1

UGOVORI KAO PRAVNA OSNOVA ZA STJECANJE PRAVA

VLASNITVA NA NEKRETNINAMA

UVOD
Ugovori su dvostrani pravni poslovi .Ugovor nastaje oitovanjem volje najmanje dviju
strana. Ugovori se javljaju na raznim podrujima .Tako imamo obiteljsko pravni ugovore, nasljedno
pravne ugovore, obvezno pravne ugovore , stvarno pravne ugovore.
Da bi dolo do sklapanja ugovora potrebno je da jedna strana dade inicijativu za sklapanje
ugovor. Ta inicijativa , koja ustvari predstavlja prijedlog ugovora i sadri sve bitne elemente sklapanja
ugovora naziva se ponuda. Ponuda se upuuje osobi s kojom se eli sklopiti ugovor. Da bi dolo do
sklapanja ugovora , strana kojoj je ponuda poslana mora ponudu prihvatiti to se zove prihvat
ponude. Prihvat ponude je prihvaanje ponude u cijelosti, dakle prihvaanje svih elemenata ugovora.
Ugovora ima nekoliko vrsta. Tako imamo jednostrano obvezne ugovore i dvostrano obvezne
ugovore, naplatne i besplatne ugovore, formalne i neformalne ugovore , kauzalne i apstraktne ugovore
te aleatorne ugovore i komutativne ugovore te konsenzualne i realne ugovore .
Kod stjecanja prava vlasnitva temeljem ugovora javljaju se besplatni ugovori (darovanje ) ,
naplatni ugovori ( kupoprodaja ), dvostrano obvezni ugovori ( kupoprodaja i zamjena ,ugovor o
doivotnom uzdravanju i ugovor o dosmrtnom ) , jednostrano obvezni ugovori ( darovanje ) .
Meutim, da bi se temeljem ugovora moglo prenijeti pravo vlasnitva , takvi ugovori su uvijek
formalni ugovori moraju biti u pisanoj formi da bi bili valjani.

I.
UGOVOR O KUPOPRODAJI1
I.1.Openite karakteristike ugovora o kupoprodaji
Ugovor o kupoprodaji je ugovor kojim se jedna strana prodavatelj obvezuje drugoj strani
kupcu predati odreenu stvar a druga strana kupac se obvezuje za predanu stvar platiti odreeni
iznos cijenu . Ugovorom o kupoprodaji se prodavatelj nekog prava obvezuje pribaviti to pravo kupcu
a kad ostvarivanje njegova sadraja zahtijeva i posjed stvari, predati mu i stvar.
Stranke kod ugovora o kupoprodaji su prodavatelj osoba koja odreenu stvar prodaje i
kupac osoba koja odreenu stvar kupuje i za nju plaa odreenu cijenu.
Kupoprodaja je dvostrano obvezni ugovor .To znai da je prodavatelj obvezan predati stvar
ili pravo koje je predmet prodaje a s druge strane je ovlaten traiti isplatu cijene. Kupac pak je duan
platiti ugovorenu cijenu a ovlaten je traiti predaju stvari.
Kupoprodaja je dvostrano obvezni reciproni ugovor jer svaka ugovorna strana je
istovremeno i vjerovnik i dunik.
Kupoprodaja je naplatni pravni posao to znai da se za inidbu trai protuinidba . Tako
prodavatelj za inidbu predaje stvari ili prava trai plaanje cijene a kupac za inidbu plaanja cijene
trai predaju stvari ili prava.
Objekt kupoprodajnog ugovora mogu biti pokretnine, nekretnine ili prava. Pokretnine su
najei objekt kupoprodaje i to u svakodnevnom ivotu nazivamo roba. Nekretnine takoer mogu
1

lanak 376 473 Zakona o obveznim odnosima

2
biti objekt kupoprodaje. Kod kupoprodaje nekretnina zakonom su predviena odreena ogranienja i
posebni uvjeti koje mora imati ugovor o kupoprodaji nekretnine da bi bio valjan .
Objektom ugovora o kupoprodaji mogu biti i odreena prava .To mogu biti samo imovinska
prava i to ako nisu strogo osobna . Tako se prodavati mogu autorska prava, pravo industrijskog
vlasnitva, odreene trabine i sl.
Kupoprodaja je jadan od najeih pravnih poslova u svakodnevnom ivotu. Stoga je
kupoprodaja neformalni pravni posao u pravilu. To znai da za valjanost tog pravnog posla nije
potrebna nikakva forma.
Kod stjecanja prava vlasnitva na nekretninama zakonom su propisana odreena pravila da
bi takav ugovor bio valjan. Tako je izriito zakonom2 odreeno da ugovor o kupoprodaji nekretnina da
bi bio valjan mora biti u pisanoj formi.3 To znai da je kod kupoprodaje nekretnina iznimka od
pravila da je kupoprodaja neformalni ugovor.

I.2. Ugovor o kupoprodaji nekretnina

I.2.1. Stranke kod ugovora o kupoprodaji nekretnina
Ugovorom o kupoprodaji nekretnina prodavatelj - zemljino knjini vlasnik nekretnina
prodaje svoje nekretnine kupcu a kupac je osoba koja kupuje te nekretnine i za njih plaa cijenu.
Prodavatelj je u pravilu osoba koja je u zemljinim knjigama navedena kao vlasnik
nekretnina. Naime, za valjanost ugovora o kupoprodaji nekretnina dovoljno je da ugovor bude u
pisanoj formi te da su oznaene nekretnine koje su predmet tog ugovora , kao i ugovorne strane.
Ovjera potpisa na ugovoru o kupoprodaji nije pretpostavka valjanosti tog ugovora , ve je to pisana
forma ugovora.
Meutim, po odredbama Zakona o zemljinim knjigama nije mogue u zemljinim knjigama
provesti ugovor o kupoprodaji nekretnina gdje se kao prodavatelj navede osoba koja bi trebala
naslijediti zemljino knjinog vlasnika. Takoer se kao prodavatelj ne moe navesti niti osoba koja je
van knjini vlasnik nekretnina. esto se u praksi , u podrujima gdje je nesreeno zemljino knjino
stanje javljaju ugovori o kupoprodaji nekretnina gdje se kao prodavatelj navodi osoba koja u
zemljinim knjigama nije navedena kao vlasnik, ve se pored njegovog imena navodi naznaka van
knjini vlasnik ili se navodi kao prodavatelj osoba koja se oznauje kao nasljednik zemljino
knjinog vlasnika .Osim toga, ovjera potpisa prodavatelja je uvjet da bi ugovor o kupoprodaji bio
valjana isprava za upis u zemljine knjige.4
Takav van knjini vlasnik ne moe temeljem ugovor o kupoprodaji nekretnina valjano
prenijeti svoje vanknjino vlasnitvo na kupca jer se temeljem tog ugovora ne moe izvriti upis
prava vlasnitva u zemljinim knjigama.
Naime, ugovor o kupoprodaji je pravni temelj za stjecanje prava vlasnitva na nekretnina , to
je pravna osonova da bi odreena osoba stekla pravo vlasnitva na nekretninama . Meutim, time se ne
stjee pravo vlasnitva na nekretninama jer je potrebno izvriti i upis u zemljine knjige. Upis u
zemljine knjige je nain stjecanja prava vlasnitva na nekretninama .5

