Aldous Huxley

BRAVE NEW WORLD, 1932.

Aldous Huxley: Vrli novi svijet, Izvori, Zagreb, 1998., preveo Stanislav Vidmar
Predgovor Aldousa Huxleya

Pogovor Davida Bradshawa

Vrli novi svijet dogaa se u godini stabilnosti, 632. F. E., odnosno 632 godine nakon
roenja amerikog automobilskog magnata Henryja Forda (1863-1947), iji je vrlo uspjeni
Model T proizveden 1908. Bio prvi automobil proizveden na pokretnoj traci. Ford je vladajue
boanstvo Svjetske Drave, globalnog klasnog sistema a njegova industrijska filozofija prisutna
je u svakom obliku ivota.
Stabilnost Svjetske Drave odrava se spletom biolokog ininjeringa i sveobuhvatnog
predodreivanja ljudi jo prije roenja. Dvije milijarde standardiziranih graana, koji dijele samo
10.000 prezimena, nije se rodilo, ve su izliveni kako bi ispunili svoju unaprijed odreenu
ulogu u drutvu. Oni nisu nita drugo ego stanice u politikom tijelu. U djetinjstvu su
hipnopedijom odnosno uenjem snu u njih usaene vrline pasivne poslunosti, materijalne
rastronosti i bezumnog promiskuiteta. Kasnije, tokom ivota, graani Svjetske Drave dobijaju
besplatne doze some, narkotika kojega je odobrila vlada i sastaju se u zajednikim pjevalitima
na obredu solidarnosti (kojih vrhunac zavrava orgijama), osmiljenim kako bi uvrstili
vrijednost ZAJEDNICA, ISTOVJETNOST, STABILNOST, to je misao vodilja Svjetke
Drave. Svaki segment sveden je na razinu drutvene korisnosti, pa se ak i leevi iskoritavaju
kao vrijedan izvor fosfora.
Svakim od deset podruja Svjetske Draave upravlja stalni Svjetski nadzornik. Njegovo
fordstvo Mustafa Mond, Nadzornik je zapadnoeuropskog pojasa sa sreditem u Londonu.
Neposredno iza Monda je klasa Alfa-plus intelektualaca, toj klasi pripadaju i Bernard Marx i
Helmholtr Watson, ali su obojica razvili subverzivne sklonosti poput samoe i liavanja
promiskuiteta te im je zbog toga sueno progonstvo na jedan od otoka za neprilagoene.
Jedina druga ljudsaka bia kojima je doputeno ivjeti izvan Svjetske Drave su
necivilizirani stanovnici rezervata. Oni su ograeni elektinim ogradama od ostatkasvijeta.
Priliom posjete rezervatu u New Mexicu Bernard upoznaje Johna-Divljaka i dovodi ga u London
radi istraivanja a on je ujedno i sin direktora Centra za raanje. Na poetku je on oaran
Londonom ali poslije uslijedi ogromno razoarenje te itatelj kroz njegovo vienje dobija uvid u
grozote totalitaristikog uasa.

Jasno je da je Svjetska Drava, s golemim neboderima, dolarskom ekonomijom, kultom

mladosti, osjetilnim predstavama bila isprva zamijena kao poruga irenja amerikog naina
ivota svijetom. Na putovanju brodom u Ameriku 1926. Naletio je na knjigu Henryja Forda Moj
ivot i rad.
U Vrlom novom svijetu ispreplie se Huxleyevo parodiranje izmiljene budunosti sa
njegovom zaokupljenou stvarnim zbivanjima onoga vremena. Slom berze na Wall Streetu
1929. Izazvao je svjetsku krizu nesluenih razmjera te se i Britanija nala pred haosom. Tada se
inilo da je civilizacija osuena na propast. Oajan zbog situacije u zemlji 1931. Huxley je
smatrao da treba ukinuti parlamentarnu demokratiju i da se vlast prepusti strunjacima koji bi
graane natjerali da rade to je neophodno za izlazak iz krize.
Vrli novi svijet se moe itati kao projekcija totalistikih opasnosti svojstvenih korporacijskoj
dravi, a moe se shvatiti i kao satira amerikog ivota.
-

Upravitelj Centra za oplodnju pokazuje novim uenicima inkubatore za oplodnju;

Bokanovskizacija je postupak dobijanja 26 ljudskih bia iz sjemena iz koga je prije
nastajalo samo jedno bie;

