivinu
odgovornost mora se utvrditi umiljaj koji obuhvata svijest da
se otkriva neija osobna tajna, za koju se saznalo u vrenju
poziva, te da se to ini neovlateno.Odredbom stavka 2. ovog
lanka zakona propisan je poseban osnov iskljuenja
protupravnosti, kada se radi o otkrivanju tajne u opem
drutvenom interesu ili u interesu druge osobe koji je preteniji
od interesa uvanja tajne. U ovom sluaju radi se o izuzetku od
principa uvanja profesionalne tajne i zatite privatne svojine
koja je saznata u vrenju odreenih profesionalnih djelatnosti.

Krivino djelo ini ko uskrati ili omete pravo graana na javno

okupljanje. Uinitelj ovog djela moe biti svaka osoba.Ovom
inkriminacijom titi se ustavno pravo graana na okupljanje i
odravanje javnih skupova i njihova sloboda sastajanja i
okupljanja na javnim skupovima, koji su propisani Europskom
konvencijom o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao i
Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.Radnja krivinog
djela alternativno je odreena i to kao: 1. uskraivanje prava
graana na javno okupljanje ili 2. ometanje prava graana
na javno okupljanje. Uskraivanje podrazumijeva spreavanje
ili onemoguavanje sazivanja ili odravanja javnog skupa, dok
ometanje znai stvaranje tekoa da se sazove javni skup i da
se odri.Sredstva spreavanja u zakonu nisu izriito navedena,
ali su to obino primjena sile, ozbiljna prijetnja, obmana, a
moe biti i upotreba nekog drugog sredstva kao npr.
iskljuenje elektrine energije, iskljuenje ozvuenja, skidanje
plakata kojim se javni skup oglaava itd.Posljedica krivinog
djela sastoji se u neodravanju javnog skupa ili u njegovom
oteanom odravanju.Za krivinu odgovornost potreban je
umiljaj, kojim je obuhvaena svijest o uskraivanju ili
oteavanju prava graana na javno okupljanje.Tei oblik ovog
krivinog djela postoji u sluaju da djelo izvri slubena osoba
zloupotrebom svog poloaja ili ovlatenja.
14. POVREDA PRAVA NA PODNOENJE ALBI ILI
MOLBI (l. 192. KZ F BiH)

2. Dvobranost (l. 214. KZ FBiH)

Ovo kazneno djelo ini slubena ili odgovorna osoba koja

zlouporabom svog poloaja ili ovlatenja sprijei drugog da se
koristi svojim pravom podnoenja albe, molbe, prigovora,
predstavke ili pritube.Ovom se inkriminacijom titi pravo
ovjeka na podnoenje albe ili drugog sredstva koje je
zajameno ustavom a koja su upravljena protiv odluka kojima
se rjeava o nekom njegovom pravu ili nekom interesu koji je
zasnovan na zakonu.Poinitelj ovog djela moe biti samo
slubena ili odgovorna osoba. To su uglavnom osobe koje
obavljaju odreene administrativno-tehnike poslove u vezi sa
prijemom podnesaka ili u pisarnici suda ili u nekom dravnom
tijelu.Radnja se sastoji u sprjeavanju drugog da koristi svoje
pravo na podnoenje albe, molbe ili drugog pravnog sredstva
ili zahtjeva za ostvarenje prava. Za poinjenje djela potreban je
direktni umiljaj kojim je obuhvaena svijest o tome da se
poduzima neka radnja, neki in, neki postupak kojim druga
osoba biva sprjeena u ostvarenju svog ustavom zajamenog
prava, zatim da se to ini zloupotrebom poloaja ili ovlatenja,
to podrazumijeva i svijest o vlastitom osobnom svojstvu, tj. da
je poinitelj slubena ili odgovorna osoba.