Zakon o obveznim odnosima Narodne Novine 35/05, 41/08

lanak 377. Zakona o obveznim odnosima
4
Odluka Vrhovnog suda RH, Rev- 65/2005 od 22.09.2005
5
lanak 119. Zakona o vlasnitvu I drugim stvarnim pravima N.N.91/96,68/99, N.N.22/00, 73/00 114/01
,146/08
3

3
Kupac je osoba koja kupuje tu nekretninu. Kod oznaavanja kupca potrebno je navesti tono
ime i prezime kupca, tonu adresu a primjenom Zakona o osobnom identifikacijskom broju i osobni
identifikacijski broj kupca ali i prodavatelja. 6
Naime, stupanjem na snagu Zakona o osobnom identifikacijskom broju i donoenjem
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljinim knjigama u svim privatnim ispravama ( pa
tako i u ugovorima ) sainjenim nakon 1.1.2009. godine mora biti naznaen osobni identifikacijski
broj svih sudionika u pravnom poslu. Isto tako rjeenje suda kojim doputa uknjibu takvog ugovora
mora biti sadran osobni identifikacijski broj graana.
II.2.2. Obveze prodavatelja i kupca kod kupoprodaje nekretnina
Prodavatelj je osoba koja je u zemljinim knjigama navedena kao zemljino knjini vlasnik
nekretnina. On prodaje svoje nekretnine kupcu za odreenu cijenu.
Prodavatelj jami da su nekretnine koje su predmet kupoprodaje njegovo iskljuivo
vlasnitvo te da nitko drugi ne polae nikakva prava na njih. Da bi dolo do prijenosa prava vlasnitva
na nekretninama prodavatelj mora dokazati svoje vlasnitvo. Isto se dokazuje uvidom u zemljine
knjige jer prodavatelj kao prednik kupca , kao osoba koja otuuje nekretninu mora u zemljinim
knjigama biti upisana kao vlasnik.
U ugovoru o kupoprodaji prodavatelj izraava volju i elju da proda svoje nekretnine .Da bi
se kupac mogao upisati kao vlasnik tih nekretnina potrebno je da prodavatelj dade ovlatenje kupcu
da se u zemljinim knjigama upie u svoje vlasnitvo navedene nekretnine. Takvo ovlatenje se zove
tabularna isprava ( klauzula intabulandi ).
Tabularna isprava je izjava kojom dosadanji zemljino knjini vlasnik nekretnina
prodavatelj da pristaje na uknjibu. Ona se moe nalaziti u samom ugovoru u kupoprodaji ili moe biti
dana u posebnoj ispravi.
Tabularna izjava u praksi glasi: prodavatelj temeljem ovog ugovora doputa kupcu da bez
ikakvih daljih uvjeta ili izjava izvri prijenos prava vlasnitva u zemljinim knjigama Opinskog suda
u V....sa imena i vlasnitva prodavatelja na ime i u vlasnitvo kupca
Kupac kao stranka ugovora o kupoprodaji nekretnina ima obvezu isplatiti cijenu prodavatelju.
U ugovoru je potrebno navesti cijenu u novcu te rok u kojem je kupac duan isplatiti cijenu.
Ukoliko cijena nije u potpunosti isplaena prilikom potpisa ugovora o kupoprodaji nekretnina
tada stranke mogu ugovoriti da e prodavatelj izdati odreenu potvrdu da je cijena isplaena te ta
potvrda , zajedno sa ugovorom predstavlja ispravu podobnu za uknjibu prava vlasnitva na
nekretninama.

II.2.3. Nekretnina kao predmet ugovora o kupoprodaji

Predmet ugovora o kupoprodaji nekretnina je odreena nekretnina koja je u vlasnitvu
prodavatelja.
Nekretnina se oznauje oznakom katastarske estice, naznakom kulture te povrinom te
estice.

Zakon o osobno identifikacijskom broju ,Narodne Novine 60/08 i Pravilnik o Osobnom identifikacijskom broju
N.N. 01/09

4
Zemljino knjina estica je zemljite koje je u katastru zemljita oznaeno posebnim brojem
i nazivom katastarske opine u kojoj lei.7
U zemljinim knjigama ponekad nije samo jedna osoba iskljuivi vlasnik nekretnine. Tako su
u zemljinim knjigama upisani suvlasnici pojedinih nekretnina. Suvlasnitvo se oznaava razlomcima
koji zajedno ine jedno cijelo. Svaki suvlasnik moe prodati svoj suvlasniki dio. Tako netko moe
prodati svoj suvlasniki dio od dijela neke nekretnine.
Meutim u sluajevima gdje jo postoji upis da suvlasniki dijelovi nisu navedeni ili su
upisane nasljednike zajednice , prijenos prava vlasnitva je otean jer se ne zna koliko dio je u
suvlasnitvu prodavatelja da bi ga mogao prenijeti na kupca. Meutim po praksi sudova i takvi
prijenosi su dozvoljeni ako ugovor sadri sve to je potrebno za zemljino knjini prijenos.
Zemljino knjine estice upisuju se u zemljino knjine uloke .Zemljino knjini uloci su
sastavni dijelovi glavne knjige. U zemljino knjini uloak upisuje se jedno zemljino knjino tijelo
koje se moe sastojati od jedne ili vie estica koje se nalaze u istoj katastarskoj opini.8
Predmet ugovora o kupoprodaji moe biti cijelo zemljino knjino tijelo upisano u jedan
zemljino knjini uloak ili samo pojedina zemljino knjina estica koja ini to zemljino knjino
tijelo.
Zbog toga je potrebno u ugovoru o kupoprodaji navesti zemljino knjini uloak u kojem se
nalazi zemljino knjino tijelo, potrebno je navesti katastarsku opinu u kojoj se nalazi taj uloak,
oznaku estice i to brojanu oznaku te naziv estice , koji esto predstavlja kulturu zemljino
knjine estice ali i upuuje na sve to je sagraeno na pojedinoj katastarskoj estici te povrinu
katastarske estice, koja je predmet kupoprodaje.
U ugovorima o kupoprodaji nekretnina nije mogue navesti da se prodaje dio katastarske
estice , pa makar to bilo i detaljno opisano i navedeno u kojoj povrini se prodaje. Takav ugovor koji
bi sadravao odredbu da se prodaje dio katastarske estice u odreenoj povrini ne bi bilo mogue
provesti u zemljinim knjigama. U takvom sluaju je potrebno izvriti parcelaciju takve estice na
dvije ili vie estica i tek kada se ta parcelacija provede, napraviti drugi ugovor koji e sadravati novo
formiranu esticu i temeljem njega izvriti uknjibu prava vlasnitva.
Kod oznake katastarske estice koja je predmet prodaje potrebno je navesti i povrinu estice.
To je naroito vano u podrujima gdje postoje razlike u povrinama katastarskih estica u zemljinim
knjigama i u katastru. esto puta su u zemljinim knjigama kao jedinica povrine naveden etvorni
hvat (hv) ili jutro (j) dok u katastru, koji ima novije podatke, oznaka estice je u m2. Ako se u
ugovoru o kupoprodaji navede povrina u m2 a u zemljinim knjigama je u etvornim hvatima, takav
ugovor nee biti mogue provesti u zemljinim knjigama.
Stoga je jako vano da estica koja je predmet kupoprodaje bude tono i precizno opisana kao
to je to i u zemljinim knjigama.
Predmet ugovora o kupoprodaji nekretnina mogu biti samo nekretnine koje su u pravnom
prometu. To su nekretnine kod kojih je pravni promet mogu i dozvoljen.
Predmet ugovora o kupoprodaji ne mogu biti stvari izvan ravnog prometa .Tako predmet
ugovora o kupoprodaji ne mogu biti javna dobra u opoj upotrebi, javna dobra u javnoj upotrebi te
ope dobro , pomorsko dobro i sl.
III. UGOVOR O ZAMJENI 9
7
8