Standardizirani ljudi i ene; skupine istolikih. Sve osobe jedne manje tvornice iz jedne
jedine bokanovskizirane stanice.
Devedeset est istovjetnih blizanaca radi na devedeset est istovjetnih strojeva! Glas mu
je gotovo podrhtavao od ushita. Sad stvarno zna gdje si. Po prvi put u povijesti. On odrecitira
geslo planete. Zajednica, Istovjetnost, Stabilnost. Velike rijei. Kad bismo mogli neogranieno
bokanovskizirati cijeli bi problem bio rijeen.(21.)
Upravitelj i jedan naunik uvode uenik i pokazuju im traku na kojoj se embriji razvijaju
i vri se njihova selekcija, smanjenjem kisika proizvode se Epsiloni-ljudi smajenih intelektualnih
sposobnosti kojima je namjenjen fiziki rad a cilj je da oni to prije fiziki sazriju kako bi
Drutvo ostvarilo utedu, embriji kojima je namjenjen rad u topijim krajevim navikavaju se na
temperature;
A to je, ubaci Upravitelj s pounom ozbiljnou, to je tajna sree i vrline voljeti ono
to se mora raditi. To je svrha cjelokupne obrade: navesti ljude da vole svoju neizbjenu
drutvenu sudbinu. (30.
Djeca su podijeljena u kaste: Alfe, Bete, Game, Delte i Epsiloni. Ve od 8 mjeseci
djeca se podvrgavaju hipnopediji-uenje u snu i ui ih se da se razlikuju od drugih kasti
ted a budu zadovoljni svojim statusom. Djeca Delti se ue da ne vole cvijee i knjige
kako ne bi gubili vrijeme na besposlice.
Rije roditelji pstala je skaradna a djeca se prave i odgajaju u zavodima.
Nadzornik, jedan od 10 na svijetu, dolazi u posjetu Centru, pripovjeda uenicima o
uasima povijesti prije Fordove ere, o tome kako su ljudi posjedovali osjeanja, kako je
pstojalo kranstvo, umjesto kria napravljen je znak T po prvom Fordovom modelu izalom s

pokretne proizvodne trake. Henry Ford ima status boanstva, umjesto O, Boe! oni izgovaraju
O, Forde!.
- Lenina (radnica u Centru) predlae Bernardu Marxu da otputuju sedam dana u New
Mexico, Bernard se drui s Helmholtzom Watsonom.
- Ljudi se poslje smrti spaljuju i slue kao gnojivo za biljke, Bernard prisustvuje obredu
s najuglednijim ljudim a u povodu Fordovdana, to je neka vrsta sjedinjenja 12 ljudi u
jedno bie, svi osjeu da dolazi Ford, osi Bernarda.
- Monogamija se u svjetskoj dravi smatra nenormalnom, za raspoloenje se koristi
soma, Bernard iznenauje Leninu svojim svetogrdnim izjavama o strasti i ljubavi.
To je za vas vjerovatno bio jak udarac, ree Bernard gotovo zavidno.
Na zvuk njegova glasa Upravitelj se trgne i s osjeajem krivnje shvati gdje se nalazi;
bacivi brz pogled na Bernarda obori oi i duboko pocrveni; ponovo ga pogleda s inenadnom
sumnjom i s naglaenim dostojanstvom ljutito ree: Nemojte misliti da sam s tom djevojko imao
neke nepristojne odnose. Tu nije bilo nieg emotivnog, nieg dugotrajnog. Sve je bilo potpuno
zdravo i normalno. (112.)
- Bernard i Lenina putuju u New Mexico, gje Bernard saznaje da ga ef planira otpustiti.
- U indijanskom selu o se ude prljavtini, izgledu jednog starca i dojenju.
Prizor dviju mladih ena koje su dojile svoju natjera je na crvenilo i okretanje glave. Nikad u
ivotu nije vidjela nita toliko nepristojno. (126.)
- Bernard i Lenina prisustvuju obredu u indijanskom selu, poslije im mladi prilazi i ali
se da je on trebao bitina mjestu mladia kojega biuju. Ali ga mrze zato to je bjeloput. Mladi se
zove John i majka i on su stranci koji su nesretnim sluajem zavrili u Rezervatu, vodi ih majci
Lindi, koja ljubi Leninu i pria joj gdje je radila u civiliziranom svijetu. Bernard je shvatio da se
radi o sinu Upravitelja.
-John pria Bernardu svoj ivot od prvih sjeanja, Linda ga je nauila itati a jednog dana
je Pope (Indijanac s kojim je spavala Linda) donio Sabrana djela Williama Shakespearea koje e
on ubudue itati. Pokuao je da izbode Popea kada ga je zatekao u krevetu s Lindom, ali ga je
samo ranio u rame, mladi pria o svojoj izoliranosti zbog razlika, o tome kako je bio sprijen da
prisustvuje obredu inicijacije, mladi se raduju to je Lenina slobodna. Bernard ga poziva da ide
s njima na Drugo Mjesto.
- Bernard dovodi Lindu i Johna Upravitelju, Linda mu tri u zagrljaj on je okran.
- Upravitelj daje ostavku; Lindi daju velike koliine some da je ubiju jer se niko i ne
zanima za nju a niko ne eli da gleda njeno staro tijelo, Divljak-John je vrlo popularan a slava
udara u glavu Bernardu koji uiva u slavi i ne krije svoj nekomformizam, Bernad pie izvetaje o
Divljaku, Lenina eli da bude s Divljakom, ali on ne eli.
- Divljak odbija da sie kada ga je Bernard planirao pokazati Nadbiskupu visokom
drutvu to e izavati skandal i Bernardu prijeti kraj karijere kada je oekivao neslueni uspjeh.
Znanstvena rasprava koju je Mustafa Mond upravo bio proitao nosila je naslov Nova teorija
biologije. Neko je vrijeme sjedio, naborana ela zbog razmiljanja, zatim uzme peo i napie
preko prve stranice: Autorov matematiki pristup pojmu svrhe, nov je i vrlo inventivan, ali

