Mira udina-Obradovi: Igrom do itanja

1.PREDITAKE I ITAKE VJETINE

Teorijski uvod u kojem se odgojitelj upoznaje s osnovnim pojmovima i objanjenjima procesa itanja,
kao i svim oblicima njegova razvoja: normalnim, ubrzanim i usporenim. Odgojitelj e dobiti odgovor
na pitanje ZATO neto poduzimati da bi se potakle i razvijale preditake i itake vjetine.

Psiholoki temelj itanja

Vjetina itanja
vjetina koja je nuna za opstanak
nije posljedica biolokog, nego kulturnog razvoja ovjeka
pri itanju se sluimo nizom kognitivnih sposobnosti
usvajanje vjetine itanja najvaniji zadatak djeteta u poetnom kolovanju
psihologija itanja procesi stjecanja i odvijanja vjetine itanja
smisao itanja je razumijevanje poruke koju je pisac ostavio u pisanom obliku
rijei se u pisanom obliku mogu pokazati na razliite naine:
o logografski sustav (slikovno pismo) svaka rije ima svoj zasebni simbol
o

abecedni sustav temeljen na glasovnom naelu (a ne slikovnom)

o svaki pisani znak (grafem) predstavlja glas ili skup glasova (fonem), tj. onu
jedinicu rijei koja, ako se promijeni, mijenja znaenje rijei
o aktivnost itanja u abec. sustavu sadri sljedee procese:
1) ralambu rijei u glasove
2) usvajanje i pronalaenje korespondencije izmeu napisanog slova
i pripadajueg glasa (deifriranje)
3) povezivanje glasova u cjelovitu rije
4) uoavanje znaenja rijei
5) ponavljanje prethodnog procesa u novoj rijei

kad je uenik potpuno usvojio vjetinu itanja, on je tako dobro uvjebao deifriranje da je
ono postalo potpuno automatizirano sada moe pozornost usmjeriti na smisao onoga to
ita

Psiholoki procesi u osnovi itanja

1. itanje se ostvaruje koritenje vida, i sluha ti procesi odvijaju se istodobno
2. kritina faza je pretvaranje slova u glasove
3. najvanije je usvajanje korespondencije izmeu slova i glasova i pravila njihove zamjene
4. nuno je uoiti od kojih se glasova (fonema) sastoji rije to znai da moe provesti glasovnu
ralambu rijei
5.
Faze usvajanja razumijevanja proitanoga
Razvoj govora razvoj razumijevanja sadraja prie razumijevanje prenoenja govora u pismo
razumijevanje dogovorenih pisanih obiaja.
Faze usvajanja tehnike itanja
1. Faza cjelovitog prepoznavanje

Mira udina-Obradovi: Igrom do itanja

pri uenju itanja dijete najprije ui korespondenciju izmeu cijele rijei i njezina znaenja
napamet ui znaenje cijele napisane rijei logografska strategija (cijela napisana rije
znak je za izgovorenu rije)
tipino za poetniko itanje kad se tako nauene rijei nalaze uklopljene u cjelinu teksta,
dijete ita tekst prepoznavajui nauene rijei i pogaa po smislu ostale rijei (i grijei)
rije koju prvi put susree pogaa prema moguem smislu cjeline reenice a ako rije stoji
sama za sebe ne moe je ni pogaati
Ana i Ivo idu u kino.

2. Faza poetne glasovne ralambe

nakon poetnog uenja rijei napamet, dijete poinje obraati pozornost i na slova glasove
koji tvore rije
pogaanje rijei po smislu i po prvom slovu glasu u rijei
Ana i Ivo idu u kolu. (poetak glasovne ralambe)
3. Faza prevoenja slova u glas (primjena abecednog naela)
najtea i najvanija faza u uenju itanja
dijete se slui abecednom strategijom (prepoznaje slovo i prevodi ga u njegovu glasovnu
zamjenu)
zahtijeva glasovnu ralambu rijei i glasovno pamenje
djetetova sposobnost da moe proitati svaku rije ak i onu iji smisao ne poznaje
4. Faza sloenog prevoenja grafikih u glasovne jedinice
ovdje je dijete ve vjet ita
ortografska strategija ne rastavlja napisanu rije na njezine osnovne elemente (grafeme),
nego uoava poznate pravopisne cjeline

Razvoj itanja
Preditake vjetine
svijest o pisanom jeziku poeci 2-3 godine
preditake vjetine osjetljivost za smisao i karakteristike pisanoga jezika (svjesnost
djeteta o pisanom jeziku)
o preduvjet razvoju itakih vjetina
o predznak kolske uspjenosti
o na pravilan razvoj utjee kvalitetno i pisanim sadrajima bogato djeje okruenje
1. Funkcija i svrha pisanog jezika
- dijete s 2 i 3 god. svijest o pismu
2. Pojmovi o tehnikim i dogovornim karakteristikama pisma
- 4 i 5 god. osvjeivanje pojmova o pismu; osvjeivanje razlika u slovima, svijest o
smjeru pisanja slijeva nadesno i odozgo dolje, razumijevanje osnovne interpunkcije
- postupno se osvjeuje da se svaka rije sastoji od zasebnih glasova 1. prepoznavanje rime,
2. prepoznavanje prvoga glasa u rijei
3. Svijest o uporabi glasovne strukture rijei u itanju
5 i 6 god. naglo poboljanje u zamjeivanju glasovne strukture rijei
spremnost na igru s rastavljanjem rijei na glasove, uivanje u rimi i uoavanje aliteracije
osnova za razvoj itake vjetine
2