Krivino djelo ini onaj ko sklopi novi brak iako se u braku ve

nalazi. Uinitelj krivinog djela moe biti svaka osoba,
nezavisno od spola, koja sklopi novi brak pod uvjetom da se
ve nalazi u braku. Radnja k. d. je sklapanje novog braka.
Sklapanje braka je pojam koji se odreuje prema vaeim
zakonskim propisima porodinog zakonodavstva kojima je
regulirano sklapanje braka. Tim propisima su ureena pitanja
kada se brak smatra sklopljenim, kada je on vaei, kao i kada
brak prestaje vaiti. Objekt zatite je monogamni brak
mukarca i ene koji se titi u veini zemalja u svijetu.
Dvobranost ili bigamija je krivino djelo za iju je
odgovornost potreban umiljaj koji obuhvaa svijest uinitelja
o sklapanju novog braka iako se ve nalazi u braku. Drugi
oblik ovog krivinog djela ini onaj ko sklopi brak s osobom za
koju zna da se nalazi u braku. Uinitelj ovog djela moe biti
muka ili enska osoba koja nije u braku, ali zna da zakljuuje
brak s osobom koja se ve nalazi u braku. I kod ovog oblika k.
d. umiljaj je jedini oblik krivnje, s obzirom na znanje
odreenih okolnosti vezanih za osobu s kojom se zakljuuje
brak.

15. Nedozvoljeno koritenje osobnih podataka (l. 193. KZ

FBiH)

3. Omoguavanje sklapanja nedozvoljenog braka (l. 215.

KZ FBiH)

Ovo kazneno djelo ini slubena ili odgovorna osoba koja bez
pristanka pojedinca protivno zakonskim uvjetima prikuplja,
obrauje ili koristi njegove osobne podatke ili te podatke
koristi suprotno zakonom dozvoljenoj svrsi njihova
prikupljanja.Smisao inkriminacije je zatita intimne sfere
linosti. Osobni podaci mogu se oprikupljati, obraivati i
koristiti bez pristanka pojedinca samo u uvjetima koji su
odreeni zakonom. Postupanje protivno zakonskim uvjetima
dovodi do kriminalne zone, jer se izvrava ovo kazneno djelo.

Ovo krivino djelo ini ovlatena osoba pred kojom se brak

sklapa ili matiar koji obavljajui svoju slubenu dunost
omogui sklapanje braka koji je po zakonu zabranjen, nitavan
ili se smatra nepostojeim.Uinitelj ovog krivinog djela moe
biti samo slubena osoba. Radnja krivinog djela sastoji se u
omoguavanju sklapanja braka koji je po zakonu zabranjen,
nitavan ili se smatra nepostojeim. Nedoputen brak je onaj
koji je zakonom zabranjen, nitavan ili koji se smatra
nepostojeim. Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj,
koji obuhvaa svijest uinitelja da omoguava sklapanje
nedoputenog braka, kao i svijest da se to ini obavljanjem
svoje slubene dunosti.

Poinitelj ovog k. d. moe biti samo slubena ili odgovorna

osoba i to osoba koja je profesionalno obavljajui poslove u
prilici da ima uvid u osobne podatke pojedinaca. Radnja
kaznenog djela alternativno je odreena kao: 1) prikupljanje
osobnih podataka, 2) obraivanje osobnih podataka, 3)
koritenje osobnih podataka i 4) koritenje osobnih
podataka nekog pojedinca suprotno zakonom dozvoljenoj
svrsi njihova prikupljanja. Protupravnost je jedno od
obiljeja ovog k. d. jer se svi oblici radnje poinjenja obavljaju
bez pristanka ovlatene osobe, odnosno bez pristanka pojedinca
i to najee onog na koga se ti podaci odnose. Za krivinu
odgovornost potreban je direktni umiljaj kojim je obuhvaena
svijest o nekom od ostvarenih modaliteta radnje poinjenja,
zatim svijest o protupravnosti takvog postupka kao i svijest o
vlastitom osobnom svojstvu tj da je poinitelj slubena ili
odgovorna osoba.

12. Neovlateno prislukivanje i zvuno snimanje (l. 188.

KZ F BiH)