heretian i u odnosu prema sadanjem drutvenom pretku opasan i potencijalno subverzivan. Ne

odobrava se tiskanje. On podvue posljednje rijei. Autora drati pod posebnim nadzorom.
Moe se ukazati potreba za njegovim premjetajem u Stanicu za pomorsku biologiju na Sv.
Heleni. teta, pomisli on potpisujui se. Majstorsko djelo. Ali kad se jednom ponu doputati
objanjenja koja uzimaju svrhu kao osnovnu premisu onda, Forda mi, tko zna kamo to moe
dovesti. Takve misli mogu lako ponititi djelovanje obraivanja meu nestabilnijim duhovima
viih kasta unititi im vjeru u sreu kao Najvie Dobro i navesti ih da umjesto toga povjeruju
kako je cilj negdje dalje, negdje izvan sadanje sfere ljudskog dohvata, da cilj ivota nije u
odravanju stanja lagodnosti nego u nekom jaanju i proienju svijesti, u nekom proirenju
znanja. to vrlo lako, razmiljao je Nadzornik, moe biti istina. Ali nedopustiva u sadanjim
uvjetima. On ponovo uzme pero i ispod rijei Ne odobrava se tiskanje podvue jo jednu crtu
deblju i tamniju od prve i uzdahne. Kako bi bilo lijepo, pomisli, kad ne bismo morali
razmiljati o srei! (194.)
- Divljak ita Romea i Juliju to izaziva smijeh kod Helmholtza, on ne moe shvatiti
osjeanja takve vrste.
- Lenina dolazi Divljaku u stan, skida se elei seks s njim, njega to ljuti jer to smatra
ponaanjem drolje, on podivlja pa ona bjei u kupaonicu; Divljaku je elja da se oeni Leninom
jer je zaljubljen u nju.
- John dolazi u Bolnicu za umiranje gdje je primljena Linda jer je ve jako bolesna, John
plae.
Sramota? ta je vama? Pa ovo je dio jihove obrade: privikavanje na smrt. A vi sada dobro
sluajte, ratoborno ga upozori ona, budete li i dalje ometali obradu ove djece, pozvat u vratara
i izbaciti vas. (220.)
- Linda umire i to izaziva jecanje od bola Kod Johna. Bolniarka se udi takvom
ponaanju zbog jedne tako obine stvari kao to je smrt.
Kakve ozbiljne posljedice moe unijeti ovakvo njegovo ponaanje u obradu ovih jadnih
nevinaaca! Ponititi svo njihovo korisno privikavanje na smrt tom odvratnom vikom kao da je
smrt neto strano, kao da je bilo iji ivot vrijedniji od svega toga! A djeca bi mogla dobiti
krajnje opasne predodbe o smrti, koje bi mogle dovesti do potpuno negativnog , antisocijalnog
ponaanja. (224.)
- John odlazi odgurnuvi pri tome jednog od djeaka koji je pitao je li Linda mrtva.
- Divljak je pri izlazu pokuao da odri govor Delta blizancima, uzima some i baca ih to
ove razljuuje te ga oni krenu napasti, u meuvremenu stiu Bernard i Helmholtz, stie i policija
koja gasovima some i sintetikom muzikom i trako s poduke umiruje Delte a ovu trojicu privodi.
- Mustafa Mond prima trojicu uhapenika, pria o Shakespeareu kako je on jedini koji
smije da ga ita jer on donosi zakone pa on smije i da ih kri i to nekanjeno, govori da su te
knjige zabranjene jer su stare, lijepe i jer ih stanovnici Svjetske Drave ne bi mogli shvatiti.

