Вы находитесь на странице: 1из 17

Politika kultura u

BiH
Sarajevo, 15.12.2014.

Politika kultura
Zbir temeljnih vrijednosti, osjeanja i znanja koji daju oblik i
sadraj politikim procesima (Pye)
Almond i Verba daju tri tipa politikih kultura
Parohijalna
Participativna graanska kultura
Podanika kultura

Parohijalna politika kultura


Graani su tek nejasno svjesni postojanja sredinje vlasti
Primjer: udaljena plemena na iji ivot odluke sredinje vlasti
ne utjeu

Podanika politika kultura


Graani se ne doivljavaju kao sudionici u politikom procesu
nego kao podanici vlasti.
Graani su ne subjekti nego objekti vlasti
Primjer: ljudi koji ive u diktaturama

Participativna politika kultura


Graani smatraju da doprinose politikom sustavu ali i da on
povratno utjee na njih
Graanska kultura
demokracija najstabilnija u drutvima u kojima podaniki i
parohijalni stavovi predstavljaju teret participativnoj politikoj
kulturi

Drutveni kapital
Jeste kultura povjerenja i saradnje koja omoguava djelotvorno
kolektivno djelovanje. To je sposobnost neke zajednice da
razvije ja umi. Politika kultura sa zalihom drutvenog
kapitala omoguava zajednici da razvije politike institucije
sposobne rjeavati kolektivne probleme .

Elitistika politika kultura


ine je uvjerenja, stavovi i zamisli o politici onih koji su
najblii sreditima politike moi
Vrijednosti elite koherentije su i utjecajnije od vrijednosti
ukupne poplacije
Za ocjenu utjecaja elitistike kulture na stabilnost vane su tri
domenzije

Elitistia politika kultura


Vjeruje li elita u svoje pravo da vlada
Prihvata li elita pojam nacionalnog (dravnog) interesa
odvojenog od pojedinanih i grupnih ambicija
Prihvataju li pripadnici elite pravila igre, posebno ona o
prenosu vlasti

Priroda politike kulture u Bosni i


Hercegovini

Preduslovi:

1. Post-socijalistiko naslijee
2. Post-konfliktno drutvo
3. Multikulturalni koncept/konsocijacijska demokratija

Priroda politike kulture u BiH


1. Post-socijalistiko naslijee
Istraivanja pokazuju da je socijalistiko naslijee ostavilo
dubokog traga u politikoj svijesti graana/ki
BiH: top down promjena: omoguila ouvanje tradicionalnih
vrijednosti i dominaciju kolektivnog nad individualnim
Transformacija iz socijalistikog u etno-nacionalistiku
politiku kulturu

Priroda politike kulture u BiH


2. Post-konfliktno drutvo
Nepostojanje jedinstvenog pogleda na prirodu sukoba u Bosni i
Hercegovinu
Prenoenje nerijeenih konflikata u institucije: pitanje
postojanja drave i njenog unutanog ureenja; stepena
centralizacije/decentralizacije, odnosno federalizacije;
Nivo povjerenje u novoostvarane institucije
Tolerancija, pomirenje te odnos povjerenja meu etnikim
grupama u Bosni i Hercegovini
Nepostojanje zajednike vizije o politikoj zajednici u BiH
meu etnikim grupama
Pitanje legitimiteta politikog predstavljanja grupa kroz izborni
sistem

Priroda politike kulture u BiH


3. Multikulturalni koncept/konsocijacijska demokratija
multikulturalno/multikulturalno i segmentirano drutvo
Verzija konsocijacijske demokratije: institutcionalizacija
kolektivnih prava, veto mehanizama (vitalni nacionalni
interes i entitetsko glasanje), principa rotacije,
konsenzualnog postupka donoenja odluka, kompleksne
dravne strukture, iroka koalicija na dravnom nivou
Formalni preduslovi demokratije: viepartijski izbori, sloboda
udruivanja i politikog djelovanja, sloboda medija, sloboda
govora
Nerijeeno pitanje pozicije Ostalih u politikom sistemu Bosne
i Hercegovine

Priroda politike kulture u BiH


Nerijeno identitetsko pitanje
Stepen razvoja civilnog drutva: formalno i aktivno djelovanje,
te mogunost utjecaja na procese donoenja odluka
Odnos individualnog i kolektivnog, odnosno nacionalnog I
graanskog u politikom sistemu Bosne i Hercegovine

Demokratizacija
Demokratizacije se odnosi na politike promjene u
smjeru demokratije (Potter 1997) i predstavlja spor i
bolan proces (Grugel 2003)
Tri faze demokratizacije (Beirevi):
1. demokratska liberalizacija ili propadanje autoritarnih
reima
2. demokratska tranzicija (formalni apsekt)
3. demokratska konsolidacija

Demokratizacija
Negativna demokratska konsolidacija: rjeavanje ustavnih pitanja,
ponaanje politike elite i odnos civilne i vojne vlasti
Pozitivna demokratska konsolidacija: institucionalizacija novih
demokratija, internalizacija pravila i procedura, irenje demokratskih
vrijednosti kroz aktivaciju civilnog drutva i prerada politike
kulture (Pridham, 2002)

Demokratizacija
Demokratsku konsolidaciju ukljuuje: stabilizacija,
rutinizacija, institutionalizacija i legitimizacija obrazaca
demokratskog ponaanja
Demokratska tranzicija moe trajati godinama i nikada ne
prei u konsolidovanu demokratiju

Demokratizacija
Tri varijable demokratizacije postkomunistikih zemalja
(Merkel, 2011):
1. modernizacija
2. dravnost (odnosno (ne)postojanje problema gradnje
drave, dravne teritorije, secesionizma,
etnonacionalizma ili sl)
3. vanjski akteri (utjecaj Evropske unije)