KOMENTAR SEMINARSKOG RADA

1. Svrha vodia
Planiranje za pjeak i vodi za dizajn predstavlja rad koji je napisan i sproveden u Novom
Zelandu. Ovaj vodi navodi naine za poboljanje etanja Novom Zelandu. On
predstavlja sredstvo koje treba da pomogne u proces za odluivanja o vrsti odredaba koje
bi trebalo da se odnose za pjeake i takoer prua neophodne savjete i standarde koji se
tiu dizajna.
Vodi promovira najbolja svjetska iskustva i prakse kao I dostignua u planiranju,
projektovanju, radu i odravanju infrastrukture i mree za pjeaenje. Ovaj vodi
podrava strategiju Novog Zealand Transportna strategija (NZTS) i na taj nain se
ohrabruje etanje kao odriv nain transporta za kratka putovanja u i oko zajednice, i
priznaje vana uloga etanja za mnoge potrebe.
etanje se uglavnom realizuje u transportnom sistemu koji mora raditi za niz
korisnika ceste. To zahtijeva uinkovito integriranje etnje kao potrebe za sigurnou i
udobnou i u obezbjeenju odredbi koje e omoguiti bezbjednu etnju du i
preko ceste Ovaj vodi se odnosi na sve pjeake infrastrukture, bez obzira
da li su one uz ili preko ceste, kroz parkove i podruja za rekreaciju. Sve ove pjeake
potrebe zahtijevaju nove razvoje, promjene u pogledu postojeih objekata kao i
postojeih okruenja.
etanje je takoer ukljueno u veinu putovanja od strane drugih oblika transporta
odnosno putovanja. Bez obzira na glavno sredstvo putovanja, hodanje je obino prvi i
zadnji tip koji se koristi, pruajui vanu vezu izmeu koritenja zemljita i
motorizovanih putovanja.
Takoer to je znaajno za etanje jeste da je ono zdravo, jeftino i ekoloki prihvatljivo n.
Iako se vei dio vodia fokusira na hodanje za potrebe transporta, ljudi hodaju za
zadovoljstvom na svim vrstama infrastrukture. Atraktivnost i kvalitet ulica
kao i javnih prostora je, zbog toga klju da sve vie ljudi eta.
Projekatna osnovu na osnovu koje e se razviti ovaj vodi je voena od strane kopnenog
transporta Novog Zelanda kao jedan od projekata Sigurnost na putevima a koji se odnosi
na strategijske projekte. Konsultanti su bili zaposleni na razvoju nacrta i interesnih grupa
za upravljanje tako to su rukovodli njegov razvoj i dali su povratnu informaciju o
nacrtima.
Sadraj je voen i detaljno pregledan od strane
meunarodne literature o
pruanju i planiranju za pjeake objekte i mree. Nacrt je puten za javne podneske i,
nakon to je konani nacrt dostavljen on je dobio saglasnost I od konsultanata.
Kopneni transport NZ je nakon toga sproveo i uveo konane izmjene.

2. Zakonske odredbe u vezi vodia

U ovom radu su takoer predstavljene I zakonske odredbe koje treba da pomognu u
primjeni ovog vodia u realnim uslovima. Poto je etanje oblik transporta, i u tom smislu
ono nije razliito od privatnog automobil ili javnog prijevoza i za neke grupe, to je
osnovno sredstvo kojim se kreu u svojoj zajednici samostalno. Pravo na etanje
predstavlja osnovni element u velikom broju javnih politika, iako je njegov doprinos
transportnim ciljevima esto potcijenjen, ipak se njegov znaaj ne smije zanemariti.
Lokalne vlasti i organi koji upravljaju putevima takoer imaju zakonske ovlasti da
donose podzakonske akte za podruja u okviru svojih nadlenosti. Statut moe pokriti
aktivnosti i na pjeakim stazama pored puteva kao i na o stazama van puteva, kao na
primjer kroz parkove. Oni takoer svoje aktivnosti mogu usmjeriti na put tako da
poboljaju pjeaku sigurnosti ili mobilnost, na primjer ograniiti brzine vozila i mjere u
vezi parking I parkiranja.
Strategija Novog Zelanda u vezi transporta
sadri stav vlade o
transport, a njegova vizija jeste da do 2010, Novi Zeland ima ugodan,
integrisan, siguran, odgovoran i odriv transportni sistem. iri ciljevi imaju
za cilj jaanje ekonomske, socijalne i ekoloke svijesti kroz:
Pored toga to predstavljaju lokalnu vlast, svaki grad i okruna vijea takoer
predstavljaju i organe za upravljanje putevima. Ti organi imaju direktnu odgovornost za
putne mree. Oni obino posjeduju puteve i javne staze, i (esto preko izvoaa radova)
ih izgrauju, poboljavaju i odravaju. Ovi organi takoer imaju ovlasti da reguliraju
ponaanje korisnika puta, tako to e sprovoditi mjere kao to su zabrane parkiranja,
uvoenje jednosmjernih ulica i instaliranje svjetlosnih signala.
Od organa lokalnih vlasti se takoer zahtijeva da po nalogu Kopnenog prijevoz uestvuje
u izradi stratekih planova projekata i paketa koje namjerava izvriti. Ovo e sadravati
aktivnosti koje e doprinijeti da se vie ljudi bavi etanjem ili vonjom bicikla. Cilj svih
ovih mjera jested a se ljudi ohrabre I masovnije uestvuju u etnji.
Lokalna vijea imaju i druge uloge, jer oni kontroliraju i uestvuju u planiranju, dizajnu i
odravanje parkova i rezervata, a uestvuju I u izgradnji okruga ili u izradi urbanistikih
planova pod nadlenou resornog ministrstva. Tipino, strateki planovi za lokalnu
etnju imaju za cilj da se povea broj putovanja etanjem, a smanje stope i ozbiljnosti
pjeakih povreda. Ova dva cilja obino nisu meusobno iskljuivi.
Vei
broj
pjeaka
bi
trebao
dovesti
do
poveanja
stavova
i ponaanja tako da oni budu podsjetnici drugim uesnicima u saobraaju da ih razmotre.
Ciljevi u lokalnim stratekim planovima treba da podraavaju ciljeve u drugim
strategijama. Kljuni cilj jeste poboljanje ambijenta za etnju I ako organi koji
upravljaju putevima ele da se finansiraju iz Kopnenog prijevoz oni moraju imati
strateke planove.