lanak 2 Zakona o zemljinim knjigama N.N.

lanak 18 I 19. Zakona o zemljinim knjigama

5
III.1. Openite odredbe ugovora o zamjeni
Ugovorom o zamjeni svaki se ugovaratelj obvezuje prema svom suugovaratelju predati mu
stvar u vlasnitvo. Objekt zamjene mogu biti i prava. Iz ugovora o zamjeni nastaju za svakog
ugovaratelja prava i obveze koje iz ugovora o kupoprodaji nastaju za prodavatelja.
Ugovor o zamjeni je konsenzualan10 dvostrano obvezni ugovor kojim se jedna strana
obvezuje drugoj strani predati odreenu stvar u vlasnitvo a ta druga strana se obvee da e joj kao
protu inidbu dati odreenu svoju stvar u vlasnitvo.
Objekt ugovora o zamjeni mogu biti stvari koje su u pravnom prometu te prenosiva prava
Stranke u ugovoru o zamjeni nemaju posebno ime ve Zakon govori o ugovarateljima .
Ugovor o zamjeni je naplatni pravni posao jer se za inidbu trai protuinidba, samo naplata
nije u novcu ve u predaji neke druge stvari.
Ugovor o zamjeni je kauzalni pravni posao jer je cilj ( kauza) ugovora o zamjeni stjecanje
prava vlasnitva . Ugovor o zamjeni je u pravilu neformalni pravni posao pa se za valjanost tog
ugovora ne trai posebna forma. Meutim, kod zamjene nekretnina pisana forma ugovora je uvjet za
valjanost ugovora te je ugovor o zamjeni nekretnina formalni ugovor.
III.2. Ugovor o zamjeni nekretnina
Ugovor o zamjeni nekretnina mora uvijek biti u pisanoj formi te je pisana forma uvjet
valjanosti tog ugovora. Nije mogue izvriti zamjenu nekretnina na nain da svaki zemljino knjini
vlasnik usmeno izjavi da prenosi vlasnitvo na navedenim nekretninama te da preda u posjed fiziki
u posjed drugoj ugovornoj strani svoju nekretninu. Time nije steeno vlasnitvo na nekretninama.
Ugovor o zamjeni je jedan od pravnih osnova za stjecanja prava vlasnitva na nekretninama.
Zakljuenjem ugovora o zamjeni nekretnina stjee se obvezno pravni zahtjev da se izda tabularna
isprava za uknjibu prava vlasnitva, ukoliko takav ugovor sam ne sadri tabularnu ispravu ili ne
sadri sve potrebne elemente da se temeljem njega neposredno trai uknjiba.11
Taj ugovor zakljuuju dva vlasnika nekretnina. To znai da u trenutku zakljuenja ugovora o
zamjeni obje ugovorne strane moraju biti upisane u zemljine knjige kao vlasnici nekretnina. To znai
da obje ugovorne strane imaju poloaj prodavatelja u ugovoru o zamjeni nekretnina jer obje kao
zemljino knjini vlasnici prenose ugovorom svoje pravo vlasnitva na nekretnini na drugog
ugovaratelja.
U ugovoru o zamjeni nekretnina , nekretnine koje su predmet zamjene moraju biti u pravnom
prometu. To znai da nije mogua zamjena nekretnina koje su izvan pravnog prometa kao to su ope
dobro, javno dobro , pomorsko dobro i sl.
Nekretnine koje su predmet zamjene moraju biti tono opisane i to navoenjem katastarske
opine , navoenjem zemljino knjinog uloka, oznake katastarske estice, naziv katastarske estice i
povrina. Isto je potrebno jer u protivnom nee se moi provesti uknjiba prava vlasnitva u
zemljinim knjigama. 12

lanak 474 477 Zakona o obveznim odnosima

Konsenzualan ugovor je ugovor koji nastaje suglasnou volje obje ugovorne strane
11
Odluka Vrhovnog suda RH. Rev- 1453/90 od 31.10.1990.
12
Odluka Vrhovnog suda RH broj Rev- 822/05 od 28.9.2005. govori da u ugovoru o zamjeni nekretnine moraju
biti tono oznaene I odreene.
10

