Zidne Konstrukcije - Wienerberger Prirucnik

ZIDANE KONSTRUKCIJE
PRIRUNIK ZA INVESTITORE, PROJEKTANTE,

NADZORNE INENJERE I IZVOAE
Pripremili:
D. Anii, T. Franko, S. Lu, I. Par Korii, M. Zupi
Karlovac, 2009.
Nakladnici:
Institut igh d.d., Zagreb
Wienerberger Ilovac d.d., Karlovac
Za nakladnike:
Jure Radi
Velimir Gojni
Recenzent:
doc.dr.sc. Boris Trogrli
Lektor:
Zinka Joh, prof.
Korektor:
XXXX
Dizajn korica:
Luminus Creative
Tisak i uvez:
XXXX
CIP Katalogizacija u publikaciji
XXXXXXXXXXXX
XXXXXXXXXXXXXX
XXXXXXXXXXXXXXXXXXXX
XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX
XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX
Copyright 2009., Wienerberger Ilovac, Karlovac
Sva prava pridrana
sadraj
predgovor
1
2
2.1
2.2
2.3
2.3.1
2.3.2
2.4
2.4.1
2.4.2
2.4.3
2.4.4
2.5
2.5.1
2.5.2
2.5.3
2.6
2.6.1
2.6.2
2.7
2.8
2.9
uvod
Zidni elementi Wienerberger
Openito
Proizvodni program zidnih elemenata
Doputena odstupanja dimenzija
Doputeno odstupanje srednje vrijednosti (T)
Raspon odstupanja (R)
Geometrijski podaci o zidnim elementima
Obujam svih upljina
Obujam pojedine upljine
Debljina vanjskih i unutarnjih stijenki
Kombinirana debljina vanjskih i unutarnjih stijenki
Obujamska masa
Bruto obujamska masa u suhom stanju
Neto obujamska masa u suhom stanju
Doputena odstupanja od obujamske mase
Tlana vrstoa
Tlana vrstoa u smjeru okomitom na horizontalne sljubnice
Tlana vrstoa u smjeru okomitom na vertikalne sljubnice
Toplinska svojstva
Trajnost
Vodoupojnost
11
15
15
15
28
28
29
30
30
30
30
30
31
31
31
31
32
32
33
34
35
35
2.10
2.11
2.12
2.13
2.14
2.15
2.16
2.17
Poetna vodoupojnost
Sadraj aktivnih topljivih soli
Kretanje vlage
Reakcija pri poaru
Paropropusnost
Poetna posmina vrstoa i vrstoa prionjivosti
Sadraj opasnih tvari
Oznaivanje zidnih elemenata
35
36
36
36
36
37
37
37
3
3.1
3.2
3.2.1
3.2.2
3.2.3
3.2.4
3.3
3.3.1
3.3.2
3.3.3
3.3.4
3.3.5
3.3.6
3.3.7
3.3.8
3.3.9
3.3.10
3.3.11
Mort ope namjene, tankoslojni mort i lagani mort

Openito
Svojstva svjeeg morta
Vrijeme ugradivosti
Sadraj klorida
Udio pora (sadraj zraka)
Omjer sastojaka
Svojstva ovrsnuloga morta
Tlana vrstoa
vrstoa prionjivosti
Vodoupojnost
Paropropusnost
Obujamska masa suhog ovrsnulog morta
Toplinska provodljivost
Trajnost
Dodatni zahtjevi za tankoslojni mort
Reakcija pri poaru
Mijeanje morta na gradilitu
Oznaivanje morta
39
39
40
40
41
41
41
42
42
42
42
42
43
43
44
44
45
45
45
4

4.1
4.2
4.2.1
Zie izvedeno od zidnih elemenata Wienerberger

i mortova znaajke zia nune za proraun nosivosti
Openito
Tlana vrstoa zia u smjeru okomitom na horizontalne sljubnice
Tlana vrstoa zia odreena ispitivanjem
47
47
48
48
4.2.2
4.3
4.3.1
4.3.2
4.4
4.4.1
4.4.2
4.5
4.6
4.6.1
4.6.2
4.7
4.7.1
4.7.2
4.7.3
4.8
4.8.1
4.8.2
4.9

4.10
4.11

4.12
Tlana vrstoa zia odreena proraunom

Tlana vrstoa zia u smjeru okomitom na vertikalne sljubnice
Tlana vrstoa zia odreena ispitivanjem
Tlana vrstoa zia odreena proraunom
Posmina vrstoa zia
Karakteristina posmina vrstoa zia odreena ispitivanjem
Karakteristina posmina vrstoa zia odreena proraunom
Vlana vrstoa zia
vrstoa na savijanje zia izvan ravnine
vrstoa na savijanje zia odreena ispitivanjem
vrstoa na savijanje zia odreena proraunom
Modul elastinosti zia
Modul elastinosti odreen ispitivanjem
Modul elastinosti odreen proraunom
Dugotrajni modul elastinosti
Modul posmika zia
Modul posmika odreen ispitivanjem
Modul posmika odreen proraunom
Otpornost zida (proraunska nosivost) pri djelovanju tlane sile
za razliite rubne uvjete i vitkosti
Otpornost zida pri djelovanju posmine sile
Otpornost zida pri istodobnom djelovanju
vertikalne i posmine sile
Omeeno zie
49
51
51
51
52
52
53
54
56
56
58
58
58
59
60
60
60
60
5
5.1

5.2

5.2.1
5.2.2
5.2.3
5.2.4
Djelovanje potresa na zidane zgrade

Aktualno stanje normizacije i Tehniki propis
za zidane konstrukcije
Naela i pravila projektiranja zidanih konstrukcija
otpornih na potres
Openito
Granino stanje nosivosti
Stanje ogranienog oteenja
Oblikovanje
67
61
64
64
64
67
68
68
68
69
69
5.2.5
5.2.6
5.3
5.3.1
5.3.2
5.3.3
5.4
5.5
5.6
5.6.1
5.6.2
5.6.3
5.6.4
Djelovanje potresa
Kombinacija djelovanja potresa s drugim djelovanjima
Proraun potresnih sila
Vodea naela projekta
Modeliranje konstrukcije
Potresne sile
Posebna pravila za zidane zgrade u potresnim podrujima
Pravila za jednostavne zidane zgrade
Provjera otpornosti omeenog zida
Naela
Proraun za istodobno djelovanje M i N
Proraun za djelovanje posmine sile slom klizanjem
Proraun za djelovanje posmine sile slom po kosoj pukotini
69
72
72
72
74
74
75
79
84
84
85
86
87
Pojedinosti oblikovanja zia i stropova
89
7
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.6.1
7.6.2
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
7.14
7.15
Nadvoji POROTHERM
Openito
Dimenzije
Masa
Duljina nalijeganja
Odstupanja od objavljenih vrijednosti
Mehanika svojstva
Nosivost na savijanje i posmik
Progib
Trajnost
Prodor vode i ugradba
Toplinska svojstva
Otpornost na zamrzavanje i odmrzavanje
Otpornost na poar
Upijanje vode
Paropropusnost
Oznaivanje
Pojedinosti oblikovanja crtei
95
95
95
100
100
100
101
101
101
101
102
102
102
102
103
103
103
103
8
Predgotovljene stropne konstrukcije Wienerberger
8.1
Stropna konstrukcija Wienerberger
8.1.1 Openito
8.1.2 Osnovni podaci upotrijebljeni u proraunu nosivosti stropova
8.1.3 Poarna otpornost i reakcija pri poaru
8.1.3.1 Openito
8.1.3.2 Poarna otpornost stropnih sustava gredica i blokova
8.1.3.3 Akustika svojstva
8.1.3.4 Toplinska svojstva
8.1.3.5 Trajnost
8.1.3.6 Pojedinosti oblikovanja stropne konstrukcije
8.1.3.7 Pravila izvedbe stropa
8.2
Predgotovljene gredice Wienerberger
8.2.1 Openito
8.2.2 Doputena odstupanja dimenzija
8.2.3 Mehanika otpornost
8.2.4 Ostala svojstva
8.2.5 Oznaivanje
8.3
Predgotovljeni ispunski blokovi
8.3.1 Openito
8.3.2 Geometrijska svojstva
8.3.4 Povrinske znaajke
8.3.5 Tlana vrstoa
8.3.6 vrstoa pri proboju savijanju
8.3.8 Oznaivanje
8.4
Pomoni elementi
105
105
105
107
111
111
111
114
115
115
115
117
119
119
120
120
121
121
122
122
122
122
122
123
123
123
124
125
Toplinski proraun zida, stropa i zidane zgrade
127
10
10.1
10.2
Tipski trokovnik za pojedine vrste radova

Nosivi zidovi
Pregradni zidovi
133
133
134
10.3
10.4
10.5
10.6
Stropni sustav
Nadvoji
Vertikalni serkla
Zvuno-izolacijski zidni element
136
137
138
138
11
11.1
11.2
11.3
11.4
Normativi utroka materijala i rada

Nosivi zidovi
Vertikalni serklai i zvuno-izolacijski zidni elementi
Pregradni zidovi
Strop
141
141
143
144
144
12
12.1
12.2
12.3
12.4
12.5
12.6
12.7
12.8
12.9
12.10
12.11
12.12
12.13
Upute za gradnju
Organizacija gradilita
Pripremni radovi
Poetak gradnje
Postavljanje horizontalne hidroizolacije
Izravnavajui sloj morta
Zidanje prvog reda
Priprema POROTHERM S i PLAN opeke
Zidanje POROTHERM S i PLAN opekom
Povezivanje vanjskih i unutarnjih nosivih zidova
Pregradni zidovi
Spojevi nosivih i pregradnih zidova
POROTHERM nadvoji
Stropni sustav POROTHERM
147
147
147
148
149
150
150
151
154
154
155
155
160

A.0
A.1.1
A.1.2

A.1.3
A.1.4
A.1.5

PRILOG A
Nosivost vertikalno optereenog zia
Uvodni podaci
Slobodno oslonjeni stropovi
Kontinuirano oslonjeni stropovi i slobodno oslonjeni stropovi
nosivi u dva smjera
Kontinuirani stropovi nosivi u dva smjera
Unutarnji zidovi
Vanjski zidovi najvieg kata
159
162
167
173
178
184
P
Predgovor
Poetkom 2009. godine Hrvatska je u svoj normizacijski sustav preuzela sve

europske norme za proraun graevinskih konstrukcija, norme specifikacije
graevnih proizvoda i norme za metode ispitivanja. Iako poetak njihove primjene
ovisi o ukljuivanju tih norma u odgovarajue tehnike propise i o izradi i prihvaanju nacionalnih dodataka, time je napokon definirana prilagodba hrvatskoga
tehnikog zakonodavstva europskomu. Valja oekivati da e tijekom 2009. godine
biti zavrene sve potrebne predradnje nune i za formalno stupanje na snagu i
poetak primjene novog sustava norma i tehnikih propisa.
Ovaj prirunik prvi je na hrvatskom jezinom podruju kojim tvrtka Wienerberger
Ilovac d.d. iz Karlovca eli svima zainteresiranim, a ponajprije investitorima,
projektantima, nadzornim inenjerima i izvoaima, pribliiti sve podatke o
svojim proizvodima koji su ve danas potpuno usklaeni sa zahtjevima europskih
norma. Time se uspostavlja nuna veza izmeu proizvoaa i korisnika s krajnjim
ciljem stavljanja na trite kvalitetnih proizvoda, usklaenih s ouvanjem okolia,
odrivim razvojem i zadovoljavanjem potreba i elja kupaca.
Svrha je prirunika itatelju na jednom mjestu i u saetom obliku prikazati
fizikalno-mehanika svojstva proizvoda iz proizvodnoga programa dostupnog
na hrvatskom tritu, investitorima predoiti mogunosti gradnje opekom i
proizvodima za zidanje, projektantima izloiti elemente nune za projektiranje,
oblikovanje pojedinosti i proraun konstrukcije, nadzornim inenjerima razjasniti pitanja s kojima e se susretati, a izvoaima predoiti postupke i pravilne
izvedbe zidanih zgrada.
U knjizi su sustavno obraene normirane znaajke zidnih elemenata Wienerberger

usporedbom sa zahtjevima i upuivanjem na odgovarajue hrvatske odnosno
europske norme. Prikazana su svojstva nekoliko vrsta mortova za izvoenje
zia. Objanjene su sve veliine nune za proraune nosivosti zidanih zgrada s
posebnim osvrtom na graenje zidanih zgrada u potresnim podrujima. Posebna
pozornost posveena je sustavu stropnih konstrukcija Wienerberger koji je zbog
svoje inovativnosti jo uvijek jedinstven u nas. Za praktine potrebe projektiranja i
izvoenja u knjizi su crtei s pojedinostima, tekstovi tipskih trokovnikih stavaka,
normativi utroka materijala i rada te opsene upute za gradnju s potrebnim
crteima i fotografijama.
Knjiga sadrava i saetke eksperimentalnih ispitivanja provedenih u Institutu
graevinarstva Hrvatske u Zagrebu koji potvruju velike mogunosti gradnje
opekarskim proizvodima uz nuno ispunjavanje europskih odnosno hrvatskih
zahtjeva za stalnom unutarnjom i vanjskom kontrolom kvalitete i ispunjavanje
zahtjeva postavljenih pred projektanta, izvoaa i krajnjeg korisnika.
Ova je knjiga rezultat zajednikih napora strunjaka iz Wienerbergera (T. Franko i
S. Lu) i Instituta IGH (D. Anii, I. Par Korii i M. Zupi). Svima koji su pridonijeli
objavljivanju ove knjige autori najljepe zahvaljuju.
Autori:
Za Wienerberger Ilovac:
prof.dr.sc. D. Anii
dr.sc. S. Lu
I. Par Korii
mr.sc. M. Zupi
T. Franko
V. Gojni
10
1
Uvod
Ova knjiga sadrava iscrpne podatke potrebne investitorima, projektantima, nadzornim inenjerima i izvoaima koji grade opene zidane zgrade s proizvodima
sustava Wienerberger. Ona je rezultat viegodinjih nastojanja tvrtke Wienerberger
Ilovac, Karlovac da od proizvoaa openih zidnih elemenata preraste u tvrtku
koja na tritu nudi cjelovit sustav gradnje zidanih zgrada koje ispunjavaju visoke
zahtjeve suvremenoga komfornog i zdravog stanovanja, prihvatljivih trokova
odravanja tijekom uporabnog vijeka, sigurnosti i uporabljivosti, poarne sigurnosti i drugih zahtjeva korisnika.
Podaci navedeni u ovoj knjizi zasnivaju se na vlastitim istraivanjima svojstava
proizvoda koja je proveo proizvoa a stalno ih provjeravaju ovlatena akreditirana
tijela (certifikacijska i nadzorna tijela te ispitni laboratoriji) sukladna sa zahtjevima hrvatskih odnosno europskih norma (HRN EN). Istraivanja mogunosti
sustava graenja zidanih zgrada Wienerbergerovim proizvodima provedena su
analitikim i eksperimentalnim metodama u centrali Wienerbergera u Beu i
laboratorijima Instituta graevinarstva Hrvatske u Zagrebu tijekom prethodnih
godina. Pritom su rabljene suvremene metode prorauna i eksperimentalnih
ispitivanja zahtijevane europskim normama.
Proizvodni program Wienerbergera obuhvaa cjeloviti sustav za gradnju suvremenih zidanih zgrada od opeke koji se na hrvatskom tritu pojavljuje pod motom
opeka za 21. stoljee. Sustav zadovoljava sve zahtjeve europskih i hrvatskih
norma za proizvode i projektiranje i zahtjeve hrvatskoga Tehnikog propisa za
zidane konstrukcije (TPZK) (Narodne novine 1/2007).
11
Kako e vrlo skoro u narednom razdoblju doi do zamjene europskih prednorma za

projektiranje (nizova HRN ENV 1991 do HRN ENV 1999), koje su se primjenjivale u
prijelaznom razdoblju, zavrnim tekstovima europskih norma (nizovima HRN EN
1990 do HRN EN 1999), oekuje se da e u skladu s tim normama brzo uskladiti i
TPZK. Stoga je ovaj prirunik napisan tako da za projektiranje vrijedi od trenutka
stupanja na snagu novog TPZK-a. Podaci i odredbe koje se odnose na specifikacije
proizvoda ostaju nepromijenjeni pa su u cijelosti odmah primjenjivi.
Sustav openih zidanih zgrada Wienerberger sadrava etiri skupine proizvoda:
zidne elemente, mortove, nadvoje i stropne konstrukcije.
Zidni elementi proizvode se u irokoj paleti dimenzija predvienih za izradu
nosivih i nenosivih zidova izvedenih s mortom ope namjene, laganim mortom,
tankoslojnim mortom ili specijalnim ljepilom. Zidni su elementi sukladni s normom
HRN EN 771-1 i zadovoljavaju svih 12 propisanih svojstava. Mortovi su sukladni
s normom HRN EN 998-2 i zadovoljavaju svih 12 propisanih svojstava.
Nadvoji su predgotovljeni prednapeti proizvodi koji se dostavljaju spremni
za ugradnju iznad otvora za prozore i vrata, a sukladni su s normom HRN EN
846-2.
Stropne konstrukcije sastoje se od predgotovljenih prednapetih stropnih gredica
i openih ispunskih blokova iznad kojih se na gradilitu izvodi armiranobetonska
tlana ploa te povezuje serklaima. Strop je predvien za uobiajena optereenja
u zgradama. Proizvodi su sukladni s normama HRN EN 15037-1 (stropne gredice) i HRN EN 15037-2 (ispunski blokovi), a proraun nosivosti u upotrebljivosti
usklaen je se normom HRN EN 1992-1-1.
Zidane zgrade projektirane i izgraene u sustavu i s proizvodima Wienerberger te
primjereno koritene i odravane ispunjavaju svih est bitnih zahtjeva za graevine propisanih lankom 14. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne
novine 76/2007), Zakona o gradnji (Narodne novine 175/2003 i 100/2004)
i tehnikim propisima donesenim na osnovi tih zakona, s obzirom na
12
- mehaniku otpornost i sigurnost

- sigurnost u sluaju poara
- higijenu, zdravlje i okoli
- sigurnost pri uporabi
- zatitu od buke
- utedu energije i ouvanje topline,
a time imaju i projektom predvienu trajnost.
13
14
2
Zidni elementi Wienerberger
2.1 Openito
Zidni elementi proizvode se u skladu s normom HRN EN 771-1:2008 koja u svom
najnovijem izdanju obuhvaa elemente predviene za izgradnju zidova mortom
ope namjene i tankoslojnim mortom odnosno specijalnim adhezivom. Proizvodi se
meusobno razlikuju u preciznosti izrade ploha za horizontalne sljubnice. Proizvodi
predvieni za zidanje mortom ope namjene na trite dolaze u obliku u kojem su
izili iz pei a predviena debljina morta je 12 mm. Proizvodi predvieni za zidanje
tankoslojnim mortom ili specijalnim adhezivom nakon vaenja iz pei izbruse se
precizno na horizontalnim plohama i tako omoguuju uporabu morta ili adheziva
debljine 1-3 mm.
2.2 Proizvodni program zidnih elemenata
Svi zidni elementi iz proizvodnog programa svrstani su u skupinu male obujamske
mase (normirana oznaka LD, prema engl. low density) jer zadovoljavaju kriterij da im je
obujamska masa u suhom stanju manja od 1000 kg/m3. Proizvodni asortiman sastoji
se od proizvoda prikazanih u tablicama 2.1 do 2.3.
Obzirom na preciznost izrade nalijeuih ploha zidnih elemenata na horizontalnim
sljubnicama zia svi zidni elementi proizvode se kao obini i kao precizno brueni.
Obini zidni elementi imaju nalijeue horizontalne plohe u okviru doputenih
odstupanja od objavljenih dimenzija i predvieni su za uporabu s mortovima ope
namjene.
Precizni brueni zidni elementi imaju strojno izbruene nalijeue horizontalne plohe
u okviru doputenih odstupanja od objavljenih dimenzija i dodatno u okviru doputenih
odstupanja za ravnost i planparalelnost nalijeuih ploha i predvieni su za uporabu s
tankoslojnim mortovima.
15
Proizvodni program zidnih elemenata za nosive zidove

(obini i precizni zidni elementi)
dimenzije
dxxv
(mm)
razred doputenih
odstupanja
razred raspona
postotak upljina (%)
grupa prema
HRN EN 1996-1-1
okomito
bono
POROTHERM
45 S P + E
ld
250 x 450 x 238
t1
r1
50
2b
10
2.5
porotherm
38 s plus
ld
250 x 380 x 238
t1
r1
46
2b
10
2.5
porotherm
30 s plus
ld
250 x 300 x 238
t1
r1
48
2b
10
2.5
porotherm
25 s p + e
ld
375 x 250 x 238
t1
r1
45
2b
10
2.5
porotherm
38 profi
ld
250 x 380 x 249
t1+
r1+
55
2b
10
2.5
porotherm
30 profi
ld
250 x 300 x 249
t1+
r1+
55
2b
10
2.5
redni
broj
napomena:

16
tlana
vrstoa
(N/mm2)
razred proizvodnje
2.1
skupina proizvoda
tablica
naziv i izgled
proizvoda
Oznake S seizmik | plus poboljana toplinska svojstva

profi precizno bruena opeka | p + e patent + ekonomik
neto
kretanje vlage
(mm/m)
vrstoa prijanjanja
(N/mm)*
sadraj aktivnih
topljivih soli
eurorazred reakcije
pri poaru
upijanje vode
koeficijent difuzije
vodene pare ()**
toplinska provodljivost
(W/mK)
trajnost na zamrzavanje
/ odmrzavanje
masa (Kg)
potronja opeke m/ m
utroak morta 1/m //1/m
npd
d1
(10%)
npd
0.15
s0
a1
npd
5/10
0.16
F0
19.4
16.0
35.6
57.0
126.0
3.50
720.0
npd
d1
(10%)
npd
0.15
s0
a1
npd
5/10
0.139
F0
17.0
16.0
42.1
47.0
124.0
3.05
685.0
npd
d1
(10%)
npd
0.15
s0
a1
npd
5/10
0.15
F0
12.2
16.0
53.3
38.0
127.0
2.22
700.0
npd
d1
(10%)
npd
0.15
s0
a1
npd
5/10
0.18
F0
15.5
10.7
42.7
27.0
108.0
1.95
700.0
npd
d1
(10%)
npd
0.15
s0
a1
npd
5/10
0.13
F0
17.6
16.0
42.1
4.0
10.5
2.88
700.0
npd
d1
(10%)
npd
0.15
s0
a1
npd
5/10
0.15
F0
13.5
16.0
53.3
3.0
10.0
2.77
razred
odstupanja
optereenje za m
zida (kN/m)
bruto
700.0
obujamska masa
u suhom stanju
(Kg/m3)
17
razred raspona
okomito
bono
55
2b
10
2.5
r1
55
2b
10
2.5
t1
r1
55
2b
10
2.5
250 x 290 x 190
t1
r1
61
10
2.5
190 x 290 x 190
t1
r1
58
10
2.5
190 x 250 x 190
t1
r1
58
10
2.5
porotherm
25 profi
ld
375 x 250 x 249
poroblok 9
ld
250 x 290 x 238
poroblok 6,5
ld
190 x 290 x 238
10
poroblok 7
ld
11
poroblok 5,5
ld
12
poroblok 4,5
ld
napomena:

18
skupina proizvoda
naziv i izgled
proizvoda
t1

grupa prema
HRN EN 1996-1-1
razred doputenih
odstupanja
r1+
razred proizvodnje
t1+
dimenzije
dxxv
(mm)
redni
broj
tlana
vrstoa
(N/mm2)
vodene pare ()**
(W/mK)
/ odmrzavanje
masa (Kg)
s0
a1
npd
5/10
0.18
F0
18.6
580.0
npd
d1
(10%)
npd
0.15
s0
a1
npd
5/10
0.33
F0
10.4
700.0
npd
d1
(10%)
npd
0.15
s0
a1
npd
5/10
0.33
F0
9.3
695.0
npd
d1
(10%)
npd
0.15
s0
a1
npd
5/10
0.36
F0
9.3
700.0
npd
d1
(10%)
npd
0.15
s0
a1
npd
5/10
0.36
F0
7.5
700.0
npd
d1
(10%)
npd
0.15
s0
a1
npd
5/10
0.33
F0
6.2
10.5
42.0
optereenje za m
zida (kN/m)
upijanje vode
0.15
eurorazred reakcije
pri poaru
npd
potronja opeke m/ m
sadraj aktivnih
topljivih soli
d1
(10%)
vrstoa prijanjanja
(N/mm)*
npd
kretanje vlage
(mm/m)
neto
795.0
razred
odstupanja
bruto
obujamska masa
u suhom stanju
(Kg/m3)
2.5
10.00
1.99
16,0
/13,8
53.3
28,0
/23,0
93.0
2,17
/1,85
21,2
/13,8
66.7
32,0
/18,0
101.0
2,54
/1,70
19,2
/16,7
64.0
30,0
/26,0
100.0
2,33
/2,02
25,0
/16,7
82.0
38,0
/25,0
125.0
2,56
/1,70
25,0
/20,0
96.2
37,0
/28,0
142.0
2,22
/1.74
19
proizvodni program zidnih elemenata za nenosive zidove

razred raspona
okomito
bono
porotherm
20 s p + e
ld
375 x 200 x 238
t1
r1
10
2.5
porotherm
20/50 s maxi
ld
500 x 200 x 238
t1
r1
10
2.5
porotherm
11,5 p+e
ld
500 x 115 x 238
t1
r1
10
2.5
porotherm
10 p + e
ld
500 x 100 x 238
t1
r1
10
2.5
porotherm 8
p+e
ld
500 x 80 x 238
t1
r1
10
2.5
porotherm
2050 profi
ld
500 x 200 x 249
t1+
r1+
10
2.5
redni
broj
napomena:

20
naziv i izgled
proizvoda

grupa prema
HRN EN 1996-1-1
dimenzije
dxxv
(mm)
razred doputenih
odstupanja
tlana
vrstoa
(N/mm2)
razred proizvodnje
2.2
skupina proizvoda
tablica
neto
kretanje vlage
(mm/m)
vrstoa prijanjanja
(N/mm)*
sadraj aktivnih
topljivih soli
eurorazred reakcije
pri poaru
upijanje vode
vodene pare ()**
(W/mK)
/ odmrzavanje
masa (Kg)
potronja opeke m/ m
npd
d1
(10%)
npd
0.15
s0
a1
npd
5/10
0.33
F0
9.2
10.7
53.0
23.0
114.6
1.68
620.0
npd
d1
(10%)
npd
0.15
s0
a1
npd
5/10
0.33
F0
12.2
8.0
42.0
18.0
94.5
1.48
800.0
npd
d1
(10%)
npd
0.15
s0
a1
npd
5/10
F0
7.0
8.0
69.6
6.0
52.2
0.98
830.0
npd
d1
(10%)
npd
0.15
s0
a1
npd
5/10
F0
6.1
8.0
80.0
5.5
55.0
0.88
860.0
npd
d1
(10%)
npd
0.15
s0
a1
npd
5/10
F0
4.9
8.0
100.0
4.5
56.3
0.78
861.0
npd
d1
(10%)
npd
0.15
s0
a1
npd
5/10
0.256
F0
20.9
8.0
40.0
2.0
10.0
1.70
razred
odstupanja
optereenje za m
zida (kN/m)
bruto
650.0
obujamska masa
u suhom stanju
(Kg/m3)
21
razred raspona
grupa prema
HRN EN 1996-1-1
okomito
bono
10
2.5
10
2.5
r1+
10
2.5
t1
r1
10
2.5
500 x 100 x 250
t1
r1
10
2.5
500 x 80 x 250
t1
r1
10
2.5
porotherm
17 50 profi
ld
500 x 170 x 249
porotherm
12 50 profi
ld
500 x 120 x 249
porotherm
10 50 profi
ld
500 x 100 x 249
t1+
10
forati 12
ld
500 x 120 x 250
11
forati 10
ld
12
forati 8
ld
napomena:

22
razred doputenih
odstupanja
naziv i izgled
proizvoda
skupina proizvoda
razred proizvodnje
r1+
dimenzije
dxxv
(mm)
redni
broj
tlana
vrstoa
(N/mm2)
t1+
t1+
r1+

sadraj aktivnih
topljivih soli
eurorazred reakcije
pri poaru
upijanje vode
vodene pare ()**
(W/mK)
/ odmrzavanje
masa (Kg)
potronja opeke m/ m
d1
(10%)
npd
0.15
s0
a1
npd
5/10
0.29
F0
18.3
8.0
47.1
2.0
11.8
1.49
747.0
npd
d1
(10%)
npd
0.15
s0
a1
npd
5/10
F0
11.2
8.0
66.7
1.0
8.3
0.91
744.0
npd
d1
(10%)
npd
0.15
s0
a1
npd
5/10
F0
9.3
8.0
80.0
1.0
10.0
0.76
560.0
npd
d1
(10%)
npd
0.15
s0
a1
npd
5/10
F0
8.5
7.5
-
7.0
-
0.76
560.0
npd
d1
(10%)
npd
0.15
s0
a1
npd
5/10
F0
6.8
7.5
-
5.8
-
0.61
600.0
npd
d1
(10%)
npd
0.15
s0
a1
npd
5/10
F0
6.0
7.5
-
4.7
-
0.53
kretanje vlage
(mm/m)
razred
odstupanja
optereenje za m
zida (kN/m)
neto
npd
vrstoa prijanjanja
(N/mm)*
bruto
861.0
obujamska masa
u suhom stanju
(Kg/m3)
23
razred raspona
grupa prema
HRN EN 1996-1-1
okomito
bono
13
forati 6
ld
500 x 60 x 250
t1
r1
10
2.5
14
tavelloni 10
ld
1000 x 60 x 250
t1
r1
10
2.5
15
tavelle 3
ld
500 x 30 x 250
t1
r1
10
2.5
16
pregradna
opeka
11,5 19
ld
500 x 115 x 190
t1
r1
10
2.5
17
pregradna
opeka
10 19
ld
500 x 100 x 190
t1
r1
10
2.5
18
pregradna
opeka
8 19
ld
500 x 80 x 190
t1
r1
10
2.5
napomena:

24
naziv i izgled
proizvoda
razred doputenih
odstupanja
dimenzije
dxxv
(mm)
redni
broj
skupina proizvoda
razred proizvodnje
tlana
vrstoa
(N/mm2)

neto
kretanje vlage
(mm/m)
vrstoa prijanjanja
(N/mm)*
sadraj aktivnih
topljivih soli
eurorazred reakcije
pri poaru
upijanje vode
vodene pare ()**
(W/mK)
/ odmrzavanje
masa (Kg)
potronja opeke m/ m
npd
d1
(10%)
npd
0.15
s0
a1
npd
5/10
F0
5.3
7.5
-
3.6
-
0.46
547.0
npd
d1
(10%)
npd
s0
a2
npd
5/10
F0
8.2
4.0
-
880.0
npd
d1
(10%)
npd
s0
a1
npd
5/10
F0
9.0
10.0
-
8.0
-
1.04
825.0
npd
d1
(10%)
npd
0.15
s0
a1
npd
5/10
F0
7.8
10.0
-
7.0
-
0.91
815.0
npd
d1
(10%)
npd
0.15
s0
a1
npd
5/10
F0
7.8
10.0
-
7.0
-
0.91
910.0
npd
d1
(10%)
npd
0.15
s0
a1
npd
5/10
0.256
F0
7.2
10.0
-
6.0
-
0.83
razred
odstupanja
optereenje za m
zida (kN/m)
bruto
735.0
obujamska masa
u suhom stanju
(Kg/m3)
25
proizvodni program pomonih zidnih elemenata

razred doputenih
odstupanja
razred raspona
grupa prema
HRN EN 1996-1-1
okomito
bono
tlana
vrstoa
(N/mm2)
porotherm
38 s p + e
1/2 + 1/2
ld
380 x (125 x 125)

x 238
t1
r1
10
2.5
porotherm
30 s p + e
1/2 + 1/2
ld
300 x (125 x 125)

x 238
t1
r1
10
2.5
zvuno
izolacijska
opeka
ld
250 x 375 x 238
t1
r1
10
2.5
betonski
kut 25
ld
250 x 380 x 238
10
2.5
betonski
kut 30
ld
294 x 420 x 238
10
2.5
betonski
kut 25 profi
ld
250 x 380 x 248
10
2.5
betonski
kut 30 profi
ld
295 x 420 x 248
10
2.5
redni
broj
napomena:

26
naziv i izgled
proizvoda
razred proizvodnje
2.3
skupina proizvoda
tablica
dimenzije
dxxv
(mm)

sadraj aktivnih
topljivih soli
eurorazred reakcije
pri poaru
upijanje vode
vodene pare ()**
potronja opeke m/ m
0.15
s0
a1
npd
5/10
F0
17.3
741.3
npd
d1
(10%)
npd
0.15
s0
a1
npd
5/10
F0
13.9
567.5
npd
d1
(10%)
npd
0.15
s0
a1
npd
5/10
F0
13.3
10.7
42.7
150.0
598.6
4.12
640.0
npd
d1
(10%)
npd
0.15
s0
a1
npd
5/10
F0
15.2
694.0
npd
d1
(10%)
npd
0.15
s0
a1
npd
5/10
F0
21.5
790.0
npd
d1
(10%)
npd
0.15
s0
a1
npd
5/10
F0
18.8
726.0
npd
d1
(10%)
npd
0.15
s0
a1
npd
5/10
F0
22.5
razred
odstupanja
optereenje za m
zida (kN/m)
vrstoa prijanjanja
(N/mm)*
npd
masa (Kg)
kretanje vlage
(mm/m)
d1
(10%)
/ odmrzavanje
neto
npd
(W/mK)
bruto
724.2
obujamska masa
u suhom stanju
(Kg/m3)
27
2.3 Doputena odstupanja dimenzija

Proizvodne (tzv. radne) dimenzije proizvoda navedene su u tablicama 2.1 do 2.3.
Proizvodi predvieni za zidanje mortom ope namjene (M5 i M10) ili laganim mortom (LM5) proizvode se u skladu s normom HRN EN 771-1 i svrstani su u razred
doputenih odstupanja T1 a najvei raspon odstupanja je R2.
Proizvodi predvieni za zidanje u tankoslojnom mortu (TM10) ili ljepilu DRYFIX.
extra (proizvoa WIENERBERGER) proizvode se u skladu s tokom 5.2.1.2 norme
HRN EN 771-1 pri emu osim ispunjenja kriterija iz prethodnoga stavka moraju
zadovoljiti i ove uvjete:
- maksimalan otklon od ravnosti jednog horizontalnog lica iznosi do 1,0 mm
- maksimalan otklon od planparalelnosti dvaju horizontalnih lica iznosi do 1,0 mm.
2.3.1 Doputeno odstupanje srednje vrijednosti (T)
Ako se openi zidni elementi uzorkuju iz poiljke u skladu s dodatkom A norme HRN
EN 772-1 i ispituju u skladu s normom HRN EN 772-16 primjenom postupka mjerenja navedenog u normi HRN EN 771-1, razlika svih dimenzija izmeu objavljene
vrijednosti i srednje vrijednosti izvedene iz mjerenja ispitnih uzoraka ne smije biti
vea od objavljene vrijednosti zaokruene na cijeli mm.
Za obine zidne elemente vrijedi objavljena vrijednost:
T1: 0,40 x (dimenzija radne veliine)0,5 mm ili 3 mm, ovisno o tome to je vee.
Primjer: Za objavljenu visinu zidnog elementa h=238 mm srednja vrijednost doputenog odstupanja smije iznositi:
a) 0,40 x 238 0,5 = 6,2 mm, zaokrueno 6 mm
b) 3 mm, to je mjerodavna vrijednost.
28
Za precizno bruene zidne elemente vrijedi objavljena vrijednost:

T1+: 0,40 (dimenzija radne veliine)0,5 mm ili 3 mm za duljinu i irinu,
ovisno o tome to je vee
0,05 (dimenzije radne veliine)0,5 mm ili 1 mm za visinu,
ovisno o tome to je vee.
Primjer: Za objavljenu visinu zidnog elementa h=249 mm srednja vrijednost doputenog odstupanja smije iznositi:
a) 0,05 x 249 0,5 = 0,79 mm, zaokrueno 1 mm
b) 1 mm, pa je mjerodavna vrijednost 1 mm.
2.3.2 Raspon odstupanja (R)
Najvei raspon dane dimenzije (tj. razlika izmeu najvee i najmanje odreene dimenzije na pojedinom elementu) koji se smije nai u ispitnom uzorku, ako je raspon
objavljen i ako su openi zidni elementi uzorkovani iz poiljke u skladu s dodatkom A
te ispitani u skladu s normom EN 772-16 primjenom postupka mjerenja navedenog
u normi uz zaokruenje na cijeli mm, smije iznositi:
- za obine zidne elemente:
R2: 0,3 x (dimenzije radne veliine)0,5 mm.
Primjer: Za objavljenu visinu zidnog elementa h=238 mm najvei raspon dane dimenzije smije iznositi: 0,3 x 238 0,5 = 4,6 mm, zaokrueno na 5 mm.
- za precizno bruene zidne elemente:
R2+: 0,3 x (dimenzije radne veliine)0,5 mm za duljinu i irinu i 1,0 mm za visinu.
Primjer: za objavljenu visinu zidnog elementa h=249 mm najvei raspon dane dimenzije smije iznositi: 0,3 x 249 0,5 = 4,7 mm, zaokrueno na 5 mm za duljinu i irinu
a 1,0 mm za visinu. Za visinu je mjerodavna vrijednost R2+ = 1 mm.
29
2.4 Geometrijski podaci o zidnim elementima

Oblici zidnih elemenata naznaeni su u tablicama 2.1 do 2.3. Podrobni podaci o obliku
i dimenzijama svakog proizvoda mogu se nai na internetskoj stranici
www.wienerberger.hr.
2.4.1 Obujam svih upljina
Svi zidni elementi svrstani su u skupinu 2 zidnih elemenata navedenih u tablici 3.1
norme HRN EN 1996-1-1, Projektiranje zidanih konstrukcija, jer sadravaju > 25 % i
55 % vertikalnih upljina u odnosu na ukupni bruto obujam elementa. Odreivanje
obujma upljina provodi se u skladu s normom HRN EN 772-3.
2.4.2 Obujam pojedine upljine
Svi zidni elementi svrstani su u skupinu 2 zidnih elemenata navedenih u tablici 3.1
norme HRN EN 1996-1-1 Projektiranje zidanih konstrukcija jer je svaka pojedinana
upljina manja od 2 % od ukupnog bruto obujma elementa a rukohvati ne iznose
vie od 12,5 % ukupnog bruto obujma elementa.
2.4.3 Debljina vanjskih i unutarnjih stijenki
Debljine vanjskih i unutarnjih stijenki zidnih elemenata zadovoljavaju kriterij za
skupinu 2 zidnih elemenata iz tablice 3.1 norme HRN EN 1996-1-1, Projektiranje
zidanih konstrukcija, jer su debljine
- vanjskih stijenki 8 mm
- unutarnjih stijenki 5 mm.
2.4.4 Kombinirana debljina vanjskih i unutarnjih stijenki
Kombinirana debljina vanjskih i unutarnjih stijenki zidnih elemenata zadovoljava kriterij za skupinu 2 zidnih elemenata iz tablice 3.1 norme HRN EN 1996-1-1, Projektiranje
zidanih konstrukcija, jer iznosi 16 % ukupne irine ili duljine zidnog elementa.
30
Napomena: Kombinirana debljina vanjskih i unutarnjih stijenki prema normi HRN

EN 771 - 1 zbroj je debljina vanjskih i unutarnjih stijenki od jednog lica ili ela zidnog
elementa do suprotnog lica ili ela du bilo kojeg puta, kroz oblikovane upljine, koji
daje najmanju vrijednost izraenu kao postotak irine ili duljine elementa.
2.5 Obujamska masa

2.5.1. Bruto obujamska masa u suhom stanju
Bruto obujamska masa zidnih elemenata omjer je mase zidnog elementa u suhom
stanju i njegova bruto obujma. Ona se za proizvodni program iz tablica 2.1 do 2.3
nalazi u rasponu od 650 do 850 kg/m.
Podaci za pojedine proizvode mogu se nai na internetskoj stranici
2.5.2. Neto obujamska masa u suhom stanju
Neto obujamska masa zidnih elemenata omjer je mase zidnog elementa u suhom
stanju i njegova neto obujma (obujma openog materijala). Ona se za proizvodni
program iz tablica 2.1 do 2.3 nalazi u rasponu od 1500 do 1600 kg/m.
Podaci za pojedine proizvode mogu se nai na internetskoj stranici
2.5.3. Doputena odstupanja od obujamske mase
Doputeno odstupanje od vrijednosti objavljene bruto i neto obujamske mase zidnih
elemenata iznosi 10 % pa se proizvodi svrstavaju u razred D1.
Kad su openi zidni elementi uzorkovani iz poiljke u skladu s dodatkom A norme
HRN EN 771-1 i ispitani u skladu s normom HRN EN 772-13, ne smije se srednja vrijednost bruto ili neto obujamske mase u suhom stanju, dobivena mjerenjem ispitnih
uzoraka razlikovati za vie od 10 % od objavljene vrijednosti.
31
2.6 Tlana vrstoa

2.6.1 Tlana vrstoa u smjeru okomitom na horizontalne sljubnice
Objavljena srednja vrijednost tlane vrstoe zidnih elemenata u smjeru okomitom
na horizontalne sljubnice je f = 12 N/mm.
Nijedna pojedinana vrijednost tlane vrstoe ispitnih uzoraka nije manja od 80
% objavljene vrijednosti.
Objavljena karakteristina vrijednost tlane vrstoe zidnih elemenata je fk,b = 10,0
N/mm2.
Karakteristina vrijednost tlane vrstoe odreuje se statistikom obradom velikog
broja rezultata ispitivanja uz zadovoljenje uvjeta da je 95 % rezultata vee od iskazane
karakteristine vrijednosti. Objavljivanje karakteristine tlane vrstoe omoguuje
svrstavanje zidnih elemenata u I. kategoriju proizvoda navedenu u tablici ZA.2 norme
HRN EN 771-1. To ujedno zahtijeva provedbu sustava potvrivanja sukladnosti 2+
odreenog lankom 28. Pravilnika o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i oznaivanju graevnih proizvoda (Narodne novine 1/2005), odgovarajui
certifikat o tvornikoj kontroli proizvodnje i izjavu o sukladnosti proizvoaa kojom
se to potvruje.
Na osnovi valjano potvrene I. kategorije proizvodnje zidnih elemenata projektant
smije u proraunu rabiti primjereno manju vrijednost parcijalnog koeficijenta sigurnosti
za materijal odreenu u toki 2.4.3 norme HRN EN 1996-1-1 odnosno pripadajuem
Nacionalnom dodatku HRN EN 1996-1-1/NA.
Tlana vrstoa zidnog elementa ispituje se u skladu s normom HRN EN 772-1.
Napomena: Za proraun granine otpornosti (nosivosti) zida izvedenog od zidnih
elemenata i morta optereenog vertikalnim optereenjem nuno je poznavati normaliziranu tlanu vrstou zidnog elementa fb. Normalizirana tlana vrstoa zidnog
elementa fb jest stvarna tlana vrstoa zidnog elementa f utvrena ispitivanjem
ispitnog uzorka, prethodno kondicioniranog u sobnim uvjetima (T 15 C, RH
32
65 %), korigirana mnoenjem faktorom oblika kojim se vrstoa svodi na tlanu

vrstou zidnog elementa irine 100 mm, visine 100 mm i proizvoljne duljine:
fb = f
(N/mm2).
(2.1)
Vrijednosti faktora oblika dane su u tablici 2.4.
tablica
faktor oblika za ispitne dimenzije ispitnog uzorka
2.4
Visina 1) mm
irina u mm
50
100
150
200
250
200
1,45
1,35
1,25
1,15
1,10
250
1,55
1,45
1,35
1,25
1,15
napomena 1: Doputena je linearna interpolacija susjednih vrijednosti

napomena 2: Isputene su vrijednosti za visine < 200 mm
1)
Visina nakon obrade nalijeue povrine
Ako su openi zidni elementi uzorkovani iz poiljke u skladu s dodatkom A norme HRN
EN 771-1 i ispitani u skladu s normom HRN EN 772-1 uz pripremu povrine opisane
u toki 7.2.4 norme HRN EN 772-1:2000 te njegovani u skladu s tokom 7.3.2 norme
HRN EN 772-1:2000, srednja vrijednost tlane vrstoe specificiranog broja openih
zidnih elemenata iz poiljke ne smije biti manja od objavljene tlane vrstoe. Ovaj
se zahtjev ne odnosi nuno na posebno oblikovane i pomone zidne elemente.
2.6.2 Tlana vrstoa u smjeru okomitom na vertikalne sljubnice
Objavljena srednja vrijednost tlane vrstoe zidnog elementa za smjer djelovanja
tlane sile okomito na vertikalnu sljubnicu iznosi fh = 2 N/mm.
33
2.7 Toplinska svojstva

Toplinska svojstva zidnih elemenata mogu se odrediti na tri naina:
a) Toplinska svojstva zidnih elemenata objavljuju se na osnovi tablinih vrijednosti
utvrenih u normi HRN EN 1745.
b) Toplinska svojstva zidnih elemenata objavljuju se na osnovi podataka utvrenih
ispitivanjima u skladu s normom HRN EN 1745.
c) Toplinska svojstva zidnih elemenata objavljuju se na osnovi prorauna.
U tablici 2.5 navedene su vrijednosti toplinske provodljivosti 10,dry (P=50 %) u W /
(m K) odreene na osnovi proraunskog postupka u normi HRN EN 1745.
tablica
2.5
Toplinska provodljivost zidnih elemenata utvrena proraunom u skladu s

normom HRN EN 1745
redni broj
zidni element
Toplinska provodljivost
10,dry (P=50 %) W/(m K)
porotherm 38 s plus
0,139
porotherm 30 s plus
0,145
porotherm 25 s p + e
0,18
porotherm 38 profi
0,13
porotherm 30 profi
0,14
porotherm 25 profi
0,18
nosivi zidovi
nenosivi zidovi
7
porotherm 11,5 p + e
0,33
porotherm 10 p + e i porotherm 10 profi
0,33
porotherm 8 p + e i porotherm 8 profi
0,33
porotherm 11,5 profi
Napomena: Za pomone elemente mogu se uzeti vrijednosti odgovarajuih elemenata iste debljine.
Vrijednosti iz tablica potrebno je provjeriti na www.wienerberger.hr.
34
2.8 Trajnost
Ako se izvode vanjski zidovi graevine, svi zidni elementi predvieni su kao potpuno
zatieni od prodora vode i djelovanja ciklusa zamrzavanja i odmrzavanja slojem
vanjske buke odgovarajue debljine i svojstava, oblogom ili proeljnim elementima
od razliitih materijala.
Ako se izvode unutarnji zidovi, zidni su elementi potpuno zatieni od prodora vode.
Stoga se za njih ne postavljaju posebni zahtjevi koji se odnose na trajnost pri djelovanju ciklusa zamrzavanja i odmrzavanja.
Zidni se elementi razvrstavaju u razred otpornosti na zamrzavanje - odmrzavanje
F0 (pasivna izloenost) u skladu s normom HRN EN 771-1.
Projektant je obvezan razmotriti uvjete izloenosti te prema prilikama na mjestu
uporabe zidnih elemenata donijeti odluku o odgovarajuoj zatiti.
2.9 Vodoupojnost
Obzirom na predvienu namjenu u okoliu zatienom od atmosferskih utjecaja na
zidne se elemente ne postavljaju posebni zahtjevi u pogledu vodoupojnosti.
Posebnu pozornost nuno je obratiti injenici da je neobukano zie izloeno poveanom riziku oteenja zbog djelovanja atmosferilija. Opirnije vidi u poglavlju
Upute za gradnju.
2.10 Poetna vodoupojnost
Poetna vodoupojnost zidnih elemenata bitna je za postizanje zahtijevane prionjivosti
morta i zidnog elementa, a prionjivost je nuna za postizanje dobre posmine i vlane
vrstoe te vrstoe na savijanje nosivih i nenosivih zidova pri djelovanju prolaznih i izvanrednih djelovanja. Opirnije o postizanju potrebne vlanosti zidnih elemenata u trenutku
gradnje radi postizanja zahtijevane prionjivosti vidi u poglavlju Upute za gradnju.
Svojstvo poetne vodoupojnosti zidnih elemenata nije odreeno.
35
2.11 Sadraj aktivnih topljivih soli

Sukladno predvienoj namjeni u zatienom okoliu za zidne se elemente ne postavljaju posebni zahtjevi s obzirom na sadraj aktivnih topljivih soli. Stoga se razvrstavaju
u razred S0 u skladu s normom HRN EN 772-5.
Kako zidni elementi ipak sadravaju odreenu koliinu topljivih soli, nuno ih je zatititi od djelovanja atmosferilija, posebno kie i snijega od trenutka izrade, tijekom
skladitenja, ugradnje, sve do zatite bukom ili na koji drugi nain. Opirnije vidi u
poglavlju Upute za gradnju.
2.12 Kretanje vlage
Sukladno predvienoj namjeni u zatienom okoliu za zidne se elemente ne postavljaju posebni zahtjevi s obzirom na kretanje vlage koje se odreuje metodom
ispitivanja danom u normi HRN EN 772-19.
2.13 Reakcija pri poaru
Zidni elementi nosivih i nenosivih zidova podlijeu poarnim zahtjevima. Reakcija pri
poaru odreuje se ispitivanjem u skladu s normom HRN EN 13501-1
Zidni se elementi razvrstavaju u poarni razred A1 bez ispitivanja jer sadravaju
1,0 % u masi ili obujmu homogeno rasporeenih organskih materijala.
Ta je odredba zasnovana na Odluci Europske komisije broj 96/603/EZ koja je dopunjena Odlukom Europske komisije broj 2000/605/EZ po kojoj se negorivi zidni
elementi s manje od 1,0% (u masi ili obujmu, zavisno o tome to je nepovoljnije)
homogeno rasporeenih organskih materijala svrstavaju u poarni razred A1 bez
ispitivanja.
2.14 Paropropusnost
Za zidne elemente predviene za uporabu u vanjskim elementima zgrade paropropu-
36
snost izraena koeficijentom difuzije vodene pare odreena je iz tablinih vrijednosti

u normi EN 1745 (tablica A.1) i iznosi = 5/10.
Prva brojka (5) oznauje koeficijent difuzije za smjer kretanja vodene pare izvana
prema unutra, a druga brojka (10) za smjer kretanja iznutra prema van.
2.15 Poetna posmina vrstoa i vrstoa prionljivosti
Poetna posmina vrstoa i vrstoa prionjivosti zidnog elementa i morta odreuju
se ispitivanjima ili proraunom. Pojedinosti su prikazane u toki 5.4.
2.16 Sadraj opasnih tvari
Proizvodi ne sadravaju opasne tvari.
2.17 Oznaivanje zidnih elemenata
Oznaivanje pojedinih zidnih elemenata i podaci o njihovim svojstvima mogu se nai
u tehnikim listovima proizvoda na internetskoj stranici Wienerbergera www.wienerberger.hr. Na slici 2.1 prikazan je jedan primjer oznaivanja s tehnikom uputom.
37
slika 2.1. | primjer oznaivanja zidnih elemenata
38
3
Mort ope namjene, tankoslojni mort i lagani mort
3.1. Openito
Za zidanje zia s obinim zidnim elementima Wienerberger prikladni su tvorniki
proizvedeni vapneno-cementni mortovi ope namjene M5 i M10. Osim morta Wienerberger mogu se rabiti i drugi tvorniki proizvedeni mortovi ope namjene koji
imaju fizikalno-mehanika i kemijska svojstva jednaka Wienerbergerovu mortu.
Za zidanje zia obinim zidnim elementima Wienerberger prikladan je Wienerbergerov lagani mort LM5 poboljanih toplinskih svojstava.
Zbog nemogunosti pravilne kontrole svojstava, ne preporuuje se izrada mortova
ope namjene i laganih mortova na gradilitu.
Za zidanje zia preciznim zidnim elementima Wienerberger prikladan je tvorniki
proizveden Wienerbergerov tankoslojni mort TM10 i poliuretanski adheziv DRYFIX.extra. Osim tankoslojnog morta Wienerberger mogu se rabiti i drugi tvorniki
proizvedeni tankoslojni mortovi koji imaju fizikalno-mehanika i kemijska svojstva
jednaka Wienerbergerovu mortu.
Mort se upotrebljava za zidanje nosivih zidova i stupova te nenosivih (pregradnih)
zidova u obukanom ziu zidanih konstrukcija zgrada.
Za mort ope namjene i lagani mort normom se propisuju svojstva svjeega morta
(vrijeme ugradnje, sadraj klorida, udio pora i obujamska masa) nuna za pravilnu
ugradnju, svojstva ovrsnuloga morta (tlana vrstoa, vrstoa prionjivosti i obujam-
39
ska masa) nuna za postizanje predvienih svojstava zia, a za tankoslojni mort jo

i dodatna svojstva koja se odnose na veliinu zrna agregata i vrijeme obradivosti.
Svojstva poliuretanskog adheziva nisu propisana normom.
3.2 Svojstva svjeeg morta

3.2.1 Vrijeme ugradivosti
Vrijeme ugradivosti morta ope namjene, laganog morta i tankoslojnog morta nalazi
se u podacima o objavljenim vrijednostima proizvoaa morta.
Vrijeme ugradivosti poliuretanskog adheziva je od 5 do 10 minuta. Nakon upotrebe
bocu treba zatvoriti te oistiti pitolj za nanoenje. DRYFIX.extra mogue je rabiti i
naknadno. Na slici 3.1 prikazani su tehniki podaci tog proizvoda.
Proizvod: DRYFIX.extra
Sadraj doze: 750 ml
Temperatura obrade: -5 C do +35 C
Temperatura sadraja doze: min. 10 C (idealno + 20 C do +25 C)
Postojanost na temperaturi: od - 40 C do + 0 C
Vrijeme ugradivosti uz temperaturu od 18 C i relativnu vlanost od 60 %: oko 5-10 min
Kapacitet odvlaivanja (uz 18 C i 60 % RH): nakon oko 20 minuta (3 cm)
Obujamska masa: 16 - 18 kg/m
Toplinska provodljivost: 0,036 W/mK
Reakcija pri poaru: B2
Izdanost za debljine zida od 17 do 50 cm: oko 5 m zid/doza
Izdanost za debljine zida od 10 do 12 cm: oko 10 m zid/doza
slika 3.1 | tehniki podaci DRYFIX.extra
40
3.2.2 Sadraj klorida

Sadraj klorida u mortu ope namjene, laganom mortu i tankoslojnom mortu moe
se ustanoviti iz objavljenih podataka proizvoaa.
DRYFIX.extra ne sadrava kloride.
Ako je uzorkovanje obavljeno iz poiljke u skladu s normom HRN EN 1015-2, a
ispitivanje provedeno u skladu s normom HRN EN 1015-17 primjenom postupka
odreivanja sadraja klorida topljivih u vodi ili primjenom prorauna zasnovanog
na mjerenju sadraja iona klora u sastojcima morta, sadraj klorida ne smije biti
vei od objavljene vrijednosti.
3.2.3 Udio pora (sadraj zraka)
Udio pora u mortu ope namjene, laganom mortu i tankoslojnom mortu moe se
utvrditi iz objavljenih podataka proizvoaa.
Ako je uzorkovanje obavljeno iz poiljke u skladu s normom HRN EN 1015-2 a ispitivanje provedeno u skladu s normom HRN EN 1015-7, udio pora (sadraj zraka) mora
biti unutar objavljenog raspona.
3.2.4 Omjer sastojaka
Mortovi M5 i M10 sastoje se od vapna, cementa, agregata i dodataka. Omjer sastojaka morta moe se ustanoviti iz objavljenih podataka proizvoaa.
Mort LM5 sastoji se od vapna, cementa, laganog agregata i dodataka. Omjer sastojaka morta moe se ustanoviti iz objavljenih podataka proizvoaa.
Mort TM10 sastoji se od vapna, cementa, agregata i dodataka. Omjer sastojaka
morta moe se ustanoviti iz objavljenih podataka proizvoaa.
Sastav DRYFIX.extra zatien je patentom.
41
3.3 Svojstva ovrsnuloga morta

3.3.1 Tlana vrstoa
Tlana vrstoa mortova u N/mmodgovara njihovoj oznaci (M5, M10, LM5, TM10).
Tlana vrstoa odreuje se kao srednja vrijednost rezultata ispitivanja.
Sadraj vapna proraunat kao kalcijev hidroksid Ca(OH)2 obino je vei od 50% ukupne
mase veziva. Tone podatke treba potraiti u objavljenim podacima proizvoaa.
Ako je mort uzorkovan iz poiljke u skladu s normom HRN EN 1015-2 i ispitan u
skladu s normom HRN EN 1015-11, tlana vrstoa morta ne smije biti manja od
objavljene tlane vrstoe.
3.3.2 vrstoa prionjivosti
Poetna posmina vrstoa i vrstoa prionjivosti zidnog elementa i morta odreuju
se ispitivanjima ili proraunom. Pojedinosti su prikazane u toki 4.4.
3.3.3 Vodoupojnost
S obzirom na to da je zie zatieno od izravnog utjecaja atmosferilija to svojstvo
morta se ne odreuje.
3.3.4 Paropropusnost
Paropropusnost morta ope namjene M5:
Paropropusnost morta ope namjene M10:
Paropropusnost laganog morta LM5:
Paropropusnost tankoslojnog morta TM10:
Paropropusnost poliuretanskog adheziva:
= 15/35.
= 15/35.
= 5/20.
= 5/20.
= 60/60.
Paropropusnost je odreena u skladu s normom EN 1745:2001 (tablica A.12), u

kojoj su navedene vrijednosti koeficijenta difuzije vodene pare za mort predvien
za upotrebu u vanjskim elementima.
42
3.3.5 Obujamska masa suhoga ovrsnulog morta