Smanjenje brzine i razne druge mjeru mogu uiniti da se pomogne bezbednosti

pjeaka I hhodno tome, lokalni strateki planovi za etnju moraju biti podrani od strane
generalnog saobraaja, kao i strategija bezbjednosti na cestama. Neki lokalni strateki
planovi za etanje ukljuuju i biciklizam tako da se napravi kombinovana strategija, ali
poto su potrebe biciklista i pjeaka razliite kombinovane strategije i akcioni planovi bi
trebalo da podre te razlike.
Strategije za etanje predstavljaju dokumenti na visokom nivou koji pruaju okvire
i pravce za etnju, i to obino na nacionalnom i regionalnom nivou. Strateki
plan predstavlja detaljnu analizu projekata i paketa koji treba da podstiu
da vie ljudi eta ili vozi bicikl na lokalnom nivou.

3. Karakteristike pjeaenja
Pjeaci predstavljaju raznolike grupe uesnika u saobraaju, I to sa karakteristikama koje
opisuju optu populaciju. Dok mnogi pjeaci su spremni i zdravi, imaju zadovoljavajui
vid i sluh, obraaju panju i nisu fiziki nesposobni, ima I onih koji nemaju takve
sposobnosti. S obzirom na raznolikost pjeaka, treba uzeti u obzir
irok spektar potreba korisnika, ukljuujui i potrebe djece, zatim onih osoba sa
pomagalima za kretanje i starijih, jer se smatra da do 2051, jedan od etiri Novozelanani
e imati 65 ili vie godina u odnosu na sadanji omjer koji je jedan naprema osam.
Pjeak je osoba koja se kree stopalima, ili i na izumu sa opremljenim tokovima
ili pokretnim tokovima koje nije vozilo. To moe ukljuivati mogunosti,
da osoba gura kolica, osobe na skejtbordu, osobe u invalidskim kolicima i
brojne druge korisnike. Zbog te raznovrsnosti pjeaci zahtijevaju mjesta koja e im
omoguiti manevrisanje, jer sun a primjer novija invalidska kolica su sve ira od svojih
prethodnika i to treba uzeti u obzir prilikom dizajniranja za pjeake.
U ovom vodiu je istaknuto da je mali porast u ukupnom broju putovanja bio ostvaren
tokom 1990-ih, to nije dralo korak s rastom populacije, i u tom periodu je ostvareno
tri posto pada udjela putovanja domainstva gdje je
etanje bilo
jedini nain transporta. Pad etnje kao naina transporta je najizraenija meu
onima ispod 20 godina ivota. Na primjer, bilo je 10 posto pada
(sa 36 posto na 26 posto) u kolskim putovanjima a gdje je etanje bio jedini
nain za ostavrenje transporta.
Novi Zeland pjeaki profil, djelo koje je objavljen u 2000. godini, daje pregled
aktivnosti i pjeakih ozljeda na Novom Zelandu. To je bio prvi nacionalni
dokument razvijen za pruanje takvih pregled i on je bio zasnovan
na analizi podataka o putovanjima i kretanjima graana Novog Zelanda, zatim podataka o
analizi sudara i podaci o hospitalizaciji.
Istraivanje putovanja u Novom Zelandu se sada se aurira jednom godinje i prua
informacije o pjeakim aktivnostima kao dio ukupnih informacija o putovanjima