6
I kod zamjendbenog ugovora potrebno je tono navesti imena ugovornih strana, s time da
podaci navedeni u zamjendbenom ugovoru moraju odgovarati podacima iz zemljinih knjiga i to kako
u pogledu ime tako i u pogledu adrese. U praksi se zna javiti situacija da je dolo do promjene naziva
ulice pa ulica u zemljinim knjigama ne odgovara ulici u osobnoj iskaznici. U tom sluaju je potrebno
u ugovoru navesti obje adrese (npr. M.M. iz Zagreba, Ulica hrvatske mladei br. 5 (ranije Omladinska
br. 5).
Kako u zamjendbenom ugovoru obje ugovorne strane imaju poloaj prodavatelja jer obje
prenose vlasnitvo svojih nekretnina potrebno je da obje ugovorne strane ovjere svoje potpise kod
javnog biljenika. Nije dovoljno da obje strane samo potpiu ugovor o zamjeni te da samo jedna strana
ovjeri potpis ( kao to je to sluaj kod kupoprodaje ) ve je potrebno da obje ugovorne strane ovjere
svoj potpis kod javnog biljenika.
S obzirom da oba ugovaratelja prenose pravo vlasnitva na svojim nekretninama na drugog
ugovaratelja potrebno je da obje ugovorne strane daju tabularnu ispravu (klauzulu ntabulandi)
kojoj doputaju drugoj ugovornoj strani da si uknjii pravo vlasnitva u zemljinim knjigama .
Kako kod ugovora o zamjeni oba ugovaratelja imaju poloaj prodavatelja, na ugovor o
zamjeni nekretnina, kao pravu osnovu za stjecanje prava vlasnitva na nekretninama primjenjuje se
sve to je reeno za ugovor o kupoprodaji nekretnina.
IV. UGOVOR O DAROVANJU13
IV.1.Ope karakteristike ugovora o darovanju
Ugovor o darovanju nastaje kad se darovatelj obvee prepustiti obdareniku bez protuinidbe
stvar ili imovinsko pravo a obdarenik to prihvati. Oprost i isplata duga uz suglasnost dunika
smatraju se takoer darovanjem . Darovanjem se ne smatra prenoenje na drugoga stvari ili prava s
namjerom da ga se obvee na protuinidbu. Darovanjem se ne smatra ni odricanje od nasljedstva,
odricanje od spornog prava i prava koje jo nije steeno niti ispunjenje neke moralne obveze.
Darovanje je ugovor to znai da je nastanak ugovora o darovanju potreban prihvat dara od
obdarenika. Naime, jednostrana izjava volje da se neto daruje nije darovanje jer jednostranom
izjavom volje ne nastaje ugovor ve je potreban prihvat od strane obdarenika. Prihvat moe biti
izriito tonije moe biti u ugovoru navedeno izrijekom da obdarenik prihvaa darovanu stvar ili
moe biti prihvaanjem stvari koja je predmet darovanja u posjed prije zakljuenja ugovora o
darovanju ( naprimjer pokretnina ) .
Darovanje je besplatni pravni posao jer se za inidbu ne trai protuinidba , niti se ona moe
traiti.
Darovanje moe biti konsenzualni ali i realni ugovor. Za darovanje je potrebna
dobrovoljnost. Cilj darovanja je stjecanje prava vlasnitva ili nekog drugog imovinskog prava.
IV.2. Stranke kod ugovora o darovanju
Ugovorne stranke kod ugovora o darovanju su darovatelj i obdarenik.
Darovatelj je osoba koja se ugovorom o darovanju obvezuje prepustiti drugoj ugovornoj
strani obdareniku neku svoju stvar ili imovinsko pravo, bez protuinidbe. Kod darovatelja je
potrebno da postoji volja za besplatnim prijenosom odreene stvari ili prava u vlasnitvo druge
ugovorne strane obdarenika. Darovatelj nije morao uiniti odreenu inidbu niti ga se iz bilo kojeg
razloga moe prisiliti za to. Darovatelj svojom voljom umanjuje svoju imovinu , odnosno poveava
imovinu obdarenika.
13

lanak 479 498 Zakona o obveznim odnosima

Obdarenik je osoba kojoj je odreena stvar darovana . Nitko ne moe biti darovan protiv
svoje volje pa je za valjanost ugovor o darovanju potrebno prihvaanje dara od strane obdarenika
.Darovanjem se obdareniku poveava njegova imovina .
IV.3. Objekt i oblik darovnog ugovora
Objekt darovnog ugovora mogu biti stvari i to sadanje i budue stvari. Tako se darovati
mogu plodovi koji u trenutku sklapanja ugovora o darovanju jo nisu zreli.
Osim stvari objekt ugovora o darovanju mogu biti odreena imovinska prava. Pri tome je
vano da takva imovinska prava budu prenosiva od strane darovatelja.
Objekt darovanja moe biti i imovina i to sadanja i budua imovina. Sadanja imovina se
moe darovati u cijelosti .Za buduu imovinu, dakle za imovinu koja u trenutku darovanja jo nije
darovateljeva , moe se darovati samo polovica budue imovine. Moe se darovati samo sadanja ili
samo budua imovina. To mora biti u ugovoru izriito navedeno da se daruje samo budua imovina.
to se tie pitanja oblika darovnog ugovora treba razlikovati da li se radi o konsenzualnom
ugovoru ( darovanju bez prave predaje ) ili o realnom ugovoru ( darovanje uz predaju stvari ).
Kod konsenzualnih ugovora je darovanje ( obeanje dara ) akt sklapanja ugovora
vremenski je odvojen od akta ispunjenja .Za takvo darovanje zahtijeva se javno biljeniki akt ili
solemniziranu privatnu ispravu.
Kod realnog darovanja u kojem akt ispunjenja slijedi neposredno iza akta sklapanja , u naelu
ne trai odreeni oblik. Meutim, ako se radi o darovanju nekretnina tada je potreban pismeni ugovor
o darovanju.
IV.4. Ugovor o darovanju nekretnina
Ugovorom o darovanju nekretnina darovatelj daruje obdareniku svoje nekretnine a obdarenik
prihvaa darovane nekretnine. Prema tome, ugovor o darovanju nekretnina moe zakljuiti zemljino
knjini vlasnik nekretnina koji svoje nekretnine temeljem tog ugovora prenosi u vlasnitvo
obdarenika.
U ugovoru je potrebno tono oznaiti nekretninu koja je predmet ugovora, mora se tono
navesti kao ime darovatelja tako i ime obdarenika te je potrebno da darovatelj u ugovoru o darovanju
stavi tabularnu izjavu klauzulu intabulandi jer se bez nje ne moe izvriti uknjiba prava vlasnitva
na nekretnini .
Objekt darovanja mogu biti samo nekretnine koje su u pravnom prometu , odnosno ne moe
se darovati nekretnina koja je izvan pravnog prometa.
Sve to je navedeno kod ugovora o kupoprodaji i ugovora o zamjeni nekretnina, vezano uz
uknjibu prava vlasnitva, odnosi se i na ugovor o darovanju.

