Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. - 2. rujna 1945.) meunarodni je sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvog
svjetskog rata. Voen je na tri kontinenta i na svim svjetskim oceanima, a u njemu su sudjelovale gotovo sve drave koje su tada postojale.

Dana 22. lipnja 1941. godine Hitlerova Njemaka iznanadno napada svog dotadanjeg saveznika Sovjetski Savez. Staljin je posve iznenaen ovim potezom (neki smatraju, da je bio uvjeren da e zapravo SSSR biti taj koji e
uspijeti napadom s lea iznenaditi Hitlerovu Njemaku u tom trenutku je Sovjetski savez pod orujem imao ak
5 milijuna ljudi, a industrijska je proizvodnja bila podreena proizvodnji oruja i ratnog materijala), te njemake
snage u narednim mjesecima uspijevaju doi pred vrata Moskve. Meutim staje nakon ovoga SSSR na stranu
Saveznika, to preokree tijek rata.

Nakon to su Paktom Ribbentrop-Molotov i njegovim tajnim protokolom od 23. kolovoza 1939. godine (dan
kojega je 2008. godine Europski parlament odredio
Europskim danom sjeanja na rtve svih totalitarnih i
autoritarnih reima[1] ) dogovorili Hitlerova Njemaka i
Sovjetski Savez podjelu Istone Europe, ve dana 01.
rujna 1939. godine Njemaka napada Poljsku; te se taj Otprilike u isto vrijeme doivljava Faistika Italija nedan uzima kao poetak 2. svjetskog rata.
uspjeh u invaziji Egipta pod britanskim protektoratom.

Krajem 1941. nakon japanskog napada na Pearl Harbor

Sjedinjene Amerike Drave se ukljuuju u rat koji konano zahvaa gotovo itav svijet.

Sovjetski Savez se pridruuje napadakim aktivnostima

14. - 17. rujna 1939. godine, ukupiravi 40% teritorija Poljske (ti se teritoriji do danas nalaze u sastavu
Bjelorusije i Ukrajine), te cjelokupne teritorije Latvije i
Estonije.

Poetkom 1943. trpe Sile Osovine velike poraze. Italija

je prisiljena na kapitulaciju iste godine, sovjetske snage
su na istonom bojitu krenule u protunapad, a napredovanje japanskih snaga na Tihom oceanu je zaustavljeno.
1944. zapadni Saveznici su se na Dan D iskrcali u Europi,
polako privodei rat kraju. Rat je okonan 1945. kapitulacijom Njemake i Japana.

U svibnju i lipnju 1940. godine Njemaka vojno slama

Nizozemsku, Belgiju i Francusku (okupiravi prije toga
u travnju 1940. god. Dansku i Norveku), te 14. lipnja
1940. godine osvaja Pariz. Sovjetski Savez ba tog dana
trai od Litve bezuvjetnu predaju, te odmah 15. lipnja
vojno okupira i tu baltiku dravu; prema prethodnom
dogovoru, ostavlja Njemakoj nekoliko litvanskih graninih pokrajina. Prije kraja ljeta - opet u skladu sa odredbama Pakta Ribbentrop-Molotov iz 1939. godine - dijele Hitler i Staljin dravni teritorij Kraljevine Rumunjske: Sovjetski savez uzima vojnom invazijom 28. srpnja
1940. od te zemlje Moldaviju (nakon raspada SSSR-a
1990.-ih, Moldavija je neovisna drava sa rumunjskim
kao slubenim jezikom) i Sjevernu Bukovinu (danas u
Ukrajini), a Njemaka sprjeava invaziju Maarske na
Rumunjsku na nain da prisiljava Rumunjsku da ustupi Maarskoj podruje Sjeverne Transilvanije (priblino veliine dananje Hrvatske, tada sa oko 2,5 milijuna
stanovnika), te u preostalom dijelu Rumunjske instalira
marionetski reim na ijem je elu general Ion Antonescu.

Procjenjuje se da broj stradalih ljudi u 2. svjetskom ratu

iznosi neto manje od 55 milijuna, to ga ini jednom od
najveih svjetskih katastrofa.

1 Uzrok i povod rata

Podrobniji lanak o temi: Uzroci Drugog svjetskog rata
Glavni uzrok drugog svjetskog rata nalazi se u volji
Hitlerove Njemake da poniti geopolitiki negativne posljedice Prvog svjetskog rata i osigura globalnu prevlast Njemake. Japan je sa Dalekog istoka htio istisnuti Britaniju (sa njenim velikim kolonijalnim posjedima
i ekonomskim utjecajem), Nizozemsku (koja je vladala Indonezijom) i Sjedinjene Amerike drave (koje su
u prethodnom razdoblju pretvorile Filipine u svoju koloniju, te ostvarili veliki utjecaj nad Kinom) i sam zagospodariti svojim dijelom svijeta"; Italija se pridruila Silama Osovine zbog ideoloke bliskosti i vanjskopolitikih sukoba sa Velikom Britanijom (koja je nametnula Italiji ekonomske sankcije nakon njenog napada na
Etiopiju 1935. godine).

Nakon pobjede nad Francuskom, Njemaka ne uspijeva

u zranoj Bitki za Britaniju 1940. godine ostvariti zranu nadmo potrebnu za invaziju na Britaniju; na moru,
Britanska mornarica potvruje svoju superiornost.
U Travanjskom ratu 1941. godine okupira Njemaka uz
pomo Italije i Maarske podruje Kraljevine Jugoslavije;
te odmah potom pokorava i Grku koja se uz Britansku
pomo ve est mjeseci odupirala napadima njemakog
saveznika Italije.

Hitlerov NSDAP na vlast u Njemakoj stigao nakon de1

3 ORUANE SNAGE I PLANOVI ZARAENIH SILA

mokratskih izbora 1933. god. (dobili su 37,2 posto glasova), te je potom ubrzano poduzeo korake za okonanje
demokratskog poretka Weimarske Republike. Popularnost stranke porasla je zbog njezinih odluka o prekidu potovanja Versajskog ugovora koji je ograniio njemaku
vojnu i gospodarsku mo, o poticanju anti-komunizma,
te zbog Dolchstolegende (legenda o nou u lea kojega su izdajice iz pozadine zabili njemakoj vojsci koja se
uspjeno borila sa neprijateljem u I. svjetskom ratu) i na
kraju zbog obeanja o stabilizaciji i ekonomskoj obnovi.
Sve to poticalo je na narod da razmisli o njemakom identitetu i superiornosti, to je bio jedan od glavnih motiva
za poetak rata, jer su nacisti traili prikljuenje zemalja
za koje su tvrdili da pripadaju Njemakoj.

torija ehoslovake. Vlada u Pragu bila je uzdrmana,

a na Hitlerov poticaj osnovan je i separatistiki pokret.
U proljee 1939., pod izgovorom zaustavljanja pokreta,
Njemake trupe okupiraju eku, a Slovaku uspostavljaju kao satelitsku dravu.
To komadanje ehoslovake predstavljalo je ponienje
za Zapadne sile. Oni su zbog nekrenja sporazuma iz
Mnchena osigurali samostalnost Poljskoj i Rumunjskoj koje su trebale biti idue mete irenja. No, irenje drave
nije bio samo njemaki plan. Benito Mussolini na isti je
nain (bez borbe) Italiji pripojio Albaniju, a neto prije i
Etiopiju.

Hitler je za idui potez irenja odabrao luku Danzig (polj.

Gdansk) koja je bila pod upravom Lige naroda. No PoJapansko Carstvo za vrijeme 1930-ih bilo je pod vein- ljaci su, za razliku od ehoslovake, bili spremni za oruskim utjecajem militarizma japanskih vojnih i mornari- ani otpor. Hitler je odluio ve u proljee 1940. godine
kih zapovjednika koji su eljeli da Japan postane svjetska poduzeti invaziju na Poljsku.
kolonijalna sila. Japanske invazije poele su 1931., kada
su uli u Manduriju, a nastavile su se 1937. njihovim Bio je uvjeren kako e zapadne sile na kraju Poljsku ipak
ulaskom u Kinu. Za vrijeme invazije pomo Kini slale ostaviti na cjedilu isto kao to su bile ostavile ehoslovasu SAD i Velika Britanija, to je na kraju prisililo Japan ku. Tome je u prilog iao debakl pregovora o eventualnoj
ili na odustajanje od osvajanja Kine ili na pronalaenje vojnoj suradnji koji su se u to vrijeme vodili u Moskvi iznovih resursa. Japan se tada suoio sa problemima pov- meu anglo-francuskih i sovjetskih predstavnika.
laenja iz Kine, razvijanja vlastitih resursa, potpisivanja Na kraju je Staljin odluio kupiti vrijeme za pripreme za
sporazuma, kupovanja resursa negdje drugdje ili ulaska u rat - SSSR se vrlo intenzivno naoruavao i podizao vojrat da bi dobio ono to mu je potrebno. Japan se od sve- sku koja e po brojnosti i opremljenosti ak nadmaiti
ga toga odluio za rat, pod velikim utjecajem Hitlerove oruane snage Njemake - tako to je prihvatio Hitlerovu
Njemake, i poeo planove za rat. Budui da se tada vje- ponudu za sporazum o komadanju istone Europe.. Pakt
rovalo da SAD nee ui u rat, Japan je imao prostora za Ribbentrop-Molotov potpisan je 25. kolovoza 1939. Tim
osvajanja na Paciku. No nakon napada na Pearl Harbor ugovorom Reich se osigurao od sovjetskih napada. Rat
7. prosinca 1941. i njemakog objavljivanja rata SAD-u je slubeno zapoeo 1. rujna 1939. tj. kad je Njemaka
11. prosinca 1941., Amerikanci su uli u rat.
napala Poljsku zbog napada (koji su zapravo izveli Nijemci) na pograninu postaju Gleiwitz (polj. Gliwice) .

Sudetska kriza i izbijanje rata

3 Oruane snage i planovi zaraenih sila

Podrobniji lanak o temi: Mnchenski sporazum

Novoizabrani njemaki kancelar Adolf Hitler bio je velik
protivnik Versajskog ugovora. Nije elio da se tako velika
3.1
nacija kao Njemaka ograniuje u bilo kojem pogledu.

Sile Osovine

Idui potez bio je 1936.

ugovor koji se zvao
Podrobniji lanak o temi: Sile Osovine
Antikominternski pakt koji su uz Njemaku potpisali Italija i Japan. Godine 1938. Hitler anektira Austriju. Taj
dogaaj poznat je pod imenom "Anschluss".
Hitler je isti plan imao i za ehoslovako podruje Sudeta
ije su veinsko stanovnitvo takoer sainjavali Nijemci. ehoslovaka je bila spremna na oruani otpor (uz
francusku pomo). Meutim, britanska vlada nije bila
u potpunosti spremna za rat pa je nagovorila Francusku
da se s Njemakom 30. rujna 1938. sklopi Mnchenski
sporazum kojim je Njemakoj priznato pravo na Sudete. Veina svjetske javnosti zgrozila se ovim potezom,
ali Zapad je ovo smatrao ispravljanjem versajske nepravde i pokuajem uspostavljanja svjetskog mira.