Mira udina-Obradovi: Igrom do itanja

4. Grafo-foniko znanje
6 i 7 god. spoznaja korespondencije izmeu glasa i dogovorenog znaka za taj glas slova
spremnost za uenje itanja na vrhuncu
itake vjetine
7 i 8 god. dijete uoava kako izgledaju grafike zamjene za svaki glas, tj. slova, te ui
ifriranje i deifriranje rijei uporabom slova
8 i 9 god. automatiziranje ifriranja i deifriranja sve je bolje, pozornost mogu obratiti na
smisao onoga to itaju

Usporeni razvoj itanja

itanje je tijesno povezano s najviim misaonim funkcijama ovjeka

tekoe u svladavanju svih zadataka u kojim je potrebni itanje

disleksija (nije posljedica nedostatka inteligencije ili nepovoljnih uvjeta razvoja

Disleksija nije nedostatak vizualne percepcije
nije posljedica nekog vizualnog nedostatka
poremeaj koji se oituje kao nesposobnost da se u pisanom materijalu razlikuju potrebni
vidni detalji.
Disleksija nije nedostatak slune percepcije odbaena pretpostavka
Nova shvaanja uzroka disleksije
problem je u obradi slunih i vidnih podataka
glavna tekoa pojavljuje se u trenutku kad treba u svijesti uti i stanovito vrijeme
zadrati u svijesti zvuk, zvukovnu reprezentaciju za svaki zasebni glas u rijei ili za svako
napisano slovo u rijei
izrazite tekoe u glasovnoj ralambi izgovorenih ili napisanih rijei doivljavaju rije kao
slunu ili vidnu cjelinu
tekoe u pronalaenju rime, u prepoznavanju aliteracije, ne mogu grupirati rije prema
poetnom glasu ili zadnjem glasu i sl.
neposredni uzrok disleksije = fonoloka neosvijetenost

Ubrzani razvoj itanja

Darovitost i itanje
darovita djeca djeca velikih intelektualnih sposobnosti, esto su napredni itai
o poinju samostalno itati izmeu 4 i 4 i pol godine
o naue itati sama, esto trae pomo roditelja
o spontano ue povezanost glasa i slova u rijei
o vrlo rano itaju knjige (koje se iznad razumijevanja njihovih vrnjaka)
o itaju mnogo vie od svojih vrnjaka
o ubrzan razvoj itakih sposobnosti tumai se meusobnim potpomaganjem velike
djetetove inteligencije i brige okoline (roditelji im itaju trostruko vie)
o zajednike obiteljske aktivnosti i igra u svakodnevnim ivotnim situacijama

Kvalitetnije itanje darovitih

3

Mira udina-Obradovi: Igrom do itanja

imaju specifine strategije itanja

zakljuivanje, procjenjivanje, ponovno
kompozicije ili sadraja, povezivanje

itanje

odjeljka,

ralamba

za prosjene uenike tipine su 2 neuinkovite strategije:

pretjerana briga za pravilan izgovor rijei koje itaju u sebi
nemarno, pogreno saimanje smisla odlomka koji itaju

itanje kao sredstvo razvijanja darovitosti

o uporaba literature kao dodatka obveznim udbenicima
o organiziranje diskusijskih skupina o knjigama
o posebno razraen program itanja za svakoga pojedinoga darovitog uenika u skladu s
njegovim zanimanjem i talentima

Napredni itai u prvom razredu

o moga djeca prosjenih sposobnosti naue itati prije kole
o napredni itai bit e i ubudue dobri uenici
o mogunost zaputanja i neiskoritenja te velike poetne prednosti koju imaju napredni
itai
o dodatno razvijanje itakih vjetina u prvom razredu! tei, sloeniji itaki zadaci
individualizirani rad koji omoguuje daljnje razvijanje itake vjetine
itaki kuti
svladavanje tekoa izraavanja
pogotovo pismeno izraavanje
knjiga doivljaja
prepriavanja i dramatizacija proitane prie
upuivanje u osnove vjetina traenja i spremanja podataka
prouavaju sadraje za koje su zainteresirani, te da skupljaju i
organiziraju podatke o njim
takvim aktivnostima oni usvajaju osnovne elemente znanstvenog
istraivanja, a istodobno uvjebavaju i automatiziraju vjetine itanje,
pisanja i izraavanja
Vanost okruenja za razvoj preditakih vjetina: roditelji, vrti, kola

uloga u preditakim vjetinama: naslijeene osobine i utjecaj okoline

uloga roditelja najvea vanost
znaajnija je okolina, nego nasljedni imbenici
kvalitetna okolina okruenje koje pridonosi kvalitetnom razvoju preditakih vjetina