V. UGOVOR O DOIVOTNOM UZDRAVANJU14

V. 1.Ope odredbe o Ugovoru o doivotnom uzdravanju

14

lanak 579 585 Zakona o obveznim odnosima

8
Ugovorom o doivotnom uzdravanju obvezuju se jedna ugovorna strana ( davatelj
uzdravanja ) doivotno uzdravati drugu stranu ili neku treu osobu ( primatelj doivotnog
uzdravanja ) a druga strana izjavljuje da joj daje svu ili dio svoje imovine, s time da je stjecanje
stvari ili prava odgoeno do smrti primatelja uzdravanja.
Ugovor o doivotnom uzdravanju je obvezno pravni ugovor o otuenju imovine uz
naknadu, time da se predaj imovine davatelju uzdravanja je odgoena do smrti primatelja
uzdravanja.
Ugovor o doivotnom uzdravanju je dvostrano obvezni ugovor, naplatni i strogo formalni
ugovor.
Da je ugovor o doivotnom uzdravanju dvostrano obvezni ugovor vidi se po tome to
navedenim ugovorom jedna ugovorna strana primatelj doivotnog uzdravanja se obvezuje dati svu
( ili dio ) svoje imovine drugoj ugovornoj strani davatelju doivotnog uzdravanja , a davatelj
doivotnog uzdravanja se obvezuje uzdravati primatelja uzdravanja ili treu osobu.
Objekt ugovora o doivotnom uzdravanju je imovina primatelja uzdravanja i to njegova
imovina koja mu pripada u vrijeme zakljuenja ugovora . U praksi se esto javlja openita oznaka
imovine, pa se tako navodi da primatelj doivotnog uzdravanja ostavlja davatelju doivotnog
uzdravanju svu svoju pokretnu i nepokretnu imovinu.
Ugovor o doivotnom uzdravanju je strogo formalni ugovor,15 to znai da za valjanost tog
ugovora je potrebna posebna forma. Ugovor o doivotnom uzdravanju mora biti u pisanom obliku te
mora biti ovjeren od suca nadlenog suda ili solemniziran (potvren) od strane javnog biljenika
.Sudac i javni biljenik duni su ugovarateljima proitati ugovor i upozoriti ih pravne posljedice
zakljuenja takvog ugovora.
Pravne posljedice sklapanja ugovora o doivotnom uzdravanju su da nema ostavinske
rasprave nakon smrti primatelja uzdravanja , ukoliko je ugovorom obuhvaena cjelokupna imovina
primatelja uzdravanja. Ugovor se moe raskinuti samo na nain i iz razloga navedenih u zakonu .
Nasljednici , pa i nasljednici 1. nasljednog reda , ne mogu nakon smrti primatelja uzdravanja nita
potraivati od davatelja uzdravanja.
Ugovor o doivotnom uzdravanju je aleatoran ugovor 16to znai da se ne primjenjuju
odredbe o jednako vrijednosti inidba. Aleatornost ugovora znai da se kod takvih ugovora
primjenjuje i faktor sree . Tako se ne moe unaprijed odrediti koliko e trajati uzdravanje od strane
davatelja uzdravanja .Tako se u praksi moe dogoditi da neki ugovor jako dugo se izvrava, te da
davatelj i uzdravanja ima velike trokove uzdravanja primatelja uzdravanja a da je imovina koju je
dobio u vlasnitvo nakon smrti primatelja uzdravanja bude male vrijednosti. Meutim, postoji i
obrnuta mogunost, tonije da ugovor traje kratko vrijeme, jer primatelj brzo umre, pa davatelj
uzdravanja nema velikih trokova a imovina koju je dobio u vlasnitvo nakon smrti je velike
vrijednosti.
V.2. Stjecanje prava vlasnitva na nekretninama temeljem ugovora o doivotnom
uzdravanju
Opa odredba vezana uz predmet ugovora o doivotnom uzdravanju da primatelj
uzdravanja, nakon svoje smrti ostavlja cjelokupnu svoju pokretnu i nepokretnu imovinu nije
dovoljna za stjecanje prava vlasnitva na nekretninama primatelja uzdravanja.
15

Odluka Vrhovnog suda RH ,Gzz-21/1992 od 07.01.2004.

Odluke Vrhovnog suda RH Rev- 435/05 od 1.3.2005, Rev- 2890/92 od 25.6.1993, Rev- 1166/91 od 26.6.1991.
,Rev- 36/93 od 20.10.1993.
16

Temeljem takve ope odredbe davatelj uzdravanja si nakon smrti primatelja uzdravanja ne
moe prenijeti u zemljinim knjigama vlasnitvo na nekretninama u svoje vlasnitvo. Stoga je
potrebno , kada je predmet ugovora o doivotnom uzdravanju nekretnina , navesti katastarsku
opinu, zemljino knjini uloak te brojanu oznaku katastarske estice, kulturu ili ime estica
te njihovu povrinu. Ukoliko je predmet ugovora o doivotnom uzdravanju nekretnina, primatelj
uzdravanja moe zabiljeiti postojanje tog ugovora u zemljinim knjigama .
Zabiljeba postojanja ugovora o doivotnom uzdravanju u zemljinim knjigama slui
kao obavijest svim osobama da je navedena nekretnina bila predmet ugovora o doivotnom
uzdravanju. Meutim, postojanje ugovora o doivotnom uzdravanju , pa i uz zabiljebu postojanja
tog ugovora u zemljinim knjigama , ne spreava zemljino knjinog vlasnika primatelja
uzdravanja da otui navedenu nekretninu. 17
U praksi se esto javlja situacija da se kao primatelji uzdravanja javljaju zemljino knjini
vlasnik nekretnine ali i trea osoba, najee brani drug zemljino knjinog vlasnika . U tom sluaju
ne moe se izvriti prijenos prava vlasnitva na davatelja uzdravanja dok god je i jedan primatelj na
ivotu. To znai da i u sluaju da prvo umre primatelj doivotnog uzdravanja koji je u zemljinim
knjigama upisan kao zemljino knjini vlasnik, ne moe se izvriti uknjiba prava vlasnitva na
davatelja uzdravanja za ivota drugog primatelja uzdravanja. Tek u sluaju kada oba primatelja
uzdravanja umru, moe se davatelj uzdravanja uknjiiti kao vlasnik u zemljinim knjigama .
Kada umru primatelji doivotnog uzdravanja nije potrebno provoditi nikakav postupak ve
se samo zemljino knjinom sudu ( to je sud na ijem se podruju nalaze nekretnine) dovoljno
podnijeti prijedlog za uknjibu. Uz prijedlog je potrebno priloiti original ugovora o doivotnom
uzdravanju te smrtne listove za primatelje uzdravanja.
VI. UGOVOR O DOSMRTNOM UZDRAVANJU 18
Ugovorom o dosmrtnom uzdravanju obvezuje se jedna strana ( davatelj uzdravanja )
uzdravati drugu stranu ili neku treu osobu ( primatelj uzdravanja) do njezine smrti , a druga se
obvezuje prenijeti joj za ivota (odmah po potpisu ugovora ) svu ili dio svoje imovine.
Temeljna razlika izmeu ugovora o doivotnom uzdravanju i ugovora o dosmrtnom
uzdravanju je u tome to se kod ugovora o doivotnom uzdravanju prijenos prava vlasnitva na
nekretninama odgaa do smrti primatelja uzdravanja. Kod ugovora o dosmrtnom uzdravanju ,
primatelj uzdravanja prenosi svoju imovinu u vlasnitvo davatelja uzdravanja odmah , za ivota
primatelja uzdravanja. Prema tome, ugovor o dosmrtnom uzdravanju je ugovor meu ivima a
ugovor o doivotnom uzdravanju je mortis causa ugovor.
Ugovor o dosmrtnom uzdravanju je takoer dvostrano obvezni, naplatni i strogo formalni
ugovor. Zbog velike slinosti sa ugovorom o doivotnom uzdravanju , zakonom je ureeno da se na
ugovor o dosmrtnom uzdravanju na odgovarajui nain primjenjuju odredbe Zakona o obveznim
odnosima o ugovoru o doivotnom uzdravanju.
U ugovoru o dosmrtnom uzdravanju, koji slui kao isprava za prijenos prava vlasnitva na
nekretninama potrebno je tono navesti ugovorne strane, tono oznaiti nekretnine sa svim elementima
koji su potrebni da bi se mogao izvriti prijenos prava vlasnitva te mora sadravati klauzulu
intabulandi jer bez nje uknjiba prava vlasnitva ne bi bila mogua .