3.1.1 Njemaka
Suprotno uvrijeenom miljenju, Njemaka u vrijeme
izbijanja rata za njega nije bila spremna, odnosno, po
objektivnim kriterijima, bila je u mnogo inferiornijem
poloaju s obzirom na stanje na poetku Prvog svjetskog
rata. S druge strane, u kvalitativnom smislu bila je u velikoj prednosti u odnosu na svoje protivnike.

Njemaka vojska imala je tri grane. Najbrojnija grana bila je kopnena vojska, poznatija pod nazivom
No o miru nije bilo ni govora jer su, kao i Hitler, Wehrmacht. Njome su zapovijedali vojni strunjaci kao
Maarska i Poljska vlada traile pravo na dijelove teri- von Manstein, Rommel, Keitel, Jodl i drugi. Kopnena

3.2

Saveznici

je vojska veinu rata vodila metodom koja je nazvana Za razliku od mornarikog, japansko ratno zrakoplovsBlitzkriegom (munjeviti rat).
tvo u sastavu kopnenih snaga po kvaliteti aviona i pilota
Luftwae, odnosno ratno zrakoplovstvo bilo je pod za- poneto je zaostajalo za veinom drava u svijetu, a posepovjednitvom dopredsjednika Gringa, letakog asa iz ban nedostatak bila je orijentacija na neposrednu potporu
kopnenim snagama.
Prvog svjetskog rata, nanijela velike tete po Europi.
Kriegsmarine, tj. ratna mornarica, bila je trea grana Njemake vojske. Ona u pomorskim bitkama nije
postigla neke vee pobjede, unato tome to je bila pod
vodstvom izvrsnih vojnih strunjaka - admirala Dnitza
i Raedera, a ponajvee uspjehe je postigla podmornika
ota.

3.1.2

Italija

Kopnene snage su, pak, slino kao i u Italiji, predstavljale

najslabiju japansku kariku, iako je to postalo vidljivo tek
u kasnijoj fazi rata. Japanci su smatrali da e se budui
rat odvijati po slabo nastanjenim otocima gdje primjena
tenkova ili sline moderne opreme nije tako bitna. Tome
su u prilog ila i iskustva iz Kine gdje su veliki uspjesi
postignuti protiv, u pravilu tehniki inferiornih, kineskih
snaga. Zbog svega toga japanska je vojska po kvaliteti
opreme i oruja bila na razini prvog svjetskog rata, ali je
sve to nadoknaivano fanatinom indoktrinacijom i vrhunskom izvjebanou ljudi.

Brojano, od svih rodova vojnih snaga, talijanska mornarica je do pred Drugi svjetski rat toliko ojaala da je
mogla biti ozbiljnim protivnikom i francuskoj i britanskoj 3.2 Saveznici
mornarici. Time je postala 3. po snazi u Europi. Najkvalitetniji dio mornarice zasigurno su inile diverzantske Podrobniji lanak o temi: Saveznici u Drugom svjetskom
postrojbe, tzv. ljudi abe, koje su tijekom rata imale broj- ratu
ne uspjene akcije.
Mussolinijev je reim jednako veliki napor uloio u stvaranje kvalitetnog i relativno modernog zrakoplovstva koje
3.2.1 Velika Britanija
se 1930-ih moglo mjeriti s veinom velikih sila. Tome je
pogotovo u prilog ila doktrina generala Dueta koji je drao da e upravo avijacija biti kljuan faktor pobjede u
buduem ratu, odnosno da se nadmonom zrakoplovstvu
nita ne moe suprotstaviti.
Talijani su pomou raznih doktrina pokuali napraviti
taktiku slinu blitzkriegu, no njihov glavni nedostatak bila je slaba kopnena vojska.
Ipak, najvea talijanska slabost bio je moral, uzdrman
traumatskim iskustvima bitaka na Soi koje nije izbrisala
ak ni pobjeda u prvom svjetskom ratu.

3.1.3

Japan

Od svih velikih sila Japan je godine 1939. imao najvie

ratnog iskustva, zahvaljujui svojem pohodu na Kinu koji
ne samo da je na poetku postigao spektakularne uspjehe,
nego je bio i sjajna prilika za testiranje novih tehnologija,
pogotovo na mornarikom i zrakoplovnom polju.

Britanski zrakoplov, model Spitre, najbolji britanski zrakoplov

u II. svj. ratu.

Velika Britanija godine 1939. ula je u rat s planovima

prilino slinima onima s kojima se ulo u Prvi svjetski
Japanska ratna mornarica bila je meu najjaima i naj- rat.
modernijima. Nastojei odrati korak s Britancima i Britanske kopnene snage bile su relativno malobrojne i
Amerikancima, Japanci su bili skloni inovacijama i pri- profesionalne naravi, te su se na poetku trebale koristiti
mjeni modernih tehnologija i strategija. Meu njima ve- u ogranienim akcijama, odnosno kao potpora brojnijoj
liku je vanost imala orijentacija na visoku koordinaci- francuskoj vojsci, sve do trenutka kada se popuni novaju mornarice i avijacije, to je dovelo do gradnje nosaa cima. S druge strane, malobrojnost je britansku vojsku
aviona i stvaranja vrhunski obuenog kadra mornarikih uinila jedinom potpuno motoriziranom vojskom u svipilota sposobnih za najsloenije operacije. Japanci su ta- jetu, te je kvalitetom i obuenou ljudstva bila iznad
koer veliku vanost udijelili povrinskim snagama, pri europskog prosjeka. S druge strane, meuratni period
emu se razvio tzv. dugi torpedo koji e postati jedno od predstavljao je i svojevrsnu stagnaciju, jer su na temenajubojitijih oruja rata i omoguiti Japancima pomor- lju iskustava prvog svjetskog rata, pogotovo u primjeni i
sku nadmo na samom poetku rata na Paciku.
taktici tenkova izvueni pogreni zakljuci.

Nedostatke kopnenih jedinica nadomjestila je Royal

Navy, tj. Kraljevska mornarica, koja je imala sve mogue vrste brodova. Od torpednih amaca pa do nosaa
aviona. Koristili su strategiju kao i u napoleonskim ratovima to je Britancima omoguilo voditi rat protiv cijele
Europe.
Najvredniji i najmoderniji dio britanskih oruanih snaga
predstavljao je Royal Air Force, tj. Kraljevsko ratno zrakoplovstvo. Bilo je sastavljeno od mnogih tipova aviona
koji su uglavnom sluili za strateko bombardiranje, no
kasnije je vei naglasak stavljen na lovake avione koji
e braniti Britansko otoje i njegove industrijske centre,
za to su razvijeni kvalitetni lovci "Spitre" i "Hawker
Hurricane", od kojih se potonji pokazao i dobrim izborom za potporu kopnenim snagama.
3.2.2

Francuska

TIJEK RATA GODINE 1939.

njemakom brojem i kvalitetom. Tek je krajem 1930-ih

uloen odreeni napor da se ponu proizvoditi moderni
tipovi aviona, no to je bilo prekasno da bi se odrazilo na
bojitu.
3.2.3 Sovjetski Savez
SSSR je od svih velikih sila godine 1939. imao najbrojnije oruane snage, kako po pitanju ljudstva, tako po pitanju broja zrakoplova, tenkova i drugog suvremenog oruja. Pravi razmjeri sovjetske vojne sile postali su oiti tek
kasnije tijekom rata. Takoer, mnogo novca uloeno je i
u nabavu najmodernijih tehnikih sredstava za ratovanje.
No poetkom Staljinovih istki, cijela jedna generacija
izvrsnih vojnih zapovjednika izbrisana je s lica zemlje.
Staljin je zbog svoje antipatije prema Trockom oslabio
Crvenu armiju. No Zimski rat, koji je izbio u Finskoj,
prisilio je Staljina obnoviti kopnenu vojsku i ojaati Crvenu armiju.
Sovjetsko zrakoplovstvo bilo je impresivno, no sluilo je
uglavnom kao potpora kopnenim jedinicama. to se tie
sovjetske RM, bila je u podreenom poloaju zbog toga
to je SSSR imao malo izlaza na more, pa je bila najslabije razvijana.
3.2.4 SAD

Jedan od mnogobrojnih bunkera na Maginot liniji.

Zbog oceana koji su ih odvajali od Europe i Azije, te u

domaoj politici vladajueg izolacionizma, SAD su 1930ih vrlo malo ulagali u obranu, drei kako e se budui rat
izbjei, odnosno da SAD u njemu nee sudjelovati.

No izuzetak je bila mornarica, koja se razvijala sve vie i

Francuska je 1939. godine bila pod snanim utjecajem
vie. Imali su sve tipove brodova, a posjedovanje mnogih
iskustva prvog svjetskog rata koje se odrazilo, kako na
oceanskih otoka omoguilo je izgradnju luka izvan mavojnu doktrinu, tako i na moral nacije.
tinog kopna. To je bila kljuna injenica u amerikim
Francuzi su zbog ofenzivne taktike u Prvom svjetskom ra- pobjedama na moru.
tu pretrpjeli velike gubitke u ljudstvu. Zato su u ovaj rat
SAD je tada jo uvijek tehnoloki zaostajao u vojnoj tehodluili ui defenzivnije. Takvom je doktrinom postavnologiji. No zahvaljujui golemoj industrijskoj bazi te
ljena poznata "Maginot linija" koja se protezala uz graniveliini dobro obrazovanog stanovnitva bili su kadri u
cu s Njemakom, a dralo se da je neprobojna.
veoma kratkom vremenu razviti svoje oruane snage.
Francuzi su zbog velikih trokova odluili da na belgijskoj
granici ne naprave takvu liniju, no to su napravili i zato da
bi potakli Belgiju da vie surauje sa Saveznicima. Fran4 Tijek rata godine 1939.
cuska vojna oprema bila je zastarjela, osim tenkova koji
su bili najsuvremeniji u svijetu, no nisu doli do izraaja
Podrobniji lanak o temi: Invazija na Poljsku
u ratu zbog krive taktike.
Francuski zapovjedni kadar uglavnom su inili, osim izuzetaka kao to su general de Gaulle, stari i nesposobni Njemaka diplomacija alje ultimatum Poljskoj. Nijemzapovjednici koji nisu bili prilagoeni novim vojnim tak- ci su traili koridor izmeu istone Njemake i krajnjeg sjeveroistonog dijela Pruske koja se odvajanjem od
tikama i nainima borbe.
Njemake nije mogla vojno braniti i pripojenje Danziga
Francuska ratna mornarica, s druge strane, bila je prilino Reichu, to su Poljaci odbili jer ih je Engleska izravno pomoderna, ali ona u ratu, s obzirom da je bila koncentri- duprijela. Danzig je onda bio veinski njemaki grad s
rana u Mediteranu, uglavnom nije dola do izraaja.
99% njemakim stanovnitvom i prethodno je bio oduzet
Francusko je ratno zrakoplovstvo, pak, bilo inferiorno Njemakoj nakon Prvog svjetskog rata.[2]

Karta njemake i sovjetske invazije Poljske, rujan 1939.