Obujamska masa suhoga ovrsnulog morta ope namjene iznosi 1700 - 1900
kg/m.
Obujamska masa suhoga ovrsnulog laganog morta iznosi 700 kg/m.
Obujamska masa suhoga ovrsnulog tankoslojnog morta iznosi 1500 kg/m.
Obujamska masa suhoga ovrsnulog poliuretanskog adheziva morta iznosi 30
kg/m.
Ako je mort uzorkovan iz poiljke u skladu s normom HRN EN 1015-2 i ispitan u
skladu s normom HRN EN 1015-10, obujamska masa mora biti u objavljenom
rasponu vrijednosti.
3.3.6 Toplinska provodljivost
Toplinska provodljivost morta ope namjene utvrena ispitivanjem prema podatku
proizvoaa (Baumit): 10,dry = 0,80 W / (m K) za P = 50%.
Toplinska provodljivost laganog morta utvrena ispitivanjem prema podatku
proizvoaa (Baumit) 10,dry = 0,19 W / (m K) za P = 50%.
Toplinska provodljivost tankoslojnog morta utvrena ispitivanjem prema podatku
proizvoaa (Baumit): 10,dry = 0,47 W / (m K) za P = 50%.
Toplinska provodljivost poliuretanskog adheziva DRYFIX.extra u skladu s podacima u normi HRN EN 13165: = 0,036 W/(m K).
Ako je mort za zie uzorkovan iz poiljke u skladu s normom HRN EN 1015-2 i
ispitan u skladu s normom HRN EN 1745, toplinska provodljivost mora biti manja od objavljene vrijednosti. Za poliuretanski adheziv primjenjuju se odredbe
norme HRN EN 13165.
43
3.3.7 Trajnost
Ako se mort rabi u vanjskim zidovima graevine, svi zidni elementi i mort za
zidanje predvieni su kao potpuno zatieni od prodora vode i djelovanja ciklusa
zamrzavanja i odmrzavanja slojem vanjske buke odgovarajue debljine i svojstava, oblogom ili proeljnim elementima od razliitih materijala.
Ako se izvode kao unutarnji zidovi, zidni su elementi i mort za zidanje potpuno
zatieni od prodora vode. Stoga se za njih ne postavljaju posebni zahtjevi koji
se odnose na trajnost pri djelovanju ciklusa zamrzavanja i odmrzavanja.
Mort za zidanje razvrstava se u razred otpornosti na zamrzavanje - odmrzavanje
F0 (pasivna izloenost) u skladu s normom HRN EN 771-1.
3.3.8 Dodatni zahtjevi za tankoslojni mort
Za zidanje nosivih i nenosivih zidova rabe se iskljuivo precizno brueni zidni
elementi oznake PROFI i tankoslojni mort oznake TM10.
Veliina zrna agregata ne smije biti vea od 2 mm.
Ako je mort uzorkovan iz poiljke u skladu s normom HRN EN 1015-2 i ispitan
u skladu s normom HRN EN 1015-1 veliina zrna agregata mora biti jednaka ili
manja od objavljene vrijednosti.
Vrijeme obradivosti tankoslojnog morta nalazi se u podacima o objavljenim
vrijednostima proizvoaa morta.
Ako je mort uzorkovan iz poiljke u skladu s normom HRN EN 1015-2 i ispitan
u skladu s normom HRN EN 1015-9, vrijeme obradivosti mora biti dulje od
objavljene vrijednosti.
44
3.3.9 Reakcija pri poaru

Mort podlijee poarnim zahtjevima. Reakcija pri poaru odreuje se ispitivanjem
zia u skladu s normom HRN EN 13501-1.
Mort se razvrstava u poarni razred A1 bez ispitivanja jer sadrava 1,0 % u
masi ili obujmu homogeno rasporeenih organskih materijala.
Ova je odredba zasnovana na Odluci Europske komisije broj 96/603/EZ koja je
dopunjena Odlukom Europske komisije broj 2000/605/EZ po kojoj se negorivi
mort s manje od 1,0% (u masi ili obujmu, zavisno o tome to je nepovoljnije)
homogeno rasporeenih organskih materijala svrstava u poarni razred A1 bez
ispitivanja.
3.3.10 Mijeanje morta na gradilitu
Vrijeme mijeanja mjeri se od trenutka kad su dodani svi sastojci. Podrobnije o
mijeanju i potrebnoj opremi vidi u poglavlju Upute za gradnju.
3.3.11 Oznaivanje morta
Oznaivanje pojedinih mortova i podaci o njihovim svojstvima mogu se nai u
tehnikim listovima i/ili na internetskim stranicama proizvoaa.
45
46
4
Zie izvedeno od zidnih elemenata Wienerberger i mortova
- znaajke zia nune za proraun nosivosti
4.1. Openito
Pri projektiranju zidanih zgrada projektant konstrukcije mora u proraunu rabiti
normirane znaajke zia koje se odreuju ispitivanjem u skladu s normama niza HRN
EN 1052, kako je prikazano u ovom poglavlju, ili normirane znaajke zia odreene
proraunom, kako su odreene u normi HRN EN 1996-1-1.
Wienerberger je proveo opsena laboratorijska ispitivanja tlane vrstoe zia
izvedenog od zidnih elemenata iz vlastitoga proizvodnog programa s mortom ope
namjene (M5, M10), laganim mortom (LM5), tankoslojnim mortom (TM10) i poliuretanskim adhezivom DRYFIX.extra. Ako projektant predvia uporabu upravo tih
proizvoda za izradu zia, preporuuje se uporaba vrijednosti odreenih ispitivanjima.
Ako projektantu nisu unaprijed poznati proizvodi kojima e se zidana zgrada graditi,
preporuuje se uporaba vrijednost odreenih proraunom. Proraunske vrijednosti
zasnovane su na formulama danim u normi HRN EN 1996-1-1 a formule su navedene u nastavku.
U projektu je potrebno navesti jesu li upotrijebljene vrijednosti zasnovane na ispitivanjima ili vrijednosti odreene proraunom.
U projektu zidane zgrade za proraun nosivosti i uporabljivosti potrebno je poznavati
sljedee znaajke zia:
47
- karakteristinu tlanu vrstou u smjeru okomitom na horizontalne sljubnice, fk

- karakteristinu tlanu vrstou u smjeru okomitom na vertikalne sljubnice
- karakteristinu poetnu posminu vrstou i vrstou prianjanja, fvko
- karakteristinu vlanu vrstou, ft
- karakteristinu vrstou pri savijanju izvan ravnine, fx1 i fx2
- modul elastinosti, E
- modul posmika, G.
4.2 Tlana vrstoa zia u smjeru okomitom na horizontalne sljubnice
4.2.1 Tlana vrstoa zia odreena ispitivanjem
Tlana vrstoa ispitnog uzorka zia i odreuje se iz formule
fi = Fi,max / Ai
(N/mm)
(4.1)
gdje je:
Fi,max
Ai

najvea tlana sila u trenutku sloma ispitnog uzorka i

plotina poprenog presjeka zida i okomita na smjer djelovanja tlane
sile.
Srednja vrijednost tlane vrstoe za n ispitnih uzoraka (n 3) prorauna se iz

izraza
n
fsr = fi / n
(4.2)
i=1
a zatim se karakteristina vrijednost tlane vrstoe odredi iz izraza
fk = fsr/1,2 ili
(4.3)
fk = fi,min
(4.4)
a mjerodavna je manja vrijednost.
48
Ako je n 5 treba proraunati 5 postotnu fraktilu zasnovanu na razini pouzdanosti

od 95 %.
Karakteristine tlane vrstoe odreene ispitivanjem za Wienerbergerovo zie
navedene su u tablici 4.1. Sve vrijednosti odnose se na uvjete u kojima nema izvijanja
i nema posebnog pridravanja zida po rubovima.
tablica
4.1
Karakteristine tlane vrstoe zia u smjeru okomitom

na horizontalne sljubnice
vrsta zia
zie izvedeno od obinih zidnih elemenata s fb=10 N/mm i
- morta ope namjene M5
- morta ope namjene M10
zie izvedeno od zidnih elemenata i laganoga morta LM5
fk ( N/mm)
4,0
4,9
2,8
zie izvedeno od preciznih bruenih zidnih elemenata Porotherm 30

i tankoslojnog morta TM10 1)
3,82)
4,253)
zie izvedeno od preciznih bruenih zidnih elemenata Porotherm 30

i DRYFIX.extra 1)
2,6 2)
1)
2)
3)
Ispitivanja provedena u IGH.

Vertikalne sljubnice neispunjene mortom.
Horizontalne i vertikalne sljubnice ispunjene mortom.
4.2.2 Tlana vrstoa zia odreena proraunom

U skladu s normom HRN EN 1996-1-1 karakteristina tlana vrstoa zia izraenog
od zidnih elemenata s vertikalnim upljinama svrstanim u skupinu 2 i morta ope
namjene M5 ili M10 odreuje se iz izraza:

fk = 0,45 fb0,7 fm0,3
(N/mm)
(4.5)

gdje je:
fb
normalizirana srednja tlana vrstoa zidnog elementa u N/mm
fm
nazivna tlana vrstoa morta u N/mm.
49
Primjer: Za objavljenu vrijednost f = 12 N/mm je fb= 13,6 N/mm i uz fm= 5 N/mm

dobiva se fk = 4,5 N/mm.
Primjer: Za objavljenu vrijednost f = 12 N/mm je fb = 13,6 N/mm i uz fm= 10 N/mm
dobiva se fk = 5,6 N/mm.
od zidnih elemenata s vertikalnim upljinama svrstanih u skupinu 2 i laganog morta
LM5 (s obujamskom masom 600 d 800 kg/m3) odreuje se iz izraza:

fk= 0,25 fb0,7 fm0,3 (N/mm).
(4.6)
Primjer: Za objavljenu vrijednost fb= 13,6 N/mm i fm= 5 N/mm dobiva se

fk = 2,5 N/mm.
od zidnih elemenata s vertikalnim upljinama svrstanim u skupinu 2 i tankoslojnog
morta TM10 odreuje se iz izraza:

fk= 0,70 fb0,7
(N/mm)
(4.7)
Primjer: Za objavljenu vrijednost fb=13,6 N/mm dobiva se fk=4,4 N/mm

Tlana vrstoa zia izraenog od zidnih elemenata s vertikalnim upljinama svrstanim
u skupinu 2 i poliuretanskog adheziva nije obuhvaena normom HRN EN 1996-1-1.
Ako se, meutim, u formulu (4.7) uvrsti rezultat ispitivanja iz tablice 4.1 tj.
fk=2,6 N/mm, dobiva se jednadba

fk= 0,42 fb0,7
(N/mm)
(4.8)
koja se moe primijeniti za odreivanje karakteristine tlane vrstoe zia izraenog

s poliuretanskim adhezivom.
50
4.3 Tlana vrstoa zia u smjeru okomitom na vertikalne sljubnice

4.3.1 Tlana vrstoa zia odreena ispitivanjem
Tlana vrstoa ispitnog uzorka zia odreuje se kako je opisano u toki 4.2.1. Rezultati ispitivanja zasad ne postoje.
4.3.2 Tlana vrstoa zia odreena proraunom
od zidnih elemenata s vertikalnim upljinama svrstanim u skupinu 2 i morta ope namjene M5 i M10 u smjeru okomitom na vertikalne sljubnice odreuje se iz izraza:
fk = 0,50 x 0,45 fbh0,7 fm0,3

(4.9)

gdje je:
fbh
normalizirana srednja tlana vrstoa zidnog elementa u smjeru okomitom
na vertikalnu sljubnicu u N/mm
fm
nazivna tlana vrstoa morta u N/mm.
Primjer: Za fb = 2,0 N/mm i normaliziranu vrijednost fbh = 1,13 x 2,0 = 2,26 N/mm
uz fm = 10 N/mm dobiva se fk = 0,79 N/mm.
od zidnih elemenata s vertikalnim upljinama svrstanim u skupinu 2 i laganog morta
LM5 u smjeru okomitom na vertikalne sljubnice odreuje se iz izraza:

fk = 0,50 x 0,25 fbh0,7 fm0,3
(4.10)

od zidnih elemenata s vertikalnim upljinama svrstanim u skupinu 2 i tankoslojnog
morta TM10 u smjeru okomitom na vertikalne sljubnice odreuje se iz izraza:

fk= 0,50 x 0,70 fbh0,7
(N/mm)
(4.11)
51
Primjer: Za fbh = 2,26 N/mmdobiva se fk = 0,62 N/mm.

Tlana vrstoa zia izraenog od zidnih elemenata s vertikalnim upljinama svrstanim u skupinu 2 i poliuretanskog adheziva nije obuhvaena normom HRN EN
1996-1-1. Analogno formuli (4.8) moe se izvesti izraz

fk= 0,50 x 0,42 fbh0,7
(N/mm)
(4.12)
4.4 Posmina vrstoa zia

Poetna posmina vrstoa i vrstoa prionjivosti zidnih elemenata i morta odreuju
se kao karakteristine vrijednosti a mogu se odrediti na dva naina:
a) na osnovi rezultata ispitivanja kao karakteristina vrijednost poetne posmine
vrstoe fvko , i utvrenog kuta trenja tan te normalnog optereenja 0
b) primjenom proraunskih vrijednosti navedenih u normi HRN EN 1998-1-1 ili u
odgovarajuem nacionalnom dodatku.
4.4.1 Karakteristina posmina vrstoa zia odreena ispitivanjem
Objavljena vrijednost karakteristine poetne posmine vrstoe i vrstoe prionjivosti
odreena ispitivanjima odreuje se iz formule:

fvk = fvko + tank x 0
N/mm
(4.13)
gdje je:
fvko
karakteristina poetna posmina vrstoa pri 0 = 0
tank karakteristina vrijednost koeficijenta trenja utvrena ispitivanjima
0
normalno naprezanje zia u razmatranoj horizontalnoj sljubnici.
Za prionjivost obinih zidnih elemenata Wienerberger i morta ope namjene i
laganog morta nema eksperimentalnih podataka pa se mogu primijeniti vrijednosti
odreene proraunom iz toke 4.4.2.
52
Napomena: Formula 4.14 ne postoji.

Za prionjivost precizno bruenog zidnog elementa i poliuretanskog adheziva DRYFIX.
extra uz ispunjene samo horizontalne sljubnice dobiveno je:

fvk = 0,28 + 0,275 x 0 (N/mm).
(4.15)
4.4.2 Karakteristina posmina vrstoa zia odreena proraunom
Karakteristina poetna posmina vrstoa zia fvko odreuje se iz tablinih vrijednosti
danih u normi HRN EN 1996-1-1 i iznosi
fvko = 0,20 N/mm za mort M5

fvko = 0,30 N/mm za mort M10
fvko = 0,15 N/mmza mort LM5
fvko = 0,30 N/mm za mort TM10.
Karakteristina posmina vrstoa zia fvk odreuje se zatim, uz uvjet da se sve sljubnice smatraju potpuno ispunjene mortom (ukljuuje i vertikalne sljubnice s mortnim
depom ispunjene najmanje 40 % irine zidnog elementa), iz izraza

fvk = fvko + 0,4 d,
(4.16)
ali ne vee od 0,065 fb, ili fvlt,

gdje je:
fvko
karakteristina poetna posmina vrstoa pri nultom tlanom naprezanju
fvlt
granina vrijednost za fvk ako je odreena u nacionalnom dodatku
d
proraunsko tlano naprezanje okomito na smjer posmika u elementu
na promatranoj razini, uzimajui odgovarajuu kombinaciju optereenja
utemeljenu na prosjenom vertikalnom naprezanju na tlanoj duljini
zida koja osigurava posminu otpornost
fb
normalizirana tlana vrstoa zidnih elemenata za smjer djelovanja
optereenja na ispitne uzorke koje je okomito na nalijeuu povrinu
(13,6 N/mm2).
53
Ako vertikalne sljubnice nisu ispunjene mortom, ali su lica susjednih zidnih elemenata priljubljena jedno uz drugo, karakteristina posmina vrstoa zia odreuje
se iz izraza

fvk = 0,5 fvko + 0,4 d,
(4.17)
ali ne vee od 0,045 fb, ili fvlt.

vrstou prionjivosti potrebno je odrediti za zie na koje se postavljaju konstrukcijski
zahtjevi, tj. za nosivo zie. Karakteristina poetna posmina vrstoa zidnog elementa
u kombinaciji s odreenom vrstom morta specificiranog u skladu s normom HRN EN
998-2 objavljuje se na osnovi ispitivanja openih zidnih elemenata uzorkovanih iz
poiljke u skladu s dodatkom A norme HRN EN 771-1 a ispitanih u skladu s normama
HRN EN 1052-3 ili HRN EN 1052-4.
Karakteristina poetna posmina vrstoa i kut trenja tan ne smiju biti manji od
objavljene vrijednosti.
Posmina vrstoa slui za provjeru nosivosti zida optereenog horizontalnom silom
u vlastitoj ravnini uz pretpostavku da do sloma, nakon dostizanja vrstoe prionjivosti,
dolazi klizanjem po jednoj od horizontalnih sljubnica.
4.5 Vlana vrstoa zia
Europska norma EN 1996-1-1 ne predvia odreivanje vlane vrstoe zia a ne
postoji ni europska norma za metodu ispitivanja tog svojstva. Nacionalni dodatak
toj normi, dokument HRN EN 1996-1-1:2008/NA:2009 navodi da se vlana vrstoa
moe odrediti ispitivanjem.
Vlana vrstoa zia (potrebna za proraun na djelovanje potresnog optereenja)
odreuje se na osnovi provedenog ispitivanja iz formule Turneka i aovia (1970.)
koja je u Hrvatskoj u uporabi gotovo 40 godina:

54
ft = - 0 + [(1,5 R)2 + (0/2)2]0,5

2
(4.18)
gdje je:

0 = Nd / Aw
(4.19)
TR = Hu / Aw
(4.20)
0
TR

normalno naprezanje zida za odgovarajuu proraunsku situaciju

posmino naprezanje u trenutku vlanog sloma ispitnog uzorka zida uz
otvaranje jedne ili vie dijagonalnih pukotina uz istodobno konstantno
vertikalno optereenje zida koje daje normalno naprezanje 0 i
horizontalnu silu pri vrhu zida Hu
proraunska vrijednost vertikalne sile (uz S = 1,0)
horizontalna sila u trenutku sloma zida
plotina poprenog presjeka zida (Aw = x t).

Nd
Hu
Aw
Transformacijom izraza (4.18) dobiva se granina vrijednost posminog naprezanja:

TR =
ft
[ 1 + ( 0 / ft ) ]0,5
1,5
(4.21)
odnosno ako se iz vie ispitivanja iz vrijednosti ft statistikom obradom podataka ili

inenjerskom procjenom utvrdi karakteristina vrijednost vlane vrstoe ftk moe se
odrediti proraunska vrijednost posmine otpornosti zida

f
TRd = tk [ 1 + ( 0M / ftk ) ]0,5
1,5 M

(4.22)
a proraunska nosivost na horizontalnu silu dobiva se iz izraza

HRd = TRd Aw,
(4.22a)
ftd = ftk / M
(4.23)
gdje je:

55
ftd
M

proraunska vrijednost vlane vrstoe zia

parcijalni koeficijent za materijal (npr. M,a=(2/3) M = (2/3)2,0=1,33 ali
ne manji od 1,5 za izvanrednu proraunsku situaciju, vidi t. 9.6 norme
HRN EN 1998-1).
Primjer: Za ftk = 0,3 N/mm2, 0 = 0,3 N/mm2 i M=1,5 dobiva se iz formule (4.22)
TRd = 0,21 N/mm2 a za 0 = 1,0 N/mm2 TRd = 0,33 N/mm2.
4.6 vrstoa na savijanje zia izvan ravnine
4.6.1 vrstoa na savijanje zia odreena ispitivanjem
Odreuje se vrstoa na savijanje u skladu s normom HRN EN 1052-2 kad do sloma
dolazi u ravnini usporednoj s horizontalnim sljubnicama morta, fxk1, i vrstoa na
savijanje kad do sloma dolazi u ravnini okomitoj na horizontalne sljubnice morta
fxk2 (vidi sliku 4.1).
Kad se to svojstvo odreuje ispitivanjem, potrebno je ispitati po pet ili vie ispitnih
uzoraka optereenih na svaki od naina prikazanih na slici 4.1.
Zatim se iz postignute sile sloma odreuje vrstoa na savijanje za svaki od ispitnih
uzoraka i i za svaki od smjerova iz izraza:

fxi =

3 Fi,max (1 - 2)
(N/mm2)
2 b tu2
(4.24)

fyi =

3 Fi,max (1 - 2)
(N/mm2)
2 b2 tu
(4.25)
Oznake su pokazane na slici 4.1.
56
slika 4.1 | dvije mogunosti savijanja zida izvan ravnine zida
Nakon toga se za svaki smjer prorauna srednja vrijednost vrstoe na savijanje fmean
iz koje slijedi karakteristina vrstoa na savijanje zia fxk1 iz jednog od izraza:
a)
fxk1 = fmean,x / 1,5
b)

fx1, fx2, fx3, ... fxn, za vie od pet ispitnih uzoraka proraunaju se prvo
vrijednosti y1, y2, y3, ... yn, iz y1 = log10 fx1 itd. ... i ymean iz ymean= yn/n.
Tada je yc = ymean - k s,
gdje je:
s
standardna devijacija za n log vrijednosti
k
funkcija od n navedena u tablici 4.2
n
broj ispitnih uzoraka
za pet ispitnih uzoraka
57
tablica
veza broja ispitnih uzoraka n i faktora k
4.2
n
6
7
8
9
10
k
2,18
2,08
2,01
1,96
1,92
Zatim se prorauna karakteristina vrstoa na savijanje iz izraza:

fxk1 = anti log10 (yc) (N/mm2).
Isto se ponovi za smjer y i odredi fxk2.

Kako za proizvode Wienerbergera podaci o vrstoi na savijanje zia izvan ravnine
odreenih ispitivanjem zasada ne postoje, primjenjuju se proraunske vrijednosti
svojstava materijala navedene u toki 4.6.2.
4.6.2 vrstoa na savijanje zia odreena proraunom
vrstoa na savijanje zia odreuje se iz podataka navedenih u normi HRN EN
1996-1-1 (preporuene vrijednosti), odnosno iz Nacionalnog dodatka HRN EN 19911-1:2005/NA:2009. Numerike vrijednosti karakteristinih vrstoa navedene su u
tablici 5.3
4.7 Modul elastinosti zia

4.7.1 Modul elastinosti odreen ispitivanjem
Modul elastinosti Ei ispitnoga uzorka i odreuje se tijekom tlanog ispitivanja zida
u skladu s normom HRN EN 1052-1 kao kratkotrajni sekantni modul iz srednjih
58
tablica
karakteristina vrstoa na savijanje zia izvan ravnine
4.3
zidni element
.
openi
mort
fxk1 ( N/mm)
(slika 4.1 - lijevo)
f xk2 ( N/mm)
(slika 4.1 - desno)
M5
0,10
0,40
m10
0,10
0,40
lm5
0,10
0,40
tm10
0,15
0,15
drvfix.extra
nema podataka
nema podataka
vrijednosti relativnih deformacija u smjeru djelovanja tlane sile, mjerenih na etiri

mjerna mjesta i oitanih pri naprezanju jednakom jednoj treini najveega dosegnutog naprezanja
Ei = Fi,max / (3 i Ai) (N/mm2)
(4.26)
gdje je:
Fi,max najvea tlana sila tj. sila pri slomu ispitnog uzorka i
i
srednja vrijednost relativne deformacije pri naprezanju i = Fi,max/3Ai
Ai
plotina poprenog presjeka ispitnog uzorka
Zatim se modul elastinosti E zida odredi kao srednja vrijednost modula pojedinih
ispitnih uzoraka.
4.7.2.
Modul elastinosti odreen proraunom
Modul elastinosti odreuje se proraunom iz izraza danog u normi HRN EN 19961-1 odnosno odgovarajuem nacionalnom dodatku:

E = 1000 fk
(N/mm2)
(4.27)
gdje je fk karakteristina tlana vrstoa zida.
59
4.7.3 Dugotrajni modul elastinosti

Dugotrajni modul elastinosti dobiva se iz kratkotrajnog modula umanjenog za
uinke puzanja:

Elongterm = E / (1 + )
(4.28)
gdje je:

konana vrijednost koeficijenta puzanja. Moe se uzeti = 0,5 do 1,5.
4.8 Modul posmika zia
4.8.1 Modul posmika odreen ispitivanjem
Modul posmika odreuje se zasad nenormiranim ispitivanjem s ciljem utvrivanja
njegove vrijednosti za proraun potresne otpornosti zia. Na osnovi mnogobrojnih
rezultata ispitivanja moe se u izvanrednoj proraunskoj situaciji (djelovanje potresa)
uzeti:

G = 0,16 E
(N/mm2).
(4.29)
4.8.2 Modul posmika odreen proraunom

Modul posmika uzima se u skladu s normom HRN EN 1996-1-1 s 40 % vrijednosti
kratkotrajnog modula elastinosti E za stalne i prolazne proraunske situacije:

G = 0,4 E
(N/mm2).
(4.30)
Ova vrijednost ne odnosi se na modul posmika za izvanrednu proraunsku situaciju

(proraun na djelovanje potresa). U takvoj proraunskoj situaciji treba upotrijebiti
izraz (4.29).
60
4.9 Otpornost zida (proraunska nosivost) pri djelovanju tlane

sile za razliite rubne uvjete i vitkosti
Za zgradu kao cjelinu moraju biti zadovoljeni uvjeti iz 5. poglavlja norme HRN EN
1996-1-1 za stalne i prolazne proraunske situacije i iz norme HRN EN 1998-1 za
izvanrednu proraunsku situaciju (potres). Za proraun graninog stanja nosivosti
zia treba ispuniti uvjete iz 6. poglavlja norme HRN EN 1996-1-1. Ovdje se navode dijelovi bitni za proraun zia izgraenog od zidnih elemenata iz proizvodnog
programa Wienerbergera i odgovarajuih mortova. Za odreene pojedinosti treba
pogledati normu.
Otpornost zia na vertikalno optereenje ovisi o geometrijskim svojstvima zida,
uinku ekscentrinosti i svojstvima materijala zia.