17
18

Odluka Vrhovnog suda RH, Rev- 2873/98 od 29.10.2002.Rev-822/94 od 24.1.1996.

lanak 586. 589 Zakona o obveznim odnosima

10
VII. ZAJENIKE ODREDBE O STJECANJU VLASNITVA NA NEKRETNINAMA
TEMELJEM UGOVORA
Pravo vlasnitva na nekretninama stjee se upisom vlasnitva u zemljinu knjigu u korist
stjecatelja. Upis se temelji na valjanom oitovanju volje vlasnika nekretnine da njegovo vlasnitvo
prijee na stjecatelja.
Sama fizika predaja nekretnine u posjed uz potpisivanje ugovora nije dovoljna za stjecanje
prava vlasnitva na nekretninama.
Fizika predaja nekretnine u posjed nije potrebna za stjecanje vlasnitva na nekretnini. Tako
ako kupac sklopi ugovor koji ima za cilj prijenos odreene nekretnine koje u naravi predstavlja kuu
i temeljem tog ugovora se upie kao vlasnik u zemljinim knjigama, on postaje vlasnik te nekretnine a
sama okolnost da mu kua nije predana u fiziki posjed ne utjee na stjecanje prava vlasnitva.
Da bi dolo do prijenosa prava vlasnitva na nekoj nekretnini temeljem ugovora nije dovoljan
samo upis u zemljine knjige. Upis u zemljine knjige je samo jedna od pretpostavki koje se moraju
ispuniti da bi dolo do prijenosa vlasnitva.
Osim upisa u zemljine knjige potrebno je vlasnitvo prenositelja to znai da u trenutku
zakljuenja ugovora o kupoprodaji prodavatelj, darovatelj ili ugovaratelji kod zamjene mora biti
upisan u zemljine knjige kao vlasnik zemljita.
Slijedea pretpostavka da bi dolo do prijenosa prava vlasnitva je postojanje ugovora iji je
cilj prijenos prava vlasnitva .Taj ugovor mora biti sklopljen u pisanom obliku , to znai da se
postojanje tog ugovora dokazuje pisanom ispravom.
VII.1. Isprva kao temeljem za stjecanje prava vlasnitva na nekretninama
Da bi se vlasnitvo nekretnina moglo stei temeljem ugovora potrebno je da postoji pisana
isprava .Meutim ta isprava mora po sadraju i obliku odgovarati zahtjevima koji su postavljeni
Zakonom o zemljinim knjigama za valjanost isprave.19
Ope pretpostavke valjanosti isprave , kao temelja za stjecanje prava vlasnitva su :
A)isprava mora biti javna ili javno ovjerena. To kod ugovora znai da prodavatelj mora svoj
potpis ovjeriti. Ovjeru potpisa vre javni biljenici .Bez ovjere potpisa na ugovoru , temeljem tog
ugovora nee se moi izvriti prijenos prava vlasnitva na nekretnini. Potpis je obvezan ovjeriti
prodavatelj zemljino knjini vlasnik. Kupac , kao druga ugovorna strana nije obvezan ovjeriti svoj
potpis na ugovoru.
B)U ispravi koja je temelj za uknjibu prava vlasnitva na nekretninama mora biti tono
naznaen titul ili naslov stjecanja prava vlasnitva. Tako ugovor o kupoprodaji mora nositi ime
ugovor o kupoprodaji zamjendbeni ugovor mora nositi naslov ugovor o zamjeni i sl.
C)Isprava ne smije imati oitih nedostataka koji bi dovodili u sumnju njezinu
vjerodostojnost ,na njoj se ne smije nita brisati, ne smije biti pisana olovkom , ne smije nita biti
prekrieno. U praksi se znade javiti sluaj da su stranke ovjerile ugovor o kupoprodaji a zatim
primijetile da su navele krivu povrinu katastarske estice ili da nisu napisali tonu oznaku estice i sl.
Tada stranke briu bilo korektur lakom ili na nain da je vidljivo da neto ispravljaju. Takav ugovor
kao isprava za prijenos prava vlasnitva nekretnina nije valjan i temeljen njega nee se dopustiti
prijenos prava vlasnitva.
D)Ako ugovor ima vie listova moraju biti spojeni tako da se nita ne moe naknadno
umetati ili da se neto moe izvaditi. U praksi postoje tiskanice ugovora o kupoprodaji koje su
napravljene kao arak A3 te presavinute na format A4 papira , tako da nije mogue umetanje ili
uklanjanje pojedinih dijelova ugovora.
19

Zakon zemljinim knjigama Narodne Novine 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04 I 107/07