Prije izbijanja neprijateljstava, Poljska ohrabrena engleskom potporom koncentrirala je na granici prema
Treem Reichu velike vojne snage, nastojei demonstrirati volju za otporom, odnosno krenuti u protunapad ako
se ukae prilika. Time je, s obzirom na poljski geostrateki poloaj, Nijemcima omoguena prigoda na samom
poetku izvesti niz obuhvatnih manevara kojima e poljske snage biti odsjeene od svoje pozadine i prisiljene na
predaju.
Dva dana nakon njemakog napada, Njemakoj su rat
objavile Francuska i Britanija, ime je rat i formalno dobio karakter svjetskog, pa zato neki povjesniari navode
3. rujna 1939. kao nadnevak njegovog poetka. Britanska i francuska pomo Poljskoj nikada nije stigla, stoga se Poljaci osjeaju izdanim. Stvarni rat Njemake s
Francuskom poinje tek u svibnju 1940., a s Ujedinjenim Kraljevstvom tek u srpnju 1940., iako je Njemaka
prethodno nudila mir Britancima.
Sve nade Poljaka da e se uspjeti obraniti vrlo su brzo rasprene iz dva razloga: Nijemci su u potpunosti iznenadili
Poljake brzinom svog napredovanja (uslijed poljskog ilavog otpora, imale su ipak njemake snage u 35 dana
neprijateljstava relativno znatne gubitke - oko 20 tisua
mrtvih i 30 tisua ranjenih vojnika), a francuska ofenziva u Saarskoj oblasti, koja je trebala rasteretiti Poljake,
odmah je zaustavljena: bila je ta ofenziva zapravo poduzeta isto demonstrativno - bez volje i dovoljnih snaga da postignu bilo kakav znaajan uspjeh. 17. rujna,
SSSR je poduzeo invaziju s istoka i bez jakog poljskog
otpora (imale su sovjetske snage oko 3.000 poginulih) izbio na unaprijed dogovorenu demarkacijsku liniju koja
manje-vie odgovara dananjoj istonoj poljskoj granici.
Dio poljske vojske izbjegao je u Rumunjsku, odakle e
prijei na Zapad, dok je ostatak zarobljen do poetka listopada. Istoni dio Poljske anektirao je SSSR, a zapadni
je bio pod tzv. Generalnim guvernerom u sastavu Treeg
Reicha.

Vjaeslav Molotov potpisuje pakt Ribbentrop-Molotov 1939. Iza

njega su drugi potpisnik Joachim von Ribbentrop, Josif Staljin i
Boris aponjikov.

Saveznika vrhovna komanda nakon toga je zakljuila da

nikakva ofenziva na Njemaku nema smisla, nego da se
rat treba dobiti pomorskom blokadom, odnosno ogranienim operacijama u cilju sprjeavanja Nijemaca da dobivaju strateke resurse iz neutralnih zemalja. U meuvremenu se ispostavilo da odluka Italije da bude neutralna ima zapravo koristan efekt na Njemaku, jer je preko
nje nesmetano iao uvoz tih istih sirovina. Dotle se na
zapadnom bojitu razvilo stalno zatije, povremeno prekidano ogranienim akcijama - period poznat kao tzv.
"Lani rat".
U meuvremenu je SSSR konsolidirao svoje pozicije u
Istonoj Europi, uspostavivi vojne baze u baltikim dravama Estoniji, Latviji , a neto kasnije i u Litvi, pripremivi tako teren za formalnu aneksiju sljedee godine. Pokuaj da se Finska natjera na ustupanje teritorija sjeverno od Lenjingrada doveo je krajem studenoga
do nsko-sovjetskog ili tzv. Zimskog rata u kojem su
Finci ispoetka uspjeno zaustavili nadmone sovjetske
napade, zahvaljujui i dobro utvrenoj Mannerheimovoj
obrambenoj crti i "motti" taktikom ratovanja.

5 Tijek rata godine 1940.

5.0.5 Norveka operacija
Podrobniji lanak o temi: Operacija Weserbung
Zimski rat saveznikim je planerima uinio zanimljivom
Skandinaviju. Stvoreni su planovi da se poalje ekspedi-

6
cijski korpus s ciljem pruanja pomoi Finskoj, odnosno
njenog stavljanja na savezniku stranu. To je kasnije trebalo posluiti kao izgovor za blokadu dopreme Njemakoj strateki vanih zaliha eljezne rudae iz vedske. Na
planovima se nastavilo raditi i nakon nske kapitulacije
u oujku 1940. godine.

TIJEK RATA GODINE 1940.

lji otpor nema smisla.

Dana 10. lipnja, smatrajui je da su saveznici izgubili rat

te da se jeftino moe domoi njihovih kolonija, Italija se
i slubeno pridruila Hitleru kao saveznik. Prva vanija talijanska ofenziva bio je napad na francuske poloaje
na granici, tokom koga je nekoliko francuskih bataljuna
Djelomino uznemiren najavama o takvim planovima, uspjeno zaustavilo cijelu jednu talijansku vojsku.
Hitler je zapovjedio da se pripremi invazija Danske i Taj uspjeh nije imao skoro nikakav efekt na ope stanje
Norveke. Dana 9. travnja 1940. godine Nijemci su bez u Francuskoj, gdje je vlada i slubeno otpoela pregovootpora osvojili Dansku koja e biti okupirana sljedeih re o kapitulaciji. S time se nije sloio general de Gapet godina. U Norvekoj su kralj i vojska pruili otpor, ulle koji je 18. lipnja odletio u London i stao na elo
ali su Nijemci, koristei lokalnu nadmo u zraku te br- tzv. Slobodnih Francuza koji e iz emigracije nastaviti
zo osvajanje aerodroma, uspostavili mostobrane koje ni- pruati otpor Nijemcima. etiri dana kasnije Ptainova
je bio u stanju unititi ni dolazak relativno malobrojnog vlada potpisala je primirje temeljem kojeg je Francuska
saveznikog ekspedicijskog korpusa. Iako je Britanska podijeljena na sjeverni dio pod njemakom okupacijom,
mornarica njemakoj mornarici nanijela velike gubitke, i juni dio kojim je upravljala Ptainova vlada u Vichyju,
Norveka je u lipnju 1940. pala pod potpunu njemaku tzv. Vichyjevsku Francusku.
kontrolu, ime je stvorena vana baza za budue podmorDana 28. lipnja SSSR je, koristei njemaku zauzetost
nike operacije na Atlantiku.
na Zapadu, ultimatumom natjerao Rumunjsku da preda Besarabiju - teritorij koji danas predstavlja republiku
Moldovu.
5.0.6 Pad Francuske
Podrobniji lanak o temi: Bitka za Francusku
5.0.7 Bitka za Britaniju
Dana 10. svibnja, nakon viestrukog odgaanja i promjene planova, otpoela je velika njemaka ofenziva na za- Podrobniji lanak o temi: Bitka za Britaniju
padnoj fronti.
Poetkom ljeta 1940. Hitler se nalazio na vrhuncu moi i
Kao to se bilo i oekivalo, Nijemci su odluili zaobi- veina europskih politiara i vlada smatrala ga je pobjedi Maginotovu liniju i Francusku napasti preko teritorija nikom rata. Nakon sloma Francuske cijeli se kontinent
neutralne Belgije. Zbog toga su saveznici odmah posla- nalazio pod njegovom kontrolom, bilo preko okupacijli svoje najbolje i najbrojnije snage u dubinu belgijskog skih snaga, saveznika, ideoloki bliskih vlada ili neutralteritorija da ih tamo, prema prethodnom planu, zaustave. nih drava koje je bilo lako ucijeniti. Jedino mu je na
Ono to se nije oekivalo bilo je da e Nijemci zajed- putu stajala usamljena Britanija.
no s Belgijom napasti Nizozemsku koja je, za pet dana
i nakon teroristikog bombardiranja Rotterdama, odmah
kapitulirala, odnosno da e glavni udar biti kroz umovite
Ardene za koje se dralo da su neprohodni za tenkove i
druga moderna vozila.

No britanska vlada na elu s Winstonom Churchillom bila

je odluna nastaviti rat do konane pobjede, to je pokazano ve 5. srpnja napadom na francusku pomorsku bazu
Mers-el-Kebir. Cilj te operacije bio je sprijeiti da ota
pod kontrolom vichyjevske Francuske bude predana silaFrancuske su snage bile potpuno iznenaene, te, kada su ma Osovine te tako ugrozi britansku pomorsku nadmo.
Napad je izazvao velike rtve meu Francuzima i na due
njemake snage ve za tri dana izbile na rijeku Meuse
kod Sedana, nisu bile u stanju pruiti adekvatan otpor. vrijeme pokvario odnose bivih saveznika.
Nijemci su preli rijeku i tenkovskim kolonama brzo od- U meuvremenu je Hitler nastojao s Britanijom ishoditi
sjekli glavninu saveznikih snaga u Belgiji od Francuske. mir nudei garanciju opstanka Britanskog carstva u zaPokuaji saveznika da se razbije njemaki klin nisu us- mjenu za povrat bivih njemakih kolonija. Kada su Bripjeli, a 28. svibnja Belgija je slubeno kapitulirala. Sa- tanci te ponude odbili, Hitler je naredio da zapone bomveznike su snage bile svedene na sve manji mostobran bardiranje Britanskog Otoja i, u svrhu dodatnog psihokod Dunkerquea gdje je do 4. lipnja izvedena jedna od lokog pritiska, zaponu javne pripreme za invaziju koja
najspektakularnijih i najuspjenijih evakuacija u vojnoj je dobila ifru Operacija Morski lav.
povijesti.
Plan za invaziju izazvao je velike podjele i nesuglasice
Osvajanje Dunkerquea Nijemcima je omoguilo da se
okrenu na jug prema uglavnom demoraliziranim francuskim trupama i 5. lipnja zaponu ofenzivu koja je brzo
probila njihove poloaje. Francuska je vojska, uz sve vei
defetizam, bila paralizirana velikim brojem izbjeglica na
cestama te sve veim politikim podjelama u vladi, gdje
je poelo prevladavati miljenje Philippea Ptaina da da-

meu njemakim vojnim krugovima, ali su se svi, pa i

Hitler, sloili da je za njegovo uspjeno izvoenje nuno
prethodno osigurati zranu nadmo nad Britanijom, odnosno eliminirati RAF. U tu je svrhu zapoeta vietjedna
serija zranih napada kojima su se Britanci suprotstavili u nizu zranih okraja koji se zovu Bitka za Britaniju.
Zahvaljujui nizu pogodnosti - posjedovanje radara, bra

7
proizvodnja lovakih aviona te mogunost ponovnog angairanja vlastitih pilota sruenih nad britanskim tlom Britanci su uspjeli ouvati prednost te tako prisiliti Hitlera da sredinom rujna otkae invazijske planove.

di nedostatka pratnje kod teretnih brodova - i do 1944. je

potpuno istisnuta sa Atlantika. Pred kraj rata, Njemaka
je ulagala u razvoj podmornica, posebno revolucionarnu
tip XXI podmornicu, ali je taj trud doao prekasno.