U graninom stanju nosivosti proraunska vrijednost vertikalnog optereenja koje
djeluje na zie NEd mora biti manja ili jednaka proraunskoj vrijednosti otpornosti
zia na vertikalno optereenje NRd tako da je zadovoljen uvjet:

NEd NRd
(kN).
(4.31)
Proraunska otpornost na vertikalno optereenje jednoslojnog zida po jedinici duljine,

NRd, dana je izrazom:

NRd = t fd
gdje je:

t
fd
koeficijent smanjenja nosivosti i na vrhu ili u podnoju zida, ili m,

na sredini zida kojim se uzimaju u obzir uinci vitkosti i ekscentrinosti
optereenja
debljina zida
proraunska tlana vrstoa zia, fd = fk /M.
(kN/m).
(4.32)
Vrijednost faktora smanjenja nosivosti za vitkost i ekscentrinost odreuje se iz

izraza navedenih u nastavku.
61
(a)
Na vrhu ili u podnoju zida (i)
i = 1 - 2 ei / t
(4.33)
gdje je:
t
debljina zida.
ei
ekscentrinost na vrhu ili u podnoju zida proraunata iz izraza

ei = Mid /Nid + ehe + einit 0,05 t.
Mid

Nid
ehe

einit
proraunski moment savijanja na vrhu ili u podnoju zida koji proizlazi iz

ekscentrinosti optereenja stropa na osloncu
proraunsko vertikalno optereenje na vrhu ili u podnoju zida
ekscentrinost na vrhu ili u podnoju zida a proizlazi iz horizontalnih
optereenja (npr. vjetar)
poetna ekscentrinost.
(b)
Na sredini visine zida m
(4.34)
Primjenom pojednostavnjenih opih naela danih u normi HRN EN 1996-1-1 faktor

smanjenja unutar srednje visine zida m smije se odrediti iz izraza

m = A1 e a
(4.35)
gdje je:

e - baza prirodnog logaritma

a = - u2/2
A1 = 1 - 2 emk / t
62
u=
(hef / t) - 1,67

23 - 37 emk / t
(4.36)
emk= em+ ek 0,05 t

gdje je:
emk
em
Mmd

Nmd

ehm

einit
hef
t
ek

em = Mmd / Nmd + ehm einit

ekscentrinost u sredini visine zida
ekscentrinost zbog optereenja
proraunska vrijednost najveeg momenta savijanja na sredini visine
zida koji proizlazi iz momenata na vrhu i u podnoju zida ukljuujui i sva
ekscentrina optereenja na licu zida (npr. na konzolama)
proraunsko vertikalno optereenje u sredini visine zida, ukljuujui
i sva ekscentrina optereenje na licu zida (npr. na konzolama)
ekscentrinost na sredini visine koja proizlazi iz horizontalnih optereenja
(npr. vjetra)
poetna ekscentrinost
proraunska visina zavisna o uvjetima pridranosti ili ukruenja
debljina zida
ekscentrinost od puzanja, proraunata iz izraza
ek = 0,002 (hef / t) (t em)0,5. Za vitkost c 15 je ek = 0
konana vrijednost koeficijent puzanja.
Proraunska otpornost zida pri djelovanju tlane sile moe se odrediti osim na opisani
(toni) nain i u skladu s normom HRN EN 1996-3 pojednostavnjenim proraunskim
metodama navedenim u 4. toki te norme. Za primjenu projednostavnjenih proraunskih metoda moraju biti ispunjeni neki uvjeti detaljno navedeni u toj normi koji
su u uobiajenoj stambenoj zidanoj zgradi uglavnom uvijek ispunjeni (visina zgrade,
raspon stropova, svijetla visina kata, veliina promjenjivih djelovanja, postojanje
horizontalnih serklaa, kontinuitet zidova po visini itd.).
Primjenom pojednostavljenih metoda proraunate su vrijednosti proraunske otpornosti vertikalno optereenih zidova za razliite rubne uvjete, tri razliite debljine zida i
pet vrsta mortova, uz parcijalni koeficijent sigurnosti za materijal M=2,0, to odgovara
I. kategoriji kontrole proizvoda. Prorauni su provedeni uz pretpostavku normalizirane
tlane vrstoe zidnih elemenata fb,n = 1,13 N/mm2 to odgovara srednjoj vrijednosti
63
tlane vrstoe fb=1,0 N/mm2. Te su vrijednosti tablino prikazane u prilogu A i mogu

posluiti projektantu za brzo odreivanje nosivosti odabranog zida.
4.10 Otpornost zida pri djelovanju posmine sile
U graninom stanju nosivosti proraunska vrijednost posmine (poprene) sile
koja djeluju na zid VEd mora biti manja ili jednaka proraunskoj otpornosti zida na
posminu silu VRd, tako da je zadovoljen uvjet:

VEd VRd
(kN).
(4.37)
Proraunska otpornost na posminu silu odreena je izrazom:

VRd = fvd t lc
gdje je:
fvd

t
lc

proraunska posmina vrstoa zia, dobivena iz toke 4.4, jednadbe

(4.16) ili (4.17) za prosjeno vertikalno naprezanje tlano optereenog
dijela zida; fvd = fvk/M
debljina zida
duljina tlano optereenog dijela zida, zanemarujui sve vlano naprezane
dijelove zida.
(kN)
(4.38)
4.11 Otpornost zida pri istodobnom djelovanju vertikalne

i posmine sile
Takvo djelovanje tipino je za izvanrednu proraunsku situaciju, tj. za djelovanje stalnog
optereenja i potresa. Vie o djelovanju potresa na zidane zgrade i proraunu vidi u
poglavlju 5. Proraunska otpornost odreuje se iz jednadbi (4.22) i (4.22a).
4.12 Omeeno zie
Omeeno zie je zie pojaano vertikalnim i horizontalnim serklaima. Vertikalni serklai
nisu vertikalno optereeni elementi (osim vlastitom teinom). Omeeno zie nosi vertikalno optereenje prema istim naelima kao nearmirano zie. Kod optereenja horizontalnim
64
optereenjem vertikalni serklai pridonose ponajprije poveanju duktilnosti zia, a zatim

i poveanju otpornosti na djelovanje poprene sile i momenta savijanja u ravnini zida.
Pri odreivanju proraunske otpornosti presjeka za djelovanje momenta savijanja u
tlanom se podruju smije pretpostaviti blok tlanog naprezanja koji se zasniva samo na
tlanoj vrstoi zia. Tlanu armaturu i beton serklaa u tlanom podruju treba zanemariti. Vlana armatura serklaa smije se uzeti u obzir pa se otpornost tako optereenog
sklopa proraunava prema naelima koja vrijede za armirani beton uz fizikalno-mehanika
svojstva zia (tlana vrstoa).
Pri odreivanju proraunske otpornosti presjeka za djelovanje posmine (poprene) sile
otpornost na posmik treba odrediti kao zbroj posmine otpornosti zia i posmine otpornosti betona omeujuih elemenata (dvaju vertikalnih serklaa). U proraunu doprinosa
posmine otpornosti zia koriste se pravila za nearmirano zie izloeno posminom
optereenju (formula 4.37), uzimajui u obzir duljinu zia lc. U proraunu doprinosa
posmine otpornosti betona vrijede pravila dana u normi HRN EN 1992-1-1. Armaturu
omeujuih elemenata ne treba uzeti u obzir.
Posmina otpornost omeenog zia stoga iznosi

VRd, mc = VRd,m + VRd,c
(4.39)
gdje je:
VRd,m = VRd, proraunska posmina otpornost zida (formula (4.38))
VRd,c
proraunska posmina otpornost dvaju vertikalnih serklaa.
Prema toki 6.2.2 norme HRN EN 1992-1-1 VRd,c proraunava se iz izraza

VRd,c = 2 Ac (vmin + k1 cp)
(4.40)
gdje je:
Ac
plotina poprenog presjeka jednog vertikalnog serklaa
vmin
= 0,035 k3/2 fck1/2
k1
= 0,15
65
cp
= NEd /Ac
k = 1 + (200/d)0,5 2,0 uz d u mm (d = 160, 200 ili 300 mm, vidi tablicu 4.4)
fck
karakteristina tlana vrstoa betona vertikalnog serklaa.
Kako se izraz k1cp u formuli (4.40) moe zanemariti jer je vertikalni serkla neznatno
optereen vertikalnim optereenjem pa je cp 0, dobiva se
VRd,c = 2 Ac vmin
(4.41)
Napomena: Vrijednosti u formulama (4.40) i (4.41) ve sadravaju parcijalni koeficijent za otpornost betona M.
Vrijednost vmin proraunata je za uobiajene dimenzije poprenih presjeka vertikalnih
serklaa i razrede tlane vrstoe betona u tablici 4.4.
tablica
4.4
vrijednosti vmin u N/mm2 za uobiajene dimenzije poprenih presjeka i razrede

betona vertikalnih serklaa
c20/25
razred tlane vrstoe betona

c25/30
vmin (N/mm2)
c30/37
0,44
0,50
0,54
200 x 200
0,44
0,50
0,54
300 x 300
0,38
0,43
0,47
dimenzije poprenog
presjeka vertikalnog
serklaa Ac u mm x mm
160 x 160
66
5
djelovanje potresa na zidane ograde
5.1. Aktualno stanje normizacije

i Tehniki propis za zidane konstrukcije
U trenutku pisanja ove publikacije na snazi je Tehniki propis za zidane konstrukcije, TPZK, (Narodne novine 1/2007) na osnovi kojega su eurokodovi nizova
ENV (europske prednorme) uvedene u hrvatsku regulativu kao norme oznaene
oznakom HRN ENV XXXX. Uz njih postoje i parametri odreeni na nacionalnoj
razini kao okvirne vrijednosti za one vrijednosti za koje je to tim prednormama
bilo predvieno.
Kako su s danom 1. 1. 2009. u hrvatskom normizacijskom sustavu prihvaene
zavrne verzije tih norma (nizovi HRN EN) u engleskom izvorniku i kako se oekuje
da one izmjenom TPZK-a stupe u obveznu primjenu najkasnije do 2010., u ovoj
e se publikaciji prikazi zasnivati na nizovima HRN EN XXXX. U istom se roku
oekuje i dovretak rada i objava norma - nacionalnih dodataka (engl. National
Annex - NA) s oznakom HRN EN XXXX/NA koji e sadravati nacionalno odreene parametre. Tada e, na primjer, norma za projektiranje zidanih konstrukcija
imati oznaku HRN EN 1996-1-1:2008, a norma - nacionalni dodatak HRN EN
1996-1-1/NA:2009.
67
5.2 Naela i pravila projektiranja zidanih konstrukcija

otpornih na potres
5.2.1 Openito
Naela i pravila projektiranja zidanih konstrukcija neovisno o potresnom podruju
navedena su u normama niza HRN EN 1996 i ovdje se ne navode. Naela i pravila
projektiranja zgrada otpornih na potres navedena u normi HRN EN 1998-1 ovdje se
navode u mjeri nunoj za projektiranje i proraun zidanih zgrada.
Svrha je tih naela i pravila da se u sluaju potresa zatite ljudski ivoti (ispunjenje
zahtjeva ne smije doi do ruenja), ogranii teta (ispunjenje zahtjeva ogranienog
oteenja) i da konstrukcije bitne za civilnu zatitu ostanu u funkciji. Osim opih
pretpostavki u normi HRN EN 1990:2002, toka 1.3, primjenjuju se i sljedee: pretpostavlja se da tijekom faze graenja ili tijekom daljnje uporabe konstrukcije nee
doi do promjene konstrukcije.
Naela i pravila provode se provjerom graninih stanja nosivosti i graninih stanja
oteenja. Granina stanja nosivosti su stanja povezana s ruenjem ili drugim oblicima konstrukcijskoga sloma koja mogu ugroziti sigurnosti ljudi. Granina stanja
oteenja su stanja povezana s oteenjem nakon kojeg specificirani uporabni
zahtjevi vie nisu ispunjeni.
Samo za zidane zgrade postoje posebna pravila za jednostavne zidane zgrade, a
navedena su u toki 7. Smatra se da za takve zgrade usklaenost s tim pravilima
znai zadovoljenje osnovnih zahtjeva norme EN 1998-1 bez provjeravanja sigurnosti
proraunom.
5.2.2 Granino stanje nosivosti
Konstrukcija kao cjelina mora biti provjerena kako bi se osiguralo da je pri proraunskom potresnom djelovanju stabilna. U obzir se moraju uzeti stabilnost na prevrtanje
i stabilnost na klizanje. Mora se, zatim, provjeriti da elementi temelja i temeljno tlo
mogu preuzeti unutarnje sile nastale odzivom konstrukcije iznad temelja bez znatnih
trajnih deformiranja. Takoer se mora provjeriti da pri proraunskom potresnom
68
djelovanju ponaanje nekonstrukcijskih elemenata ne predstavlja rizik za osobe i

da nema nepovoljan uinak na odziv konstrukcijskih elemenata.
5.2.3 Stanje ogranienog oteenja
Zadovoljenjem uvjeta ogranienog deformiranja mora se osigurati prikladan stupanj
pouzdanosti na neprihvatljivo oteenje.
5.2.4 Oblikovanje
Koliko je god mogue, konstrukcije trebaju imati jednostavne i pravilne oblike u tlocrtu
i po visini. Ako je nuno, to se moe postii podjelom konstrukcije razdjelnicama na
dinamiki neovisne jedinice.
Zbog osiguravanja opega duktilnog ponaanja i troenja energije krhki se slom ili
prerano stvaranje nestabilnih mehanizama mora izbjei.
5.2.5 Djelovanje potresa
Potresna opasnost za graevine odreuje se utvrivanjem proraunskih horizontalnih ubrzanja zavisnih o potresnom podruju. Podruje Hrvatske podijeljeno je
danas valjanom seizmolokom kartom na nekoliko podruja oznaenih brojevima
6, 7, 8 i 9 koja se razlikuju po vrijednosti referentnoga horizontalnog ubrzanja. Nova
seizmoloka karta Hrvatske je u izradi. Do njezina stupanja na snagu primjenjuju se
odredbe Nacionalnog dokumenta za primjenu norme HRN ENV 1998-1-1. Potresnim
podrujima dodijeljena su ova proraunska horizontalna ubrzanja:
podruje 6
podruje 7
podruje 8
podruje 9
0,05g
0,10g
0,20g
0,30g
69
akovec
Varadin
Koprivnica
Ljubljana
Bjelovar
Zagreb
8
7
Rijeka
Sisak
Karlovac
8
Osijek
7
8
Vukovar
Vinkovci
Poega
Slavonski Brod
Pula
Banja Luka
6
Zadar
7
ibenik
Sarajevo
8
Split
9
Mostar
slika 5.1 | potresna podruja hrvatske prema sadanjoj seizmolokoj karti
Potresno djelovanje (vidi toku 6.3) u horizontalnom smjeru odreuje se iz proraunskog spektra odziva koji je dan izrazima:
70
0 T TB:
2 T 2,5 2
Sd(T) = ag S [ + ( - )]
3 TB q 3

(5.1)
TB T TC:
Sd(T) = ag S 2,5 / q
(5.2)
gdje je:
ag
I

S
T
TB
TC
Sd(T)
q
proraunsko ubrzanje temeljenog tla tipa A: ag = agR I

faktor vanosti graevine; razredu vanosti II. (obine zgrade) odgovara
faktor vanosti I=1,0
faktor tla
period oscilacija linearnog sustava s jednim stupnjem slobode
donja granica perioda na horizontalnom dijelu spektralnog ubrzanja
gornja granica perioda na horizontalnom dijelu spektralnog ubrzanja
ordinata proraunskog spektra
faktor ponaanja.
Period T je procijenjeni period oscilacija zgrade koji se za potrebe prorauna moe

odrediti po jednostavnoj formuli

T = 0,05 N
(s)
(5.3)
gdje je N broj katova iznad krute temeljne konstrukcije.

Doputeno je period procijeniti i po drugim empirijskim formulama navedenim u
normi HRN EN 1998-1.
U tablici 6.1 dane su vrijednosti parametara iz formula (5.1) i (5.2) za dva tipa
spektara. Tip 1 rabi se za vrlo jake potrese magnitude Ms 5,5 odnosno za agR
2 m/s2 a tip 2 za ostale potrese magnitude Ms < 5,5 odnosno za agR < 2 m/s2.
Navedene su vrijednosti primjenjive za zidane zgrade.
Razredba temeljnih tala dana je u tablici 3.1 norme HRN EN 1998-1. Faktor
ponaanja q kojim se u obzir uzima sposobnost troenja potresne energije i
neelastinog ponaanja nosive konstrukcije definiran je u Nacionalnom dodatku
71
HRN EN 1998-1/NA:2009. On iznosi za nearmirano zie q=2,0 a za omeeno

zie q=2,5.
tablica
vrijednosti parametara u formulama (5.1) i (5.2)
5.1
tip temeljnog
tla
spektar tipa I; M s 5,5

(vrlo jaki potresi)
s
t b (s)
1,0
0,15
1,2
0,15
1,15
0,20
1,35
1,4
t c (s)
spektar tipa 2; M s < 5,5

(ostali potresi)
s
t b (s)
t c (s)
0,4
1,0
0,05
0,25
0,5
1,35
0,05
0,25
0,6
1,5
0,10
0,25
0,20
0,8
1,8
0,10
0,30
0,15
0,5
1,6
0,05
0,25
5.2.6 Kombinacija potresnog djelovanja s drugim djelovanjima

Potresno djelovanje odreuje se iz izraza

Gk,j + 2,i Qk,i
gdje je:
Gk,j
E,i

stalno djelovanje (bez parcijalnog koeficijenta!)

koeficijent kombinacije za promjenjivo djelovanje i za nazovistalno
promjenjivo djelovanje koji za obine zidane zgrade iznosi 2,i=
21 = 0,5 x 0,3 = 0,15.
5.3 Proraun potresnih sila

5.3.1 Vodea naela projekta
U fazi idejnog projekta zgrada mora zadovoljiti naela:
- jednostavnost konstrukcije
- jednolinost, simetrija i prekobrojnost elemenata (redundantnost)
72
(5.4)
- otpornost i krutost u dva smjera

- otpornost i krutost na torziju
- kruta dijafragma u razini kata
- prikladnost temelja.
Jednostavnost konstrukcije karakterizira postojanje jasnih i izravnih putova prijenosa
potresnih sila, jer je modeliranje, proraun, dimenzioniranje, oblikovanje pojedinosti i
graenje jednostavnih konstrukcija podlono mnogo manjoj nesigurnosti ponaanja
pri potresu. Jednolinost u tlocrtu znai ravnomjernu raspodjelu konstrukcijskih elemenata koja omoguuje jednoliku raspodjelu djelovanja na te elemente. Jednolinost
po visini zgrade osigurava izbjegavanje koncentracije naprezanja i velikih zahtjeva za
duktilnou koji mogu prouzroiti prerano ruenje. Svi nosivi sustavi koji preuzimaju
bona optereenja moraju se bez prekida protezati od temelja do vrha zgrade ili do
odreenog dijela ukupne visine.
Bliskost poloaja sredita masa i sredita otpornosti i krutosti eliminiraju ekscentrinosti masa i krutosti koji uzrokuju proraunom teko kontrolirane torzijske uinke.
Horizontalno gibanje u potresu dvosmjerna je pojava pa stoga zgrada mora biti
izgraena tako da se odupre horizontalnim djelovanjima iz svakog smjera. Zbog
toga konstrukcijski elementi trebaju biti rasporeeni u tlocrtno ortogonalnim
smjerovima kako bi se osigurale sline znaajke otpornosti i krutosti u oba
glavna smjera.
U zgradama stropovi imaju vrlo bitnu ulogu u opem ponaanju konstrukcije
pri potresu. Oni djeluju kao horizontalne dijafragme koje prikupljaju i prenose
inercijske sile na vertikalne konstrukcijske elemente i osiguravaju da ti sustavi
djeluju zajedno pri preuzimanju horizontalnoga potresnog djelovanja. Zbog
toga stropovi trebaju imati dovoljnu krutost u vlastitoj ravnini zbog raspodjele
horizontalnih inercijskih sila na vertikalne konstrukcijske elemente u skladu s
pretpostavkama prorauna.
Temelji zidane zgrade moraju biti izvedeni od armiranog betona i moraju imati
krutost koja osigurava zgradi jednolinu potresnu uzbudu.
73
Ako navedeni kriteriji vodeih naela projekta nisu ispunjeni, ili postoji sumnja
jesu li zadovoljeni, podrobnija pravila i upute treba potraiti u toki 4.2.3 norme
HRN EN 1998-1.
5.3.2 Modeliranje konstrukcije
Model zgrade mora odgovarajue predstavljati raspodjelu krutosti i masa ako
su pri razmatranomu potresnom djelovanju svi znaajni oblici deformiranja i
inercijske sile ispravno uzete u obzir. Nosiva se konstrukcija smije promatrati
kao odreen broj sustava koji preuzimaju vertikalna i horizontalna optereenja
povezanih horizontalnim dijafragmama. Za zgrade koje su u skladu s kriterijima
za pravilnost u tlocrtu proraun se smije provesti primjenom dvaju ravninskih
modela, po jedan za svaki glavni smjer.
Kako bi se u obzir uzele nesigurnosti u poloaju masa i prostorne promjene potresnog gibanja, smatra se da je proraunato sredite masa na svakom stropu
i pomaknuto iz svoga nazivnog poloaja u svakom smjeru za sluajnu ekscentrinost (sluajni torzijski uinak):

eai = 0,05 Li
(5.5)
gdje je:
eai
sluajna ekscentrinost mase i od svojeg nazivnog poloaja uzeta na

svim stropovima u istom smjeru
Li
dimenzija stropa okomito na smjer potresnog djelovanja.
5.3.3 Potresne sile
Uinci potresa i drugih djelovanja obuhvaenih proraunskom potresnom situacijom odreuju se na osnovi linearno-elastinog ponaanja konstrukcije.
Referentna metoda odreivanja potresnih uinaka modalni je proraun primjenom spektra odziva uz primjenu linearno-elastinog modela konstrukcije koje
se pojednostavnjeno naziva metodom prorauna bonih sila.
74
Potresna poprena sila u podnoju zgrade, Fb, za svaki horizontalni smjer u kojem
se zgrada proraunava odreuje se iz izraza:

Fb = Sd(T1) m
gdje je:
Sd(T)
T

m

ordinata proraunskog spektra za period T

osnovni period vibracija zgrade pri bonom gibanju i u promatranom
smjeru
ukupna masa zgrade iznad temelja ili iznad gornjeg ruba krutog podruma
proraunana u skladu s formulom (5.4).
(5.6)
Ako se osnovni oblik vibracija priblino prikae horizontalnim pomacima koji se

po visini linearno poveavaju, mogu se horizontalne sile u razini pojedinog kata
Fi odrediti prema formuli:

Fi = Fb
zi mi

zj mj
(5.7)
gdje je:
zi, zj
visina masa mi, mj iznad razine potresnog djelovanja (temelja ili gornjeg

ruba krutog podruma).
Horizontalne sile Fi odreene u skladu s formulom (5.6) raspodjeljuju se na sustav
koji preuzima bono optereenje uz pretpostavku stropova krutih u vlastitoj
ravnini. Torzija se u obzir uzima na nain odreen normom HRN EN 1998-1.
5.4 Posebna pravila za zidane zgrade u potresnim podrujima
Normalizirana tlana vrstoa zidnih elemenata odreena u skladu s normom
HRN EN 772-1 ne treba biti manja od:
- za optereenje okomito na horizontalnu sljubnicu - fb,min
- za optereenje okomito na vertikalnu sljubnicu - fbh,min.
75
U Nacionalnom dodatku HRN EN 1998-1/NA:2009 za opene zidne elemente

odreeno je fb,min = 5 N/mm2 i fbh,min = 2 N/mm2.
Za mort se zahtijeva najmanja vrstoa fm,min. U Nacionalnom dodatku za opene zidne elemente odreeno je fm,min=5 N/mm2 za nearmirano i omeeno zie i
fm,min=10 N/mm2 za armirano zie.
Povezivanje vertikalnih sljubnica zidnih elemenata mogue je na tri naina:
a) sljubnice su potpuno ispunjene mortom
b) sljubnice su neispunjene
c) sljubnice su neispunjene ali postoji mehaniko zahvaanje izmeu zidnih
elemenata.
Nacionalnim dodatkom u potresnim je podrujima doputen samo nain a) koji
obuhvaa i vertikalne sljubnice koje su ispunjene mortom najmanje 40 % plotine
i imaju mortni dep pa se svrstavaju u potpuno ispunjene sljubnice.
Zavisno o tipu zia koje se rabi za potresno otporne elemente, zidane zgrade
razvrstavaju se u jedan od ovih tipova gradnje:
a) gradnja nearmiranim ziem
b) gradnja omeenim ziem (vertikalni i horizontalni serklai)
c) gradnja armiranim ziem.
Gradnja zgrada nearmiranim ziem u nekim je potresnim podrujima ograniena.
Kriteriji su definirani u Nacionalnom dodatku HRN EN 1998-1/NA:2009.
U tablici 5.2 navedeni su za tipove gradnje a) do c) rasponi doputenih graninih
vrijednosti faktora ponaanja q.
Proraun modela konstrukcije mora predstavljati svojstva krutosti cijelog sustava. Krutost konstrukcijskih elemenata mora se odrediti uzimajui u obzir
deformiranja zbog savijanja i posmika. U proraunu se smije uzeti elastina
krutost neraspucanog stanja ili, emu se daje prednost i to je realnije, krutost
76
za raspucalo stanje kako bi se bolje pribliio nagib prve grane bilinearnog modela
sila deformiranje konstrukcijskog elementa. Ako svojstva krutosti nisu tono
odreivana, smije se krutost pri savijanju i posmiku za raspucalo stanje uzeti
kao polovina elastine krutosti neraspucaloga bruto presjeka.
tablica
tipovi gradnje i rasponi vrijednosti faktora ponaanja q
5.2
faktor ponaanja
q prema hrn en
1998-1:2008
faktor ponaanja q
prema nacionalnom dodatku hrn
en 1998-1/na:2009*)
nearmirano zie u skladu samo s normom hrn en 1996 (samo za sluajeve

male seizminosti
1,5
--
nearmirano zie u skladu s normom

hrn en 1998-1:2008
1,5 - 2,5
2,0
omeeno zie
2,0 - 3,0
2,5
armirano zie
2,5 - 3,0
2,5
tip gradnje
*) Mora biti zasnovan na eksperimentalnim provjerama.
Ukupna poprena sila u podnoju zgrade dobivena linearnim proraunom smije

se preraspodijeliti meu zidovima uz uvjet:
a) da je zadovoljena opa ravnotea (tj. postignuta je ista ukupna poprena sila
u podnoju i isti poloaj rezultante sila)
b) da poprena sila ni u kojem zidu nije smanjena za vie od 25 % i da nije poveana za vie od 33 %, i
c) da su u obzir uzete posljedice preraspodjele na dijafragme.
Za geometrijske odnose nosivih zidova u tablici 5.3 dane su preporuene vrijednosti prema normi EN 1998-1. U Nacionalnom dodatku (dokument u pripremi)
smiju se ustanoviti druge vrijednosti.
77
tablica
preporueni geometrijski zahtjevi za nosive zidove
5.3
Tip zia
tef,min (mm)
(h ef / tef) max
(l/h) min
Nearmirano zie
240
12
0,4
Omeeno zie
240
15
0,3
Armirano zie
240
15
nema ogranienja
Upotrijebljeni simboli imaju sljedee znaenje:

tef debljina zida (vidi normu HRN EN 1996-1-1:2008)
h ef proraunska visina zida (vidi normu HRN EN 1996-1-1:2008)
h vea svijetla visina otvora uz zid
l duljina zida
Zgrade koje se grade od nearmiranog zia moraju imati horizontalne serklae u

razini stropnih konstrukcija. Serklai moraju biti armirani u skladu s normom najmanje s 200 mm2 (48 mm), no preporuuje se odabrati najmanje 410 mm.
Zgrade koje se grade s omeenim ziem moraju imati meusobno povezane i
usidrene horizontalne i vertikalne serklae. Serklai se izvode nakon izrade zia.
Popreni presjek serklaa ne smije biti manji od 15 x 15 cm. Uzduna armatura
serklaa omeenog zia treba imati presjek najmanje 300 mm2 (410 mm),
ali ne vie od 0,01 Ac, gdje je Ac plotina poprenog presjeka betona. Najmanja
koliina spona je 5/150 mm.
Za armiranje rabi se elik B500B ili B500C. Armatura se preklapa na duljini 60.
Vertikalni serklai postavljaju se:
- na slobodnim rubovima svakog nosivog zidnog elementa
- s obje strane svakog otvora u zidu ija je plotina vea od 1,5 m2
1)
1) Ovu odredbu norme HRN EN 1998-1 o vertikalnim serklaima moe se tumaiti ovako:
a) Ako je plotina otvora u zidu izmeu dvaju vertikalnih serklaa manja od 1,5 m2 veliina otvora se zanemaruje, a zid
smatra omeenim tim vertikalnim serklaima.
b) Ako je plotina otvora u zidu vea od 1,5 m2 i ako su oko otvora postavljeni vertikalni serklai, puni zid izmeu dvaju
vertikalnih serklaa a ispred i iza otvora smatra se omeenim.
c) Ako oko otvora plotine vee od 1,5 m2 nema vertikalnih serklaa, taj se zid smatra neomeenim.
Kako e u sluaju c) u jednoj zgradi biti omeenih i neomeenih zidova projektant mora odluiti kojim e faktorom ponaanja q proraunati zgradu. Nije mogue pojedinim zidovima dodijeliti razliite faktore ponaanja q jer se oni odnose na
zgradu kao cjelinu. Mogue je, meutim, za svaki glavni smjer djelovanja potresa odrediti razliite faktore ponaanja.
78
- ako je nuno da se u zidu ne premai razmak od 5 m izmeu omeujuih elemenata