Zato to na svijet nije isti kao Othellov. Nema limuzina bez elika i nema tragedija bez
drutvene nestabilnosti. A svijet je sada stabilan. Narod je sretan; ima sve to eli, a to nema
nee niti poeljeti. Ljudi su imuni, sigurni su; nikad ne boluju, ne boje se smrti; ive u blaenom
neznanju o strasti i starosti; ne vise im o vratu ni majke ni oevi; nemaju ni ena ni djece ni
ljubavnika, dakle nikoga prema kome bi osjeali jake emocije; tako su obraeni da se praktiki i
ne mogu ponaati drukije od onoga kako se i moraju ponaati. A ako neto zakripi, tu je uvijek
soma.Koju vi u ime slobode bacate kroz prozor, gospodine Divljae. Slobode! On se nasmija:
Traite da Delte znaju ta je sloboda! A sad bi ste jo htjeli da shvate i Othella! Ma dajte,
ovjee! (238.)
- Nadzornik im kazuje kako su rtvovali veliku umjetnost zarad stabilnosti; iznosi
zanimljivo miljenje o stabilnosti:
Razumije se. Prava srea uvijek izgleda prilino bijedno u usporedbi s nadnaknadama za
bijedu. I naravno, stabilnost nije ni izdaleka toliko spektakularna kao nestabilnost. U zadovoljstu
nema nimalo sjaja dobre borbe protiv nesree, nimalo slikovitosti hrvanja s iskuenjima, ili
konanog pada prouzrokovanog strastima ili sumnjom. Srea nikad nije velianstvena. (239.)
Groznog? Oni ga ne smatraju takvim. Naprotiv, oni ga vole. Lagan je, djeje jednostavan.
Sedam i pol sati laganog, neiscrpljujueg rada, a poslije toga obrok some i igre i neogranieno
seksanje i osjetilne predstave. to im vie treba?... (242.)
Da, govorio je Mustafa Mond, to je jo jedna stavka u cijeni sree. Nije samo umjetnost
nespojiva sa sreom, to je i znanost. Znanost je opasna; moramo je drati na jakom lancu, s
dobrom brnjicom. (243.)
- Bernard se pokuava izvui svaljujui krivicu na Helmholtza i Divljaka, Mustafa Mond
pria kako je bio znanstvenik, kako je birao izmeu otoka i vlasti, kako se od istine i ljepote ne
ivi ako nema sree, govori kako im zavidi to e na otok gdje su ljudi koji se nisu uklopili u
kolektiv i koji isle svojom glavom.
- Mustafa Mond govori Divljaku da su se odrekli jo i religije, Mond mu pokazuje
vjerske knjige skrivene u sefu, ita mu dva zanimljiva odlomka nadbiskupa i filozofa,
Nazovite to krivnjom civilizacije. Bog je nespojiv sa strojevima, medicinskom znanou i
sreom uope. ovjek se mora odluiti ili za jedno ili za drugo. Naa civilizacija se odluila za
strojeve, medicinsku znanost i sreu. Zato i moram ove knjige drati zakljuane u sefu. Za nas je
njihov sadraj bogohulan. Ljudi bi se sablaznili kad bi (252.)
- Divljak i Mond raspravljaju o svijetu.
- Bernard i Helmholtz se oprataju od Divljaka i odlaze na otok, Divljak se osamljuje na
svjetioniku u blizini Londona gdje nema posjetitelja jer priroda ne zanima stanovnike
civiliziranog Londona, u prolazu ga jednog dana vide poljoprivrednici kako se biuje te uskoro
stiu novinari, uskoro prestaje zanimanje novinara, ali poslije filma kojega je snimio Darwin
ponovo se javlja interesovanje za njega, dolaze stotine helikoptera, Divljak ih nikako ne moe
otjerati, stie i Lenina koju napada biem to izaziva divljenje mase, sutradan Divljaka turisti
pronalaza mrtvoga.