Hitler je za tu odluku bio djelomino motiviran oigledno

nezadovoljavajuim stanjem invazijskih priprema i planova, kao i sve veom eljom da zapone pohod protiv
SSSR-a. Britaniju je umjesto invazijom trebalo pobijediti iscrpljivanjem njenih resursa kroz bjesomuno zrano bombardiranje gradova, pomorsku blokadu te napade
5.0.9 Operacije u Mediteranu
na uporita na Mediteranu i Bliskom istoku.
5.0.8

Bitka za Atlantik

Podrobniji lanak o temi: Bitka na Atlantiku

Kako se u Prvom svjetskom ratu Atlantski ocean pokazao
kao bitno bojite izmeu Britanske Kraljevske Mornarice
i Njemake ratne ote, Njemaka je znala da bi eventualni sukob sa Britanijom zahtijevao jau otu. S time u planu, Njemaka je zapoela Plan Z kojim bi trebala obnoviti ratnu otu unitenu nakon 1. svjetskog rata. Plan je
trebao biti zavren tek 1949., pa je Njemaka mornarica
doekala rat relativno nespremna i kao najslabiji element
Njemake vojske - a situacija je ila samo na gore jer su
resursi predvieni za Plan Z preusmjereni na prioritetnije stvari. Ipak, tijekom rata Njemaka je uspjela staviti
u pogon dva velika bojna broda (Bismarck i Tirpitz), te
dvije bojne krstarice (Scharnhorst i Gneisenau). Glavni
element ote, pak, bila je podmornika sila koja je u poetku bila brojano slaba, ali je tijekom rata jako ojaala
da bi postala ozbiljna prijetnja.

Teite rata od jeseni 1940. godine poelo se prebacivati sa zapada na Mediteran, odnosno Bliski istok, gdje je
Hitlerov cilj bio Britancima oduzeti strateki vane naftne izvore, odnosno glavnu prometnu arteriju u Sueskom
kanalu. Ovo potonje bio je zadatak Talijana, koji su u
Libiji i istonoj Africi (Etiopija, Somalija) imali znatne
snage.
U rujnu je iz Libije na Egipat krenula velika talijanska ofenziva koja je nakon kraeg napredovanja brzo zaustavljena od strane viestruko malobrojnijih britanskih
snaga, pokazavi jo jednom talijansku vojnu inferiornost. Talijanske snage u istonoj Africi, pod komandom
vojvode od Aoste, pokazale su se neto uspjenijim te su
Britance istjerale iz britanske Somalije, napale Keniju i
Sudan te tako prisilile Britance da tamo dovlae svoje kolonijalne snage.
U meuvremenu su se u Mediteranu poele voditi otre
borbe izmeu talijanske i britanske mornarice. Zahvaljujui kvalitetnijoj taktici i boljoj opremi, Britanci su u
njima imali neto vie uspjeha, a ravnotea se dodatno
pokrenula u britansku korist napadom kojim su 11. studenog u napadu na Taranto koji su izvela britanska ota
torpednim avionima onesposobljena tri talijanska bojna
broda.

Njemaka je strategija bila jednostavna: sve mogue jedinice mornarice poslane su u lov na teretne brodove u
Atlantik gdje su trebali prekinuti dotok zaliha za Veliku
Britaniju. Strateka pomorska situacija Njemake i golema premo Britanske mornarice su znaili da je plan
teko izvediv, ali se situacija ipak popravila kada je Nje- Kako bi dodatno oslabio britanski poloaj, Hitler je u to
maka 1940. zauzela pomorske baze u Norvekoj i Frandoba na stranu Osovine nastojao dovui panjolsku, smacuskoj. To im je omoguilo laki izlazak iz Britanske blo- trajui kako e Francisco Franco uzvratiti za potporu dokade na Atlantik gdje su mogli u lov.
bivenu prilikom graanskog rata. No, ispostavilo se kako
Tako je ve 1940. godine dolo do nekoliko veih sukoba je panjolska previe iscrpljena da bi mogla sudjelovati u
na moru (npr. Lov za Bismarkom i Bitka kod River Pla- novom ratu te je umjesto toga Franco Osovinu podrao
tea) koji su uvijek slijedili istu formulu: njemaki bi bro- posredno, kao formalno neutralna drava.
dovi krenuli u lov na Atlantik, to bi rezultiralo potjerom Najvaniji dogaaj bila je Mussolinijeva odluka da, u svrvee skupine britanskih brodova i na kraju potapanjem hu izjednaavanja prestia s Hitlerom, poduzme vlastiti
Njemakog broda. Takvo je stanje samo iscrpilo ionako blitzkrieg u formi napada na Grku. Pohod koji je zaposlabu Njemaku otu koja je do 1943. efektivno smanje- eo 28. listopada , i koji se ponekad naziva Talijanskona na samo jedan kapitalan brod. Te je godine i dolo do grki rat, vrlo se brzo, zahvaljujui uspjenom otporu slazaokreta u mornarici, kada Hitler smjenjuje Erich Raede- bo opremljene ali dobro voene grke vojske, pretvorio
ra (proponenta velikih brodova) i umjesto njega postavlja u jo jedan talijanski vojni jasko. Ne samo to je taKarl Dnitza (odanog podmorniarskoj struji) i mornari- lijanska ofenziva zaustavljena, nego su talijanske snage
ca se sasvim preusmjerava na pomorsko ratovanje.
odbaene u dubinu albanskog teritorija. Jo je vanije
Kako su Saveznici ve do tada razvili efektivna sredstva
za borbu protiv podmornica (npr. sonar), podmornika
sila vie nije bilo toliko efektivna kao u doba 1940. i
1941. - godine koje su nazvane 1. i 2. Sretno doba ra-

bilo to da se Grka stavila na stranu Britanije i tako dala

mogunost Britancima da ugroavaju njemake pozicije
na Balkanu, odnosno bombardiraju strateki vane naftne izvore u Ploestiju.

TIJEK RATA GODINE 1941.

Tijek rata godine 1941.

6.0.10

Pohod na Balkan

Podrobniji lanak o temi: Travanjski rat

Podrobniji lanak o temi: Invazija na Grku
Krajem 1940. Britanci su pokrenuli Operaciju Kompas
- prvu vaniju savezniku ofenzivu u ratu - koja je za
posljedicu imala potpuno rasulo talijanske vojske u Sjevernoj Africi. No, taj se uspjeh nije mogao iskoristiti,
jer je Churchill donio odluku da se britanska pojaanja i
drugi resursi upute u Grku, ime je izazvao Hitlera da
zapovijedi napad na Grku, poznat pod ifrom Operacija
Marita.
Bilo je planirano da se napad izvede s teritorija Bugarske
i Jugoslavije - drava koje su do proljea 1941., isto kao i
Maarska i Rumunjska, prikljuene Trojnom paktu. No,
27. oujka u Jugoslaviji je izveden pu i ustanovljena
nova, pro-britanska vlada na elu s generalom Duanom
Simoviem.
Razbjenjeli Hitler odluio je da zajedno s Grkom bude napadnuta i Jugoslavija, to se i dogodilo 6. travnja.
Demoralizirana jugoslavenska vojska brzo je savladana i
prisiljena na kapitulaciju 17. travnja. Grka vojska odrala se neto due - do 20. travnja, nakon ega su njeni ostaci, zajedno s britanskim ekspedicijskim korpusom
nali utoite na Kreti. Nijemci su 20. svibnja izvrili Erwin Rommel je bio najproslavljeniji general Drugog svjetskog
padobranski desant na Kretu te je zauzeli, iako uz velike rata, zbog svojih sposobnosti bio je potovan i kod protivnikih
gubitke meu svojim elitnim padobranskim jedinicama. asnika
U tom trenutku britanske su se pozicije na Mediteranu
i Bliskom istoku nale na najnioj toki. Serija njemakih uspjeha, ukljuujui protuofenzivu u Sjevernoj Africi
koju je vodio Erwin Rommel, potakla je pro-njemakog
premijera Rashida Alija da u Iraku otpone pobunu protiv Britanaca. Pobuna je relativno brzo uguena, ali ne
prije to su vichyjevske vlasti u Siriji i Libanonu pristale
da se tamonji aerodromi koriste za njemako snabdijevanje pobunjenika. To je Britancima dalo povod da zaponu ofenzivu s ciljem zaposjedanja tih teritorija. Ona
je, uz dosta potekoa, uspjeno zavrena sredinom lipnja.

su napade. Najsudbonosnija bitka za SSSR bila je bitka

za Staljingrad - vano vorite za jugoistonu Rusiju s
naftnim nalazitima. Zahvaljujui otporu sovjetskih vojnika, Nijemci su bili suzbijeni. Srea na frontu preokrenula se u korist Sovjeta poetkom 1943. godine kada su
se Nijemci poeli povlaiti prema Njemakoj to je znailo propast monog Wehrmachta.
6.0.12 Ulazak SAD u rat

Od samog poetka rata ameriki predsjednik Franklin

Delano Roosevelt nije krio svoje pro-britanske simpatije,
odnosno uvjerenje kako je u amerikom interesu da sile
6.0.11 Operacija Barbarossa
Osovine budu poraene. No, direktno ukljuivanje u rat
onemoguavalo je uglavnom izolacionistiko raspoloePodrobniji lanak o temi: Operacija Barbarossa
nje amerike javnosti, odnosno miljenje kako se Amerikanaca pitanje kontrole nad Europom i ostatkom Starog
Operacija Barbarossa naziv je za njemaku invaziju svijeta ne tie.
Sovjetskog Saveza 22. lipnja 1941. godine. Njemake Roosevelt je, s druge strane, koristio svoje predsjednisnage, koje su brojile vie od 150 divizija iz Njemake i ke ovlasti da bi Britaniji pomagao na svaki nain osim
satelitskih zemalja, napale su 22. lipnja 1941. Sovjetski vojnom intervencijom. Britanci su dobivali izdanu vojSavez. Sovjetske su divizije u poetku padale jedna za nu pomo, a njihove narudbe dovele su do postupnog
drugom to je dovelo do skorog kolapsa SSSR-a.
procvata amerike vojne industrije. Roosevelt je SAD u
Njemaka ofenziva ila je u tri smjera: jedan pre- rat nastojao uvui tako to je slao amerike ratne brodoma Lenjingradu, drugi prema Moskvi, a trei prema ve da prate konvoje s amerikom robom za Britaniju i
Staljingradu. Moskva, Lenjingrad i Staljingrad izdrali tako provociraju sukobe s njemakim podmornicama u

9
7.0.13 Osovine u ofenzivi

Ulazak SAD, sa svojim ogromnim ljudskim, materijalnim i industrijskim resursima, predstavljao je veliko olakanje za Britaniju i SSSR, ali je trebalo vremena da se svi
ti resursi mobiliziraju i ponu ekasno koristiti. U meuvremenu su Sile Osovine na razliitim bojitima nastavile
biljeiti uspjehe.

Ameriki brodovi u plamenu za vrijeme Napada na Pearl Harbor.

Atlantiku.
No u jesen 1941. prava je kriza nastala na Paciku,
umjesto Atlantiku. Japan je godinu dana ranije, koristei zauzetost zapadnih sila, okupirao Indokinu, dotada pod
vlau vichyjevske Francuske, te tako stekao vrijedan izvor sirovina. Sljedea na redu trebala je biti Nizozemska
Istona Indija, s obzirom na svoje izvore nafte. SAD su
na to, kao i na nastavak rata u Kini, reagirali naftnim embargom koji je posebno pogodio japansku mornaricu.
Suoena s krizom, japanska vlada odluila je vojnom
akcijom zauzeti Nizozemsku Istonu Indiju. No, to je
sa sobom povlailo oruani sukob s Britanijom i SAD.
Amerika je vlada, kao dodatno upozorenje, bila premjestila vei dio svoje Pacike ote iz San Diega u bazu
Pearl Harbor na Havajima.