Odrasli kao primjer koritenja pisane obavijesti

odrasli su primjer koritenja pisane rijei kao obavijesti, izvora znanja i pomoi u raznim
ivotnim situacijama
vrlo je korisno da odrasli isprva sami, a zatim uz pomo djeteta izrauju male natpise koji
upozoravaju na vane obavijesti u kui
djeca ue i usvajaju obavijesnu vanost rijei, ali uoavaju i njihove razlike u duljini, obliku,
poetnom i zavrnom slovu - poetak osvjeivanja glasovne ralambe i abecednog naela
roditelji primjerom pokazuju kako dobivaju vane i zanimljive obavijesti iz novina i knjiga,
razgovaraju pred djetetom
pokazati djetetu da i ono samo moe dobiti obavijesti iz knjiga
4

Mira udina-Obradovi: Igrom do itanja

koristan odlazak u knjinicu

Odrasli kao primjer odailjanja pisane obavijesti

pisanje poruke prenosi znaenje (obavijest, naredbu, zabranu)

sudjelovati s roditeljima u pisanju estitki

dijete mora biti okrueno odraslima koji piu, itaju i pismeno saobraaju s ostalima, te biti
ukljueno u pismene aktivnosti koje su mu razumljive, imaju jasan cilj, zanimljive se i
zabavne, te pobuuju u djetetu elju za vlastitim pismenim jednostavnim, pa sve sloenijim
izraavanjem, tj. obavjetavanjem
Svakodnevno itanje djetetu

knjige su vaan izvor uivanja u prii, zapletu, ljepoti rijei i slika

svakodnevno itanje pria djetetu omoguit e mu da to spozna i da traenje takvog uitka

postane njegova stalna potreba

dijete sjedi roditelju u krilu, da gleda slikovnicu i prati tijek prie

svaki dan 20 minuta mala tradicija

Poticajno itanje

redovito itanje djetetu od njegove druge godine poboljava djetetov govorni razvoj

poticajno itanje ima oblik razgovora u kojemu se faze itanja izmjenjuju s fazama razgovora
o slikama i tekstu, a razgovor postaje sve sloeniji i bogatiji

voenje djeteta u sve sloeniju uporabi rijei

Dijaloko itanje slikovnice
1. Postavljanje poticajnih pitanja
o potiu dijete na samostalan govor
o to je ovo?, to je sve na slici?, to ovdje vidi?
2. Obogaivanje odgovora
o djetetov odgovor na pitanje valja obogatiti novim pitanjem
3. Ponavljanje odgovora
o ispravnu izjavu ponoviti kako bi dijete dobilo ohrabrenje i podatak da je ispravno odgovorilo
4. Pomaganje
o roditelj = model dobrog odgovora
o ne upozoravati dijete na pogreku, nego jasno rei ispravan odgovor
5. Pohvala i hrabrenje
o poticati mirnim prihvaanjem
6. Uvaavanje djetetova zanimanja
o odlian temelj za produktivan razgovor
7. Vedrina i ala
o itanje mora biti poput igre
Dijaloko itanje pria
kad dijete preraste slikovnice i sposobno je pratiti dugake prie i zaplete djejih romana
razgovor o naslovu prie ili knjige, naslovnoj i ostalim ilustracijama, pitanja o moguem
sadraju i likovima poticajno djeluje na zanimanje, motivaciju za itanje knjige
pogaanje ili smiljanje kraja prie
5

Mira udina-Obradovi: Igrom do itanja

svi ti oblici aktivnog itanja moraju biti nenametljivi, umjerene koliine i ne smiju pokvariti
priu ili volju za njenim sluanjem

itanje pjesmica
o nije toliko blisko roditeljima
o pospjeuje fonoloko osvjeivanje (rima)
Stvaranje itakog ozraja
o dijete oponaa roditelje kad itaju i kako se odnose prema itanju i knjigama
Djetetov prostor za itanje
Obiteljsko podravanje kolskog itanja
o bre i kvalitetnije stjeu itake vjetine ona djeca iji roditelji nastavljaju s brigom
za njihov itaki razvoj i kad ona krenu u kolu
o roditelji aktivno pomau u uenju itanja u 1.razredu
o neposredno sudjelovanje roditelja u itanju djeteta
Prevladavanje tekoa metodom fonograma
o fonogramska metoda jedan je od naina osvjeivanja glasovne kompozicije rijei
o pogodna kad se primjenjuje u individualnom uenju
o potrebno je napraviti iva slova
o detaljne upute opisane su u knjizi
o primjeri pogodni za fonogramsku vjebu
roj broj, kroj
rod brod, urod
osa bosa, rosa, kosa