Na Bonjakom saboru, 27. i 28. septembra, trebalo se govoriti o budunosti BiH i o OwenStoltenbergovom mirovnom planu za Bosnu.

Bilo je, zapravo, planirano da se izvri proglaenje

bonjakog parlamenta i konano obznani pristanak za stvaranje bonjake (muslimanske)
drave. Predvieno je da njene granice budu na linijama koje dri vojska, s tim da su sporna
ostala pitanja Srebrenice i epe.
David Owen pie: Izetbegovi se brinuo da jai i glasniji elementi u njegovom javnom mnijenju
nisu spremni da se suoe sa nesretnom injenicom da se dioba ve odvila na terenu, i da su oni
protiv etnike podjele. Meutim, on osobno, prihvatao je realnost da se lice Bosne promijenilo.
Prije Bonjakog sabora na teren se alju stranaki kadrovici u funkciji ideoloko-politikih
koordinatora koji trebaju jae i glasnije elemente u javnom mnijenju, kako je definirao Owen,
ubijediti kako je vrijeme da i Muslimani imaju svoju dravu. Musadik Borogovac u to vrijeme
radi u press-centru TWRA u Zagrebu. U TWRA u funkciji ideoloko-politikog koordinatora,
dolazi predstavnik SDA koji organizira mini-seminare na kojima izlae tri kljune teze: prvu vjera, nacija, narodu su jedno isto, drugu - Bosne nikada nije bilo, i treu - BiH ne moe postojati
ukoliko je ne ele Srbi i Hrvati.
Kroz te teze se pokuala objasniti potreba teritorijaliziranja Muslimana u BiH. Znai, tri naroda
u BiH su tri nacije kojima trebaju tri drave, kae Borogovac koji je Izetbegoviu napisao
protestno pismo od 30 strana, jer je u ovim rijeima prepoznao Izetbegovieve misli.
Predsjednikov vojni savjetnik Fikret Muslimovi prije Sabora najviem dravnom vrhu
prezentira procjenu srbijanskih i hrvatskih oruanih snaga, odnosno snaga agresora - kako se
govorilo, o poloaju i snagama ARBiH. Nesumnjivo, radi se o ovjeku koji je imao sposobnosti
za oblasti kojima se bavio, ali i osobi upitnih moralnih kvaliteta, kae Rusmir Mahmutehaji,
koji je prisustvovao Muslimovievoj prezentaciji stanja na ratitima.
Naime, sutina njegovog izlaganja je bila da se rat pod hitno treba zaustaviti i da ARBiH u
daljim sudarima sa srbijanskim i hrvatskim snagama nema ansi. Poruka je bila jasna: vojnom
terminologijom trebalo je potcrtati odluku bonjakog politikog vodstva da se ide na podjelu
zemlje.
Ovaj ovjek lae i nemojte mu vjerovati, ljutito je reagirao Mahmutehaji usred
Muslimovieve prezentacije. On lae, zato to je prije 15 dana govorio sasvim suprotno. Bez
obzira da li je lagao tada ili nas i vas lae sada, u jednoj od tih situacija je lagao, znai da je
najobiniji laov.
Mahmutehaji je znao pozadinu Muslimovieve vojne analize. Njegov dugogodinji
poznanik, a u nekim fazama i prijatelj, Alija Izetbegovi je mjesecima ve pokuao
Mahmutehajia pridobiti za ideju stvaranja muslimanske drave. Neke od argumenata koje je
navodio Izetbegovi, ponavljao je i Muslimovi. Izetbegoviu je bilo jako stalo da me pridobije
za ideju stvaranja muslimanske drave, sjea se Mahmutehaji. Satima smo razgovarali. Nije
imao nikakvog razumijevanja, niti argumenata koje je mogao staviti na sto u bilo kojoj raspravi,
pa ih braniti, kada je obrazlagao potrebu stvaranja takve drave. Zbog toga se sve vie to