Najspektakularniji bili su oni na Paciku. Japanci su uspjeli osvojiti Malaju te 15. veljae prisiliti na predaju
veliki britanski garnizon u Singapuru, to je predstavljalo jedan od najsramotnijih poraza u britanskoj povijesti.
Slino je bilo s Filipinima, Nizozemskom Istonom Indijom, Sredinjim Pacikom te Burmom, a daljnje napredovanje preko Nove Gvineje do Australije zaustavljeno je
tek pomorskom bitkom u Koraljnom moru. Neto kasnije u bitci kod Midwaya zaustavljen je jo jedan japanski
pokuaj daljnjeg osvajanja, pri emu je potopljeno nekoliko nosaa aviona sa stotinama elitnih pilota.
Na istonom frontu sovjetska zimska ofenziva zastala je
na proljee, dijelom zahvaljujui Hitlerovoj zapovijedi
da se ne odstupa ni milimetar, a prekritelji najstroe kanjavaju. Novi sovjetski pokuaj ofenzive u svibnju je
doveo do katastrofalnog poraza u harkovskoj bitci. Time su Nijemcima olakani uvjeti za zapoinjanje velike
ljetne ofenzive kojoj je, ovoga puta, cilj bio ogranien
na Kavkaz i tamonja naftna polja, odnosno eventualno
izbijanje na Bliski istok. Ofenziva koja je zapoela u
lipnju izazvala je sovjetsko povlaenje, no rasulo iz godine 1941. nije se ponovilo. Sovjeti su s vremenom
bili u stanju usporiti njemako napredovanje, a dodatni
problem predstavljalo je razdvajanje njemakog nadiranja na dva pravca - jedan prema Kavkazu, drugi u smjeru
Staljingrada, industrijskog sredita na rijeci Volgi. Shvaajui strateku vanost Staljingarada, Sovjeti su ga odluili odluno braniti, to je dovelo do staljingradske bitke.

To je japanskim planerima dalo sjajnu priliku da smisle

akciju koja je na samom poetku trebala ostvariti japansku premo na Paciku i omoguiti neometana osvajanja
po ostatku Azije. Dana 7. prosinca ameriku su bazu
napali japanski avioni te potopili, odnosno otetili veliki
broj brodova i aviona. Taj je napad, izveden bez formalne objave rata, izazvao veliki bijes amerike javnosti te Njemako zapovjednitvo nadalo se prodrijeti na Bliski
otklonio sve sumnje oko toga trebaju li se SAD aktivnije istok i s junog pravca zahvaljujui novoj Rommelovoj
ukljuiti u dogaaje u svijetu.
ofenzivi kojom su britanske snage teko poraene u bitci
Dan prije napada na Pearl Harbor Sovjeti su pokrenuli kod Bir Hakeima i prisiljene na povlaenje iz Libije u
jednu od svojih prvih velikih ofenziva. Ona je ne samo dubinu egipatskog teritorija. Rommel se nadao zauzeti
odbacila Nijemce od Moskve nego im nanijela i velike Aleksandriju, izbiti na Sueski kanal te se poslije spojiti s
gubitke, sruivi tako mit o nepobjedivosti Wehrmachta. njemakim snagama na Kavkazu, odnosno japanskim u
Dok se sve to dogaalo, Hitler je smatrao kako bi pritisak Indiji. Ali taj ambiciozni plan sredinom ljeta zaustavila
na istonom frontu mogao smanjiti ulaskom Japana u rat je loa logistika te reorganizirana britanska obrana pod
protiv SSSR-a. U tu svrhu Njemaka je formalno objavila zapovjednitvom generala Bernarda Montgomeryja koja
rat SAD, ali je, na Hitlerovo veliko razoaranje, Japan je Rommelovo napredovanje konano zaustavila u bitci
kod Alam Halfe.
odrao neutralnost u odnosu na SSSR.

Tijek rata godine 1942.

U meuvremenu se, u skladu sa zakljucima konferencije u Wanseeu u sijenju, na teritorijima pod vlau Njemake i njenih satelita poelo provoditi tzv. Konano
rjeenje idovskog pitanja, danas poznatije pod nazivom
Holokaust.

10
7.0.14

8
Prekretnice

Sredinom 1942. SSSR se ponovno naao u tekoj situaciji, te je Staljin to iskoristio kako bi zapadne saveznike natjerao na otvaranje tzv. drugog fronta u Zapadnoj
Europi s ciljem rastereenja Crvene armije. Ameriki
vojni krugovi takoer su se zalagali za takav plan iz politikih razloga, nastojei da rat u Europi bude to krai,
odnosno da se mogu obraunati s Japanom. Churchill je,
pak, smatrao kako do otvaranja drugog fronta treba doi
na obalama Mediterana koje je on nazivao mekim trbuhom Hitlerove Europe. Propast kanadskog prepada na
Dieppe u lipnju je Amerikance uvjerila u snagu njemake obrane na atlantskim obalama, odnosno prihvaanje
Churchillovih argumenata.

TIJEK RATA GODINE 1943.

loeg vremena. Bez obzira na to, uspjeh sloene ambijske operacije pokazao je kako su Saveznici slian pothvat
u stanju ponoviti drugdje, tjerajui Hitlera da na raun istonog fronta alje trupe na zapad radi obrane europskih
obala. Zato se Torch naziva drugom prekretnicom drugog svjetskog rata.
Najvanija prekretnica ipak se dogodila na istonom
frontu, gdje su uline borbe u Staljingradu bile toliko iscrpile njemako ljudstvo da je njemako zapovjednitvo bilo prisiljeno popunjavati bone linije trupama svojih saveznika, Rumunjske, Maarske i Italije. To je sovjetskoj
vrhovnoj komandi (Stavka) dalo sjajnu priliku da dvostrukim bonim udarom 19. studenog te linije probije i u
Staljingradu opkoli 6. armiju generala Friedricha Paulusa. Pokuaji da se obru probije i opkoljena armija izbavi
nisu uspjeli, pa su se 1. veljae 1943. njeni ostaci predali, oznaivi najveu katastrofu u dotadanjoj njemakoj
vojnoj povijesti.
Poraz kod Staljingrada Nijemce je natjerao na povlaenje s Kavkaza, ali je imao i ozbiljnije politike posljedice.
Unitenje vojski na Istonom frontu vladine je krugove u
Rumunjskoj, Maarskoj, pa i u Italiji, natjeralo da razmiljaju o naputanju Njemake i priklanjanju Saveznicima prvom povoljnom prilikom.
Prekretnica se dogodila i na Paciku, nakon to su 2. kolovoza ameriki marinci izvrili desant na strateki vaan
otok Guadalcanal na Solomonskim Otocima. Japanci su
ih odatle pokuali otjerati vlastitim desantom to je dovelo do estomjesenih estokih borbi na kopnu, moru i
zraku. Iako su obje strane pretrpjele ogromne gubitke,
Amerikanci su ih lake nadoknaivali te su se Japanci
poetkom veljae 1943. povukli, oznaivi uspjeh prve
velike saveznike ofenzive na tom ratitu.

8 Tijek rata godine 1943.

Bernard Law Montgomery, britanski general, koji je svojim pobjedama nad Rommelom u Africi oznaio prekretnicu u II. svj.
ratu.

Iako su Rommelove osovinske snage u Sjevernoj Africi

dugo vremena bile brojano, tehniki i logistiki inferiorne Britancima, tek je Montgomery to uspio shvatiti, odnosno praktiki iskoristiti za jednostavan plan koji je 23.
listopada doveo do poetka bitke kod El Alameina. Rommelove snage teko su poraene i natjerane na povlaenje
koje e postupno dovesti do gubitka Libije. Zato se ta
bitka smatra prvom prekretnicom Drugog svjetskog rata.
U meuvremenu su osovinske pozicije 4. studenog dodatno oslabljene operacijom Torch, anglo-amerikim iskrcavanjem na obale Maroka i Alira, koji su bili pod
kontrolom vichyjevske Francuske. Nakon kraeg otpora
vichyjevske su se snage predale, odnosno prele na stranu Saveznika, ali je daljnje napredovanje u Tunis zaustavljeno zbog iskrcavanja njemako-talijanskih snaga te

8.0.15 Slom Osovina u Sjevernoj Africi

Saveznikim snagama u Sjevernoj Africi Tunis je, nakon
relativno lakog zauzimanja Alira i Maroka, predstavljao veliki problem, to zbog loeg vremena, to zbog tekog planinskog terena koji je vjeto koristila njemakotalijanska ekspedicijska armija na elu s generalom von
Arnimom. Saveznici su dodatni problem imali u slaboj
koordinaciji izmeu britanskih, amerikih i francuskih
kolonijalnih trupa. Jo vei problem bilo je neiskustvo
amerikih snaga koje je 19. veljae dolo do izraaja u
bitci kod Kasserinea prilikom koje je Rommel uspio probiti amerike poloaje i izazvati panino povlaenje koje
je zaustavljeno tek krajnjim britanskim naporima.
No taj Rommelov uspjeh nije mogao biti iskoriten jer je
u Tunis s juga, iz Libije, prodirala britanska Osma armija
na elu s Montgomeryjem. Dana 6. oujka Montgomery
je Rommela porazio u bitci kod Medenina, a 17. oujka
zapoeo je pustinjskim manevrom zaobilaziti utvrenu

11
Marethsku liniju na tuniko-libijskoj granici. Uspjean
proboj tih poloaja zapeatio je sudbinu osovinskih snaga u Tunisu, jer nisu imale dovoljno ljudstva ni materijala
kako bi se oduprle saveznikim ofenzivama iz dva pravca.

Ruske snage izvele su uspjean protunapad i do 23. kolovoza Nijemci su poraeni: iz stroja im je izbaeno oko
60.000 poginulih i oko 150.000 ranjenih vojnika. Stvarni
ruski gubici objelodanjeni su tek 1991. i iznosili su oko
80.000 poginulih uz velik broj ranjenih i nestalih. Pobjedom Crvene armije u ovoj bitci, inicijativa na Istonom
frontu prela je na sovjetsku stranu. Od tada pa sve do
kraja rata njemake jedinice nalaze se u konstantnoj defenzivi.

Iako su pojedini osovinski komandanti traili dozvolu za

evakuaciju, Hitler je to odbio iz politikih razloga, plaei se dodatne demoralizacije nakon staljingradske katastrofe. Evakuacija je s vremenom postajala sve tea,
isto kao i snabdijevanje trupa zbog sve oitije pomorske
nadmoi Saveznika u Mediteranu. 14. svibnja posljednji
su se ostaci osovinskih snaga predali, oznaivi konani
8.0.17 Pad Italije
kraj rata u Sjevernoj Africi.
U meuvremenu su se sile Osovine mogle utjeiti djelominim uspjehom njemake ofenzive na istonom frontu, tokom koje su Sovjeti odbaeni iz podruja Harkova
koji su bili oslobodili poetkom godine. To je Wehrmachtu povratilo optimizam, odnosno potaklo planove za jo
jednu veliku ljetnu ofenzivu, dok su Sovjeti odluili zaustaviti daljnje napade i posvetiti se konsolidaciji svojih
redova. To je dovelo do relativnog zatija na istonom
frontu koje e trajati nekoliko mjeseci.