- na presjecitima nosivih zidova, kad god su omeujui elementi postavljeni
prema navedenim pravilima na razmaku veem od 1,5 m.
Za zidane zgrade zahtijeva se provjera sigurnosti na ruenje, osim za zgrade koje
zadovoljavaju pravila za jednostavne zidane zgrade.
Za granino stanje nosivosti i za potresnu proraunsku situaciju treba upotrijebiti parcijalni koeficijent m,a=(2/3) m ali ne manje od 1,5 za zie i s=1,0 za
elik. Vrijednost m dana je u normi HRN EN 1996-1-1 i iznosi za zidne elemente
kategorije I. m=2,0.
5.5 Pravila za jednostavne zidane zgrade
Zgrade koje pripadaju razredima vanosti I. ili II. i koje ispunjavaju prethodno
navedene uvjete (tj. toke 9.2 i 9.5 norme HRN EN 1998-1) smiju se razvrstati u
jednostavne zidane zgrade ako ispunjavaju jo uvjete navedene u nastavku. Za
takve zgrade nije obvezna izriita provjera sigurnosti (statiki proraun).
Tlocrtni raspored zgrade treba ispuniti sljedee uvjete:
a) tlocrt treba biti priblino pravokutan
b) omjer duljine krae i dulje strane zgrade u tlocrtu ne treba biti manji 1:4.
c) plotina uvuenih dijelova pravokutnog oblika ne treba biti vea od 15 %
ukupne plotine stropa iznad promatrane razine.
Nosivi zidovi zgrade trebaju ispuniti sljedee uvjete:
a) zgrada treba biti ukruena nosivim zidovima rasporeenim u tlocrtu gotovo
simetrino u dva ortogonalna smjera
79
b) treba postaviti najmanje po dva usporedna zida u dva okomita smjera a duljina
svakog zida treba biti vea od 30% duljine zgrade u promatranom smjeru
c) razmak izmeu tih zidova treba biti vei od 75% duljine zgrade u drugom
smjeru barem za zidove jednoga smjera
d) nosivi zidovi trebaju nositi najmanje 75% vertikalnih optereenja
e) nosivi zidovi trebaju biti neprekinuti od vrha do podnoja zgrade.
U oba horizontalna smjera razlika masa i razlika plotina presjeka nosivih zidova
susjednih katova treba biti ograniena maksimalnim vrijednostima mass,max =
20% i A,max= 20 %.
U nearmiranom ziu zidovi jednoga smjera trebaju biti povezani sa zidovima
ortogonalnoga smjera na najveem razmaku od 7 m.
Ovisno o umnoku agS, za lokaciju i tip gradnje ograniuje se doputeni broj katova
iznad temeljnog tla, n, a u oba ortogonalna smjera treba predvidjeti zidove ija
je najmanja plotina presjeka u svakom smjeru Amin. Najmanja plotina presjeka
zidova izraena je kao najmanji postotak pA,min ukupne plotine stropa po katu.
Napomena: U Nacionalnom dodatku HRN EN 1998-1/NA smiju se ustanoviti
vrijednosti dodijeljene za doputeni broj katova n i najmanji postotak plotine
presjeka zidova pA,min. Te vrijednosti, ako se slijedi odgovarajua tablica u normi
EN 1998-1, nisu vezane s odreenom vrstom zidnih elemenata (od 6 moguih),
vrstom morta (od mnogo moguih) pa stoga ni razliitim vrstoama zidnih elemenata, mortova i zia. Takoer ni parcijalni koeficijent sigurnosti za materijal
u toj tablici nije jednoznano definiran.
Mogunosti gradnje ziem sustava Wienerberger sa zidnim elementima tlane
vrstoe 10 N/mm2 i razliitim vrstama mortova (M10, TM10, M5 i LM5) prikazane su tablicama 5.4a, 5.4b i 5.4c. Tablice mogu posluiti za brzu orijentaciju
projektantu pri odabiru nosivog sustava bez prorauna. Za odstupanja od uvjeta
80
navedenih u ovoj toki koji su obvezni za jednostavnu zidanu zgradu i podataka

navedenih u napomenama tablica nuan je proraun na djelovanje potresa.
tablica
Doputeni broj n katova i najmanja plotina poprenog presjeka zia pA,min u svakom
5.4a
smjeru, odreena presjekom kroz otvore kao postotak bruto tlocrtne plotine kata
Zidni element M10, mort M10 ili TM10
nearmirano ili omeeno
a g =0,05
a g =0,10
nearmirano
omeeno
nearmirano
a g =0,20
s d (T) = a g s x (2,5/q)
omeeno
a g =0,30
Broj
katova n
0,075
0,15
0,30
0,24
0,45
0,36
2,0
2,0
2,0
2,0
3,5
3,0
2,0
2,0
2,0
2,0
6,5
3,0
2,0
2,0
3,5
2,0
5,0
2,0
2,0
6,5
3,5
6,5
2,0
2,0
6,5
Napomena 1: Prizemlje se broji kao kat. Ne broji se prostor ispod krova a iznad punog kata.
Napomena 2: Za tip B temeljnog tla S=1,2
Za nearmirano zie q=2,0 pa je Sd(T) = 1,5 ag
Za omeeno zie q=2,5 pa je Sd(T) = 1,2 ag
Napomena 3: Faktor vanosti zgrade I = 1,0
Napomena 4: Parcijalni koeficijent sigurnosti za materijal M = 2,0 za stalno i promjenjivo optereenje a M = 1,5 za
izvanredno (potresno) optereenje.
Napomena 5: Normalizirana tlana vrstoa zidnog elementa fb = 11,3 N/mm2, tlana vrstoa morta ope namjene
M10 ili tankoslojnog morta TM10 fm = 10 N/mm2
81
tablica
5.4b
Zidni element M10, mort M5
a g =0,05
nearmirano
a g=0,10
omeeno
nearmirano
a g=0,20
omeeno
a g =0,30
s d (T) = a g s x (2,5/q)
Broj
katova n
0,075
0,15
0,30
0,24
0,45
0,36
2,0
2,0
2,0
2,0
6,5
5,0
2,0
2,0
2,0
2,0
6,5
2,0
2,0
5,0
3,5
2,0
2,0
6,5
5,0
2,0
2,0
6,5
82
tablica
5.4c
Zidni element M10, lagani mort M5
a g =0,05
nearmirano
a g =0,10
omeeno
nearmirano
a g =0,20
omeeno
a g =0,30
s d (T) = a g s x (2,5/q)
Broj
katova n
0,075
0,15
0,30
0,24
0,45
0,36
2,0
2,0
3,5
2,0
6,5
5,0
2,0
2,0
6,5
2,0
6,5
2,0
2,0
3,5
2,0
2,0
5,0
2,0
2,0
6,5
83
5.6 Provjera otpornosti omeenog zida

5.6.1 Naela
Nakon to se ukupna potresna sila raspodijeli po visini zgrade, potrebno je
potresne sile raspodijeliti na pojedine nosive zidove. Raspodjela se provodi
srazmjerno elastinim bonim krutostima koje su proraunate kao reciprone
vrijednosti horizontalnih pomaka prouzroenih deformiranjima zbog savijanja
i posmika pri jedininoj sili pri vrhu zida (promatrajui svaki kat posebno) i uzimajui u obzir torzijske uinke. Za svaki zid potrebno je poznavati i pripadajue
vertikalno optereenje.
Za omeeno zie primjenjuju se neke odredbe norme HRN EN 1992-1-1, Projektiranje betonskih konstrukcija i odredbe norme HRN EN 1996-1-1, Projektiranje
zidanih konstrukcija. Omeeni je zid optereen uzdunom silom NSd, momentom
savijanja MSd i poprenom (posminom) silom VSd. Potrebno je dokazati da je za
istodobno djelovanje uzdune sile i momenta savijanja NSd NRd i MSd MRd te
da je za poprenu silu VSd VRd.
U skladu s tokom 6.9.2(1) norme HRN EN 1996-1-1 pri odreivanju proraunske
vrijednosti otpornosti presjeka na moment savijanja u tlanom se podruju smije
pretpostaviti blok tlanog naprezanja koji se zasniva samo na tlanoj vrstoi
zia. Tlanu armaturu vertikalnog serklaa treba zanemariti, a vlana se nosivost
armature uzima u obzir.
U skladu s tokom 6.9.2(2) prethodno spomenute norme kod provjere omeenih
elemenata zia izloenih posmiku otpornost na posmik treba uzeti kao zbroj
posminih otpornosti zia i betona omeujuih elemenata. U proraunu posmine otpornosti zia treba rabiti pravila za nearmirano zie izloeno posminom
optereenju, uzimajui u obzir duljinu tlano optereenog dijela zia lc. Doputeno je uzeti lc=l0 tj. cijelu duljinu zida izmeu serklaa. Armaturu omeujuih
elemenata ne treba uzeti u obzir.
84
5.6.2 Proraun za istodobno djelovanje M i N

U zidu ve postoji normalno naprezanje od gravitacijskog stalnog optereenja
(uz s = 1,0)

d = Nd / t l0
(5.8)
Ako je proraunska tlana vrstoa zida za potresnu proraunsku situaciju (uz

M=1,5)

fd = fk/M = NRd / t l0
(5.9)
tada za preuzimanje momenta savijanja parom sila (tlano napregnut rub zida vlano napregnuta armatura serklaa) na tlanom rubu zida preostaje kapacitet
nosivosti za uzdunu silu jednak

N = NRd - Nd =[(fk/M) t x - d t x] = [(fk/M) - d] t x
(5.10)
gdje se uzima x = 0,1 0 (duljina tlanog podruja zida).

Otpornost takvog kombiniranog presjeka za moment savijanja manja je od
vrijednosti:
a)
MRd,m = N z
(5.11)
MRd,s = As fyd z
(5.12)
i
b)
gdje je:
z = 0 + d/2
0
d
As
krak unutarnjih sila

duljina zida izmeu vertikalnih serklaa
visina presjeka vertikalnog serklaa
plotina presjeka svih uzdunih ipki vertikalnog serklaa
85
fyd = fy

proraunska granica poputanja armature vertikalnog serklaa za

potresnu proraunsku situaciju
Primjer: Za fk = 3,6 N/mm2, M=1,5, d=0,3 N/mm2, t=300 mm, 0=4000 mm

dobiva se
N = [3,6/1,5 - 0,3] 300 . 0,1 . 4000 = 252 kN. Za serkla 160x160 mm iznosi z
= 4000 + 80 = 4080 mm; As = 314 mm2; fyd=500 N/mm2
MRd,m = 252 . 4,08 = 1028 kNm
MRd,s = 314 . 500 . 4080 = 641 kNm
Kako je MRds < MRd,m mjerodavna je manja vrijednost otpornosti armature.
5.6.3 Proraun za djelovanje posmine sile - slom klizanjem
Pojedinosti prorauna pokazane su u toki 4.11. Proraunska je otpornost:

VRd, mc = VRd,m + VRd,c
(5.13)

gdje je:
VRd,m = VRd
proraunska posmina otpornost zida (formula (4.38))
VRd,c
proraunska posmina otpornost dvaju vertikalnih serklaa.

VRd,m = fvd t l0 = [(fvko + 0,4 d)/M] t l0
(kN)
(5.14)
Primjer: Za uobiajeni zid u M10, sa fvko=0,3 N/mm2, d=0,3 N/mm2, debljine

t=300 mm i duljine l0=4000 mm te M=1,5 dobiva se

VRd,m = [(0,3 + 0,4 . 0,3)/1,5] 300 . 4000 = 336 kN
Kako je pokazano u toki 4.11 moe se uzeti da je VRd,c = 2 Ac vmin te da je prosjena

vrijednost (tablica 4.4) vmin=0,5 N/mm2. Tada je doprinos dvaju vertikalnih serklaa posminoj nosivosti jednak VRd,c=Ac (N) uz Ac u mm2. Za uobiajeni presjek
vertikalnog serklaa 160x160 mm (uz primjenu zidnog elementa za serkla)
dobiva se VRd,c=25,6 kN. Tada je ukupna proraunska otpornost
86
5.6.4.
VRd,mc = VRd,m + VRd,c = 336 + 25,6 = 362 kN.
Lako je uoiti da doprinos betonskih elemenata nije znaajan.

Proraun za djelovanje posmine sile - slom po kosoj pukotini

Proraunska otpornost je

VRd,m,x = Aw Rd
Rd =
ftk
[ 1 + ( 0M / ftk ) ]0,5
1,5 M

(5.15)
(5.16)
gdje je:
Aw
plotina poprenog presjeka zida (Aw = t . l0)
0 = Nd / Aw
ftd= ftk/M proraunska vrijednost vlane vrstoe zia

M=1,5 parcijalni koeficijent za materijal.
Primjer: Za ftk=0,3 N/mm2, 0 = 0,3 N/mm2 i M=1,5 dobiva se iz formule (4.22) Rd=0,21 N/mm2. Kako je Aw=300.4000=1200000 mm2 dobiva se
VRd,m,x=1200000.0,21 = 252 kN
S obzirom na to da je VRd,m,x < VRd,mc, tj. 252 kN < 362 kN, slom e nastupiti po
kosoj pukotini.
Ispitivanjima provedenim 2007. i 2008. u IGH-u utvrena je otpornost zia od
zidnih elemenata Wienerberger optereenih stalnim vertikalnim i izmjenino
promjenjivim horizontalnim optereenjem pri vrhu zida, uz raspucavanje po
kosim pukotinama, a dobiveni su ovi rezultati:
a) zid od zidnih elemenata fb=12 N/mm2, dimenzija 250x300x238 mm (POROTHERM 30 S PLUS) s mortnim depom, u mortu ope namjene M10 (fm=10 N/mm2),
87
srednja vrijednost triju rezultata ispitivanja po formuli Turneka i aovia za

vertikalno naprezanje d=0,485 do 1,242 N/mm2: ft = 0,305 N/mm2
b) zid od zidnih elemenata fb=10 N/mm2, dimenzija 250x300x249 mm, (POROTHERM 30 PLAN) bez mortnog depa, u tankoslojnom mortu TM10 (fm=10
N/mm2), s ispunjenim samo horizontalnim sljubnicama, srednja vrijednost triju
rezultata ispitivanja po formuli Turneka i aovia za vertikalno naprezanje
d=1,24 N/mm2: ft = 0,322 N/mm2
c) zid od zidnih elemenata fb=10 N/mm2, dimenzija 250x300x249 mm, (POROTHERM 30 PLAN) bez mortnog depa, u adhezivu DRYFIX.extra, s ispunjenim
samo horizontalnim sljubnicama, srednja vrijednost triju rezultata ispitivanja
po formuli Turneka i aovia za vertikalno naprezanje d=1,13 N/mm2: ft =
0,256 N/mm2.
88
6
Pojedinosti oblikovanja zia i stropova
U ovom poglavlju prikazane su tipine pojedinosti izvedbe i oblikovanja nosivog i
nenosivog openog zia i stropova sa svrhom da projektantu pomognu pri izradi
izvedbenog projekta, a izvoau, koji zgradu izvodi na osnovi glavnog projekta,
pri ispravnom oblikovanju pojedinosti.
ARMATURA TLANE PLOE
VEZNA ARMATURA
VEZNA ARMATURA
DONJE STRANE
GREDICE
OPLATA
PODUPORA
slika 6.1 | Spoj openih stropova na armiranobetonskoj gredi manjeg presjeka
89
ARMATURA TLANE PLOE

VEZNA ARMATURA
GREDICE
UZDUNA ARMATURA
DOBIVENA STATIKIM
PRORAUNOM
VILICE KOLIINA DOBIVENA

STATIKIM PRORAUNOM
slika 6.2 | Spoj openih stropova na armiranobetonskoj gredi veeg presjeka
armatura tlane ploe (r-131 ili q-131)
11,5 cm
8 i=min 80 cm
6 cm
serkla
16 cm
min 12 cm
mort
m10
horizontalni
serkla
gredica
45, 38 i 30 cm
slika 6.3 | Spoj openi strop - horizontalni serkla na openom zidu
90
6,5 cm
22 cm
ARMATURA TLANE
ARMATURA serklaa
vezna armatura
podlona
porotherm
porotherm gredica
podupora
slika 6.4 | Spoj openi strop - horizontalni serkla na betonskom zidu
vezna
spona
vlana armatura
ARMATURA TLANE
vlana armatura (l = 3 x duljina)
nosa buke
i termo
porotherm
tlana armatura
slika 6.5 | Spoj balkonske konzole i openoga stropa
91
slika 6.6 | Vertikalni serkla u zidu debljine 38 cm
slika 6.7 | Vertikalni serkla u zidu debljine 30 cm
92
slika 6.8 | Spajanje pregradnih zidova
slika 6.9 | Spajanje pregradnih zidova
slika 6.10 | Spoj pregradnog zida s podom i stropom
93
94
7
Nadvoji POROTHERM
7.1 openito
Openi nadvoji POROTHERM predgotovljeni su elementi koji se sastoje od openih kanalica, betona i armature. Izrauju se u etiri oblika i dimenzije poprenog
presjeka, a predvieni su za premotenje svijetlih otvora od 0,75 do 3,00 m.
Proizvode se u koracima po 0,25 m. U ugraenom stanju djeluju kao spregnuti
elementi koji se sastoje od nadvoja i dijela zia izvedenog iznad njih. Odlikuje
ih usklaenost sa sustavom gradnje POROTHERM, zahtijevana nosivost, mala
teina, lakoa gradnje i stalna visoka kvaliteta. Nadvoji se proizvode i izrauju
na gradilitu sukladno s normom HRN EN 845-2 i objavljenim znaajkama proizvoda. Sastavni dijelovi predgotovljenog nadvoja sukladni su s odgovarajuim
normama za elik za armiranje, elik za prednapinjanje, beton i opeku.
7.2 dimenzije
Dimenzije poprenih presjeka nadvoja prikazane su na slikama 7.1 do 7.4.
Proizvodne duljine iznose od 1,00 m do 3,25 m u koracima po 0,25 m.
95
slika 7.1 | Dimenzije poprenih presjeka nadvoja tipa A
slika 7.2. | Dimenzije poprenih presjeka nadvoja tipa b
96
slika 7.3 | Dimenzije poprenih presjeka nadvoja tipa c
slika 7.4 | Dimenzije poprenih presjeka nadvoja tipa d
97
tablica
Osnovni podaci o nadvojima tipa A (slika 7.1)
7.1
tip nadvoja
nosive gredice:
broj komada x
irina x
visina mm
zidni element
porotherm
25 komada
irina nadvoja
mm
visina nadvoja
mm
a0
65
a1
315
a2
2 x 120 x 65
250
565
a3
815
a4
1065
nosivost
za sve
svijetle
otvore
vlastita
teina
Proizvodne duljine u cm: 100, 125, 150, 175, 200, 225, 250, 275, 300, 325
Svijetli otvor u cm: 75, 100, 125, 150, 175, 200, 225, 250, 275, 300
Armatura u jednoj gredici: 4 2,5 mm
elik za prednapinjanje: fp,0,1 / fu = 1800/2000 N/mm2
Vlastita teina gredice: 15 kg/m1
Vlastita teina zidnog elementa: 13,0 kg
Srednja tlana vrstoa zidnog elementa u horizontalnom smjeru f bk,h = 2,0 N/mm
Mort u vertikalnim i horizontalnim sljubnicama M5: srednja tlana vrstoa fm = 5,0 N/mm
buka: vanjska i unutarnja, cementno-vapnena, dvoslojna, ukupne debljine 20 mm.
tablica
Osnovni podaci o nadvojima tipa b (slika 7.2)
7.2
tip nadvoja
nosive gredice:
broj komada x
irina x
visina mm
zidni element
porotherm
25 komada
irina nadvoja
mm
visina nadvoja
mm
b0
65
b1
315
b2
3 x 100 x 65
300
565
b3
815
b4
1065
98
nosivost
za sve
svijetle
otvore
vlastita
teina
tablica
Osnovni podaci o nadvojima tipa c (slika 7.3)
7.3
tip nadvoja
nosive gredice:
broj komada x
irina x
visina mm
c0
c1
c2
c3
zidni element
porotherm
25 komada
irina nadvoja
mm
visina nadvoja
mm
0
4 x 65 x 120
(gredice
oslonjene
na uu stranicu)
c4
nosivost
za sve
svijetle
otvore
120
370
260
620
870
1120
vlastita
teina
tablica
Osnovni podaci o nadvojima tipa d (slika 7.4)
7.4
tip nadvoja
nosive gredice:
broj komada x
irina x
visina mm
zidni element
porotherm
25 komada
d0
d1
d2
d3
d4
3 x 80 x 238
(gredice
oslonjene
na uu stranicu)
irina nadvoja
mm
visina nadvoja
mm
nosivost
za sve
svijetle
otvore
238
250
490
740
990
124
vlastita
teina
Vlana armatura u jednoj gredici:
1 6 mm za duljine 100 i 125 cm
1 8 mm za duljinu 150 cm
1 10 mm za duljinu 175 cm
1 12 mm za duljine 200 i 225 cm
1 14 mm za duljine 250, 275, 300 i 325 cm
elik: B600B N/mm
99
7.3 masa
Masa nadvoja prikazana je u tablicama 7.1 do 7.4. Odstupanja od objavljenih
vrijednosti nisu vea od 10 %.
7.4 Duljina nalijeganja
Duljina nalijeganja nadvoja na zid je 125 mm. Zbog toga je uvijek duljina proizvoda
za 250 mm vea od svijetlog otvora koji se premouje.
7.5 Odstupanja od objavljenih vrijednosti
Doputena odstupanja od objavljenih vrijednosti i predvienoga oblika ili presjeka
ne smiju premaiti vrijednosti u tablici 7.5, ako je uzorkovanje obavljeno u skladu
s tokom 8 i mjereno prema metodi u normi HRN EN 846-11.
tablica
Odstupanja od objavljenih vrijednosti
7.5
dimenzije
doputeno odstupanje
duljina
15 mm
irina i visina
Ravnost ili nadvienje (horizontalna i vertikalna zakrivljenost)
0,5% duljine ali ne vie od 10 mm u

odnosu na potreban oblik
Nadvienje predgotovljenog dijela

spregnutog nadvoja
0,7% duljine u odnosu na potreban

oblik
100
5 mm
7.6 Mehanika svojstva

7.6.1 Nosivost na savijanje i posmik
Nadvoji su predvieni samo za noenje optereenja vlastitom teinom. Svaki
od oblika zadovoljava zahtijevanu nosivost na savijanje i posmik sa zidnim
elementima izvedenim iznad nadvoja kako je to prikazano na slikama 7.1 do 7.4.
U sluaju oslanjanja stropne konstrukcije na mjestu iznad otvora koji je premoen nadvojem nuno je postaviti drugi nosivi element koji e takvo optereenje
preuzeti. Redovito je to mogue izvesti pomou horizontalnog serklaa u razini
stropne konstrukcije koji se nad otvorom, po potrebi, dodatno armira.
Ako je ispitni uzorak nadvoja uzet u skladu s tokom 8 i ispitan u skladu s metodom
iz norme HRN EN 846-9 njegova nosivost na savijanje mora biti jednaka ili vea
od objavljene vrijednosti a nijedna vrijednost optereenja pri slomu savijanjem
ne smije biti manja od 90 % objavljene nosivosti.
Ako je ispitni uzorak nadvoja uzet u skladu s tokom 8 i ispitan u skladu s metodom
iz norme HRN EN 846-9 njegova posmina nosivost mora biti vea ili jednaka 50
postotnoj vrijednosti objavljene nosivosti, a nijedna vrijednost optereenja pri
slomu poprenom silom ne smije biti manja od 45 % objavljene vrijednosti.
7.6.2 Progib
Nadvoji u svom konanom obliku, tj. sa zidnim elementima spregnutim s njima
ispunjavaju kriterije ogranienja progiba pa ni u kojem sluaju nije premaena
vrijednost od 1/200 proraunskog raspona.
7.7 Trajnost
Predvieno je da se nadvoji rabe u zatienom ziu kojeg su sastavni dio. Zatita
od atmosferilija i korozije postie se bukom, oblaganjem ili drugim prikladnim
nainima. Time se zatiuje openi i betonski dio nadvoja i armatura.
101
7.8 Prodor vode i ugradnja

Rizik od prodora vode izmeu nadvoja i zia i nadvoja i prozora ili vrata eliminira se cjelovitim zatvaranjem svih vertikalnih i horizontalnih sljubnica zidnih
elemenata te na mjestima nalijeganja nadvoja, a na spojevima s prozorima ili
vratima brtvljenjem poliuretanskom pjenom ili drugim sredstvima koje predvia
proizvoa prozora i vrata.
Oteeni nadvoji ne smiju se ugraditi. Nadvoj treba poloiti u mort i poravnati po
duljini i irini nadvoja. Daljnje pojedinosti o izvedbi, podupiranju i njezi navedene
su u poglavlju Upute za gradnju.
7.9 Toplinska svojstva
Toplinska svojstva nadvoja odreena su iz norme HRN EN 1745 i proraunom.
Toplinska provodljivost navedena je u tablici 7.6.
tablica
Toplinska provodljivost nadvoja u W/(m K)
7.6
tip a
tip b
tip c
tip d
0,449
0,89
0,649
0,649
7.10 Otpornost na zamrzavanje i odmrzavanje

Predvieno je da se nadvoji ugrauju u zatienom ziu. Stoga se ne postavlja
zahtjev na otpornost na zamrzavanje i odmrzavanje i objavljuje razred otpornosti F0.
7.11 Otpornost na poar
Otpornost nadvoja na poar nije odreena.
102
7.12 Upijanje vode

Nadvoji su predvieni za uporabu u zatienom ziu. Stoga za njih to svojstvo
nije odreeno.
7.13 Paropropusnost
Svojstvo paropropusnosti nadvoja nije odreeno.
7.14 Oznaivanje
Podrobni podaci o nadvoju mogu se nai u tehnikom listu koji sadrava podatke
prema zahtjevu norme HRN EN 845-2. Vidi internetsku stranicu Wienerbergera
7.15 Pojedinosti oblikovanja - crtei
Na slici 7.5 prikazani su oblici nadvoja tipova A do D.
tipovi a i c
tip b
tip d
slika 7.5 | Oblici nadvoja tipova A do D
103
104
8
Predgotovljene stropne konstrukcije Wienerberger
8.1. Stropna konstrukcija Wienerberger

8.1.1 openito
Osnovni elementi stropnog sustava POROTHERM (SPOG) prednapete su opene
gredice (POG) POROTHERM i openi ispunski blok (IB) POROTHERM 60. Dva
elementa koji ih nadopunjuju i ine cjelovit sustav jesu: a) POROTHERM serkla pomoni element i idealno rjeenje za toplinsku izolaciju stropne konstrukcije koji
ujedno slui kao izgubljena oplata u fazi izvoenja horizontalnog serklaa stropa
i b) POROTHERM podloak - izgubljena oplata za izvedbu poprenog betonskog
rebra za ukruenje koje se izvodi za raspone stropa vee od 3,0 m.
Nosivost stropnog sustava POROTHERM odreena je statikim proraunom i
ispitivanjima provedenim u IGH Zagreb. U skladu s revidiranim statikim proraunom i provedenim ispitivanjima IGH je izdao Tehniko doputenje za uporabu
prednapetih gredica u stropnom sustavu POROTHERM koje ispunjavaju zahtjeve
u pogledu mehanike otpornosti i stabilnosti kao svojstva bitnog za graevinu.
Osni razmak gredica od 60 cm uz visinu stropa od 22 cm omoguuje veu brzinu
gradnje i manje trokove jer se ugrauje manje gredica po m stropa u odnosu na
klasinu izvedbu slinog stropa i uobiajeni osni razmak od 50 cm, a postiu zadovoljavajua ostala svojstva (poarna otpornost, toplinska i zvuna izolacija).
Postavljanjem opeih ispunskih blokova izmeu POROTHERM gredica nije potrebno izvoditi oplatu za betoniranje tlane ploe, postavljanjem POROTHERM
serklanog elementa nije potrebna oplata horizontalnog serklaa, a postavljanjem POROTHERM podloka nije potrebna oplata za betoniranje poprenog
rebra za ukruenje.
105
Stropna konstrukcija moe se izvesti s jednostrukim i dvostrukim gredicama.