11
E)Ugovorne strane ( kupac i prodavatelj i sl. ) moraju biti tono oznaene navoenjem imena
i prezimena, adrese , tvrtke i sjedita pravne osobe te sada kod fizikih osoba navoenjem OIBa. U praksi se javlja situacija da je u zemljinim knjigama naveden vlasnik punim imenom a u
stvarnom ivotu ga zovu skraenim imenom ili izvedenicom ( naprimjer u zemljinoj knjizi je naveden
Vjekoslav a zovu ga Slavek ).Stranke tada esto navode prodavatelja pod imenom pod kojim je poznat
( Slavek). U takvim sluajevima nije mogue izvriti prijenos prava vlasnitva jer osoba prodavatelja
nije ista s osobom zemljino knjinog vlasnika.
F)Na ugovoru mora biti naznaen datum ( dan, mjesec i godina ) potpisivanja ugovora, mora
biti oznaeno mjesto gdje je ugovor zakljuen .
G)Ugovor mora biti potpisan po obje ugovorne strane i prodavatelj- zemljino knjini vlasnik
i stjecatelj moraju osobno potpisati ugovor. Osim potpisa na ugovoru prodavatelj mora ovjeriti svoj
potpis kod javnog biljenika.
H)U ugovoru moraju biti tono naznaene nekretnine glede kojih se ima izvriti uknjiba
prava vlasnitva to znai naznaku katastarske opine, zemljino knjini uloak, naziv estice , tona
povrina .
I)Ugovor kao isprava za uknjibu prava mora sadravati klauzulu intabulandi dozvolu
zemljino knjinog vlasnika da pristaje na uknjibu.
VII.2.Prijedlog za upis prava vlasnitva
Da bi se steklo pravo vlasnitva na nekretninama potrebno je izvriti uknjibu u zemljinim
knjigama. Zato stranke koje imaju pravni interes da se prijenos izvri podnose prijedlog za upis u
zemljine knjige opinskom sudu koji je zemljino knjini sud i predlau da im sud dopusti upis.
Prijedlog u pravilu podnosi stjecatelj prava vlasnitva. Prijedlog se podnosi Opinskom sudu
kod kojeg se vode zemljine knjige a to je sud na ijem su podruju nekretnine. Prijedlog za upis
podnosi se u pisanom obliku .Isti prijedlog se moe dati i na zapisnik kod suda. To je u praksi
veine sudova rijeeno na nain da ako stranke ne donesu pisani prijedlog za upis tada u zemljino
knjinom odjelu suda dobiju obrazac prijedloga koji ispune .
Uz prijedlog je potrebno priloiti ispravu ugovor u originalu ili ukoliko se radi o kopiji u
ovjerenoj kopiji. Ovjeru kopija ugovora obavlja javni biljenik.
U sadraju prijedloga potrebno je naznaiti pravo koje se eli upisati u ovom sluaju pravo
vlasnitva te odrediti vrstu upisa. Ako je u ispravi sadrano sve potrebno tada se u pravilu trai
uknjiba prava vlasnitva a ukoliko neto nedostaje trai se predbiljeba prava vlasnitva.
Naime, pravo vlasnitva na nekretninama stjee se uknjibom u zemljinim knjigama a moe
se stei i predbiljebom ako nisu ispunjene sve pretpostavke za uknjibu a predbiljeba se naknadno
opravda.20
VII.3.Rjeenje o upisu u zemljine knjige
Kada je prijedlog za uknjibu prava vlasnitva zajedno sa valjanom ispravom ugovorom
stigao u zemljino knjini odjel opinskog suda , nakon zaprimanja vri se usporedba sa stanjem u
zemljinim knjigama . Ako stanje u zemljinim knjigama odgovara onome to je navedeno u
prijedlogu i sadrano u ugovoru ( to znai da odgovara upisani zemljino knjini vlasnik, naziv i
povrina estice te katastarski broj i katastarska opina ) sud e donijeti rjeenje o upisu kojim se
doputa upis i nalae njegova provedba u zemljinim knjigama.
Ako pak navedeni podaci u prijedlogu ili u ugovoru ne odgovaraju podacima iz zemljinih
knjiga tada e sud rjeenjem odbiti prijedlog za upis.

20

lanak 120-121 Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima

12
Na temelju pisanog naloga suda rjeenja o upisu u zemljine knjige te sukladno sadraju
pisanog rjeenja vri se upis uknjiba prava vlasnitva na nekretninama .u zemljinim knjigama u
korist stjecatelja.
Prijedlozi za upis se zaprimaju redom kojim su doli na sud u zemljino knjini odjel. Tako se
tono navodi ne samo dan kada je pojedini prijedlog zaprimljen na sud ve i sat i minuta. To je
naroito znaajno ako postoji vie razliitih isprava ( vie kupoprodajnih ugovora izmeu prodavatelja
i raznih kupaca ) jer se tada uknjiba vri prema vremenu primitka pojedinog prijedloga .To je u praksi
esto puta i nekoliko minuta razlike.
Izvrenom uknjibom prava vlasnitva u zemljinim knjigama zavreno je stjecanje prava
vlasnitva na nekretnini koja je upisana u zemljinoj knjizi.
Ako bi se dogodilo da zemljino knjinom sudu istovremeno stigne vie prijedloga za upis
prava vlasnitva na istom zemljino knjinom tijelu , a svi ispunjavaju uvjete za upis, sud e svima
dopustiti upis i provesti upis te upozoriti podnositelje da u parnici rijee kome e pripasti pravo
vlasnitva. Nakon to parnica bude pravomono zavrena ostali upisi e se izbrisati.
VII.4. Viestruko ugovaranje otuenja i zatita povjerenja u zemljine knjige
U svakodnevnom ivotu znaju se nai situacije da zemljino knjini vlasnik najprije proda
nekretninu jednoj osobi, s njom zakljui ugovor o kupoprodaji, ugovor sadri sve potrebne elemente i
ovjeri potpis a zatim tu istu nekretninu proda drugoj osobi , takoer zakljui valjan ugovor i ovjeri
potpis.
U takvom sluaju pravo vlasnitva na nekretnini stjee onaj koji je u dobroj vjeri prvi
zatraio upis u zemljine knjige. 21Smatra se da je stjecatelj u dobroj vjeri ako nije znao niti trebao
znati da je nekretnina ve prodana drugome.
Ako stjecatelj koji je prvi dao prijedlog za uknjibu prava vlasnitva nije bio u dobroj vjeri, to
znai da je znao u trenutku sklapanja ugovora da je nekretnina ve valjano otuena i predana u
samostalan posjed , taj drugi moe u roku od 3 godine od upisa zatraiti njegovo brisanje i uknjibu
vlasnitva u svoju korist.22
Pod naelom povjerenja u zemljine knjige smatra se da zemljina knjiga istinito i
potpuno odraava injenino i pravno stanje nekretnine pa tko u dobroj vjeri postupi s povjerenjem u
zemljine knjige, ne znajui da ono to je u njih upisano nije potpuno ili da je razliito od stvarnog
stanja , uiva glede stjecanja prava vlasnitva zatitu. Meutim, onaj koji nije istraivao zemljino
knjino stanje nije postupio u dobroj vjeri.
Primjenjujui naelo povjerenja u zemljine knjige, stjecatelj upisom u zemljine knjige stjee
vlasnitvo nekretnina kada ga stjee od njezina zemljino knjinog vlasnika , ako ga , u dobroj vjeri
stekne od osobe koja je bila upisana u zemljine knjige kao vlasnik, premda nije bila stvarni vlasnik
nekretnine. Takav stjecatelj stjee nekretninu kao da na njoj ne postoje tue prava ,tereti niti
ogranienja koja u tom trenutku nisu bila upisana , niti je iz zemljinih knjiga bilo vidljivo da bi bio
predloen njihov upis.
ZAKLJUAK

21
22

lanak 125 Zakona o zemljinim knjigama

Odluka Vrhovnog suda RH, Rev- 78/2006 od 4.10.2006.