Podrobniji lanak o temi: Kapitulacija Italije

U skladu s Churchillovim stratekim zamislima, zapadni
su saveznici 10. srpnja zapoeli iskrcavanje na Siciliju,
to je bio prvi korak prema izbacivanju Italije iz rata.
Iako su osovinske snage, pogotovo njemake, pruale estok otpor, brzo je postalo jasno da se moraju povui na
talijansko kopno. U meuvremenu su svi ti dogaaji imali utjecaj na faistike voe u Rimu, koji su 21. srpnja
svrgnuli i uhitili Mussolinija, a nova vlada odmah je zaDesant na Sjevernu Afriku meu osovinskim je snagama poela tajne pregovore o kapitulaciji.
potakao strah od eventualnog saveznikog iskrcavanja na Do kapitulacije je dolo 8. rujna, kada se trebalo dodruge dijelove Sredozemlja. Zato su poduzete mjere za goditi koordinirano veliko iskrcavanje kod Salerna. No,
jaanje obrane na tom podruju - vichyjevska je Francu- njemake snage pod komandom feldmarala Kesselringa
ska okupirana, nakon ega se njena ota u Toulonu samo- pokazale su se kao vrlo vjete, kako u obrani od zapadnih
potopila kako ne bi pala u ruke Nijemcima. Na Balkanu, saveznika, tako i u brzom stavljanju Italije pod okupacigdje se razgranao iroki partizanski pokret, pokrenute su ju. Mussolini je osloboen akcijom njemakih komanofenzive u cilju njegovog guenja, pogotovo u Jugoslavi- dosa i postavljen na elo kvislinke Talijanske Socijalne
ji gdje su pokuaji unitenja Titovih partizana doveli do Republike. U meuvremenu su Nijemci, vjeto koristei
bitaka na Neretvi i Sutjesci.
planinski teren, zadravali savezniki prodor prema Rimu te postupno stvorili gotovo nesavladivu obrambenu
liniju iji je centar bio Monte Cassino. Oko tog mjesta
mjesecima e se voditi krvave borbe.
8.0.16 Bitka kod Kurska
Podrobniji lanak o temi: Bitka kod Kurska
[[Datoteka:Relitti 2.jpg|250px|lijevo|mini|Onesposobljeni
njemaki tenk Panther za vrijeme [bitke kod Kurska]]
Kurska bitka (5. srpnja - 23. kolovoza 1943.) voena
je izmeu sovjetskih i njemakih snaga tijekom ljeta
1943. godine. To je najvea tenkovska bitka u povijesti
ratovanja i najznaajnija saveznika pobjeda tijekom
1943. godine.
Namjera njemakih kopnenih snaga (Wehrmacht) bila
je razbiti sredinji dio istonog fronta, s juga obuhvatiti
Moskvu i nanijeti odluujui udarac. Njemaka ofenziva
poela je 5. srpnja pod tajnim nazivom Zitadelle (tvrava,
citadela). U bitci je s njemake strane angairano 50 divizija (od ega 14 oklopnih i 2 motorizirane) - ukupno oko
800.000 vojnika, 2.700 tenkova i samovoznog topnitva,
10.000 topova i minobacaa, uz podrku oko 2.000 zrakoplova, a sa sovjetske 12 armija (od ega 2 oklopne).
Rusi su imali izvjesnu brojanu nadmonost u ljudstvu
i naoruanju - 20.000 topova i minobacaa, 920 raketnih bacaa, 3.600 tenkova, uz podrku 2.400 zrakoplova.

Kapitulacija Italije imala je ozbiljne posljedice i na Balkanu. Dok je britanski pokuaj da iskoriste kapitulaciju
talijanskog garnizona i na brzinu osvoje Dodekanez zavrio katastrofom, u Grkoj i Jugoslaviji partizanima su
pale u ruke velike koliine oruja i opreme. Pogotovo je
to imalo veliki utjecaj na Jugoslaviju, gdje se partizanska
vojska i s njom povezan politiki pokret nametnula kao
glavni imbenik u buduem poratnom ureenju zemlje.

9 Tijek rata godine 1944.

9.0.18 Iskrcavanje kod Anzija
Isfrustrirani uspjenim njemakim otporom kod Monte
Cassina, savezniki su zapovjednici odluili osvojiti Rim
obilaznim manevrom, odnosno iskrcavanjem trupa kod
Anzija, u pozadini njemakih linija. No, iskrcavanje, koje je otpoelo krajem sijenja, vrlo je brzo zapelo zbog
logistikih problema i nesposobnosti amerikog generala Lucasa. To je Nijemcima dalo dragocjeno vrijeme da
dovuku rezerve i pokrenu protunapad koji je saveznike

12

TIJEK RATA GODINE 1944.

gotovo uspio baciti u more. Mostobran je ouvan, ali su

saveznici odustali od namjere da ga koriste kao polazite
za napad na Rim.
Monte Cassino osvojen je nekoliko mjeseci kasnije i Nijemci su konano prisiljeni na povlaenje, to je Amerikancima omoguilo da 4. lipnja oslobode Rim. No, dotada je Churchillova mediteranska strategija bila temeljito
diskreditirana i talijansko bojite izgubilo prioritet meu
saveznikim planerima.
9.0.19

Osloboenje Francuske

Charles de Gaulle - jedan od voa operacije Overlord.

Savezniko iskrcavanje u Normandiji, poznatije kao Dan D.

Duboko uvjereni da e rat moi zavriti do Boia, saveznici su se odluili za riskantni plan zranog desanta u
junoj Nizozemskoj, kojemu je cilj bilo osvajanje mostova preko Rajne. Taj plan, prozvan Operacija Market
Garden, 17. rujna doveo je do velikog zranog desanta,
pri emu su britanski padobranci kod Arnhema stjecajem
okolnosti naletjeli na elitne njemake jedinice. Rezultat
toga bila je arnhemska bitka u kojoj su Britanci desetkovani, a Nijemci stekli jednu od posljednjih velikih pobjeSve te mjere urodile su plodom kada je 6. lipnja - datum da u ratu.
koji e u povijest ui kao Dan D - izvrena dotada najvea
ambijska operacija u povijesti. Saveznike snage iskr9.0.20 Slom njemakih istonih saveznika
cale su se na irokom frontu u Normandiji, umjesto kod
Pas de Calaisa gdje su ih Nijemci bili oekivali. Iako su
Nijemci na sve mogue naine pokuali saveznike baci- Crvena armija od kurske bitke bila je u stalnom napredoti u more, mostobran se postupno irio. Nakon mjesec i vanju. U prvoj polovici 1944. godine borbe su se uglavpol dana krvavih i estokih borbi, Amerikanci su uspjeli nom vodile na sjevernom i junom dijelu istonog fronta,
izvriti proboj i poduzeti veliki obuhvatni manevar. Hi- pa je tako odsjeen njemaki garnizon na Krimu, a Letlerovo uporno odbijanje da izda zapovijed za povlaenje njingrad konano osloboen opsade.
dovelo je do opkoljavanja i unitavanja njemakih snaga Glavni i najspektakularniji udar dogodio se u lipnju, a
nosio je ifru Operacija Bagration. Njime je slomljena
kod Falaisea.
Istovremeno je izvren i manji desant na junu obalu njemaka Grupa armija Centar i osloboena Bjelorusija,
Francuske. Nijemci su poeli povlaenje iz Francuske pri emu su Sovjeti stekli ogroman broj zarobljenika i bakoje se vrlo brzo pretvorilo u paniku i rasulo. General de zu za daljnje napredovanje prema Poljskoj i Njemakoj.
Nakon poraznih iskustava u brdovitoj Italiji, saveznici su
konano prihvatili ameriko stajalite da je rat najbolje
dobiti direktnim udarom u Njemaku preko ravniarske
Zapadne Europe. Od kraja 1943. intenzivirale su se pripreme za veliko iskrcavanje na francusku obalu, koje je
dobilo ifru Operacija Overlord. Pomorski i zrani desant bio je godinama planiran, a mjesecima uvjebavan,
uz dotada nevieni sustav dezinformacije neprijatelja.

Gaulle u tim je danima uspjeno ishodio da njegov pokret

Slobodnih Francuza postane legitimna vlada osloboene
Francuske i izbjegne savezniku okupacijsku upravu. 24.
kolovoza, nakon osloboenja Pariza, to je i potvreno.

U isto vrijeme pokrenuta je i velika ofenziva na Finsku,

ija je vlada odluila pristati na sovjetske uvjete za primirje. Ta odluka nije znaila kraj rata za Finsku. Nijemci
su odmah pod okupaciju stavili sjeverni dio zemlje ko-

13
ji e postati poprite viemjesenog krvavog rata izmeu bombardiranju, odnosno blokadi u cilju njihove trajne nebivih saveznika.
utralizacije.
Dva mjeseca kasnije poduzet je udar na Rumunjsku, koja je imala daleko vie uspjeha u mijenjanju strana. Sovjeti su prodrli i preko bugarske granice, iako ta zemlja
formalno nije objavila rat SSSR-u. Obje vojske stavile
su se Sovjetima na raspolaganje i poslije uzele uee u
borbama protiv Nijemaca na istonom frontu.

Takva je strategija donijela ploda u saveznikom sporom,

ali nezaustavljivom napredovanju u Jugozapadnom, odnosno Sredinjem Paciku. No, kako su se saveznike
linije pribliavale Japanu, tako su rasle nesuglasice izmeu generala Douglasa MacArthura i admirala Chestera
Nimitza. Dok se Nimitz zalagao za direktan prodor preDolazak Sovjeta na Balkan prisilio je Nijemce na povla- ma Japanu, dotle je MacArthur, dijelom zbog svoje poenje iz Grke prema sjeveru. Nastali vakuum nastojale vrijeene tatine, inzistirao na prethodnom osloboenju
su ispuniti suparnike gerilske frakcije, to je dovelo do Filipina.
graanskog rata u koji su se upetljale britanske trupe. U Na kraju je iz politikih razloga prevagnulo MacArthuJugoslaviji su u jesen Titovi partizani uz pomo Crvene rovo miljenje. U jesen su Amerikanci prikupili veliku
armije oslobodili Beograd te se polako transformirali u invazijsku otu i izvrili desant na Filipine. Japanski poregularnu vojsku koja je drala svoj dio fronta.
kuaj da to sprijee doveo je do bitke u zaljevu Leyte U Maarskoj je pokuaj kapitulacije, odnosno stavljanja najveeg i najspektakularnijeg pomorskog okraja u ratu,
na stranu Saveznika, doveo do njemake vojne interven- nakon kojeg je japanska ratna mornarica prestala postocije protiv admirala Horthyja i instaliranja faistikog re- jati kao ozbiljan faktor. Amerike kopnene snage na Filiima koji e provesti Holokaust meu dotada poteenim pinima su, s druge strane, s japanskim garnizonima vodili
estoke borbe do samog kraja rata.
maarskim idovima.

