Zrani prostor

Meunarodno javno pravo II

Suverenost drava u zranom prostoru

Rasprave o suverenosti drava u zranom prostoru
poele su nakon prvog upsjenogleta motornon
napravom 1903 godine.
Prvi multilateralni pokuaj regulisanja preleta
zrakoplova bio je 1898 godine kada su Centralne sile
dogovorile uslove pod kojim baloni mogu preletjeti
teritorij Njemake, Italije i Austro- Ugarske.

 Parika konvencija 1910 godine ozbiljniji

kodifikacijski razvoj meunarodnog zranog prava.
Parika konvencija 1919. Konvencija o ureenju
zrane plovidbe.
- lan 1. svaka drava ima potpunu i iskljuivu
suverenost u zranom prostoru iznad svog teritorija.

o ikaka konvencija 1944.

- Najvaniji izvor meunarodnog zranog prometa.
- Drave ugovornice priznaju da svaka drava ima
potpunu i iskljuivu suverenost u zranom prostoru
iznad svog teritorija.
- Ne predvia potpuna slobodu nekodljivog
prelijetanja ak ni civilnih zrakoplova.

 U zranom prostoru iznad svog kopnenog podruja

svaka drava ima potpunu i iskljuivu suverenost.
Drave imaju pravo zatvoriti svoj zrani prostor za
pristup i prelijetanje iznad njihovih podruja stranim
zrakoplovima svih vrsta.

Vrste i nacionalna pripadnost

zrakoplova
Zrakoplov je svaki stroj koji se moe odravati
u zraku zahvaljujui zranom potisku
razliitom od zranog potiska na zemljinoj
povrini.
Temeljna podjela na osnovu ikake
konvencije na civilne i drave zrakoplove.

 Prilikom meunarodne zrakoplovne plovidbe svaki

zrakoplov mora imati :
- uvjerenje o registraciji,
- uvjerenje o plovidbenoj sigurnosti;
- dozvole za rad za svalog lana posade;
- putnu knjigu;
- dozvolu za rad radio postaje zrakoplova;
- poimenini spisak putnika sa oznakom njihovog mjesta
ukrcaja i iskrcaja;
- manifest i detaljan popis tereta.

Temeljna naela meunarodnog

civilnog zranog prometa
Propisi na osnovu kojih se obavlja ovaj promet su
ugovori.
ikaka konferencija 1944. dva sporazuma.
- Sporazum o dvjema slobodama i
- Sporazum o pet sloboda.
Uspostavljanje Meunarodne organizacije za civilno
zrakoplovstvo.

Povrede zranog prostora

drava
Sovjetski savez , izuzev redovnih zranih linija sa
nekoliko zranih luka , iskljuio svoj zrani prostor iz
meunardnog zranog prometa.
Hladni rat povean broj incidenata u zranom
prostoru iznad Sovjetskog Saveza.
Povreda zranog prostora ratnog zrakoplovstva
predstavlja mnogo veu opasnost od takve povrede
koju bi poinio civilni zakoplov.
Svaka drava mora da se suzdri od upotrebe oruja
protiv civilnih zrakoplova u letu.

SPRJEAVANJE I KANJAVANJE ZLOINA

IZVRENIH U ZRAKOPLOVU
Mnogi problemi javljaju se zbog poinjenih krivinih dijela u
zrakoplovu u toku njegovog leta.
Teritorijalna drava iznad koje zrakoplov leti ima odreene
tekoe da da uinak ukoliko zrakoplov samo prelijee njeno
podruje te ne slijee u neku njenu zranu luku.
Otmica zrakoplova sa ciljem da se skrene u neku dravu kako bi
se dobio politiki azil ili da se iznudi oslobaanje uhapenih lica
u nekoj dravi ili zbog sabotae posebno su se pojavile nakon
1970 godine.
Mnogobrojne otmice dale su povoda meunarodnoj zajednici da
usvoji vie ugovorenih tekstova kako bi sprijeila i suzbila ova
teroristika djela koja su mahom usmjerena protiv sluajnih
rtava koje ak ni otmiari ne poznaju.

Rezolucija Protupravno skretanje zrakoplova

Zagreb 1971.
U Zagrebu je 1971. godine usvojena rezolucija
Protupravno skretanje zrakoplova.
U njoj je navedeno da se otmice u zraku koje
dovode u opasnost ivot i zdravlje putnika i osoblja
kao i osoba na zemlji ili u drugim zrakoplovima
predstavlja krenje elementarnih obzira ovjenosti
te je prema tome ovo nedoputeno prema
meunarodnom pravu.

Konvencija o kaznenim djelima i nekim drugim

inima uinjenim u zrakoplovu
U Tokiju je 1963.godine usvojena Konvencija o
kaznenim djelima i nekim drugim inima uinjenim
u zrakoplovu.
Tokijska konvencija o kaznenim djelima u
zrakoplovima govori o tome kako je naelno
nadlena drava u kojoj je zrakoplov registriran,
dok je za djela poinjena na zemlji nadlena drava
u koju zrakoplov sleti.