Sustav s dvostrukim gredicama ima povean nosivost a prikladan je za preuzimanje optereenja pregradnih zidova postavljenih u smjeru raspona. Na slici
8.1 prikazan je aksonometrijski prikaz dvaju stropova a na slikama 8.2 i 8.3
karakteristini popreni presjeci.
slika 8.1 | Aksonometrijski prikaz stropova s jednostrukim i dvostrukim gredicama
slika 8.2 | Popreni presjek stropa - razmak gredica 60 cm
106
slika 8.3 | Popreni presjek stropa s dvostrukim gredicama
8.1.2 Osnovni podaci upotrijebljeni u proraunu nosivosti stropova

Proraun nosivosti nainjen je uz pretpostavke u skladu s normom HRN ENV
1992-1-1, Projektiranje betonskih konstrukcija. Strop je proraunat kao slobodno
oslonjeni nosa.
Opena prednapeta gredica Wienerberger Koeszeg, Maarska:
- popreni presjek gredica b/h = 120/65 mm
- elik za prednapinjanje 2,5 mm, 1800/2000 N/mm
- elik za armiranje B600/700A 4,2 mm (stremeni)
- broj ica u gredici promjenjiv od 6 (POG6) do 19 (POG19)
- vlastita teina gredice g1 = 16 kg/m1
Ispunski element POROTHERM 60:
- dimenzije: duljina okomito na raspon stropa 5150 mm, duljina u smjeru raspona
stropa 250 mm, visina 160 mm
- vlastita teina g2 = 15,0 kg/kom
Element je razvrstan u nenosive elemente u skladu s normom HRN EN 150371.
Beton gredice C40/50, fck = 40 N/mm, fctk,0,05=2,5 N/mm, c=2400 kg/m
Beton izveden na gradilitu C20/25, fck=20 N/mm, fctk,0,05=1,5 N/mm, c=2500
kg/m
107
Parcijalni koeficijenti sigurnosti za materijale

beton c=1,5
elik za prednapinjanje s=1,15
elik za armiranje s=1,15
Parcijalni koeficijenti sigurnosti za djelovanja
stalno djelovanje G=1,35
promjenjivo djelovanje Q=1,5
Proraunsko djelovanje: qSd = 1,35 (g3-x + g4) + 1,50 Qk
Vlastita teina stropa
g3-1 = 292 kg/m za strop s osnim razmakom gredica 60 cm
g3-2 = 350 kg/m za strop s dvostrukim gredicama s osnim razmakom od 72 cm.
Dodatno stalno optereenje (plafonska buka, podni estrih, podovi, lagani pregradni zidovi od gipsanih ploa) g4 = 200 kg/m
Uporabno optereenje Qk : Qk,min = 1,5 kN/m, Qk,max = 5,0 kN/m
Proizvodne duljine gredica L od 250 cm do 675 cm
Svijetli otvori L0 = L - 2x12,5 = L - 25 od 225 cm do 650 cm.
Proraunski rasponi Lr = L0 + (1/3) x 12,5 x 2 = L - 17 od 233 cm do 608 cm.
Tablica 8.1 prikazuje nosivost stropova za proraunske raspone Lr od 2,58 m do
6,08 m, uporabno optereenje Q u kN/m i tipove gredica POG 6 do POG 19.
108
tablica
Nosivost stropova s razmakom gredica od 60 cm
8.1
tip gredice*)
pog 6
svijetli
otvor
proraunski raspon
duljina
gredice
otpornost
mrd (kNm/m)
proraunsko djelovanje
qsd (kNm/m)
najvee
uporabno
optereenje
qk(kNm/m) **)
l0 (m)
lr (m)
l (m)
2,50
2,58
2,75
14,22
15,08
5,0
pog 6
2,75
2,83
3,00
14,22
12,64
4,0
pog 7
3,00
3,08
3,25
16,59
12,57
4,0
pog 8
3,25
3,33
3,50
18,95
12,38
3,5
pog 9
3,50
3,58
3,75
21,32
12,13
3,5
pog 10
3,75
3,83
4,00
23,71
11,89
3,5
pog 12
4,00
4,08
4,25
28,44
12,60
4,0
pog 13
4,25
4,33
4,50
30,81
12,17
3,5
pog 14
4,50
4,58
4,75
33,17
11,76
3,5
pog 16
4,75
4,83
5,00
37,92
12,13
3,5
pog 17
5,00
5,08
5,25
40,29
11,69
3,0
pog 17
5,25
5,33
5,50
40,29
10,66
2,5
pog 19
5,50
5,58
5,75
45,03
10,90
2,5
pog 19
5,75
6,83
6,00
45,03
10,00
2,0
pog 19
6,00
6,08
6,25
45,03
9,22
1,5
*)
Broj oznauje broj ica promjera 2,5 mm u gredici
**)
zaokrueno na 0,5 kN/m. Dodatno stalno optereenje uzeto je g4 = 2,0 kN/m
Tablica 8.2 prikazuje najvee proraunske raspone stropova s dvostrukim gredicama za uobiajeno optereenje stambenih zgrada.
Tablica 8.3 prikazuje nosivost stropova s dvostrukim gredicama za uporabna
optereenja u rasponu od 1,5 do 5,0 kN/m.
109
tablica
Najvei proraunski rasponi stropa s dvostrukim gredicama za stambene zgrade
8.2
najvei proraunski rasponi za stambene zgrade *)
(vlastita teina + dodatno stalno optereenje 2,9 kN/m
+ uporabno optereenje 2,0 kN/m
tip gredice
pog
6
pog
7
pog
8
pog
9
pog
10
pog
12
svijetli otvor l 0(m)

proraunski raspon lr (m)
duljina gredice l(m)
pog
13
pog
14
3,50
3,75
4,00
4,25
5,00
3,58
3,83
4,08
4,33
5,08
3,75
4,00
4,25
4,50
5,25
pog
16
5,25
5,50
5,75
5,75
6,00
6,50
5,33
5,58 5,83
5,83
6,08
6,58
5,50
5,75
6,00
6,25
6,75
5,75
pog
17
pog
19
*) nisu ukljueni pregradni zidovi u smjeru raspona stropa osim laganih zidova od gipsanih ploa
tablica
nosivost stropova s dvostrukim gredicama za uporabna optereenja q
8.3
tip gredice
pog
6
svijetli
otvor
l0 (m)
proraunski
raspon
lr (m)
duljina
gredice
l(m)
3,00
3,08
3,25
3,25
3,33
3,50
3,58
3,75
4,00
pog
7
pog
8
pog
9
pog
10
pog
12
pog
13
pog
14
pog
16
pog
17
pog
19
vlastita teina + dodatno stalno optereenje na 2,0 kN/m

+ uporabno optereenje q kN/m
5,06
3,50
3,61
3,75
2,46
5,06
3,71
4,96
3,83
4,00
1,52
2,26
3,71
4,08
4,25
1,72
2,68
4,73
3,58
4,60
4,25
4,33
4,50
1,82
2,62
3,53
5,25
4,50
4,58
4,75
1,82
2,63
4,16
4,87
4,75
4,83
5,00
1,87
3,24
3,88
4,57
5,00
5,08
5,25
2,45
3,03
3,65
4,85
5,25
5,33
5,50
1,77
2,30
2,86
3,96
4,55
5,65
5,50
5,58
5,75
1,67
2,18
3,18
3,72
4,72
5,75
5,83
6,00
1,58
2,49
2,99
3,91
6,00
6,08
6,25
1,89
2,35
3,19
6,25
6,33
6,50
1,79
2,56
6,50
6,58
6,75
2,00
110
Osim za granino stanje nosivosti provjera je provedena i za granino stanje

uporabljivosti. Stropne konstrukcije imaju konanu vrijednost progiba u doputenim granicama.
8.1.3 Poarna otpornost i reakcija pri poaru
Poarna otpornost i reakcija pri poaru stropa odreuje se u skladu s dodatkom
K norme HRN EN 15037-1.
8.1.3.1 Openito
Sastavni dijelovi stropnog sustava gredica i blokova moraju biti takvi da je poarna otpornost gotovoga stropnog sustava (nosivost i/ili vrijednost sloma u
poaru) u skladu s vremenskim zahtjevom propisanim protupoarnim propisima,
uzimajui u obzir predvienu namjenu stropa. tovie, sastavni dijelovi ne smiju
uzrokovati niti pridonositi irenju poara. Ponaanje materijala pri poaru ispituje
se i razredba odreuje u skladu s normom HRN EN 13501-1.
8.1.3.2 Poarna otpornost stropnih sustava gredica i blokova
Poarna otpornost stropnog sustava gredica i blokova odreuje se ispitivanjem,
proraunom ili iz tablinih podataka.
Ispitivanje i kriteriji vrednovanja rezultata ispitivanja ovdje se ne navode.
Proraun poarne otpornosti provodi se u skladu s normom HRN EN 1992-1-2 pri
emu nije nuna provjera posmine otpornosti. Razdjelna funkcija stropa smatra
se ispunjenom ako je tlana ploa stropa armirana mreom.
Ako se zahtijeva poarna otpornost od 15 min, stropni sustav smatra se punom
ploom.
Ako se zahtijeva poarna otpornost od 30 min i 60 min, provodi se proraun
temperature u donjem dijelu gredice (armaturi) za ispunske blokove visine 15
cm u dva koraka:
111
- prvi korak: uzima se da donji dio bloka ostaje netaknut tijekom 30 minuta. Kod
prorauna prvih 30 minuta blok se smatra upljom ploom
- drugi korak: nakon 30 minuta u proraun se uzima u obzir ostatak bloka (vidi
sliku 8.4).
slika 8.4 | Preostali dio ispunskoga bloka (rafirano)
Stropni sustavi gredica i blokova sa zatitnim slojem dovoljne debljine na donjoj

strani, e > es smatraju se punim ploama ija je debljina jednaka ukupnoj debljini
stropnog sustava (ali rabei njezinu stvarnu teinu za proraun sila i momenata),
ukljuujui debljinu zatite (s njezinim toplinskim svojstvima) ili istovrijednu
debljinu betona (vidi sliku 8.5).
112
slika 8.5 | Istovrijedna debljina betona
Uvrtavanje u odreeni razred poarne otpornosti postie se dodatnom zatitom - dodatkom odgovarajuih zatitnih materijala koji dobro prianjanju na
konstrukciju koju tite. Sustavi koji prianjaju ili su privreni moraju biti obuhvaeni zakljucima odgovarajuih ispitivanja. Njihova se svojstva izraavaju
istovrijednom debljinom betona. Pojedinosti su navedene u dodatku K norme
HRN EN 15037-1.
Tablini podatak za odreivanje poarne otpornosti preuzet je iz dodatka K
norme HRN EN 15037-1. Razred poarne otpornosti definiran je uz ispunjenje
triju kriterija:
- mehanike vrstoe - ouvanjem nosivosti tijekom odreenog vremena (R)
- toplinske izolacije - srednjom temperaturom od 140 C i najveom
temperaturom od 180 C na licu koje nije izloeno poaru (I)
- ouvanja cjelovitosti u poaru i nepostojanjem gorivih plinova u blizini lica
izloenog poaru (E).
Tablino odreen razred poarne otpornosti stropa Wienerberger prema normi
113
HRN EN 15037-1 za strop neobukan na donjem licu iznosi REI 30. Vea poarna
otpornost moe se postii dodatkom gipsane buke ili kojega drugog zatitnog
sloja na donjoj plohi stropa.
8.1.3.3 Akustika svojstva

U skladu s dodatkom L norme HRN EN 15037-1 zvuna izolacija izvedenog stropa
moe se, kao zamjena za ispitivanje, procijeniti.
Izolacija zranog zvuka moe se procijeniti iz mase na jedinicu plotine
iz izraza:
Rw = 40 log (MR) 56 + (3/8) (MR / ht)

(8.1)
gdje je:
MR
ht
(dB)
masa stropa u kg/m

visina stropa u cm.
Za MR = 550 kg/m i ht = 22 cm dobiva se

Rw = 109,6 - 56 + 9,4 = 63 dB.
Izolacija udarnog zvuka moe se procijeniti iz mase na jedinicu plotine iz izraza

za strop sa upljim blokovima od opeke:
LNw = 170 35 log(Meq)
gdje je:
MR masa stropa u kg/m

Meq
istovrijedna masa stropa u kg/m
Meq = MR - Mr pri emu je Mr = 80 (h/H)
114
(dB)
(8.2)
h
H
visina upljeg bloka u cm

ukupna visina stropa u cm.
Za: Mr = 80 (16/22) = 58 kg/m; Meq = 550 - 58 = 492 kg/m

LNw = 170 35 log (492) = 76 dB.
8.1.3.4 toplinska svojstva

Toplinska svojstva stropa odreuju se u skladu s Tehnikim propisom o utedi
toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama (Narodne novine 79/05).
8.1.3.5 Trajnost
S obzirom na upotrijebljene sastavne materijale, projektom predvieni nain i
kvalitetu izvedbe, nain upotrebe i uobiajene uvjete odravanja, trajnost stropne
konstrukcije jednaka je projektiranom uporabnom vijeku zgrade.
8.1.3.6 Pojedinosti oblikovanja stropne konstrukcije
Na slikama 8.6 do 8.8 prikazane su pojedinosti izvedbe stropne konstrukcije i
povezivanja sa ziem.
115
slika 8.6 | Aksonometrijski prikaz stropne konstrukcije i veza sa ziem
slika 8.7 | Aksonometrijski prikaz stropa uz dimnjak
116
slika 8.8 | Prikaz zidane zgrade izgraene Wienerbergerovim proizvodima
8.1.3.7 Pravila izvedbe stropa

Nadvienje gredica u fazi gradnje
U fazi gradnje potrebno je izvesti nadvienje gradice i to:
- za raspon do 3,0 m 1,0 cm
117
slika 8.9 | Prikaz nadvienja gredica u fazi gradnje
POROTHERM gredice potrebno je podupirati tako da one prije betoniranja tlane

ploe u polovini raspona imaju nadvienje Lr/300.
Podupiranje se provodi sustavom podupiraa koji se postavljaju na uobiajenom
razmaku od 150 cm ali nikada ne veem od 175 cm. Podupiranje treba planirati
tako da se podupirai postave ispod POROTHERM podloaka, jer oni, zbog toga
to moraju zadovoljiti samo funkciju izgubljene oplate, imaju manju nosivost
od ispunskih blokova POROTHERM 60. Podupirai se smiju ukloniti kad beton
dostigne predvienu tlanu vrstou, ali ne prije nego to proe 21 dan nakon
betoniranja.
Popreno rebro za ukruenje
Za raspone vee od 3,00 m stropni sustav treba ukrutiti poprenim rebrom za
ukruenje. Betonsko rebro formira se iznad POROTHERM podloaka te armira
uzdunom rebrastom armaturom 410 mm i sponama 8/25 cm. POROTHERM
podloak element je koji upotpunjuje POROTHERM sustav, a upotrebljava
se umjesto oplate za betoniranje poprenog rebra za ukruenje. Osim visine,
koja iznosi 10 cm, ostale dimenzije istovjetne su dimenzijama stropnog bloka
POROTHERM 60.
118
Prije betoniranja tlane ploe potrebno je spone podii do kuta od 45 s horizontalom kako bi one mogle preuzeti svoju funkciju u noenju poprenih sila. Spone
se zbog jednostavnijeg transporta dostavljaju polegnute. Za vezu izmeu stropne
konstrukcije i horizontalnog serklaa predvia se vezna armatura po obodu stropa
koja se sidri u strop i serkla najmanje rebrastom armaturom 18 mm po svakoj
gredici. Duljina ipke koja zadire u betonsku plou iznosi najmanje 80 cm.
slika 8.10 | Prikaz poprenog rebra za ukruenje
8.2 Predgotovljene gredice Wienerberger

8.2.1 Openito
Predgotovljene prednapete gredice iz proizvodnje Wienerberger Koeszeg, Maarska, proizvode se od openih kanalica, mikrobetona, elika za prednapinjanje
i elika za armiranje. Popreni presjek gredica je b/h=120/65 mm. Gredice se
proizvode visokoindustrijaliziranim postupkom uz tvorniku kontrolu kvalitete proizvoaa i stalni nadzor, ocjenjivanje i certificiranje tvornike kontrole
proizvodnje to provodi trea strana. Geometrijski podaci i podaci o svojstvima
materijala navedeni su u toki 8.1. Gredice se proizvode u skladu s normom
HRN EN 15037-2.
119
Gredice su predviene za uporabu u stropnim sustavima koji nisu izloeni zamoru materijala a nisu predviene za prometne ili parkiraline plohe laganih
vozila prometnog razreda F prema normi EN 1991-1-1. Gredice se mogu rabiti
za stropne sustave u potresnim podrujima jer ispunjavaju posebne zahtjeve
predviene normom HRN EN 1998-1.
Sastavni proizvodi (beton i njegovi sastojci, elik, opena kanalica) od kojih
se gredice izrauju odgovaraju normama proizvoda koji se na njih odnose. Na
izvedbu se primjenjuju odgovarajue toke norme HRN EN 13369.
Doputeno odstupanje za nazivnu duljinu gredice iznosi 25 mm.
Doputeno odstupanje za irinu i visinu gredice iznosi 1 mm.
Doputeno odstupanje nadvienja izmeu istovjetnih gredica iz iste isporuke ne
smije biti vee od 1/250 dijela njihove duljine.
Doputeno odstupanje od predvienog poloaja prednapete ice u smjeru visine
gredice ne smije biti vee od 3 mm.
8.2.3 Mehanika otpornost
U prolaznim situacijama (rukovanje, skladitenje, prijevoz, prijenos, montaa)
gredice se moraju zatititi od oteenja. Od proizvoaa do skladita ili do naruitelja gredice se prenose na paletama omotane metalnom vrpcom za pakiranje.
Na odlagalitu se polau na dva oslonca postavljena uz krajeve gredica.Na
gradilitu se prenose runo do mjesta ugradnje.
Gredice se ugrauju u skladu s tehnikom specifikacijom. Podupiru se podupiraima iji razmak ne prelazi 1,5 m. Pojedinosti su navedene u 12. poglavlju Upute
za gradnju. Nosivost gredica provjerena je za stanje montae a za stanje uporabe
u okviru prorauna stropne konstrukcije.
120

Na poarnu otpornost, reakciju pri poaru, akustika svojstva, toplinska svojstva
i trajnost primjenjuju se odredbe koje vrijede za gotovi strop.
8.2.5 Oznaivanje
Pri isporuci gredica na paleti moe se odrediti njihova istovjetnost i sljedivost s
obzirom na mjesto proizvodnje i datum (na gredici, naljepnici, paleti ili otpremnici). Za tu svrhu gredice imaju oznaku koja je jednaka oznaci na otpremnim
dokumentima (slika 8.11). ifra 322038-350 znai:
322 - radni dan pogona proizvoaa u tekuoj godini
0 8 - godina proizvodnje 2008.
3 - proizvodna smjena
350 - duljina gredice u cm.
slika 8.11 | Oznaivanje gredica na paleti
121
8.3 Predgotovljeni ispunski blokovi

8.3.1 Openito
Predgotovljeni openi ispunski blokovi proizvode se u skladu s normom HRN
EN 15037-2 i predvieni su za ispunske elemente gredica proizvedenih u skladu
s normom HRN EN 15037-1. Blokovi pripadaju skupini nenosivih blokova tj. u
gotovom stropnom sustavu nemaju nosivu ulogu. Njihova je jedina nosiva uloga
u funkciji oplate pri izvedbi stropa.
8.3.2 Geometrijska svojstva
Ispunski blok oblikovan je tako da odgovara osnom razmaku gredica od 600 mm
i ukupnoj visini stropne konstrukcije od 220 mm. Nazivne dimenzije bloka su:
- duljina (okomito na raspon stropa) 515 mm
- irina (u smjeru raspona stropa) 250 mm
- visina 160 mm
- debljina stijenke 6 mm.
Doputena odstupanja dimenzija jesu:
4 mm za duljinu
5 mm za irinu
3 mm za visinu
1 mm za debljinu stijenke.
8.3.4 Povrinske znaajke
Povrinski izgled blokova ispituje se vizualno. Blokovi pri isporuci ne smiju imati
pukotine ili odlomljene dijelove vee od navedenih u nastavku. Blokovi s pukotinama ili nedostacima koji mogu tetno utjecati na njihova mehanika svojstva
odbacuju se. Kriteriji prihvaanja su sljedei:
122
- najvie tri okrnjena mjesta do 25 mm za bridove i vrhove

- jedna vanjska pukotina ako je manja od 2/3 duljine s gornje strane
- jedna unutarnja pukotina u smjeru raspona stropa < 0,5 mm
- jedna pukotina duljine do 1/3 okomito na raspon stropa.
8.3.5 Tlana vrstoa
Tlana vrstoa bloka normom se ne propisuje.
Proizvoa objavljuje da srednja tlana vrstoa bloka u smjeru upljina iznosi
f 5 N/mm proraunata na bruto plotinu bloka.
8.3.6 vrstoa pri proboju - savijanju

S obzirom na vrstou pri proboju - savijanju blok se razvrstava u razred vrstoe
A (nenosivi blok) i ima karakteristinu vrstou na proboj - savijanje odreenu
s 5 postotnom fraktilom Pk 1,5 kN, odreenu postupkom u skladu s normom
HRN EN 15037-2. Nijedan pojedinani rezultat ne smije biti manji od 80 %
karakteristine vrstoe na proboj - savijanje.
Objavljena vrijednost vrstoe pri proboju - savijanju iznosi Pk = 3,0 kN.
Na poarnu otpornost, reakciju pri poaru, akustika i toplinska svojstva primjenjuju se odredbe koje vrijede za gotovi strop.
Svojstvo irenja openih blokova zbog vlage nije odreeno jer su blokovi predvieni za uporabu u zatienom okoliu.
Ispitivanje energije loma openih blokova nije odreeno.
123
8.3.8 Oznaivanje
Svaka isporuka blokova moe se lako identificirati i utvrditi sljedivost s obzirom
na vrijeme i mjesto proizvodnje (na bloku, naljepnici, paleti ili otpremnici). Time
je osigurana veza s odgovarajuim zapisima koje zahtijeva norma (slika 8.12).
slika 8.12 | Oznaivanje ispunskih blokova na paleti
124
8.4 Pomoni elementi

POROTHERM podloak za popreno rebro slui kao izgubljena oplata kod izvoenja poprenog rebra za ukruenje stropa.
POROTHERM serkla - pomoni element za horizontalni serkla s dodatnom
toplinskom izolacijom omoguuje lako izvoenje stropova bez postavljanja i
podupiranja oplate te bez postavljanja dodatne toplinske izolacije.
Na slici 8.13 prikazana su oba pomona elementa.
slika 8.13 | POROTHERM podloak i POROTHERM serkla
125
126
9
Toplinski proraun zida, stropa i zidane zgrade
Stanovanje je jedna od elementarnih ljudskih potreba. Zatita od vjetra i vanjskih
nepogoda egzistencijalno je pitanje svakoga od nas. No, suvremeni dom ne
smije pruati samo uslugu krova nad glavom danas stambena zgrada mora
ispunjavati i mnoge graevinske i ekoloke zahtjeve. Kua, ovjek i priroda moraju se meusobno nadopunjavati i skladno funkcionirati. POROTHERM opeka
omoguuje prije svega da klima u vaem domu bude ugodna i bez tetnih utjecaja, kako bismo na taj nain ostvarili zdrav i kvalitetan nain ivljenja te trajnu
vrijednost za narataje.
Kod gradnje nove kue bitno je ve u idejnoj fazi u suradnji s projektantom
predvidjeti sve to je potrebno da se dobije kvalitetna, optimalna energijski
uinkovita kua:

- analizirati lokaciju, orijentaciju te oblik kue; primijeniti sve vaee

propise i norme (toplinska zatita, zvuna izolacija, ...)
- definirati konstrukcijska rjeenja
- iskoristiti toplinske dobitke od sunca i zatititi se od pretjeranog
osunavanja
- rabiti energijski uinkovit sustav grijanja, hlaenja i ventilacije te ga
kombinirati s obnovljivim izvorima energije.
Energijski i ekoloki odrivo graditeljstvo tei:

127
- smanjenju gubitka topline iz zgrade gradnjom proizvodima koji

imaju izvrsna toplinska svojstva kao, npr. POROTHERM
- prilikom projektiranja treba uzeti u obzir povoljan odnos oploja
i volumena zgrade
- poveati toplinske dobitke u zgradi povoljnom orijentacijom
zgrade i koritenjem sunane energije
- rabiti obnovljive izvore energije u zgradama (biomasa, toplinske
pumpe, sunce, vjetar i dr.)
- poveati energijsku uinkovitost termoenergetskih sustava.
Toplinsko-izolacijska svojstva zidova iskazuju se toplinskom provodljivou

toplinskom propusnou U (prema Tehnikom propisu: koeficijentom prolaska
topline). to su te vrijednosti manje, to su bolja izolacijska svojstva zidova. U
Institutu graevinarstva Hrvatske u Zagrebu ispitana su toplinska svojstva
zidova POROTHERM.
Zahtjevi za zgrade grijane na temperaturu 18 C ili viu
Stambena zgrada za koju je grijanje predvieno na temperaturu 18 C ili viu
mora biti projektirana i izgraena tako da godinja potrebna toplinska energija za
grijanje po jedinici plotine korisne povrine zgrade, QH,nd [kWh/(ma)], ovisno
o faktoru oblika zgrade, f0, nije vea od vrijednosti:
za f0 0,20
Q H,nd = 51,31 kWh/(ma)
za 0,20<f0< 1,05 Q H,nd = (41,03 + 51,41f0) kWh/(ma)
za f0 1,05
Q H,nd = 95,01 kWh/(ma).
Stambena zgrada mora biti projektirana i izgraena tako da koeficijent transmisijskoga toplinskog gubitka po jedinici oploja grijanog dijela zgrade, Htr,adj
= Htr,adj/A [W/(mK)], ovisno o faktoru oblika zgrade, f0, nije vei od vrijednosti
utvrene jednadbom:
- Htr,adj = 0,45 + 0,15/f0 kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest > 3 C, odnosno
- Htr,adj = 0,30 + 0,15/f0 kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka naj-
128
hladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest 3 C.