9.0.21

Osloboenje Filipina

10 Tijek rata godine 1945.

10.0.22 Slom Njemake
Podrobniji lanak o temi: Kapitulacija Njemake
Krajem 1944. Njemaka je ostala usamljena, bez saveznika, a i njen matini teritorij ve je bio naet sa zapada i
s istoka. No, Hitler je jo uvijek vjerovao u uspjean zavretak rata, uzdajui se u nova oruja poput raketa V-2
ili mlaznih lovaca Me-262. Kako bi stekao vrijeme da ih
usavri, naredio je veliku ofenzivu na zapadu protiv amerikih poloaja u Ardenima. Velika ardenska protuofenziva u potpunosti je iznenadila Amerikance i nanijela im
teke gubitke, ali su njihovi poloaji brzo konsolidirani
uz pomo britanskih saveznika te su Nijemci postupno
potisnuti na polazne poloaje.
Gubitke u Ardenima vie nita nije moglo nadoknaditi,
to su odmah iskoristili Sovjeti, probivi njemake linije
u Poljskoj i pribliivi se samom Berlinu. U oujku su
zapadni saveznici konano preli Rajnu i poeli prodirati
u samo srce Njemake. Saveznici su takoer pokrenuli
ofenzivu u Italiji, isto kao i Titova jugoslavenska vojska.

Njemaka je vojska nakon vie od pet godina doivjela

potpuni slom pa su se mnoge jedinice, pogotovo na zapadu, poele predavati bez borbe, a na istoku boriti manje
zato da zaustave Sovjete, a vie zato da sebi daju priliku
U 1943. i 1944. godini na Paciku glavna saveznika, za predaju zapadnim saveznicima. 25. travnja sovjetodnosno amerika, strategija bilo je tzv. preskakanje oto- ske i amerike trupe spojile su se kod Torgaua, presjeka. Ona se sastojala u tome da se prodor u dubinu podru- kavi tako Njemaku napola. U isto vrijeme otpoela je
ja pod japanskom kontrolom izvodi zaobilaenjem vei- berlinska bitka tijekom koje je Hitler izvrio samoubojne otonih uporita koja bi tom prodoru stajala na putu. stvo, a sam Berlin predao se 2. svibnja.
Amerikanci bi se jednostavno iskrcali u pozadini tih upo- Nova njemaka vlada pod admiralom Dnitzom otpoerita, tamo sagradili pomorske i zrane baze, a japanske la je pregovore o kapitulaciji koji su zavreni 7. svibnja,
baze ispred njih bile bi podvrgnute zranom i pomorskom a 8. svibnja objavljen je prekid neprijateljstava. U neDouglas MacArthur, jedan od najboljih i najsposobnijih generala u amerikoj povijesti, ovjek koji se proslavio pobjedama na
Pacikom bojitu.

14

11

POSLJEDICE RATA

kim dijelovima Europe, pogotovo onim istonim, borbe U lipnju su se Amerikanci jo vie pribliili samom Jasu se vodile jo nekoliko tjedana, ali je tog dana slubeno panu nakon iskrcavanja na Okinawi. I tamo je japanski
otpoeo mir.
garnizon svladan, ali uz ogromne gubitke na saveznikoj
strani. Ti su gubici uvjerili amerike planere da e invazija samog Japana zahtijevati nezamislivo veliki broj rtava
10.0.23 Slom Japana
i doveli do odluke da se Japan na predaju pokua prisiliti
upotrebom novog oruja zvanog atomska bomba.
Podrobniji lanak o temi: Kapitulacija Japana
Dana 6. kolovoza na Hiroimu je baena atomska bomba
koja je izazvala dotad nezamislivo razaranje i patnje meu lokalnim stanovnitvom. Dok je japanska vlada pokuavala shvatiti to se dogodilo, uslijedio je jo jedan ok u
obliku objave rata od strane SSSR-a. Sovjetske snage vrlo su brzo razbile japanske snage u Manduriji i otpoele
brzo napredovati prema Koreji. Dana 9. kolovoza baena je druga atomska bomba na Nagasaki (vidi Atomsko
bombardiranje Hiroime i Nagasakija).
To je bilo dovoljno da japanska vlada nakon nekoliko dana shvati da daljnji otpor nema smisla, te je 15. kolovoza objavljena bezuvjetna kapitulacija. Ona je formalno
potpisana 2. rujna na amerikom bojnom brodu USS Missouri u Tokijskom zaljevu, to je datum koji predstavlja
slubeni zavretak drugog svjetskog rata..

11 Posljedice rata
Podrobniji lanak o temi: Posljedice Drugog svjetskog rata

Eksplozija atomske bombe u Nagasakiju 9. kolovoza 1945.

11.0.24 Gubitci
Podrobniji lanak o temi: Broj ljudskih rtava u drugom
svjetskom ratu

Douglas MacArthur, ameriki general, potpisuje japansku kapitulaciju na USS Missouriju.

U prvoj polovici 1945. godine ameriki su se vojnici iskrcali na otok Iwo Jimu i nakon dugotrajnih i estokih
borbi svladali tamonji japanski garnizon. Otok je poslije poeo sluiti kao baza amerikim stratekim bombarderima B-29 u njihovim napadima na ciljeve u samom
Japanu. Prilikom napada koritene su zapaljive bombe
to je samo u Tokiju dovelo do 300.000 mrtvih.

Njemaki teritorijalni gubici 1919.1945.

Toan broj ljudskih rtava u ratu nepoznat je i do danas.

Broj se procjenjuje na oko 55 milijuna ljudi, to je najvei broj do danas. Broj ranjenih bio je viestruko vei,
to, s obzirom na tadanji broj stanovnika planeta Zemlje,
Drugi svjetski rat ini najkrvavijim sukobom u povijesti.

15

Velika trojka: Winston Churchill, Franklin Delano Roosevelt i

Josif Staljin na konferenciji u Jalti (1945.) na kojoj su dogovarali
podjelu svijeta nakon rata.

na drava.
11.0.26 Politike promjene
Njemake okupacijske zone nakon anektiranja istonih teritorija
1946.

Rat je doveo do dramatinih demografskih promjena u

mnogim dijelovima svijeta. Cijele su etnike zajednice
ili desetkovane ili prisilno raseljene. Najalosniji su primjer tog desetkovanja i muenja europski idovi i Romi.
idovi koji su preivjeli holokaust uglavnom su se iselili
u SAD i Aziju gdje su stvorili Izrael.
Podrobniji lanak o temi: Progon Nijemaca nakon Drugog
svjetskog rata
Od protjeranih naroda to su bili Nijemci (iz Istone Europe).
I materijalni gubici bili su veliki. U ratu su nestali i mnogi
dijelovi kulturne batine, za to su najbolji primjer Var- Nacistiki ratni zloinci na suenju u Nrnberkom procesu.
ava, koju su, nakon neuspjelog ustanka godine 1944.,
Nijemci u potpunosti razorili, te Dresden iji je vei dio Kraj rata u Aziji preao je iz globalnog u lokalni sukob.
godine 1945. spaljen u saveznikom bombardiranju.
Nakon rata bive kolonijalne sile u Aziji pokuale su vratiti svoja podruja oruanim sukobom.
Britanija je bila iscrpljena i svim svojim kolonijama priznala je samostalnost, a Nizozemska je Vijetnam napustila
Najvidljivije promjene bile su one koje su se ticale drav- tek 1954. Dotada je ve zapoeo proces dekolonizacije
nih granica. SSSR je u svoj sastav uveo Estoniju, Latviju tijekom kojeg je nastao Trei svijet.
i Litvu te se proirio na raun Finske, Njemake, Polj- Na mjesto iscrpljenih, ponienih i devastiranih bivih
ske, ehoslovake i Rumunjske. Mirovnim ugovorima europskih sila dole su dvije drave - SAD i SSSR. Njihoproirila se Poljska na raun Njemake, odnosno Jugos- vo suparnitvo, djelomino motivirano borbom za prevlavija na raun Italije - s time da je pitanje Trsta rijeeno last u svijetu, a djelomino nesuglasicama nazvano je
tek 1954. godine. Kina je preuzela otok Tajvan, dok je hladni rat, a granica izmeu njihovih sfera u Europi proKoreja stekla neovisnost.
zvana eljezna zavjesa.
11.0.25

Promjene granica

Sama Njemaka ubrzo je nakon rata podijeljena na U nastojanju da steknu propagandnu i drugu nadmo
Zapadnu i Istonu Njemaku. Austrija je takoer povra- nad Sovjetima, Amerikanci su u Zapadnu Europu uloili
tila neovisnost i godine 1955. postala suverena i neutral- ogromna sredstva u svrhu ekonomske obnove preko tzv.

16

13 POVEZNICE

Marshallovog plana. Ubrzo nakon rata poeli su prvi diplomatski koraci koji e s vremenom dovesti do stvaranja
Europske Unije.
11.0.27

Kulturni utjecaj

Dijelom zbog svog trajanja i dimenzija, a dijelom zbog

toga to je bio prvi oruani sukob u kome su ulogu imali
novi masovni mediji kao radio i lm, Drugi svjetski rat
na svjetsku je kulturu openito ostavio snaan utisak koji
traje i danas i koji se manifestira u dva esto proturjena
oblika.
U Drugom svjetskom ratu, koji je bio puno razorniji od
Prvog, pojavio se i razvio pacizam. On je nalagao izbjegavanje rata pod svaku cijenu.
Zbog sve vee upotrebe nuklearnog oruja smatra se da
bi trei svjetski rat, ukoliko bi dolo do njega, bio jo
razorniji i da bi prijetio unitenju ljudske vrste.
Posebno je velik zloin predstavljao Holokaust. Mnogi
smatraju Holokaust teim zloinom od svih razaranja u
ratu.

12

Izvori

[1] Deklaracija Europskog parlamenta o danu sjeanja na rtve staljinizma i nacizma 2.4.2009.
[2] MacQueen, Norrie. Peacekeeping and the International
System. Routledge. 2006. ISBN 0-415-35354-8. Str.
38.

13

Poveznice

Hrvatska enciklopedija (LZMK): Drugi svjetski rat

Opa i nacionalna enciklopedija: Drugi svjetski rat
Enciklopedija.LZMK.hr: Drugi svjetski rat

17

14

Text and image sources, contributors, and licenses

14.1

Text

Drugi svjetski rat Source: http://hr.wikipedia.org/wiki/Drugi_svjetski_rat?oldid=4366655 Contributors: Mir Harven, Zmaj, Zwobot, Vodomar, Kreimir Iakovi, Ivan Bajlo, SpeedyGonsales, Facasplaca, Kubura, Argo Navis, Andrej alov, YurikBot, Edgar Allan Poe, Divna
Jaksic, KocjoBot, Sombrero, Zeljko, Branka France, Jebedo, SashatoBot, FelixBot, Prociscivac, Rosier, Seiya, Roberta F., Cimi, Luka Krstulovi, MayaSimFan, Kurtelaci, Flopy, Tycho Brahe, Suradnik13, Marius valentino, Escarbot, Donatus, Thijs!bot, JAnDbot, Fraxinus,
CrniBot, Jack Sparrow, CommonsDelinker, Wenders, Ivos, Inkvizitor, VolkovBot, Dtom, TXiKiBoT, EmxBot, Synthebot, Idioma-bot,
SieBot, BotMultichill, Bero, Mario ami, AlleborgoBot, Loveless, Dalibor Bosits, Mecky, Tonian, CrniBot2, PipepBot, El Diablo, Jure Grm, Lasta, Mostarac, Vule91, Saxum, Mvidalina, Alexbot, Purbo T, BodhisattvaBot, Bernard nikolic, MelancholieBot, CarsracBot,
Luckas-bot, SilvonenBot, Culo-sija, Nallimbot, Dejan sb, ArthurBot, Wstenfuchs, MaGa, DirlBot, Frano Mili, Jotterbot, DSisyphBot,
Croq, Xqbot, Orijentolog, GhalyBot, RedBot, KamikazeBot, RibotBOT, Dinamik-bot, Boban158, TjBot, Heraklit, BlackArrow, Joker47,
EmausBot, Skeledjija, ZroBot, JackieBot, WikitanvirBot, ChuispastonBot, HRoestBot, Peter Weis, MerlIwBot, Starevianac, Ripchip
Bot, AvocatoBot, F karlo, Addbot, RadioElectrico i Anonymous: 86