zalaganje pretvaralo u pseudomesijanstvo, pridobijanje slabih, uz njihovu bezuvjetnu podrku,

jer on nikada nije mogao iznijeti razloge kojima bi pravdao taj svoj zahtjev.
Argumenti protiv takve ideje, smatrao je Mahmutehaji, izmeu ostalog su i to da stvaranjem
nove drave bosanski povijesni identitet zapada u stanje destrukcije i stvaranja potpuno novog
identiteta. Taj novi identitet vie nije identitet bosanskih Muslimana. Sva vrsta prekida djeluje
na kolektivnu svijest poput oka iz kojeg je pitanje da li e organizam preivjeti.
Izetbegovi je vidio da Mahmutehajia ne moe pridobiti za svoju nakanu, a Mahmutehaji je
vidio da je suvino Izetbegovia ubjeivati u suprotno. On je meni rekao da ostaje pri svome
stavu i da je spreman ukloniti sve ljude koji su mu smetnja na tome putu, kae Mahmutehaji.
Haris Silajdi, tada ministar vanjskih poslova, pozvao je telefonom Rusmira Mahmutehajia.
Govori kako se trebaju vidjeti i razgovarati o vanoj stvari. Kasno navee, u prostorijama
Preporoda Mahmutehajia sa Silajdiem doekuju Enes Durakovi i Alija Isakovi, vodei
bonjaki intelektualci. Raspored sjedenja - Silajdi je u sredini, Durakovi i Isakovi sa jedne i
druge strane, a Mahmutehaji preko puta - kao u drami pokazuje da su Mahmutehajievi
dugogodinji prijatelji politiki preli na Silajdievu stranu. Trebali su posluiti kao potpora
onome to e ministar vanjskih poslova rei.
Moji prijatelji iz zapadne Evrope i svijeta smatraju da je podjela BiH i stvaranje tri nacionalne
drave najbolje i jedino mogue rjeenje, kae Silajdi. U nastavku dodaje da Srbima treba
pustiti da nose svoj, a Hrvati svoj dio Bosne. To je, prema njegovom miljenju, opcija koju
Bonjaci trebaju prihvatiti i legalizirati na Bonjakom saboru, u emu ih podrava i Zapad.
Ti ne zna ta pria i takva pria znai da su sve nae rtve uzaludne, pristati na to znai
prihvatiti logiku Karadia i Mladia, proglase li Bonjaci svoju nacionalnu dravu, oni se
odvajaju od Bosne i potpisuju svoje samoubistvo, ljutito replicira Mahmutehaji. Razgovor polemika traje do zore. Nakon pokuaja obraivanja Mahmutehajia, Izetbegovi poziva
akademika Muhameda Filipovia sa istom namjerom.
Bez tebe i mene, profesore, ovo ne ide i molim te da doe, a bie onako kako se ja i ti
dogovorimo, kae Izetbegovi pozivajui Filipovia na sastanak.
Taj sastanak je odran kod Izetbegovia i na njemu su, pored Izetbegovia i mene, bili jo reis
Mustafa Ceri, Alija Isakovi ili Enes Durakovi i mislim moj teti Edah Beirbegovi. Tada
sam kazao da ne podravam nikakvu avanturu sa naom muslimanskom ili bonjakom
dravicom i na taj nain legitimiranje podjele BiH, ispriao je akademik Filipovi. On je svojim
sugovornicima rekao kako predstojei Sabor ima zadatak da rijei pitanje nacionalnog imena i
identiteta; mobilie narod za borbu protiv agresije; kao i da fomulira zadatke svih Bonjaka u
tom kontekstu. Izetbegovi se sloio. Filipovi je napisao Rezoluciju Sabora o nacionalnom
imenu Bonjak.