Konvencija o suzbijanju otmice zrakoplova

Haag 1970.
1970. godine je u Haagu skopljena Konvencija o
suzbijanju otmice zrakoplova.
Ova Konvencija ne posjeduje odredbe o
ekstradiciji.
Ona daje ovlast dravi u koju zrakoplov sleti ili
onoj kojoj zrakoplov pripada ili onoj u koju su se
otmiari sklonili za izvre svoju sudbenu
nadlenost.

Konvencija o suzbijanju protupravnih djela

protiv sigurnosti civilnog zrakoplovstva
Trea Konvnecija je usvojena u Monterealu 1971. godine
U lanu 1. ove Konvencije predviena je definicija protupravnih
djela koja obuhvataju nasilje u zrakoplovu, unitavanje
zrakoplova , postavljanje supstanici u zrakoplovu koji ga ine
nesposobnim za let te tetu koja je nanesena njegovim
navigacijskim ureajima.
Ova Konvencija je dopunjena Monterealskim protokolom iz
1988. godine za suzbijanje protupravnih djela nasilja u zranim
lukama koje slue meunarodnom civilnom zrakoplovstvu.

ONEIENJE ATMOSFERE

Pored zagaenja mora, jezera, voda i tla i oneienje,odnosno

zagaenje atmosfere je najtei i najtee rjeiv problem za
budunost ovjeanstva.
Zrani prostor ne moe biti prepreka za nekontrolisano irenje
razliitih tetnih tvari u svakom smjeru preko dravne granice.
Institut za meunarodno pravo 1977. godine je usvojio u Kairu
rezoluciju Prekogranino oneienje zraka.
Vrste i uzorke oneienja atmosfere mogu se podijeliti na one
iz nukelarnih izvora i na one ostalog porijekla.

Zagaivanje atmosfere iz nuklearnih izvora

Ovo podruje se temelji na pravilima pozitivnog meunarodnog
prava.
U posljednje vrijeme opasnost je nastala i u tome to nukelarne
tvari mogu doi u posjed kriminalcima ili teroristima. Nakon
eksplozije tri atomske bombe 1945. godine pa sve do 1974.
godine izvreno je mnotvo pokusa sa nuklearnim orujem.
Eksplozije u Alamogardu, Hiroimi i Nagasakiju.
U Moskvi je 1963 godine potpisan ugovor o zabrani pokusa
nuklearnim orujem u zraku.
U dananje vrijeme smatra se da ope meunarodno pravo
apsolutno zabranjuje pokuse nukelarnim podrujem u atmosferi.

Zagaenja zraka ostalog porijekla

Jedan od naina oneienja atmosfere jeste isputanje plinova.
Isputanje plinova ima tetne posljedice kako za atmosferu tako i
za itav planet.
Isputanje sumpornog dioksida i oksida ima za posljedicu kisele
kie. Kisela kia je posljedica zagaenja zraka. Izgaranjem
ugljena, nafte i benzina, oslobaa se dim koji sadri plinove
sumporov dioksid i duikov dioksid.
Isputanje ugljinog dioksida i drugih plinova izgaranjem
fodilnog goriva ima za posljedicu pojavu staklenika. Time se
poveava temperatura zbog koje dolazi do otapanja ledenih
povrina u polarnim predjelima.

Ugovori u svrhu prevencije , smanjenja ili

eliminacije tetnih posljedica
Naalost, ne postoji sveobuhvatan pravni reim unutar
ove oblasti. Postupak sklapanja ugovora je dugotrajan,
u prosjeku po pet godina prolazi od sklapanja i stupanja
na snagu ovakvih ugovora. Najvaniji ugovori iz ove
oblasti su :
enevska konvencija o prekograninom oneienju
zraka na velikim udaljenostima (1979.);
Konvencija o zatiti ozonskog omotaa ( 1985.),
Protokol o smanjenu potronje CFC i drugih slinih
proizvoda ( 1987.)

ZAKLJUAK
Prvi multilateralni pokuaj reguliranja preleta zrakoplova bio je 1898.
godine, kada su Centralne sile (Njemaka, Italija i Austro-Ugarska)
dogovorile uslove pod kojim baloni i diriabli mogu preletjeti teritoriju
Njemake, Italije i Austro-Ugarske. Kako bi se regulisao promet
zrakoplova doneene su Parika konvencija iz 1910., Parika konvnecija iz
1919. i ikaka konvencija iz 1944 godine. Drave imaju pravo zatvoriti
svoj zrani prostor za pristup i prelijetanje iznad njihova podruja stranim
zrakoplovima svih vrsta. Ne postoji nikakva obaveza po opem
meunarodnom pravu koja bi ih ograniila u uivanju tog prava. Propisi na
osnovu kojeg se regulie promet zrakoplova u meunarodnom pravu su
ugovori. Svaka drava stranka ikake konvencije duna je poduzeti
odgovarajue mjere kako bi sprijeila da se civilni zrakoplovi koriste u
nedoputene svrhe. Zrakoplovi u meunarodnom prometu moraju biti
obiljeni na nain da se zna kojoj dravi pripadaju. Pored toga, sa sobom
moraju imati i odgovarajue dokumente. Najvei broj otmica zrakoplova
uslijedio je nakon sedamdesetih godina. U Kairu je 1977. usvojena
rezolucija Prekogranino oneienje zraka .

Pitanja?!?