14.2

Images

Datoteka:Bernard_Law_Montgomery.jpg
Source:
Public domain Contributors:
Montgomery.jpg License:
Photos/01097635_017.jpg Original artist:

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/e4/Bernard_Law_
http://www.maxwell.af.mil/au/afhra/wwwroot/photo_galleries/merhar/

Datoteka:Bundesarchiv_Bild_146-1985-013-07,_Erwin_Rommel.jpg Source: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/

0d/Bundesarchiv_Bild_146-1985-013-07%2C_Erwin_Rommel.jpg License: CC-BY-SA-3.0-de Contributors: This image was provided
to Wikimedia Commons by the German Federal Archive (Deutsches Bundesarchiv) as part of a cooperation project. The German Federal
Archive guarantees an authentic representation only using the originals (negative and/or positive), resp. the digitalization of the originals
as provided by the Digital Image Archive. Original artist: Nepoznat
Datoteka:Burning_ships_at_Pearl_Harbor.jpg Source: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/05/Burning_ships_at_
Pearl_Harbor.jpg License: Public domain Contributors: This media is available in the holdings of the National Archives and Records
Administration, cataloged under the ARC Identier (National Archives Identier) 295976. Original artist: USN
Datoteka:Cscr-featured.svg Source: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/e7/Cscr-featured.svg License: LGPL Contributors: Originally from en.wikipedia; description page is (was) here Original artist: Users CanadianCaesar, Protarion, White Cat,
Harrisonmetz, Alkivar, Jon Harald Sby, Optimager, CyberSkull, ClockworkSoul on en.wikipedia, Erina
Datoteka:De_Gaulle-OWI.jpg Source: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/2/27/De_Gaulle-OWI.jpg License: Public domain Contributors: This image is available from the United States Library of Congress's Prints and Photographs division under the digital
ID cph.3b42159.
This tag does not indicate the copyright status of the attached work. A normal copyright tag is still required. See Commons:Licensing for more information.

Original artist: Oce of War Information, Overseas Picture Division. [1] The image prex (LC-USW3) at the Library of Congress image
page matches that of pictures from the OWI collection (see prex list here.
Datoteka:Deutschland_Besatzungszonen_1945_1946.png
Source:
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/aa/
Deutschland_Besatzungszonen_1945_1946.png License: CC-BY-SA-3.0 Contributors: ? Original artist: ?
Datoteka:Douglas_MacArthur_58-61.jpg Source:
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/b/b0/Douglas_MacArthur_
58-61.jpg License: Public domain Contributors: http://www.trumanlibrary.org/photographs/view.php?id=1279 Original artist: Institutional Creator: Department of Defense
Datoteka:Drugi_svjetski_rat_Europa.PNG Source:
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/77/Drugi_svjetski_rat_
Europa.PNG License: Public domain Contributors: Vlastito djelo postavljaa Original artist: Wustefuchs
Datoteka:Flag_of_Free_France_1940-1944.svg Source:
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/06/Flag_of_Free_
France_1940-1944.svg License: Public domain Contributors: ? Original artist: ?
Datoteka:Flag_of_Germany_1933.svg Source:
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/9/99/Flag_of_German_Reich_
%281935%E2%80%931945%29.svg License: Public domain Contributors: Vlastito djelo postavljaa Original artist: Fornax
Datoteka:Flag_of_Hungary_1940.svg Source: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/d/dd/Flag_of_Hungary_%281920%
E2%80%931946%29.svg License: Public domain Contributors: [1], [2], [3], [4], [5], [6], [7], [8], [9] Original artist: User:Zscout370,
colour correction: User:R-41, current version: Thommy
Datoteka:Flag_of_Imperial_India.svg Source: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/4e/Flag_of_Imperial_India.svg License: Public domain Contributors: Data on layout from [1]. Created for use in template of type: Flag of India. Original artist: Chandranath sau
Datoteka:Flag_of_Independent_State_of_Croatia.svg Source:
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/c7/Flag_of_
Independent_State_of_Croatia.svg License: Public domain Contributors: Zakonska odredba o dravnom grbu, dravnoj zastavi, Poglavnikovoj zastavi, dravnom peatu, peatima dravnih i samoupravnih ureda, 28. travnja 1941, Nr.XXXVII-53-Z.p.1941 30. travnja
1941. Original artist: public domain by User:Zscout370
Datoteka:Flag_of_Italy_(1861-1946)_crowned.svg Source: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/0d/Flag_of_Italy_
%281861-1946%29_crowned.svg License: CC-BY-SA-2.5 Contributors:
http://www.prassi.cnr.it/prassi/content.html?id=1669
Original artist: F l a n k e r
Datoteka:Flag_of_Japan.svg Source: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/9/9e/Flag_of_Japan.svg License: Public domain
Contributors: Law Concerning the National Flag and Anthem (1999) URL link in English, actual law (Japanese; colors from http://www.
mod.go.jp/j/info/nds/siyousyo/dsp_list_j.htm#Z8701 Original artist: Various

18

14

TEXT AND IMAGE SOURCES, CONTRIBUTORS, AND LICENSES

Datoteka:Flag_of_Norway.svg Source: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/d/d9/Flag_of_Norway.svg License: Public domain Contributors: Vlastito djelo postavljaa Original artist: Dbenbenn
Datoteka:Flag_of_Philippe_Ptain,_Chief_of_State_of_Vichy_France.gif Source:
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/
commons/d/d5/Flag_of_Philippe_P%C3%A9tain%2C_Chief_of_State_of_Vichy_France.gif License: Public domain Contributors:
History Atlas and Paint Original artist: --Poirot
Datoteka:Flag_of_Poland.svg Source: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/12/Flag_of_Poland.svg License: Public domain Contributors: Own work, modied color values by text substitution in the existing le Original artist: Mareklug, Wanted
Datoteka:Flag_of_Romania.svg Source: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/73/Flag_of_Romania.svg License: Public
domain Contributors: Vlastito djelo postavljaa Original artist: AdiJapan
Datoteka:Flag_of_SFR_Yugoslavia.svg Source: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/71/Flag_of_SFR_Yugoslavia.svg
License: Public domain Contributors: Vlastito djelo postavljaa Original artist: Flag designed by ore Andrejevi-Kun[3]
Datoteka:Flag_of_Serbia,_1941-1944.svg Source:
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/f9/Flag_of_Serbia%2C_
1941-1944.svg License: Public domain Contributors: Flag_of_serbia_1941_1944.JPG (Original source image taken from here: Nenad M.
Jovanovi, Grbovi, zastave i himne u istoriji Srbije, Beograd, 2010.)
Original artist: File:Flag of serbia 1941 1944.JPG: ocial ag of the Serbia under German occupation
Datoteka:Flag_of_the_Kingdom_of_Yugoslavia.svg Source: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/e7/Flag_of_the_
Kingdom_of_Yugoslavia.svg License: Public domain Contributors: ? Original artist: ?
Datoteka:Flag_of_the_Republic_of_China.svg
Source:
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/72/Flag_of_the_
Republic_of_China.svg License: Public domain Contributors: [1] Original artist: User:SKopp
Datoteka:Flag_of_the_Soviet_Union.svg Source: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/a9/Flag_of_the_Soviet_Union.
svg License: Public domain Contributors: http://pravo.levonevsky.org/ Original artist: see below
Datoteka:Flag_of_the_United_Kingdom.svg Source: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/ae/Flag_of_the_United_
Kingdom.svg License: Public domain Contributors: Vlastito djelo postavljaa per data at http://flagspot.net/flags/gb.html Original artist:
Original ag by Acts of Union 1800
Datoteka:Fort_de_Schoenenbourg_main_entrance_11-2005.jpg Source:
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/13/
Fort_de_Schoenenbourg_main_entrance_11-2005.jpg License: Public domain Contributors: Vlastito djelo postavljaa Original artist:
Sekundenschlaf
Datoteka:Germanbordershr.JPG Source: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/c0/Germanbordershr.JPG License: CCBY-SA-2.5 Contributors: http://en.wikipedia.org/wiki/Image:Germanborders.gif Original artist: Me
Datoteka:Into_the_Jaws_of_Death_23-0455M_edit.jpg Source: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/a5/Into_the_
Jaws_of_Death_23-0455M_edit.jpg License: Public domain Contributors: This media is available in the holdings of the National
Archives and Records Administration, cataloged under the ARC Identier (National Archives Identier) 195515. Original artist: Chief
Photographers Mate (CPHoM) Robert F. Sargent
Datoteka:Japanese-surrender-mac-arthur-color-ac04627.jpg Source:
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/0a/
Japanese-surrender-mac-arthur-color-ac04627.jpg License: Public domain Contributors: http://www.history.navy.mil/photos/images/
ac00001/ac04627.jpg Original artist: Nepoznat
Datoteka:MolotovRibbentropStalin.jpg Source: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/4c/MolotovRibbentropStalin.jpg
License: Public domain Contributors: ? Original artist: ?
Datoteka:Nagasakibomb.jpg Source: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/e0/Nagasakibomb.jpg License: Public domain
Contributors: http://www.archives.gov/research/military/ww2/photos/images/ww2-163.jpg National Archives image (208-N-43888) Original artist: The picture was taken by Charles Levy from one of the B-29 Superfortresses used in the attack.
Datoteka:Nuremberg-1-.jpg Source:
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/9/9f/Defendants_in_the_dock_at_the_
Nuremberg_Trials.jpg License: Public domain Contributors: Creator: Oce of the U.S. Chief of Counsel for the Prosecution of Axis
Criminality/Still Picture Records LICON, Special Media Archives Services Division (NWCS-S) Original artist: Work of the United States
Government
Datoteka:Spitfire_VIII_MT928.jpg Source: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/d/da/Spitfire_VIII_MT928.jpg License:
GFDL Contributors: ? Original artist: ?
Datoteka:US_flag_48_stars.svg Source: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/1a/US_flag_48_stars.svg License: Public
domain Contributors: ? Original artist: ?
Datoteka:Yalta12.jpg Source: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/b/b4/Yalta12.jpg License: Public domain Contributors:
http://www.archives.gov/research/ww2/photos/#leaders Original artist: Nepoznat
Datoteka:Yalta_summit_1945_with_Churchill,_Roosevelt,_Stalin.jpg Source: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/d/
d2/Yalta_summit_1945_with_Churchill%2C_Roosevelt%2C_Stalin.jpg License: Public domain Contributors: [1] The source web page
include the following caption: Photo #: USA C-543 (Color) Original artist:
Datoteka:Yugoslav_Partisans_flag_1945.svg
Source:
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/aa/Flag_of_the_
Democratic_Federal_Yugoslavia.svg License: Public domain Contributors: Originally from en.wikipedia; description page is/was
here. Original artist: Original uploader was Zscout370 at en.wikipedia

14.3

Content license

Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0