Godinja potrebna toplinska energija za grijanje zgrade, QH,nd (kWh/a), izraunava se u skladu s normom HRN EN ISO 13790:2008, metoda prorauna po
mjesecima.
Najvee doputene vrijednosti koeficijenta prolaska topline, U [W/(mK)], graevnih dijelova novih zgrada.
redni
broj
U [W/(mK)]
graevni dio
vanjski zidovi
prozori, balkonska
vrata, krovni prozori
ravni i kosi krovovi

iznad grijanog
prostora, stropovi
prema tavanu
i 18 C
e,mj,
min >3 C
0,60
12C < i < 18 C
e,mj,
e,mj,
min 3 C min >3 C
0,45
0,75
e,mj,
min 3 C
0,75
1,80
1,80
3,00
3,00
0,40
0,30
0,50
0,40
Zbog porozne mikrostrukture te strukture upljina proizvodi POROTHERM

posjeduju iznimna termoizolacijska svojstva. U svim klimatskim podrujima uz
pravilan odabir ostalih materijala jednoslojni zidovi graeni od POROTHERM
opeka velikog formata zadovoljavaju Tehniki propis o racionalnoj uporabi
energije i toplinskoj zatiti u zgradama.
129
rezultati prorauna koeficijenta prolaska topline u za zidove

Nosivi zidovi
Rb.
Materijal sloja (u smjeru toplinskog toka)
d[m]
[W/mK]
R[m2K/W]
1.
gipsana buka
0,02
0,43
0,047
2.
porotherm 38 s profi
0,38
0,13
2,923
3.
toplinsko izolacijska buka
0,05
0,08
0,625
4.
silikatna buka
0,003
0,9
0,003
Proraunati UC[W/m2/K]
0,27
Doputeni U[W/m2/K]
0,45
Ocjena graevnog dijela u pogledu koeficijenta prolaska topline U zadovoljava

Rb.
d[m]
[W/mK]
R[m2K/W]
1.
gipsana buka
0,02
0,43
0,047
2.
porotherm 45 s p+e zidan top. mortom
0,45
0,16
2,813
3.
0,05
0,08
0,625
4.
silikatna buka
0,003
0,9
0,003
0,27
Doputeni U[W/m2/K]
0,45

Rb.
d[m]
[W/mK]
R[m2K/W]
1.
gipsana buka
0,02
0,43
0,047
2.
porotherm 30 s profi
0,3
0,14
2,143
3.
0,05
0,08
0,625
4.
silikatna buka
0,003
0,9
0,003
0,33
Doputeni U[W/m2/K]
0,45
Rb.
d[m]
[W/mK]
R[m2K/W]
1.
gipsana buka
0,02
0,43
0,047
2.
porotherm 25 profi
0,25
0,2
1,250
3.
0,05
0,08
0,625
4.
silikatna buka
0,003
0,9
0,003
0,48
Doputeni U[W/m2/K]
0,6
130
rezultati prorauna koeficijenta prolaska topline u za krovite i stropove

kosi krov
R[m2K/W]
Rb.
d[m]
[W/mK]
1.
gipsana buka
0,02
0,43
0,047
2.
porotherm strop
0,16
0,33
0,485
0,00005
0,00001
0,003
0,9
0,003
0,06
0,039
3,59
0,002
0,14
0,011
3.
aluminijska folija 0,05 mm
4.
armirani beton
5.
tervol ddp
6.
polimerna hidroizolacijska traka na bazi vae
0,23
Doputeni U[W/m2/K]
0,30

strop
Rb.
1.
drvo
2.
cementni estrih
R[m2K/W]
d[m]
[W/mK]
0,022
0,43
0,147
0,05
1,6
0,031
0,00001
3.
polietilen 0.25mm
0,00025
4.
Okipor eps t 22/20
0,03
0,043
0,465
5.
armirani beton
0,06
2,6
0,023
6.
porotherm strop
0,16
0,33
0,485
7.
gipsana buka
0,02
0,43
0,047
0,59
Doputeni U[W/m2/K]
0,80
131
132
10
Tipski trokovnik za pojedine vrste radova
10.1 Nosivi zidovi

POROTHERM S
Zidanje openih nosivih zidova debljine 38 cm uporabom porozirane opeke, dimenzije 25x38x23,8 cm i laganog morta (LM). Toplinska provodljivost openog
zida debljine 38 cm s upotrebom laganog morta iznosi 0,12 W/mK (zidni element
npr. POROTHERM 38 S PLUS i mort npr. POROTHERM LM5). U cijenu je ukljuen
sav rad i materijal te potrebna skela.
koliina: m3
Zidanje openih nosivih zidova debljine 30 cm uporabom porozirane opeke,
dimenzije 25x30x23,8 cm i laganog morta (LM). Toplinska provodljivost openog zida debljine 30 cm s upotrebom laganog morta iznosi 0,145 W/mK (zidni
element npr. POROTHERM 30 S PLUS i mort npr. POROTHERM LM5). U cijenu
je ukljuen sav rad i materijal te potrebna skela.
koliina: m3
Zidanje openih nosivih zidova debljine 25 cm uporabom porozirane opeke, dimenzije 37,5x25x23,8 cm i laganog morta (LM). Toplinska provodljivost openog
zida debljine 25 cm s upotrebom laganog morta iznosi 0,25 W/mK (zidni element
npr. POROTHERM 25S P+E i mort npr. POROTHERM LM5). U cijenu je ukljuen
sav rad i materijal te potrebna skela.
koliina: m3
133
POROTHERM PLAN
Zidanje openih nosivih zidova debljine 38 cm uporabom porozirane opeke, dimenzije 25x38x24,9 cm i tankoslojnog morta (TM10). Toplinska provodljivost
openog zida debljine 38 cm s upotrebom tankoslojnog morta iznosi 0,12 W/mK
(zidni element npr. POROTHERM 38 PROFI i mort npr. POROTHERM tankoslojni
mort TM10). U cijenu je ukljuen sav rad i materijal te potrebna skela.
koliina: m3
Zidanje openih nosivih zidova debljine 30 cm uporabom porozirane opeke, dimenzije 25x30x24,9 cm i tankoslojnog morta (TM10). Toplinska provodljivost
(zidni element npr. POROTHERM 30 PROFI i mort npr. POROTHERM tankoslojni
mort TM10). U cijenu je ukljuen sav rad i materijal te potrebna skela.
koliina: m3
Zidanje openih nosivih zidova debljine 25 cm uporabom porozirane opeke, dimenzije 37,5x25x24,9 cm i tankoslojnog morta (TM10). Toplinska provodljivost
(zidni element blok npr. POROTHERM 25 PROFI i mort npr. POROTHERM tankoslojni mort TM10). U cijenu je ukljuen sav rad i materijal te potrebna skela.
koliina: m3
10.2. Pregradni zidovi
POROTHERM S
Zidanje pregradnih openih zidova debljine 20 cm opekom dimenzije 37,5x20x23,8cm
(zidni element npr. POROTHERM 20 S P+E). U cijenu je ukljuen sav rad i materijal.
koliina: m2
Zidanje pregradnih openih zidova debljine 20 cm opekom dimenzije 50x20x23,8cm
(zidni element npr. POROTHERM 20/50 S MAXI).U cijenu je ukljuen sav rad i
materijal.
koliina: m2
134
Zidanje pregradnih openih zidova debljine 11,5 cm opekom dimenzije

50x11,5x23,8cm zidni element npr. POROTHERM 11,5 P+E). U cijenu je ukljuen sav rad i materijal.
koliina: m2
Zidanje pregradnih openih zidova debljine 10 cm opekom dimenzije 50x10x23,8cm
(zidni element npr. POROTHERM 10 P+E). U cijenu je ukljuen sav rad i materijal.
koliina: m2
Zidanje pregradnih openih zidova debljine 8 cm opekom dimenzije 50x8x23,8 cm
(zidni element npr. POROTHERM 8 P+E). U cijenu je ukljuen sav rad i materijal.
koliina: m2
Oblaganje betonskih ili openih zidova openim blokom debljine 8 cm, ukljuujui sidrenje u nosivom zidu (zidni element npr. POROTHERM 8 P+E).U cijenu
je ukljuen sav rad i materijal te potrebna skela.
koliina: m2
Oblaganje betonskih ili openih kutova zidnim elementom POROTHERM 8 P+E,
ukljuujui sidrenje. U cijenu je ukljuen sav rad i materijal te potrebna skela.
koliina: m2
POROTHERM PLAN
Zidanje pregradnih openih zidova debljine 20 cm zidnim elementom dimenzije
40x20x24,9 cm (zidni element npr. POROTHERM 20-40 PROFI). U cijenu je
ukljuen sav rad i materijal.
koliina: m2
koliina: m2
135

koliina: m2
koliina: m2
50x8x24,9 cm (zidni element npr. POROTHERM 8-50 PROFI). U cijenu je ukljuen sav rad i materijal.
koliina: m2
10.3 Stropni sustav
Polaganje POROTHERM STROPNIH GREDICA duljine do 5,00 m, postavljanje
POROTHERM ispunskih blokova izmeu gredica te armiranje i betoniranje
tlane ploe debljine 6 cm. U cijenu je ukljuen sav rad i materijal te potrebna
skela, podupirai i sl.
koliina: m2
Polaganje POROTHERM STROPNIH GREDICA duljine od 5,25 m do 6,75 m,
postavljanje POROTHERM ispunskih blokova izmeu gredica te armiranje i
betoniranje tlane ploe debljine 6 cm. U cijenu je ukljuen sav rad i materijal
te potrebna skela, podupirai i sl.
koliina: m2
Zidanje po obodu ploe POROTHERM HORIZONTALNIM SERKLAOM, dimenzije 14x33x20 cm. Obodni zidni element slui kao oplata i kao izolacija
horizontalnog protupotresnog serklaa. U cijenu je ukljuen sav rad i materijal
te potrebna skela.
koliina: m1
136
10.4 Nadvoji
Dobava i ugradnja PREDNAPETIH OPENIH NADVOJA POROTHERM dimenzije
12x6,5 cm, duljine do 2,50 m. U cijenu je ukljuen sav rad i materijal te potrebna
skela.
koliina: m1
12x6,5 cm, duljine od 2,75 m do 3,00 m. U cijenu je ukljuen sav rad i materijal
te potrebna skela.
koliina: m1
skela.
koliina: m1
10x8,5 cm, duljine od 2,75 m do 3,25 m. U cijenu je ukljuen sav rad i materijal
te potrebna skela.
koliina: m1
skela.
koliina: m1
8x23,8 cm, duljine do 2,75 m do 3,00 m. U cijenu je ukljuen sav rad i materijal
te potrebna skela.
koliina: m1
137
10.5 Vertikalni serkla

Zidanje vertikalnih protupotresnih zidnih veza betonskim kutom 30 i postavljanje
toplinske izolacije (tipa heraklit, stiropor ili mineralna vuna) ovisno o debljini zida.
Element je dimenzije 42x29,5x23,8 cm. U cijenu je ukljuen sav rad i materijal
te potrebna skela.
koliina: m1
Zidanje vertikalnih protupotresnih zidnih veza kutom od opeke 25 ili betonskim
kutom 25 te postavljanje toplinske izolacije (tipa heraklit, stiropor ili mineralna
vuna) debljine ovisno o debljini zida. Element je dimenzije 38x25x23,8 cm. U
cijenu je ukljuen sav rad i materijal te potrebna skela.
koliina: m1
10.6 Zvuno-izolacijski zidni element
POROTHERM S
Zidanje nosivog zida debljine 25 cm ZVUNO-IZOLACIJSKIM ZIDNIM ELEMENTOM POROTHERM koji se puni betonom ili tekim mortom, za dostizanje
propisane zvune izolacije od 54 dB. Element je dimenzije 37,5x25x23,8 cm.
(Rupe se moraju potpuno zapuniti kako bi se sprijeilo slabljenje zvune izolacije.
Predvieni materijal za punjenje je beton ili teki mort obujamske mase najmanje
1880 kg/m3). U cijenu je ukljuen sav rad i materijal te potrebna skela.
koliina: m3
POROTHERM PLAN
Zidanje nosivog zida debljine 25 cm ZVUNO-IZOLACIJSKIM ZIDNIM ELEMENTOM
POROTHERM 25-38 SBZ PLAN koji se puni betonom ili tekim mortom za dostizanje
propisane zvune izolacije od 62 dB. Element je dimenzije 37,5x25x24,9 cm. (Rupe se
moraju potpuno zapuniti kako bi se sprijeilo slabljenje zvune izolacije. Predvieni
materijal za punjenje je beton ili teki mort obujamske mase najmanje 1880 kg/m3).
U cijenu je ukljuen sav rad i materijal te potrebna skela.
koliina: m3
138
Zidanje nosivog zida debljine 25 cm ZVUNO-IZOLACIJSKIM ZIDNIM ELEMENTOM

propisane zvune izolacije od 62 dB. Element je dimenzije 50x25x24,9 cm. (Rupe se
koliina: m3
Zidanje nosivog zida debljine 25 cm ZVUNO IZOLACIJSKIM ZIDNIM ELEMENTOM
propisane zvune izolacije od 60 dB. Element je dimenzije 40x20x24,9 cm. (Rupe se
koliina: m3
139
140
11
normativi utroka materijala i rada
11.1 Nosivi zidovi

zidanje nosivog zida - porotherm
rad
materijal
opis stavke
j.mj.
blok
mort
kv
pkv
ukupno
kom
sati
sati
sati
zidanje nosivog zida deblj. 38

cm sa porotherm 38 s plus
16
47
0,76
0,17
0,93

cm sa porotherm 30 s plus
m2
16
38
0,59
0,13
0,72

cm sa porotherm 25 s p+e plus
m2
10,7
27
0,48
0,11
0,59

zidanje u tankoslojnom ljepilu
rad
materijal
opis stavke
j.mj.
blok
mort
kv
pkv
ukupno
kom
sati
sati
sati

cm sa porotherm 38 pROFI
m2
16
0,43
0,14
0,57

m2
16
0,35
0,11
0,46

m2
10,5
2,6
0,30
0,10
0,40
141
zidanje nosivog zida - porotherm profi

zidanje u drvfix extra
rad
materijal
opis stavke
j.mj.
blok
pu
kv
pkv
ukupno
kom
ml
sati
sati
sati

cm sa porotherm 38 profi
m2
16
150
0,32
0,11
0,43

m2
16
150
0,26
0,08
0,35

m2
10,5
150
0,23
0,08
0,30
zidanje nosivog zida - poroblok

rad
materijal
opis stavke
j.mj.
blok
mort
kv
pkv
ukupno
kom
sati
sati
sati

cm sa poroblok 9
m2
16
28
0,68
0,29
0,97

cm sa poroblok 9
m2
13,8
23
0,58
0,25
0,83

cm sa poroblok 6,5
m2
21,1
32
0,71
0,30
1,01
zidanje nosivog zida - klasini format

rad
materijal
opis stavke
j.mj.
blok
mort
kv
pkv
ukupno
kom
sati
sati
sati

cm sa 29 x 19 x 19
25
38
1,03
0,34
1,37

cm sa 25 x 19 x 19
m2
25
37
0,88
0,30
1,18
142
11.2 vertikalni serklai i zvuno-izolacijski zidni elementi

zidanje - porotherm pomoni elementi
rad
materijal
opis stavke
blok
mort
kv
pkv
ukupno
kom
sati
sati
sati
m2
4,00
6,00
0,30
0,10
0,40
m2
4,00
5,00
0,20
0,10
0,30
m2
4,00
2,00
0,15
0,10
0,25
m2
4,00
2,00
0,15
0,10
0,25
m2
8,00
2,50
0,30
0,07
0,37
zidanje porotherm profi

sbz 25-38
m2
10,50
2,00
0,30
0,10
0,40
zidanje zvuno izolacijskom

opekom
m2
43,00
610,00
4,10
2,95
7,05
zidanje vertikalnog serklaa

30 x 38 x 23,8
25 x 38 x 23,8
30 x 38 x 23,8 profi
25 x 38 x 23,8 profi
zidanje porotherm profi
sbz 25-50
j.mj.
Napomena - porotherm plan sbz moe se koristiti kao zvuno izolacijska opeka i kao opeka za vertiklani serkla
143
11.2 pregradni zidovi

rad
materijal
opis stavke
j.mj.
blok
mort
kv
pkv
ukupno
kom
sati
sati
sati
zidanje pregradnog zida deblj.

20 cm sa porotherm 20 s p+e
10,7
23
0,48
0,11
0,59

20 cm sa porotherm 20/50 s maxi
m2
18
0,34
0,14
0,48

11,5 cm sa porotherm 11,5 p+e
m2
0,33
0,07
0,40

10 cm sa porotherm 10 p+e
m2
5,5
0,33
0,07
0,40

8 cm sa porotherm 8 p+e
m2
4,5
0,33
0,07
0,40

zidanje u tankoslojnom ljepilu
rad
materijal
opis stavke
j.mj.
blok
mort
kv
pkv
ukupno
kom
sati
sati
sati

20 cm sa porotherm 20-30 profi
10,5
0,30
0,10
0,40

17 cm sa porotherm 17-50
m2
0,30
0,07
0,37

m2
0,30
0,07
0,37

m2
0,8
0,30
0,07
0,37
144

zidanje u drvfix.extra
rad
materijal
opis stavke
j.mj.
blok
pu
kv
pkv
ukupno
kom
ml
sati
sati
sati

20 cm sa porotherm 20-30 plan
10,5
150
0,23
0,08
0,30

17 cm sa porotherm 17-50
m2
150
0,23
0,05
0,28

m2
75
0,23
0,05
0,28

m2
75
0,23
0,05
0,28
zidanje pregradnog zida - zid 19 cm

rad
materijal
opis stavke
j.mj.
blok
mort
kv
pkv
ukupno
kom
sati
sati
sati

19 cm sa poroblok 6,5
13,8
18
0,47
0,20
0,67

19 cm sa blokom 25 x 19 x 19
m2
20
28
0,67
0,23
0,90

19 cm sa blokom 29 x 19 x 19
m2
16,7
25
0,58
0,23
0,91
145
11.3 nadvoj
ugradnja porotherm nadvoja
rad
materijal
opis stavke
j.mj.
nadvoj
mort
kv
pkv
ukupno
m2
sati
sati
sati
porotherm nadvoj
0,75m do 2,5m
m1
16
0,16
0,08
0,24
porotherm nadvoj
2,5m do 8,00 m
m1
16
0,59
0,13
0,72
11.4 strop
ugradnja porotherm nadvoja
materijal
opis stavke
j.mj.
rad
porotherm
serkla
gredica
ispuna
podloak
armatura
beton
mort
kv
pkv
ukupno
kom
kom
sati
kg
m3
sati
sati
sati
porotherm
ravni strop
s tlanom
ploom d=6cm
gredice do 5,0m
m2
1,67
po
projektu
2,5
0,076
0,46
1,76
2,22
gredice od 5,25m
m2
1,67
po
projektu
2,5
0,076
0,54
1,84
2,22
20
0,15
0,05
0,20
zidanje
s porotherm
serklaom
po vanjskom
rubu ploe
146
m1
12
upute za gradnju
12.1 Organizacija gradilita

Prije poetka graenja potrebno je gradilite planski organizirati, a to znai osigurati ga potrebnim materijalom, pomonim ureajima te pravilno rasporediti
mjesta za strojeve, radna mjesta, materijal i prema graevinskom zemljitu
izraditi organizacijsku shemu gradilita.
12.2 Pripremni radovi
Prije poetka radova potrebno je geodetski snimiti teren i izraditi elaborat
iskolenja. U prisutnosti nadzornog
inenjera odrediti relativnu visinsku
kotu 0,00 m, iskoliti zgradu, te
provjeriti kolidiraju li trase postojeih
instalacijskih vodova na gradilitu i u
blizini s iskopom ili radnim prostorom
potrebne mehanizacije. Prije poetka
zemljanih radova, teren treba oistiti
od iblja i korova ili stabala do 10 cm
promjera (ako to smeta postavljanju
zgrade ili organizaciji gradilita).
Poslije povrinskog ureenja i eventualnog otkopa prilazi se obiljeavanju
147
temelja budue graevine te iskolavanju glavnih kontura.

Kod veih i sloenijih zgrada treba prema obiljeenim konturama izraditi nanosnu
skelu s koje e se izvesti obiljeavanje temelja.
Planiranje dna irokog iskopa i iskopa za temelje izvodi se s tonou od 3
cm, a iskop se priprema u prisutnosti nadzornog inenjera. Iskop na odreenu
dubinu zavrava se neposredno prije poetka izvedbe temelja, da se leajna
ploha temelja ne bi razmoila. Dno iskopa odnosno temelja mora se nalaziti na
nosivom tlu bez obzira na projektiranu dubinu temeljenja.
12.3 Poetak gradnje
Iskop graevne jame radi se strojno. Dno jame mora biti vee od samog tlocrta
budue graevine kako bi se osigurao prostor za rad (oko 50 cm vie od vanjske
strane zida podruma).
Vanjski zidovi graevine mogu se oznaiti uetom, a potom se prilazi iskopu
tranih temelja strojem. irine iskopa za pojedine temelje zidova izvode se prema
projektu, a dno iskopa potrebno je visinski runo isplanirati tako da na dnu iskopa
nema rastresite zemlje, a po potrebi se ugrauje podloni sloj betona.
Svi betonski i armiranobetonski radovi moraju se izvesti solidno i struno prema
normi HRN ENV 13670-1 i pravilima dobrog zanata. vrstoa betona odreena
je projektom konstrukcije.
Betoniranje armiranobetonskih temelja zidova u zemlji i dijelom izvan zemlje
izvodi se betonom prema projektu. Izmeu temelja nasipa se i nabije tamponski
sloj od kamenog materijala 0-50 mm u sloju debljine 20 cm. Nabija se vibronabijaem (abom).
Nakon izvedbe tamponskog sloja betonira se donja armiranobetonska podloga
prema projektu. Izvodi se preko gornjih rubova temelja u jednoj cjelini. Gornja
povrina treba biti zaribana tako da odgovara uvjetima za polaganje hidroizolacije.
Prije betoniranja podloge potrebno je postaviti instalacije. Cijevi treba polagati
na pjeanu podlogu i u nagibu (najmanje 3 %).
148
12.4 Postavljanje horizontalne hidoroizolacije
Nakon izrade temelja i podne ploe,

potrebno je postaviti horizontalnu hidroizolaciju da zidovi ne povlae vlagu
iz zemlje. To je vrlo bitno, jer se tako
sprjeava skupocjeno naknadno saniranje vlanih zidova. Hidroizolacija se
najprije postavlja preko temelja ispod
zidova tako da je prema unutarnjoj
strani ira za oko 15 cm od zida za kasniji preklop s izolacijom poda.
12.5 Izravnavajui sloj morta
Nakon postavljanja hidroizolacije potrebno je oznaiti poloaj i debljinu

zidova prema projektu. Prije podizanja zida potrebno je izravnati podlogu.
Polazei od najvie toke za prvu horizontalnu sljubnicu opeke postavlja se
izravnavajui sloj morta debljine oko
min. 1,5 cm. Dobro je rabiti ureaj za
izravnavanje (specijalno za bruenu
opeku - Nivelliermax) koji omoguuje
milimetarski tono skidanje slojeva
morta mjernom letvom. Za izravnavajui sloj morta preporuujemo uporabu predgotovljenog POROTHERM
laganog morta LM5.
149
12.6 Zidanje prvog reda
Prva horizontalna sljubnica postavlja

se na jo vlani sloj izravnjavajueg
morta. Vrlo je bitno s najveom pozornou izvesti egzaktno postavljanje
prve horizontalne sljubnice na ravnu
povrinu, zatim ispitati ravnost povrine te je eventualno korigirati pomou
3-4 m dugake aluminijske letve. Opeke se slau jedna do druge sustavom
pero - utor.
12.7 Priprema POROTHERM S i PLAN opeke
Prije samog zidanja opeku je potrebno dobro navlaiti i oistiti od praine

kako bi se ostvarila bolja veza izmeu
vezivnog sredstva i opeke.
Prije ugradnje opeku je potrebno dobro namoiti. Najbolje ju je polijevati u
paleti nekoliko minuta vodom iz cijevi
za polijevanje, a nakon toga ostaviti
10 minuta da se ocijedi. Polijeva se da
tijekom zidanja opeka ne bi povukla
vlagu iz morta i tako oslabila njegova
vezna svojstva. Za polijevanje opeke
nije doputena uporaba morske ili neiste vode.
150
12.8 Zidanje POROTHERM S i PLAN opeke
POROTHERM S opeka
Lagani mort nanosimo na horizontalnu sljubnicu po cijeloj irini zidnog elementa, a vertikalnu sljubnicu zapunimo
tako da mortom ispunimo mortni dep
koji nastaje spajanjem dviju opeka.
POROTHERM PLAN opeka

Tankoslojni mort nanosimo na horizontalnu sljubnicu po cijeloj irini zidnog
elementa specijalnim valjkom za zidanje tankoslojnim mortom. Debljina
tankoslojnog morta je izmeu 1-3 mm.
Utede na mortu za prosjenu obiteljsku kuu su oko 10.000 litara u usporedbi s mortom ope namjene.
Poliuretanski adheziv DRYFIX.extra prije upotrebe treba protresti otprilike 20 puta
(prije svake upotrebe) te patronu postaviti na adapter pitolja. Zatim treba odviti
regulacijski vijak i pritisnuti na otponac min. 2 s (kako bi se cijev pitolja napunila,
pustiti neka ljepilo kratko iscuri van). Izlazak ljepila regulira se otponcem.
Na niveliranu sljubnicu postavlja se prvi red opeke, a zatim se na njega nanose
paralelno dva traka ljepila promjera oko 3 cm i na razmaku od 5 cm od ruba opeke.
Kod debljine zidova od 10 i 12 cm nanosi se samo jedan trak adheziva. Zidanjem
DRYFIX.extra ostvaruju se utede u brzini gradnje od oko 40 %, a potpuno su
izbjegnuti toplinski mostovi na mjestu sljubnica.
151
Zidanje se kod svih tih sustava gradnje nastavlja normalnim zidarskim vezom s
minimalnim preklapanjem od 30 %, a opeka se postavlja jedna do druge i spaja
spojem pero - utor. Tijekom zidanja ravnost povrina kontrolira se zidarskom
libelom uz upotrebu gumenog ekia. Visinu zida treba kontrolirati letvom na
kojoj su oznaene vrijednosti visinskog rastera od 25 cm i poravnavati gumenim
ekiem. Duljinski raster treba kontrolirati letvom na kojoj je oznaen duljinski
raster od 12,5 cm. Zimi se ne smije zidati kada su temperature ispod 5 C osim
kada se kao vezivo upotrebljava DRYFIX.extra kada je doputeno zidanje do
temperature od -5 C.
Za izvoenje vertikalnih serklaa preporuujemo betonski kut koji slui umjesto
oplate kod betoniranja. Prije betoniranja vertikalnih serklaa donji dio treba
oistiti od morta.
Da bi se izbjegla pojava toplinskog mosta potrebno je element za vertikalni serkla
dodatno izolirati. Za tu svrhu moe se s vanjske strane kutnog elementa postaviti
lagani mort ili izolacijski materijali kao to su mineralna vuna ili stiropor. Jedno od
rjeenja je staviti toplinsku izolaciju uz element za vertikalni serkla, a s vanjske
strane obzidati opekom, na primjer s POROTHERM 8. Za bolje povezivanje zidova
preko kutova i uvrenja obloge serklaa preporuujemo armiranje ipkom 16
mm u svakoj drugoj horizontalnoj sljubnici.
Vertikalni serklai armiraju se minimalnom armaturom 410 mm, spone 6/25
cm, uz preklop vertikalne armature u stupu minimalno 80 cm za sljedei kat.
152
Bitno je znati !
Zidarski radovi moraju se izvesti solidno i struno prema valjanim propisima
i pravilima dobrog zanata. Prilikom izvoenja zidova zgrada izvoa se mora
drati sljedeih mjera:
Zidanje se mora izvoditi pravilnim zidarskim vezovima, a preklop mora iznositi
najmanje jednu etvrtinu duljine zidnog elementa.
Ako se zida zimi, zidove treba zatiti od mraza a zidovi koji nisu zavreni prije
nastupanja zimskih mrazova moraju se zatiti na odgovarajui nain. Zimi se
ne smije zidati kada su temperature ispod 5 C osim ako se zida s DRYFIX.extra.
Tada je mogue zidati i do temperature od -5 C.
Svako naknadno buenje ili izrada uljebina u zidovima zgrade koje nije bilo predvieno projektom, moe se izvoditi samo uz pismenu suglasnost projektanta.
Klju kvalitetnog izvoenja zidova je u izravnavajuem sloju morta koji se mora
precizno izvesti (posebno bitno kod bruene opeke).
Popreni i uzduni zidovi na spoju moraju biti meusobno povezani zidarskim
vezom, a za pregradne zidove treba ispustiti zupce u nosivom zidu u svakom
drugom redu za pola zidnog elementa.
Zidovi uz vertikalni serkla mogu se takoer zupasto izvesti.
Prije ugradnje opeku je potrebno dobro namoiti. Najbolje je polijevati je u paleti
nekoliko minuta vodom iz cijevi za polijevanje, a nakon toga ostaviti 10 minuta
da se ocijedi. Polijeva se kako tijekom zidanja opeka ne bi povukla vlagu iz morta
te time oslabila njegova vezna svojstva. Za polijevanje opeke nije doputena
uporaba morske ili neiste vode.
Za zidanje se preporuuje upotreba:
-
predgotovljenog POROTHERM laganog morta (LM) ako je rije o