16. POVREDA SLOBODE ODLUIVANJA BIRAA (l.

95. KZ F BIH)

Krivino djelo ini ko putem posebnih naprava bez odobrenja

prislukuje ili zvuno snimi razgovor ili izjavu koja mu nije
namjenjena ili omogui nepozvanoj osobi da se upozna s
razgovorom ili izjavom koja je neovlateno prislukivana ili
zvuno snimljena, ili ko neovlateno prislukuje ili snimi tue
poruke u raunalnom sustavu.Poinitelj djela moe biti svaka
osoba.Ovom se inkriminacijom titi sfera privatnosti
pojedinaca, odnosno osobno pravo svakoga da se moe
pouzdati u to da izjava koju je uputio odreenoj osobi ili
razgovor koji je vodila ne bude dostupan i drugima protiv njene
volje.Radnja krivinog djela alternativno je odreena i to: 1)
kao prislukivanje, 2) kao zvuno snimanje 3) kao
omoguavanje nepozvanoj osobi da se upozna sa
razgovorom ili izjavom koja je neovlateno prislukivana ili
zvuno snimana ili 4) kao prislukivanje ili snimanje tue
poruke u raunalnom sustavu. Prislukivanje je potajno ili
prikriveno sluanje, a zvuno snimanje je tonsko zapisivanje
razgovora ili izjave raznim audio ureajima, i to onih
razgovora ili izjava koji nisu namijenjeni poinitelju djela.
Djelo ne postoji ako je osoba iji se razgovor snima dala
pristanak kao i onda kada postoji neki zakonski osnov kojim je
doputeno u odreenim sluajevima da se ini prislukivanje
odnosno zvuno snimanje. Omoguavanje nepozvanoj osobi da
se upozna sa razgovorom ili izjavom koja je neovlateno
prislukivana moe se izvriti na razliite naine: usmenim
putem, predavanjem transkripata razgovora ili izjava, ili
reproduciranjem tonskog zapisa. Ovaj oblik radnje
podrazumijeva da je ve izvreno prislukivanje odnosno
tonsko
snimanje.Tei oblik ovog djela postoji ako je
neovlateno prislukivanje ili tonsko snimanje poinila
slubena osoba u vrenju slube.

Ovo kazneno djelo ini ko silom, ozbiljnom prijetnjom,

prinudom, podmiivanjem ili koritenjem njegovog tekog
imovinskog stanja ili na drugi nain utie na biraa da na
izborima za institucije u dravi ili prilikom glasanja o opozivu
ili na referendumu glasa za ili protiv pojedine liste, pojedinog
kandidata, ili da glasa za ili protiv opoziva, za ili protiv
prijedloga o kome se odluuje referendumom.Poinitelj ovog
k. d. moe biti svaka osoba.Radnja se sastoji od utjecaja na
biraa za opredjeljenje pri glasovanju. Kazneno djelo je
dovreno poduzimanjem bilo koje radnje kojom se izvrava
utjecaj na birae. Za kaznenu odgovornost potreban je direktan
umiljaj kojim je obuhvaena svijest o protuzakonitom utjecaju
na slobodu opredjeljenja biraa. Tei oblik ovog djela ini ako
na slobodu odluivanja utjee lan birakog odbora ili druga
osoba u vrenu povjerene joj dunosti u vezi s izborima,
glasovanjem ili referendumom. Kvalifikatorna okolnost
odgovornosti je osobno svojstvo poinitelja i okolnost da se
djelo vri u obavljanju povjerene dunosti u vezi s izborima,
glasovanjem ili referendumom.

13. SPREAVANJE ILI OMETANJE

OKUPLJANJA (l. 190. KZ FBiH)

JAVNOG

glave spadaju u tzv. vlastoruna krivina djela i njihov

izvritelj moe biti samo odreena osoba. Takav je sluaj npr.
kod dvobranosti, omoguavanja nedozvoljenog braka,
zlostavljanja i zaputanja djeteta ili maloljetnika, povrede
porodinih obveza, izbjegavanja uzdravanja itd.Sva krivina
djela ove glave mogu se uiniti samo s umiljajem. Kod nekih
krivinih djela pored umiljaja trai se i postojanje
koristoljubive namjere. Pod odreenim okolnostima pojedine
inkriminacije kao npr. izbjegavanje uzdravnja gube osnov
kanjivosti ako npr. uinitelj djela ispuni svoju zakonsku
obvezu. Zakonski opisi krivinih djela iz ove glave koriste se
razliitim pojmovima iz porodinog prava to upuuje na
zakljuak obveze utvrivanja njihovog znaenja prema
pojmovnom odreenju u porodinom pravu.Ova glava sadri
ukupno jedanaest krivinih djela. Prema uem unutargrupnom
objektu krivinopravne zatite sva k. d. dijele se na ona protiv
braka (dvobranost i omoguavanje sklapanja nedozvoljenog
braka), na djela protiv porodice (promjena porodinog stanja,
povreda porodinih obveza, nasilje u porodici i izbjegavanje
uzdravanja) i na krivina djela protiv mladei (izvanbrana
zajednica s mlaim maloljetnikom, oduzimanje djeteta ili
maloljetnika, zaputanje i zlostavljanje djeteta ili maloljetnika,
naputanje djeteta, spreavanje i neizvravanje mjera za zatitu
maloljetnika).