Moji prijatelji iz zapadne Evrope i svijeta smatraju da je podjela BiH i stvaranje tri nacionalne
drave najbolje i jedino mogue rjeenje: Haris Silajdi
Photo: FoNet/Darko Popovi
Naalost, kako se u nas muslimana esto radi iza lea, pokazalo se da oni nisu odustali od
onoga to su zamislili da proglase muslimansku dravu, ispriao je Filipovi, kojeg e u to
uvjeriti predstojei dogaaji.
Filipovi smatra i da je nacionalno ime Bonjak, kojem su se do tada estoko protivili vjerski
autoriteti i vrh SDA, prihvaeno samo u kontekstu planiranog proglaenja nacionalne drave.
Pokazalo se da je nagla izmjena stava uslijedila iz spoznaje da ne mogu osnovati muslimansku
dravu, jer to svijet nee odobriti, ali da bi svijet, a pogotovo Srbi i Hrvati, kojima je osnivanje
takve nakaradne dravice odgovaralo, odobrio stvaranje bonjake dravice.
U ponedjeljak, u hotelu Holiday Inn pred poetak Sabora novinar efko Hodi prilazi Rasimu
Deliu koji u prvom redu sjedi izmeu Envera Hadihasanovia i Sulejmana Vranja. Deli nije
zadovoljan Hodievim radio-izvjetajima sa ratita iz Hercegovine, govorei kako on vri
direktan prenos bitke.
Nije to bio direktan prenos bitke. Prilog je emitiran nekoliko dana poslije bitke, objanjava
novinar.
Ti prenosi bitku kao fudbalsku utakmicu, a to nije dobro, dodaje Enver Hadihasanovi.
Nezadovoljstvo nainom izvjetavanja, a zapravo samom sadrinom izvjetaja iz Hercegovine su
iskazali Osman Brka i bezbjednjak Fikret Muslimovi. Prema Muslimovievim vojnim
procjenama prilagoenim novim politikim eljama, ARBiH je mogla samo gubiti.

Bilo je planirano da se na Saboru izglasa rasputanje bosanske skuptine i proglaenje bonjake,

usvoji Ustav, koji je ve bio napisan, a Alija Izetbegovi izabere za prvog i doivotnog
predsjednika. Bilo je predvieno i objelodanjivanje postojanja bonjake slube bezbjednosti,
kae tadanji naelnik CSB-a Munir Alibabi.
Na Sabor je doao i Hakija Meholji, predsjednik SDP-a Srebrenica. Poziv je doao od
predsjednika Izetbegovia. Mi smo na sastanku Ratnog predsjednitva opine odredili delegaciju
koja e ii u Sarajevo. Odmah smo imali neku slutnju da e se tu rjeavati krupne stvari, jer prvi
put izlazimo iz Srebrenice i obezbjeuje nam se prevoz sa dva helikoptera. Kako to da je nama
siguran izlaz, a za sve vrijeme otkako smo postali demilitarizovana zona, nije nam mogla doi
nijedna civilna, ni vojna delegacija. Bilo je predvieno da ide i Naser Ori, ali on nije elio ii.
Sa aerodroma su nas transporterima dovezli pred Holiday Inn... Tu nas je primio predsjednik
Izetbegovi i odmah nakon pozdrava pitao: ta vi mislite o zamjeni Srebrenice za Vogou?
Jedno vrijeme vlada tiina, a onda se Meholji javlja za rije: Predsjednie, ako ste nas zvali na
gotovu stvar, onda to niste trebali raditi, jer se valja vratiti pred narod...
Izetbegovi odgovara: Znate, meni je Clinton nudio u aprilu 93. da etnike snage uu u
Srebrenicu, izvre pokolj pet hiljada Muslimana i tada e biti vojna intervencija.
Srebrenika delegacija je bila sastavljena od devet ljudi. Svi su zanijemili. Poto je u istom
momentu u sali najavljen poetak Sabora, Izetbegovi je uao da najavi goste iz Srebrenice koji
su doekani burnim aplauzom, kao heroji.
Alija Isakovi je otvorio Sabor. Govorio je sputene glave, gledajui u papire ispred sebe. U toj
gesti nije bilo trijumfalizma. Bio je lijep ovjek i izgledao je kao junak grke tragedije, Sokrat
koji treba popiti otrov. Situaciju je on sam opisao kao Sudnji dan, s tom razlikom to Bonjaci
raun polau sebi i onima koji e ih naslijediti. Tu na Saboru su okupljeni ujedinjeni surovim
povijesnim prelamanjem; svi jednaki, bez regionalnih i stranakih podjela, bez surevnjivosti i
suparnikih nakana; objanjavao je i najavio da nita nee biti onakvim kakvim bijae. Mora se
ispoetka. isto i jasno kao sama priroda, bez licemjerja.
Ovaj in u kojem stojim pred vama, imenovat u samo odgovornim, rekao je Isakovi, Mi
nismo u prilici da biramo izmeu dva dobra, ve izmeu tri zla. Ova odgovornost podrazumijeva
dalekosene posljedice i one posljedice koje mogu biti neposredne. Mi smo u ratu. Mi smo oi u
oi s grubom stvarnou i moja osobna pojava na ovom mjestu samo je rezultat te stvarnosti, a ne
linih sklonosti, opredjeljenja ili namjera.

