KOMUNUKACIJA

NESPORAZUMI I
KOMUNIKACIJSKE DILEME
U Zagrebu, 20.11.2014.
Komunikacija u osnovi se moe odvijati posredno i neposredno, a kada govorimo o
neposrednoj kumunikaciji ona moe biti verbalna (usmena) i neverbalna (govor
tijela). I u jednom i u drugom obliku koristimo spontane ili nauene komunikacijske
vjetine ili tehnike.
Koliko e neka komunikacija biti uspjena ovisi prije svega:
o komunikacijskim vjetinama sugovornika koje se oituje u umijeu
izraavanja, umijeu sluanja, boji i tonu glasa, gestikulaciji, o temi o kojoj
se komunicira, o ambijentu u kojem se odvija komunikacija ali i o
karakternim osobinama sugovornika,
o pisanim i nepisanim pravilima (formalni, neformalni razgovori...)
o obiajima i kulturi kojoj pripadaju osoba koje komuniciraju
Postoji mnogo varijabli koje utjeu ili mogu utjecati na uspjenost komunikacije i o
kojma bi se moglo puno pisati i raspravljati.
Ako komunikaciji pripisujemo svrhu, onada bi meusobno sporazumijevanje bio
prvi razlog komunikacije ili postizanje interesa posredstvom razgovora
(diplomacija, pregovaranje...).
Sa poveanjem obrazovanosti poboljavaju se (ee se ue) i komunikacijske
vjetine, kako verbalne tako i neverbalne. Svakodnevno svjedoimo zavidnim
komunikacijskim vjetinama mnogih pojedinaca i obrnuto.
Iz ovoga bi se moglo zakljuiti da se s poboljanjem komunikacijskih vjetina
poveava uspjenost komunikaciranja ili postie poboljano, odnosno uspjeno
sporazumijevaje.
Da to nije tako i ne mora biti, potvruje fenomen zvani nesporazum i svaa. Zato
uope dolazi do svae kada su ljudi ueni da razgovaraju i da se uspjeno
izraavaju.
Ovaj fenomen u ljudskoj komunikaciji je time vei i zgonetniji jer znamo da su
mnogi razgovori zavrili tolikom svaom da su mnoge rodbinske te druge vrste i
dugogodinje veze pucale i nerijetko zavravale neljudskim i kaznenim djelima.
Za mnoge neslavne ishode razgovora nisu suprostavljena miljenja ili interesi bili
osnovni razlog, nego se kao glavni razlog spominje uvreda ili ponienje. to to
znai? Jeli uvreda ili ponienje konkretna i mjerljiva? Kako i na koji nain se ona
stvori?
Da bi se odgovorilo na ova pitanja bilo bi nuno opisati ovjeka njegove karakterne
i osobine i emocionalnu senzibilnost.
No. Tvrdim da postoji jo najmanje jedan fenomen koji komunikaciju odvede u krivi
smjer ili neuspjeh. To je neiskrenost u komuniciranju (zavaravanje ili manipulacija)

U kulturi u kojoj ivimo postoji i esto se prakticira nepisano pravilo da nije

pametno govoriti sve to misli, nego je pametnije govoriti ono to ljudi ele uti
(praksa politiara). Postoje govori sa figom u depu i postoje govori koji nemaju
za cilj postii sporazum nego im je cilj dovesti vodu na svoj mlin ili dovesti
nekoga u zabludu radi odreenog cilja.
Dananja praksa komuniciranja ne uiva povjerenje meu ljudima pa se mnogi u
razgovoru vie koncentriraju na razloge ili motive govora, a manje na sam smisao
govora. Dakle, mnogi govori nisu iskreni i time gore, jer to esto nije sluajno.
Dokaz ovoj tvrdnji jesu pozdravi (uvodni dio komunikacije) u svakodnevnoj
komunikaciji koji su neiskreni, nisu izraz potovanja ili dobrodolice to pozdrav u
sutini treba znaiti. Pozdrav je nauena forma kojoj se jedva vidi smisao ba zbog
toga to on nije iskren i najee se spontano i nabrzinu iskazuje.
Podizanje ruke sa dlanom prema ovjeku nasuprot sebe za indijance je znailo
dolazim u miru nakon ega se vodio iskren dijalog, s potovanjem prema
sugovorniku i bez straha da e se susret zloupotrijebiti i pretvoriti u napad ili sukob.
To je bio neupitno jasan i iskren pozdrav sve dotle dok ga kauboji nisu
zloupotrijebili kao priliku za iznenadni napad na naivnog pruatelja tog pozdravaindijanca.
Do dananjeg dana za veinu pozdrava koje danas primamo ili iskazujemo ili
kojima svjedoimo moemo postaviti pitanje - to zapravo oni znae, odnosno
znae li ono to bi trebali znaiti? Isti je ili slian sluaj sa osmjehom, kao i mnogim
izgovorenim rijeima. Primjeri: Volim te! Dogovoreno! Hvala! ....
Treba li ovjek u razgovoru biti iskren?
Svakodnevna praksa nam govori da trebamo voditi rauna koliko i kada biti iskren
ili koliko i pred kime pokazivati svoje osjeaje. Zato?
Iskustvo govori da se iskrenost i osjeaji najee zloupotrebljavaju i na osnovu
njih stjee nezasluena prednost drugog (iskreni indijanac i bahati kauboj).
Naa komunikacija i odnosi (meusobna uvaavanja) se jako slabo razvijaju
unato injenice da su nae komunikacijske vjetine znatno napredovale. Nai
meusobni odnosi su jo uvijek sliniji odnosima na divljem zapadu nego
civiliziranim ljudima. A dobar komunikator sve ee postaje dobar manipulator.
Kultura komunikacije nam namee obvezu itanja izmeu redaka, obvezu
ovladavanja svojih osjeaja. A potiskivanje ili suzdravanje od osjeaja kad tad
izmakne kontroli pri emu u pravilu to bude izljev negativnih osjeaja.
Mieljenja sam da bi ljudi trebali razvijati tehnike pobuivanja dobrih osjeaja kod
drugih i vjebaiti slobodno iskazivanje svojih pozitivnih osjeaja. To bi poplavilo
okruenje i na taj nain smanjilo razloge i pobude za izljev negativnih osjeaja.
U emu je problem? Tko zna?
Razmislomo!
Fabijan Joki