KRIVINA DJELA PROTIV BRAKA, PORODICE ILI

MLADEI (Glava XX KZ FBiH)
1. Ope napomene
Brak i porodica spadaju u red najvanijih drutvenih
vrijednosti, od drutvenih odnosa u braku i porodici u velikoj
mjeri zavisi kako e se odvijati drutveni odnosi u iroj
drutvenoj zajednici. Zatitni objekt ove grupe krivinih djela
su brak, porodica i mlade. Brak i porodica pod posebnom su
zatitom drutva obzirom da, kako je ve istaknuto, spadaju u
red najvanijih drutvenih vrijednosti, a pravni odnosi u braku i
porodici ureeni su posebnim zakonom. Krivina djela iz ove

4. ODUZIMANJE DJETETA ILI MALOLJETNIKA (l.

217. KZ FBiH)
Ovo kazneno djelo ini ko dijete ili maloljetnika protupravno
oduzme: roditelju, usvojitelju, staratelju ili osobi kojoj je
povjeren ili ko ga protupravno zadrava ili spreava da bude s
osobom koja ima to pravo ili ko onemoguava izvrenje
izvrne
odluke
o
staranju
prema
djetetu
ili
maloljetniku.Uinitelj krivinog djela moe biti svaka osoba.
To mogu biti i roditelji u sluaju protupravnog oduzimanja
maloljetne osobe od druge osobe kojoj je ona povjerena ili
kada onemoguavaju izvrenje izvrne odluke o staranju prema
djetetu ili maloljetnoj osobi. Pasivni subjekt je maloljetna
osoba, s tim da to ne moe biti maloljetna osoba koja je u
braku, jer u tom sluaju ona ima status punoljetne osobe.
Radnja krivinog djela alternativno je odreena, i to kao
oduzimanje, kao zadravanje ili spreavanje maloljetnika
da bude kod osobe koja na to ima pravo, odnosno kao
onemoguavanje izvrenja izvrne odluke o staranju prema
djetetu ili maloljetniku. Za krivinu odgovornost potreban je
umiljaj, koji obuhvaa svijest o protupravnosti poduzetih
radnji izvrenja, jer je protupravnost posebno obiljeje ovog
krivinog djela, zatim svijest o starosnoj dobi pasivnog
subjekta, kao i svijest o pravnom statusu osoba od kojih se vri
oduzimanje maloljetnika.Tei oblik ovog krivinog djela
postoji u sluaju da je dijete ili maloljetnik napustio teritoriju
Federacije odnosno teritoriju B i H.
Uinitelj koji dobrovoljno preda dijete ili maloljetnika moe se
osloboditi od kazne. Ova je odredba stimulativnog karaktera i
njezin je smisao u tome da se propisivanjem mogunosti
osloboenja od kazne uinitelj potakne da, nakon poinjenja
djela, dobrovoljnom predajom djeteta ili maloljetnika
5. Promjena porodinog stanja djeteta (l. 218. KZ F BiH)
Ovo krivino djelo ini ko podmetanjem, zamjenom ili na
drugi nain promijeni porodino stanje djeteta.Poinitelj
krivinog djela moe biti svaka osoba, nezavisno od njenog
odnosa prema djetetu, to znai da to moe biti i majka
djeteta.Radnja se sastoji u promjeni porodinog stanja djeteta.
To podrazumijeva svaku promjenu u pripadnosti djeteta
odreenoj porodici, koja se moe realizirati na razliite naine.
Tako podmetanje je npr. prikazivanje da je djete rodila ena
koja ga nije rodila. Podmetanje moe biti ostvareno od strane
ene koja je rodila djete a i od druge osobe koja kod te ene
stvara zabludu da je ona rodila to dijete. Zamjena je
podmetanje eni koja je rodila jedno djete, djeteta koje je rodila
druga ena. Time se mjenja porodini poloaj dvoje djece, to
podrazumijeva dva djela promjene porodinog stanja koja su
poinjena u stjecaju. Promjena obiteljskog stanja na drugi