POROTHERM S opeci
-
tankoslojnog morta (TM) ako je rije o POROTHERM PLAN opeci
-
DRYFIX.extra ako je rije o POROTHERM PLAN opeci
-
Poroziranu opeku, kakva je POROTHERM opeka nije doputeno razbijati

zidarskim ekiem, nego je treba rezati pilom za rezanje opeke. Prilikom

rezanja opeke obvezna je uporaba zatitnih sredstava.
-
Opeku treba zatititi od vlaenja ve pri skladitenju, a gotov zid treba
153
zatititi od kie tako da je odvodimo od zida. Treba paziti da voda ne zae u vertikalne upljine zida, jer dulje zadravanje vode u tim upljinama moe izazvati
topljenje topljivih soli iz opeke ili morta. Kada te soli izau na povrinu mogu
izazvati iscvjetavanje. S dijelova zida koji cvjetaju potrebno je skinuti sloj
istaloenih soli suhim etkanjem tvrdim etkama, a nakon toga se zid moe
premazati sredstvom protiv iscvjetavanja Bitno je napomenuti da ta pojava,
ako se pravilno sanira, nema utjecaja na fasadu.
12.9 Povezivanje vanjskih i unutarnjih nosivih zidova
Spoj vanjskih i unutarnjih zidova mora biti krut kako bi se vrstom vezom omoguilo prenoenje sila te kako bi time konstrukcija djelovala kao prostorni sustav.
Ta kruta veza ostvaruje se na sljedei nain: u nosivom zidu potrebno je napraviti udubljenje kako bi se osigurala veza izmeu nosivih zidova dvaju okomitih
smjerova. Udubljenje se ispunjava mortom u koji se polau elementi iz okomitog
smjera. Veliina udubljenja ovisi o materijalu zida. Ako je zid od opeke, udubljenje
treba biti minimum 5 cm.
12.10 Pregradni zidovi
POROTHERM zidni elementi za pregradne zidove optimalno su rjeenje za kvalitetno i ekonomino izvoenje unutranjih nenosivih zidova.
POROTHERM openi zidni elementi za pregradne zidove dio su openog sustava
za gradnju POROTHERM i potpuno su kompatibilni s njime. Odlikuju ih velike
dimenzije i sustav ozupenja za jednostavniju ugradnju. Izraeni su od porozirane
opeke pa su laki u odnosu na uobiajene opene zidne elemente.
Za izvoenje 1 m2 pregradnog zida potrebno je samo 8 openih zidnih elemenata.
Istodobno, sustav ozupenja (pero + utor) dodatno poveava brzinu zidanja jer se
vertikalna veza openih zidnih elemenata ostvaruje suhim spojem, bez upotrebe
morta, te je tako gradnja jeftinija.
Izrazita ravnost povrine ini POROTHERM zidne elemente dobrim izborom za
pregradne zidove, jer smanjuje potronju buke pri zavrnoj obradi. Kod zidanja
POROTHERM-om P+E vezu u vertikalnoj mortnoj sljubnici ostvarujemo suhim
154
spojem zahvaljujui sustavu ozupenja (pero + utor). Pri tome razmak izmeu
zidnih elemenata ne smije biti vei od 5 mm. Horizontalna mortna sljubnica je
debljine 1,2 cm, a mort se postavlja po cijeloj debljini zida.
Opene zidne elemente treba zidati u pravilnom zidarskom vezu. Najbolje je kada
zidnim elementom parnog reda preklapamo zidni element neparnog reda za 50 %.
12.11 Spojevi nosivih i pregradnih zidova
Spoj nosivog i pregradnog zida mogue je ostvariti upotrebom metalne spone
ili armaturne ipke 8 mm, ovisno o materijalu nosivog zida.
Metalna spona ugrauje se u svaku drugu horizontalnu mortnu sljubnicu za
vrijeme izvoenja nosivog zida od opeke. Spona, odnosno ipka tlocrtno se polae na mjesto predvieno za sidrenje pregradnog zida. Spona, odnosno ipka,
uvruje se mortom u horizontalnu mortnu sljubnicu pregradnog zida.
Metalna spona savinuta u L oblik privruje se odgovarajuim vijkom i tiplom
u nosivi zid. Spona se polae u svaku drugu horizontalnu mortnu sljubnicu pregradnog zida. Rjeenje je pogodno za sve vrste nosivih zidova.
Pregradni zid moe se uvrstiti za nosivi elinom sponom uloenom u mort u
svakoj drugoj horizontalnoj sljubnici, a pri naknadnoj izvedbi pregradnog zida
POROTHERM elementima moete primijeniti i pravokutno savijene spone.
U armiranobetonskom zidu treba napraviti udubljenje od najmanje 2 cm ire
od irine zidnog elementa za pregradni zid. Elementi pregradnog zida polau
se u mort.
U nosivom zidu od opeke treba napraviti udubljenje od najmanje 5 cm koje mora
biti barem 2 cm ire od irine zidnih elemenata u pregradnom zidu. lijeb se izvodi
rezanjem nosivoga openog zida pilom.
12.12 POROTHERM nadvoji
Openi nadvoji POROTHERM sastoje se od opeke s horizontalnim upljinama i
armiranobetonske jezgre. Armatura nadvoja tvorniki je prednapeta, a mikrobeton
155
je prilagoen statikim zahtjevima. Nadvoje takoer odlikuje kompatibilnost s

ostalim proizvodima openog sustava POROTHERM.
Nadvoji se proizvode u duljinama od 0,75 m do 3,00 m u koracima po 25 cm.
Horizontalna upljina po duljini nadvoja omoguuje dobra toplinsko-izolacijska
svojstva. Na taj nain smanjuje se toplinski most i potreba za dodatnom izolacijom kao kod izvoenja armiranobetonskih nadvoja. Premoenje zidnih otvora
primjenom openih nadvoja POROTHERM iznimno je jednostavno i brzo.
Duljina oslonca mora iznositi najmanje 12 cm. Prije zidanja potrebno je gornju
povrinu nadvoja i zidnih elemenata dobro namoiti vodom zbog postizanja
bolje prionjivosti izmeu nadvoja, morta i opeke. Za tlani pojas iznad nadvoja,
preporuujemo upotrijebiti POROTHERM opeku odrezanu na mjeru pilom za
rezanje opeke.
Posebnu pozornost treba obratiti na kontinuirano mortom napunjene vertikalne
i horizontalne sljubnice jer inae nije zajamena nosivost nadvoja.
Napomena: Opeku za nadozid ne smije se razbijati, nego obvezno rezati pilom.
12.13 Stropni sustav POROTHERM
Stropni sustav POROTHERM je polumontana stropna konstrukcija s mnogobrojnim prednostima u odnosu na klasini strop. Bra je gradnja, utroak materijala
je manji, bolja je toplinska izolacija, zvuna izolacija i poarna otpornost.
Stropni sustav POROTHERM ine POROTHERM 60 stropni ispunski blokovi postavljeni izmeu predgotovljenih i prednapetih nosivih gredica, a tlana se ploa
betonira na licu mjesta, pri emu beton ispunjava prostore izmeu ispunskih
elemenata i oblikuje stropna rebra.
Na zavrni red nosivog zida postavljaju se POROTHERM gredice koje moraju
nalijegati na zid najmanje 12 cm.
Gredice se polau na nosivi zid, na horizontalno poravnanu podlogu svjeeg
morta debljine 1 cm. Osni razmak gredica iznosi 60 cm, to ubrzava gradnju, a
ne umanjuje nosivost.
Openim ispunskim elementima zatim se popunjava preostali meuprostor i
to u smjeru okomito na postavljene gredice. Elementi ispuna ne smiju zadirati
u nosivi zid, a ako je potrebno, gredice se poslau jedna pokraj druge, umjesto
156
da se postavlja oplata.
Toni osni razmak izmeu gredica najlake se postie postavljanjem stropnih
ispuna na svakom kraju gredice.
POROTHERM serkla postavlja se na vanjskim zidovima s vanjske strane horizontalnih betonskih serklaa. Ima funkciju toplinske zatite, spreava stvaranje
hladnih mostova i kondenzaciju vodene pare.
Za izolaciju horizontalnog serklaa postavljamo POROTHERM serkla koji olakava betoniranje horizontalnog serklaa po obodu kue, a zamjenjuje daanu oplatu. POROTHERM serkla je element koji se sastoji od openog zidnog
elementa debljine 6,5 cm te stiroporne ploe debljine 5 cm koji uz navedenu
funkciju toplinski zatiuje serkla, a podloga za bukanje jednake je kvalitete
kao i ostale vanjske povrine zida. Prije betoniranja ploe potrebno je opene
elemente dobro namoiti.
Tlana ploa debljine 6 cm izvodi se od betona najmanje kvaliteta C20/25. Utroak
betona iznosi 0,076 m3 betona/m2 stropa (76 litara/m2 stropa).
Za armaturu tlane ploe koriste se zavarene mree ili rebrasta armatura. Pri
tome je potrebno rabiti mreu R-131, ili Q-131 ili jau, a za rebrastu armaturu
potrebna je minimalna koliina 48 mm/m u oba okomita smjera.
Spojeve zidova i stropova potrebno je povezati betonskim horizontalnim serklaima.
Beton tog spoja potrebno je izolirati, a za kvalitetnu izolaciju preporuujemo
proizvod POROTHERM serkla.
Beton je najbolje ugraditi bez prekida, a kada je prekid neizbjean, treba ga
izvesti iznad nosivog zida ili iznad openih elemenata u smjeru pruanja gredica.
Povrinu betonske ploe treba dobro izravnati odmah nakon ugradbe betona, te
beton pravilno njegovati.
Povrina stropa idealna je za bukanje.
157
158
A
prilog
a.0 Uvodni podaci

Ovaj prilog sadrava tablice s vrijednostima proraunskih nosivosti zidova optereenih
vertikalnim optereenjem. Nosivosti su proraunate priblinom metodom koja je
podrobno navedena u normi HRN EN 1996-3. Nosivost je funkcija tlane vrstoe
zida, ekscentrinosti vertikalnog optereenja i rubnih uvjeta.
Obraeni su sluajevi zidova debljine 38, 30 i 25 cm izvedenih s pet razliitih mortova: mortom ope namjene M5 i M10, laganim mortom LM5, tankoslojnim mortom
TM10 i poliuretanskim adhezivom DRYFIX.extra.
Rezultati prorauna prikazani su za svijetle visine zida 2,5 m, 2,75 m i 3,00 m i duljine
izmeu oslonaca od 3,00 m do 7,00 m u koracima po 0,50 m.
Proraunska otpornost NRd odreena je uz parcijalni koeficijent sigurnosti M=2,0
koji se primjenjuje za I. kategoriju kontrole proizvodnje zidnih elemenata u skladu
s normom HRN EN 771-1.
U nastavku su navedene upotrijebljene formule.
Normalizirana tana vrstoa zidnog elementa: fb= f = 1,13 10 = 11,3 N/mm
Karakteristina tlana vrstoa zida (prema formulama u toki 4):
159
mort M5
mort M10
mort TM10
mort LM5
DRYFIX.extra
fk = 3,98 N/mm
fk = 4,90 N/mm
fk = 3,82 N/mm
fk = 2,21 N/mm
fk = 2,60 N/mm
Faktor smanjenja nosivosti s koji obuhvaa uinak izvijanja, poetnu ekscentrinost,

ekscentrinost optereenja i uinak puzanja:
- za srednje zidove s = 0,85 - 0,011 (hef / tef)
(A.1)
- za rubne zidove: manja od vrijednosti (A.1) i (A.2)

s = 1,3 - f,ef/8 0,85
(A.2)
- za rubne zidove na posljednjem katu: manja od vrijednosti (A.1) - (A.3)

s = 0,4
(A.3)
hef
proraunska visina zida
hef = n h (A.4)
h
tef
f,ef

svijetla visina kata

proraunska debljina zida
proraunski raspon stropa kojemu je zid krajnji oslonac:
f,ef = f za slobodno oslonjene stropne konstrukcije
f,ef = 0,7 f za kontinuirane stropne konstrukcije
f,ef = 0,7 f za slobodno oslonjene stropne konstrukcije koje nose u dva
smjera
f,ef = 0,5 f za kontinuirane stropne konstrukcije koje nose u dva smjera
faktor smanjenja ovisan o rubnim uvjetima, gdje je n=2, 3 ili 4
160
Faktor n odreuje se prema ovim kriterijima:

a) za zidove bono pridrane samo u podnoju i pri vrhu armiranobetonskim stropovima koji im sprjeavaju zaokretanje:
2 = 1,0 za zidove ispod krajnjih oslonaca stropa
2 = 0,7 za sve ostale zidove
b) za zidove bono pridrane samo u podnoju i pri vrhu (npr. serklaima) kojima
stropovi ne spreavaju zaokretanje:
2 = 1,0
c) za zidove bono pridrane u podnoju i pri vrhu i du jednog vertikalnog ruba:
3 = 1,5 /h 0,75 za sprijeeno zaokretanje u podnoju i pri vrhu kao u a) ako zid
nije krajnji oslonac stropa
3 1,0
u svim drugim sluajevima a) i b)
d) za zidove bone pridrane u podnoju i pri vrhu i du dvaju vertikalnih rubova:
4 = /2h 0,75 za sprijeeno zaokretanje samo u podnoju i pri vrhu kao u a)
4 1,0
u ostalim sluajevima kao u a) ili b).

razmak izmeu oslonaca du vertikalnih rubova.
Proraunska otpornost za vertikalno optereenje

NRd = s fk A / M (kN)
A
M
plotina poprenog presjeka zida

parcijalni koeficijent sigurnosti za materijal
(A.4)
161
a.1.1 Slobodno oslonjeni stropovi (l f,ef = l f, m=2,0)
SLIKA a.1
a.1.1.1 Vezivo M5
tablica
Zidni element POROTHERM 25 SP + E, NRd (kN)
1
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
370
370
370
369
338
306
275
244
213
h (m)
2,50
2,75
359
359
359
359
338
306
275
244
213
3,00
346
346
346
346
338
306
275
244
213
162
tablica
Zidni element POROTHERM 30 s plus, NRd (kN)
2
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
2,50
464
464
464
443
405
368
330
293
255
2,75
455
455
455
443
405
368
330
293
255
3,00
444
444
444
443
405
368
330
293
255
h (m)
tablica
3
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
2,50
610
610
608
561
513
466
418
371
323
2,75
602
602
602
561
513
466
418
371
323
3,00
594
594
594
561
513
466
418
371
323
h (m)
a.1.1.2 Vezivo M10

tablica
Zidni element POROTHERM 25 sp + e, NRd (kN)
4
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
2,50
456
456
456
454
416
377
339
300
262
2,75
441
441
441
441
416
377
339
300
262
3,00
426
426
426
426
416
377
339
300
262
h (m)
163
tablica
5
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
2,50
572
572
572
545
499
453
406
360
314
2,75
560
560
560
545
499
453
406
360
314
3,00
547
547
547
545
499
453
406
360
314
h (m)
tablica
6
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
2,50
751
751
749
690
632
573
515
456
398
2,75
742
742
742
690
632
573
515
456
398
3,00
731
731
731
690
632
573
515
456
398
h (m)
a.1.1.3 Vezivo lM5

tablica
7
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
2,50
206
206
206
205
188
170
153
135
188
2,75
199
199
199
199
188
170
153
135
188
3,00
192
192
192
192
188
170
153
135
188
h (m)
164
tablica
8
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
2,50
258
258
258
246
225
204
183
163
142
2,75
253
253
253
246
225
204
183
163
142
3,00
247
247
247
246
225
204
183
163
142
h (m)
tablica
9
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
2,50
339
339
338
311
285
259
232
206
180
2,75
335
335
335
311
285
259
232
206
180
3,00
330
330
330
311
285
259
232
206
180
h (m)
a.1.1.4 Vezivo tm10

tablica
Zidni element POROTHERM 25 profi, NRd (kN)
10
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
2,50
355
355
355
354
324
294
264
234
204
2,75
344
344
344
344
324
294
264
234
204
3,00
332
332
332
332
324
294
264
234
204
h (m)
165
tablica
11
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
2,50
446
446
446
425
389
353
317
218
245
2,75
436
436
436
425
389
353
317
218
245
3,00
426
426
426
425
389
353
317
218
245
h (m)
tablica
12
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
2,50
586
586
584
538
493
447
401
356
310
2,75
578
578
578
538
493
447
401
356
310
3,00
570
570
570
538
493
447
401
356
310
h (m)
a.1.1.5 Vezivo dryfix.extra

tablica
13
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
2,50
244
244
244
234
222
202
181
160
140
2,75
236
236
236
236
222
202
181
160
140
3,00
228
228
228
228
222
202
181
160
140
h (m)
166
tablica
14
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
2,50
306
306
306
291
267
242
217
193
168
2,75
299
299
299
291
267
242
217
193
168
3,00
292
292
292
291
267
242
217
193
168
h (m)
tablica
15
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
h (m)
2,50
401
401
400
369
338
306
275
244
213
2,75
396
396
396
369
338
306
275
244
213
3,00
391
391
391
369
338
306
275
244
213
a.1.2 Kontinuirano oslonjeni stropovi i slobodno oslonjeni stropovi

nosivi u dva smjera (l f,ef = 0,7 l f, m=2,0)
SLIKA a.2
167
SLIKA a.3
a.1.2.1 Vezivo m5
tablica
16
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
h (m)
tablica
2,50
370
370
370
370
370
370
370
366
344
2,75
359
359
359
359
359
359
359
359
344
3,00
346
346
346
346
346
346
346
346
344
17
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
2,50
464
464
464
464
464
464
464
439
413
2,75
455
455
455
455
455
455
455
439
413
3,00
444
444
444
444
444
444
444
439
413
h (m)
168
tablica
18
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
h (m)
2,50
610
610
610
610
610
610
589
556
523
2,75
602
602
602
602
602
602
589
556
523
3,00
594
594
594
594
594
594
589
556
523
a.1.2.2 Vezivo m10

tablica
19
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
2,50
456
456
456
456
456
456
456
450
423
2,75
441
441
441
441
441
441
441
441
423
3,00
426
426
426
426
426
426
426
426
423
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
h (m)
tablica
20
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
h (m)
2,50
572
572
572
572
572
572
572
540
508
2,75
560
560
560
560
560
560
560
540
508
3,00
547
547
547
547
547
547
547
540
508
169
tablica
21
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
2,50
751
751
751
751
751
751
725
684
643
2,75
742
742
742
742
742
742
725
684
643
3,00
731
731
731
731
731
731
725
684
643
h (m)
a.1.2.3 Vezivo lm5

tablica
22
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
2,50
206
206
206
206
206
206
206
203
191
2,75
199
199
199
199
199
199
199
199
191
3,00
192
192
192
192
192
192
192
192
191
h (m)
tablica
23
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
2,50
258
258
258
258
258
258
258
244
229
2,75
253
253
253
253
253
253
253
244
229
3,00
247
247
247
247
247
247
247
244
229
h (m)
170
tablica
24
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
2,50
339
339
339
339
339
339
327
309
290
2,75
335
335
335
335
335
335
327
309
290
3,00
330
330
330
330
330
330
327
309
290
h (m)
a.1.2.4 Vezivo tm10

tablica
25
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
2,50
355
355
355
355
355
355
355
351
330
2,75
344
344
344
344
344
344
344
344
330
3,00
332
332
332
332
332
332
332
332
330
h (m)
tablica
26
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
2,50
446
446
446
446
446
446
446
421
396
2,75
436
436
436
436
436
436
436
421
396
3,00
426
426
426
426
426
426
426
421
396
h (m)
171
tablica
27
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
2,50
586
586
586
586
586
586
566
534
502
2,75
578
578
578
578
578
578
566
534
502
3,00
570
570
570
570
570
570
566
534
502
h (m)

tablica
28
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
2,50
244
244
244
244
244
244
244
241
226
2,75
236
236
236
236
236
236
236
236
226
3,00
228
228
228
228
228
228
228
228
226
h (m)
tablica
29
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
2,50
306
306
306
306
306
306
306
289
272
2,75
299
299
299
299
299
299
299
289
272
3,00
292
292
292
292
292
292
292
289
272
h (m)
172
tablica
30
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
h (m)
2,50
401
401
401
401
401
401
388
366
344
2,75
396
396
396
396
396
396
388
366
344
3,00
391
391
391
391
391
391
388
366
344
6,00
6,50
7,00
a.1.3 Kontinuirani stropovi nosivi u dva smjera

(l f,ef = 0,5xl f, m=2,0)
SLIKA a.4
a.1.3.1 Vezivo m5
tablica
31
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
h (m)
2,50
370
370
370
370
370
370
370
370
370
2,75
359
359
359
359
359
359
359
359
359
3,00
346
346
346
346
346
346
346
346
346
173
tablica
32
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
2,50
464
464
464
464
464
464
464
464
464
2,75
455
455
455
455
455
455
455
455
455
3,00
444
444
444
444
444
444
444
444
444
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
h (m)
tablica
33
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
h (m)
2,50
610
610
610
610
610
610
610
610
610
2,75
602
602
602
602
602
602
602
602
602
3,00
594
594
594
594
594
594
594
594
594
a.1.3.2 Vezivo m10

tablica
34
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
2,50
456
456
456
456
456
456
456
456
456
2,75
441
441
441
441
441
441
441
441
441
3,00
426
426
426
426
426
426
426
426
426
h (m)
174
tablica
35
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
2,50
572
572
572
572
572
572
572
572
572
2,75
560
560
560
560
560
560
560
560
560
3,00
547
547
547
547
547
547
547
547
547
h (m)
tablica
36
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
2,50
751
751
751
751
751
751
751
751
751
2,75
742
742
742
742
742
742
742
742
742
3,00
731
731
731
731
731
731
731
731
731
h (m)
a.1.3.3 Vezivo lm5

tablica
37
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
2,50
206
206
206
206
206
206
206
206
206
2,75
199
199
199
199
199
199
199
199
199
3,00
192
192
192
192
192
192
192
192
192
h (m)
175
tablica
38
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
2,50
258
258
258
258
258
258
258
258
258
2,75
253
253
253
253
253
253
253
253
253
3,00
247
247
247
247
247
247
247
247
247
h (m)
tablica
39
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
339
339
339
339
339
339
339
339
339
h (m)
2,50
2,75
335
335
335
335
335
335
335
335
335
3,00
330
330
330
330
330
330
330
330
330
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
a.1.3.4 Vezivo tm10

tablica
40
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
h (m)
2,50
355
355
355
355
355
355
355
355
355
2,75
344
344
344
344
344
344
344
344
344
3,00
332
332
332
332
332
332
332
332
332
176
tablica
41
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
2,50
446
446
446
446
446
446
446
446
446
2,75
436
436
436
436
436
436
436
436
436
3,00
426
426
426
426
426
426
426
426
426
h (m)
tablica
42
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
586
586
586
586
586
586
586
586
586
h (m)
2,50
2,75
578
578
578
578
578
578
578
578
578
3,00
570
570
570
570
570
570
570
570
570
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00

tablica
43
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
h (m)
2,50
244
244
244
244
244
244
244
244
244
2,75
236
236
236
236
236
236
236
236
236
3,00
228
228
228
228
228
228
228
228
228
177
tablica
44
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
2,50
306
306
306
306
306
306
306
306
306
2,75
299
299
299
299
299
299
299
299
299
3,00
292
292
292
292
292
292
292
292
292
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
h (m)
tablica
45
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
h (m)
2,50
401
401
401
401
401
401
401
401
401
2,75
396
396
396
396
396
396
396
396
396
3,00
391
391
391
391
391
391
391
391
391
a.1.4 unutarnji zidovi
SLIKA a.5
178

tablica
46
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
h (m)
tablica
2,50
394
394
394
394
394
394
394
394
394
2,75
388
388
388
388
388
388
388
388
388
3,00
381
381
381
381
381
381
381
381
381
47
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
484
484
484
484
484
484
484
484
484
h (m)
2,50
tablica
2,75
479
479
479
479
479
479
479
479
479
3,00
473
473
473
473
473
473
473
473
473
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
Zidni element POROTHERM 38 s plus NRd (kN)
48
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
h (m)
2,50
626
626
626
626
626
626
626
626
626
2,75
622
622
622
622
622
622
622
622
622
3,00
617
617
617
617
617
617
617
617
617
179
a.1.4.2 Vezivo m10

tablica
49
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
2,50
485
485
485
485
485
485
485
485
485
2,75
477
477
477
477
477
477
477
477
477
3,00
469
469
469
469
469
469
469
469
469
h (m)
tablica
50
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
2,50
596
596
596
596
596
596
596
596
596
2,75
590
590
590
590
590
590
590
590
590
3,00
582
582
582
582
582
582
582
582
582
h (m)
tablica
51
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
2,50
771
771
771
771
771
771
771
771
771
2,75
765
765
765
765
765
765
765
765
765
3,00
759
759
759
759
759
759
759
759
759
h (m)
180
a.1.4.3 Vezivo lm5

tablica
52
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
2,50
219
219
219
219
219
219
219
219
219
2,75
215
215
215
215
215
215
215
215
215
3,00
211
211
211
211
211
211
211
211
211
h (m)
tablica
53
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
2,50
269
269
269
269
269
269
269
269
269
2,75
266
266
266
266
266
266
266
266
266
3,00
263
263
263
263
263
263
263
263
263
h (m)
tablica
54
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
2,50
348
348
348
348
348
348
348
348
348
2,75
345
345
345
345
345
345
345
345
345
3,00
343
343
343
343
343
343
343
343
343
h (m)
181
a.1.4.4 Vezivo tm10

tablica
55
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
h (m)
tablica
2,50
378
378
378
378
378
378
378
378
378
2,75
372
372
372
372
372
372
372
372
372
3,00
365
365
365
365
365
365
365
365
365
56
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
2,50
465
465
465
465
465
465
465
465
465
2,75
460
460
460
460
460
460
460
460
460
3,00
454
454
454
454
454
454
454
454
454
h (m)
tablica
Zidni element POROTHERM 38 profi NRd (kN)
57
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
2,50
601
601
601
601
601
601
601
601
601
2,75
597
597
597
597
597
597
597
597
597
3,00
592
592
592
592
592
592
592
592
592
h (m)
182

tablica
58
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
h (m)
tablica
2,50
259
259
259
259
259
259
259
259
259
2,75
255
255
255
255
255
255
255
255
255
3,00
250
250
250
250
250
250
250
250
250
59
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
2,50
319
319
319
319
319
319
319
319
319
2,75
315
315
315
315
315
315
315
315
315
3,00
311
311
311
311
311
311
311
311
311
5,00
5,50
6,00
6,50
7,00
h (m)
tablica
Zidni element POROTHERM 38 profi NRd (kN)
60
l (m)
3,00
3,50
4,00
4,50
h (m)
2,50
412
412
412
412
412
412
412
412
412
2,75
409
409
409
409
409
409
409
409
409
3,00
406
406
406
406
406
406
406
406
406
183
a.1.5 Vanjski zidovi najvieg kata
SLIKA a.6
a.1.5.1 Vezivo m5
tablica
Zidni element POROTHERM 25 SP+E, POROTHERM 30 S Plus, POROTHERM 38 S Plus; NRd (kN)
61
zidni element
porotherm 25 sp + e
porotherm 30 s plus
porotherm 38 s plus
l (m)
3,0 7,0
3,0 7,0
3,0 7,0
2,50
200
240
304
2,75
200
240
304
3,00
200
240
304
h (m)
a.1.5.2 Vezivo m10

tablica
62
zidni element
porotherm 25 sp + e
porotherm 30 s plus
porotherm 38 s plus
l (m)
3,0 7,0
3,0 7,0
3,0 7,0
2,50
246
296
374
2,75
246
296
374
3,00
246
296
374
h (m)
184
a.1.5.3 Vezivo lm5

tablica
63
zidni element
porotherm 25 sp + e
porotherm 30 s plus
porotherm 38 s plus
l (m)
3,0 7,0
3,0 7,0
3,0 7,0
2,50
111
133
169
2,75
111
133
169
3,00
111
133
169
h (m)
a.1.5.4 Vezivo tm10

tablica
Zidni element POROTHERM 25 Profi, POROTHERM 30 Profi, POROTHERM 38 Profi; NRd (kN)
64
zidni element
porotherm 25 sp + e
porotherm 30 s plus
porotherm 38 s plus
l (m)
3,0 7,0
3,0 7,0
3,0 7,0
2,50
192
230
292
2,75
192
230
292
3,00
192
230
292
h (m)
185

tablica
Zidni element POROTHERM 25 profi, POROTHERM 30 Profi, POROTHERM 38 Profi; NRd (kN)
65
zidni element
porotherm 25 sp + e
porotherm 30 s plus
porotherm 38 s plus
l (m)
3,0 7,0
3,0 7,0
3,0 7,0
2,50
132
158
200
2,75
132
158
200
3,00
132
158
200
h (m)
186

Zidne Konstrukcije - Wienerberger Prirucnik

Загружено:

Сведения о документе

Оригинальное название

Авторское право

Доступные форматы

Поделиться этим документом

Поделиться или встроить документ

Параметры публикации

Этот документ был вам полезен?

Это неприемлемый материал?

Авторское право:

Доступные форматы

Zidne Konstrukcije - Wienerberger Prirucnik

Загружено:

Авторское право:

Доступные форматы

ZIDANE KONSTRUKCIJE

PRIRUNIK ZA INVESTITORE, PROJEKTANTE,

Mort ope namjene, tankoslojni mort i lagani mort

Zie izvedeno od zidnih elemenata Wienerberger

Tlana vrstoa zia odreena proraunom

Djelovanje potresa na zidane zgrade

Pojedinosti oblikovanja zia i stropova

Toplinski proraun zida, stropa i zidane zgrade

Tipski trokovnik za pojedine vrste radova

Normativi utroka materijala i rada

Poetkom 2009. godine Hrvatska je u svoj normizacijski sustav preuzela sve

U knjizi su sustavno obraene normirane znaajke zidnih elemenata Wienerberger

Kako e vrlo skoro u narednom razdoblju doi do zamjene europskih prednorma za

- mehaniku otpornost i sigurnost

Proizvodni program zidnih elemenata za nosive zidove

postotak upljina (%)

250 x 450 x 238

250 x 380 x 238

250 x 300 x 238

375 x 250 x 238

250 x 380 x 249

250 x 300 x 249

Oznake S seizmik | plus poboljana toplinska svojstva

utroak morta 1/m //1/m

postotak upljina (%)

250 x 290 x 190

190 x 290 x 190

190 x 250 x 190

375 x 250 x 249

250 x 290 x 238

190 x 290 x 238

Oznake S seizmik | plus poboljana toplinska svojstva

utroak morta 1/m //1/m

proizvodni program zidnih elemenata za nenosive zidove

postotak upljina (%)

375 x 200 x 238

500 x 200 x 238

500 x 115 x 238

500 x 100 x 238

500 x 200 x 249

Oznake S seizmik | plus poboljana toplinska svojstva

utroak morta 1/m //1/m

postotak upljina (%)

500 x 100 x 250

500 x 170 x 249

500 x 120 x 249

500 x 100 x 249

500 x 120 x 250

Oznake S seizmik | plus poboljana toplinska svojstva

utroak morta 1/m //1/m

postotak upljina (%)

500 x 115 x 190

500 x 100 x 190

Oznake S seizmik | plus poboljana toplinska svojstva

utroak morta 1/m //1/m

proizvodni program pomonih zidnih elemenata

postotak upljina (%)

380 x (125 x 125)

300 x (125 x 125)

250 x 375 x 238

250 x 380 x 238

294 x 420 x 238

250 x 380 x 248