graana u Novom Zelandu. Ove ankete se ponekad mogu koristiti da obezbijede

regionalne podatake, a mogu s vremenom, biti u mogunosti pruiti i neke
teritorijalne podatke na nivou lokalne vlasti. Aurirane i dodatne informacije o pjeakoj
aktivnosti i informacije o ozljedamae biti dostupna putem veb stranica Ministarstva
saobraaja i Kopnenog prijevoz a sve u sklopu provedbe vladine strategije Stii negdje
pjeice ili biciklom.
Od 2001-2005, pjeaci su inili oko jedan od 10 (10,5 posto) svih smrtnih
sluajeva na putevima u Novom Zelandu. U glavnim urbanim centrima, na
putevima predmet ogranienja su izmeu ostalog i brzine, I u tim sluajevima negdje oko
jedna od tri saobraajne smrti (oko 32 posto) bili su pjeaci. Godinje, u prosjeku 45
pjeaka je poginula, a 1.100 je prijavljeno kao ozlijeeno na putevima u Novomi
Zelandu. Dok broj pjeaka koji pogine ima trend kretanja prema dolje, izvijetaji o
pjeakim povredama su nepromijenjeni u posljednjih 15 godina, bez obzira na pad
kretanja djece koja predstavljaju najveu grupa koja je u opasnosti.
I stariji i mladi pjeaci su pod posebnim rizikom. Tako na primjer oni pjeaci koji su u
dobi od preko 75 godina su ukljueni u 18 posto pjeakih smrtnih sluajeva, iako oni
predstavljaju samo est posto stanovnitva I njjihova vjerovatnoa da e biti povreeni je
i vea nego u veini drugih starosnih grupa. Oni koji imaju manje od 19 godina
predstavljaju 46 posto od povreda, iako ine samo 30 posto stanovnitva.
Ureaji koji omoguuju ljudima da putuju na malim samohodnim tokovima, posebno
skejtbordi, trkai skuteri, koturaljke i razni romobili imaju prednost u odnosu na hodanje
na nogama s ciljem da se smanjuji vrijeme putovanja. Oni su, dakle, korisni za putovanja.
Postoji zabrinutost u vezi sa ovim ureajima jer njihovi korisnici se kreu bre od onih na
nogama, ali sporije od motornih vozila. Dokazi ukazuju da se rizik od ozbiljne ozljede
korisnika smanjuje kada se koriste ureaje na stazama. Meutim, izloenost riziku je
teko kvantificirati jer postoji malo podataka o broju kretanja i znaajnijih izvjetaja o
lakim povredama.
Pravilo korisnika puta trenutno omoguuje osobi da koristei se ureajima na tokovima
rekreativno koristite ili stazom ili kolovozom. Ne ini se da postoji jaka volja za zabranu
njihove upotrebe na pjeakim stazama na Novom Zelandu, jer nema dokaza o visokim
stepenima rizika bilo za korisnika ili pjeaka, iako moe biti percepcija opasnosti,
posebno za starije pjeaka. U nekim sluajevima, moe biti prikladno da se izdvoje
odreene rute u podrujima s velikim brojem korisnika na ureajima sa tokovima.

4. Pjeaenje u drutvenoj zajednici

Paljivo dizajniran urbani prostor moe dovesti do toga da vozai, biciklisti i pjeaci
dopunama svojih ponaanja mogu da smanje dominantnu ulogu motorizovanog
saobraaja. Kreiranje sveukupnog vienamjenskog prostora, kada se gradi

eliminira upotrebu kasnijih promjena na mrei sa ureajima koji bi doveli do

smirenog saobraaja. Tako postaje sigurnije i lake za ljude da pjeice odlaze na posao,
kupovinu, obrazovanje, slobodno vrijeme i usluge. Lociranje visoke gustoe stambenih,
maloprodajnih i drugih usluga oko petlje javnog prijevoza prua mogunosti za kraa
putovanja i udaljenosti koje ne zahtijevaju upotrebu osobnih motornih vozila. To dodatno
doprinosi poboljanju etnje u okolini.
Budui da mnoga putovanja poinju ili zavravaju kod kue, lokacije novih stambenih
objekata i veze sa postojeim saobraajnicama su posebno vanii zbog toga se pjeacima
se moe dati vei prioritet od privatnih automobila u stambenom razvoju. Kvalitet izgleda
ulice je posebno vaan za pjeake i povezan je sa viim nivoima etnje [63]. Pjeaci vole i
bliski i udaljeni pogled na znamenitosti i ureenja i zbog toga njih treba odravati.
Pjeaci uivaju u ivim i animiranim ulinim scenama, tako da je u mnogim situacijama
skroman protok vozila uglavnom prihvatljiv i prua bolji pogled na prirodu.
Poto saobraajna sredstva i ureaji mogu biti runi, panja na atraktivan
dizajn je veoma vana i bitna.