nain obuhvaa sve ostale djelatnosti koje nisu podmetanje ili

zamjena.Ovom se inkriminacijom titi pripadnost djeteta
odreenoj porodici. Taj status se stjee roenjem i ine ga
porodino ime, prava i dunosti lanova obitelji, pravo
nasljeivanja itd. Djelo je dovreno im je nastupila promjena
porodinog stanja djeteta. Za krivinu odgovornost potreban je
umiljaj koji se sastoji u svijesti da se opisanim nainima
poinjenja djela mjenja porodino stanje djeteta.
6. NASILJE U PORODICI (l. 222. KZ FBiH)
Svaki in ili propust u meusobnoj interakciji i dinamici
meusobnih odnosa kojim se drugoj osobi nanosi fiziko ili
psihiko zlo, fizikom ili psihikom silom, pojedinano ili
kolektivno, podrazumijeva nasilje u obitelji. Ovo krivino djelo
pored osnovnog oblika ima i kvalificirane oblike. Krivino
djelo ini onaj ko nasiljem, drskim ili bezobzirnim ponaanjem
ugroava mir, tjelesnu cjelovitost i psihiko zdravlje lana
svoje porodice. Uinitelj djela moe biti samo osoba koja je
lan porodice i koja svoju radnju poduzima prema lanu
porodice. Uinitelj i pasivni subjekt mogu biti samo lanovi
porodice. U smislu ovog zakona lanovi porodice su brani i
izvanbrani drug, bivi brani i izvanbrani drug, krvni roak u
ravnoj liniji, usvojitelj i posvojenik, roak u pobonoj liniji do
treeg stepena zakljuno i srodnik po tazbini do drugog stepena
zakljuno. Radnja uinjenja je alternativno odreena i to kao:
1) nasilje, 2) drsko ponaanje i 3) bezobzirno ponaanje. Za
krivinu odgovornost trai se umiljaj kojim je obuhvaena
svijest o modalitetu radnje uinjenja i svijest o ugroavanju
zatienih vrijednosti lana svoje porodice. Tei oblik ovog
krivinog djela postoji kad se k.d. poini prema lanu porodice
sa kojim uinitelj ivi u zajednikom kuanstvu. Drugi tei
oblik k. d. postoji ako je pri uinjenju djela upotrebljeno
oruje, opasno orue ili drugo sredstvo prikladno za teko
ozljeivanje tijela i za naruavanje zdravlja. Trei kvalificirani
oblik djela postoji ako je izvrenjem djela lan porodice teko
ozljeen ili je zdravlje teko narueno, a u pitanju su djeca ili
maloljetnici. etvrti kvalificirani oblik postoji ako je
poinjenjem djela nastupila smrt lana porodice. Najtei oblik
ovog k. d. ini onaj ko usmrti lana porodice kojeg je
prethodno zlostavljao.
7. IZBJEGAVANJE IZDRAVANJA (l. 223. KZ FBiH)
Djelo ini ko izbjegava davanje izdravanja za osobu koju je na
osnovu izvrne sudske odluke ili izvrne nagodbe sklopljene
pred drugim nadlenim tijelom duan izdravati.
Uinitelj ovog djela je nosilac obveze izdravanja prema
odredbama porodinog zakonodavstva i to na osnovu izvrne
sudske odluke ili izvrne nagodbe koja je sklopljena pred
nadlenim organom. Radnja se sastoji u izbjegavanju davanja
izdravanja. To mogu biti razliiti oblici injenja ili neinjenja
s tim da se preko njih privremeno ili trajno onemoguava
ispunjenje obveze davanja izdravanja. To su npr. davanje
otkaza, neprihvaanje zaposlenja, uestalo mjenjanje radnog
mjesta, otuivanje imovine, mjenjanje mjesta prebivanja itd. U
svakom konkretnom sluaju utvruje se da li neki od ovih
oblika predstavlja izbjegavanje izdravanja. Djelo nee
postojati ako nosilac obveze izdravanja objektivno nije u
mogunosti da daje izdravanje. Oblik krivnje je umiljaj koji
obuhvaa svijest o radnji izbjegavanja izdravanja i svijest da
se to uini uprkos izvrnoj sudskoj odluci odnosno njenom
ekvivalentu. Pri izricanju uvjetne osude sud moe uinitelju
odrediti obvezu urednog plaanja izdravanja, kao i da izmiri
dospjele obveze. Neispunjenje tih uvjeta moglo bi dovesti do
opoziva izreene uvjetne osude. Zakonom je predviena
mogunost osloboenja od kazne uinitelja djela, ako je on
svoju obvezu ispunio do okonanja glavne rasprave. Ova
odredba je stimulativnog karaktera iji je cilj poticajno
djelovati na uinitelja kako bi otklonio tetne posljedice ve
poinjenog djela.