Vi kopate ivu dravu za koju ljudi jo uvijek ginu, vi ste obine izdajice i nemate pravo to
initi: Poruka Muhameda Filipovia
Photo: Stock
Nakon skiciranja gibanja na Balkanu, koja su meu Bonjacima razvila pogubna svojstva koja
iznutra rastau vlastito tijelo i duu, Isakovi je pred sluaoce podastro krajnosti koje je iznjedrila
bonjaka historija. Tako je u praskozorje mogue bosanske autonomake slobode iskoraio
mladi Husein Gradaevi, ali i ostarjeli Ali-paa Rizvanbegovi, u austrijskim okupacijskim
nedoumicama pojavljuje se umni muftija Karabeg i razularena mostarska svjetina, razboriti
Mehmed-beg Kapetanovi Ljubuak i smutljivi Hadi Lojo, tzv. mehkii i tzv. tvrdii, Gajret, ali
i Narodna uzdanica, latinica i irilica, asni reis auevi i konzervativna ulema, senilni
doglavnik Adem-aga Mei u Zagrebu i zaneseni srboljub Mustafa Mulali u Drainu etnikom
tabu, dalekovidi i usamljeni Husein ii, graanski liberal s ustavnim prijedlogom o
Bonjacima u prvoj Saveznoj skuptini Federativne Jugoslavije i utogljeni mostarski ekavac
Avdo Humo, Mak Dizdar kao hrvatski knjievnik i njegov brat Hamid - kao srpski knjievnik na
Katedri za suvremenu hrvatsku knjievnost u Zagrebu, i drugdje, Mea Selimovi, lan SANU-a,
i Alija Nametak, lan JAZU-a, potom Hamdija Pozderac i Alija Izetbegovi, raskol SDA i MBO,
koji je onemoguio veliku politiku pobjedu naem narodu na prvim slobodnim izborima,
Islamski centar u Zagrebu sa svojim programom i centralne islamske ustanove u Sarajevu, potom
Fikret i Alija, Juka kao vid lokalne samovolje i Vrhovna komanda Armije BiH u ratu, bjeanje
rektora Univerziteta u stranu zemlju, i mali ljudi s periferije - veliki heroji i ehidi, novi naibureis i paralelna paralizatorska antireisovska struja, Vlada u Sarajevu i Vlada spasa u Ljubljani,
bljedunjavi SDA-ovski gradonaelnici u Hercegovini, Muslimani bojovnici HVO-a i Muslimani
logorai HVO-a, autonomake feudalne pretenzije Fikreta Abdia u Cazinskoj krajini i sudbina
Bosne i Hercegovine.

Kljuna pouka i poruka zato jeste: Zapreavanje vlastite odbrane narodu i podravanjem
svojevrsnog krstakog rata protiv nas, Zapad je uinio zloslutan presedan. Velike sile i Savjet
sigurnosti objektivno su sauesnici ovog genocida. Time ovo nee biti posljednji evropski mrak.
Poslije zlodjela nad nama, poslije upeatljivih doivljaja tih zlodjela, niko na svijetu nije nevin.
Nema ni jedne nae smrti koja nije s nekim podijeljena. Koliina nae nevine krvi dostojna je
pomjeranja ustaljenih pojmova o vremenu u kojem se ovaj svijet nalazi. Ono to se dogada u
enevi - to je prisila. I trojna podjela Bosne i Hercegovine je komijska i meunarodna prisila.
To je, konano, gruba realnost kojoj se moramo to prije priviknuti, mimo svoje volje i zato s
manje emocija i s vie razboritosti.
Isakoviev govor je propraen dugim aplauzom, ali njegova kljuna poruka nije naila na prijem.
Mnogo ljudi, uope, nije znalo pozadinu deavanja. Govornici su jedan za drugim odbacivali
plan. Zbog neoekivanog razvoja situacije Izetbegovi poziva najvie dravno vodstvo na
odvojeni sastanak.
U podrum hotela Holiday Inn odlaze: Izetbegovi, Silajdi, Gani, Irfan Ljubijanki. Rusmir
Mahmutehaji se probija kroz kuhinje, jer je i on pozvan na sastanak. U podrumu Silajdi
ponovo objanjava neophodnost prihvatanja plana. Irfan Ljubijanki se slae. Hvala Bogu da i
mi Muslimani imamo svoju dravu. Meni je drago i zbog moje djece koja e moi slobodno
ivjeti u svojoj dravi, kae Ljubijanki. Mahmutehaji replicira da Bosna mora opstati, jer bez
nje nema ni Bonjaka. Ilustrovao je to primjerom naina kako su vrena pokrtavanja tokom
Drugog svjetskog rata. Onima koji su pokrtavani je govoreno da im se dua ne moe spasiti, ali
tijelo moe, a zatim su ubijani. Odvajanje Bonjaka od Bosne je odvajanje due od tijela, a to
znai smrt.
Situacija je, kae on, odbrana Bosne ili smrt. Kakva god je perspektiva te odbrane, ona je
neto to nudi nadu, to titi ljudsko dostojanstvo. Ako postoji dio Bosne gdje se ljudi nisu
branili, a preivjeli su, nisu poklani i silovani, onda bi se moglo rei da nisam u pravu.
Izetbegovi gnjevno odgovara: Nije Bosna nikakav kumir kome se treba klanjati. Za vjernike
je ova izjava imala posebnu teinu, jer islam ne dozvoljava klanjanje kumirima (idolima).
Mahmutehaji pita zato se ne pozovu i ostali uesnici Sabora, predstavnici drugih stranaka, da
se uje ta oni misle, kao to su Selim Belagi ili Muhamed Filipovi.
U tom momentu akademik Filipovi ulazi sam, jer je traei Saliha Bureka nabasao na skup.
Uao je usred sastanka, Uhvativi potene Muslimane in flagranti na djelu razbijanja BiH,
kako je kasnije opisao. Uspijeva uhvatiti dio Silajdievog izlaganja i s nogu iznervirano govori:
Vi kopate ivu dravu za koju ljudi jo uvijek ginu, vi ste obine izdajice i nemate pravo to
initi.
Odlazi preko vrata, zajapuren od bijesa. Mahmutehaji mu dobacuje: Ne idite odavde,
profesore, ima nas jo koji mislimo kao Vi. Ali, Filipovi ga ne uje. Ve je na putu prema
Nezavisnom radiju 99 da preko njegovog direktora Adila Kulenovia, kako je rekao, obavijesti
narod o zavjeri koja je u toku.
* Slijedei nastavak feljtona objavljujemo u petak, 8. januara