13
Ugovori su jedan od vrlo estih pravnih osnova stjecanja prava vlasnitva na nekretninama. U
dananje vrijeme promet nekretnina je vrlo velik te je valjano zakljuenje ugovora i valjani upis u
zemljine knjige bitan preduvjet za zatitu prava vlasnitva.
Vlasnitvo na nekretninama temeljem ugovora moe se stei samo od vlasnika nekretnine i to
od zemljino knjinog vlasnika.
Da bi se steklo pravo vlasnitva temeljem ugovora i upisa u zemljinu knjigu potre bno je da
se potuju odredbe svih zakona koje ureuju to pitanje .Stjecanje prava vlasnitva temeljem ugovora
na nekretninama ureeno je Zakonom o obveznim odnosima, Zakonom o vlasnitvu i drugim stvarnim
pravima i Zakonom o zemljinim knjigama .
Svi ti propisi ureuju poseban postupak kako zakljuenja ugovora, tako odreuju i bitan
sadraj tih ugovora, predviaju pisani formu kao preduvjet valjanosti ugovora te konano upis u
zemljine knjige kao temelj stjecanja prava vlasnitva na nekretninama.

Zinka Bulka

14

PRILOG 1

TEO FILII iz Zagreba, Vukovarska 52e OIB 2807934310002, u daljem tekstu

prodavatelj
I
KRISTO FORI iz Kria, Z. Tomieka 11, OIB 101294739 u daljem tekstu kupac
zakljuili su dana 15. oujka 2009. slijedei

U G O V OR
O KUPOPRODAJI NEKRETNINA

I
Stranke suglasno utvruju da je prodavatelj Teo filii
samovlasnik nekretnina
upisanih u zk.ul.342 k.o. Vrtlinska i to kbr. 969 oranica handagolje sa 258 hv .

II

Ovim ugovorom prodavatelj prodaje a kupac kupuje nekretnine navedene u toki I

ovog ugovora nekretnine upisane u zk.ul.342 k.o. Vrtlinska i to kbr. 969 oranica handagolje
sa 258 hv
III

Za kupljene nekretnine kupac se obvezuje prodavatelju u roku od 8 dana od potpisa

ovog ugovora isplatiti iznos od 60.000,00 kn na ime kupoprodajne cijene.

IV

Prodavatelj ovlauje kupca da se temeljem ovog ugovora bez ikakvih daljih izjava i
odobrenja upie u zemljine knjige i prenese vlasnitvo prodanih nekretnina sa imena i
vlasnitva prodavatelja na ime i u vlasnitvo kupca Fori Kriste iz Kria, Z.Tomieka 11 .

Prodavatelj jami da su nekretnine koje su predmet ovog ugovora njegovo vlasnitvo

te da nitko drugi ne polae nikakva prava na njih.

VI

15
Sve trokove vezane uz zakljuenje ovog ugovora, ukljuujui i trokove poreza na
promet nekretnina snosi kupac. .

VII

Ovaj ugovor jer zakljuen u 4 istovjetna primjerka za svaku ugovornu stranu po 2.

VIII

Ugovor je
potpisuju.

strankama proitan , protumaen i u znak pristanka ga vlastoruno

U Kriu, 15. oujka 2009.

Prodavatelj :
Teo Filii

Kupac: :
Kristo Fori

16

PRILOG 2.

TEOFILIO FEJE iz Zagreba, Vukovarska 52e ( prije iz Bjelovara , Trg marala Tita 43
) OIB 2807934310002, u daljem tekstu darovatelj
I
KRISTOFOR BONGO iz Kria, Z. Tomieka 11 ( prije iz Kria , Trg Adamia 2 ) , oib
1012947390319 u daljem tekstu obdarenik zakljuili su dana 15. TRAVNJA 2009.
slijedei

U G O V OR
O DAROVANJU NEKRETNINA

I
Darovatelj Teofilio Feje je samovlasnik nekretnina upisanih u zk.ul.342 k.o.
Vrtlinska i to kbr. 969 oranica handagolje sa 258 hv .
Darovatelj je suvlasnik u dijela nekretnina upisanih u zk.ul. 364 k.o. Vrtlinska i to
kbr. 963 oranica handagolje sa 706 hv, kbr. 964 oranica handagolje sa 1074 hv, kbr.
967/2 oranica handagolje sa 102 hv, kbr. 968 oranica handagolje sa 209 hv, kbr.
984/A oranica handagolje sa 1039 hv, kbr. 984/1 ikara handagolje sa 250 hv, kbr.
984/2 ikara handagolje sa 470 hv, kbr. 984/3 ikara handagolje sa 310 hv, kbr.
984/4 ikara handagolje sa 1.966 hv.

II

Ovim ugovorom darodavac daruje obdareniku

Kristoforu Bongu iz Kria,
Z.Tomieka 11 svoje nekretnine navedene u toki I ovog ugovora i to cijele nekretnine
upisane u zk.ul.342 k.o. Vrtlinska i to kbr. 969 oranica handagolje sa 258 hv te suvlasniki
dio od dijela nekretnina upisanih u zk.ul. 364 k.o. Vrtlinska i to kbr. 963 oranica
handagolje sa 706 hv, kbr. 964 oranica handagolje sa 1074 hv, kbr. 967/2 oranica
handagolje sa 102 hv, kbr. 968 oranica handagolje sa 209 hv, kbr. 984/A oranica
handagolje sa 1039 hv, kbr. 984/1 ikara handagolje sa 250 hv, kbr. 984/2 ikara
handagolje sa 470 hv, kbr. 984/3 ikara handagolje sa 310 hv, kbr. 984/4 ikara
handagolje sa 1.966 hv.

III

Daroprimac darovane nekretnine prima sa zahvalnou.

17

IV

Ovim ugovorom darodavac ovlauje obdarenika da se temeljem ovog ugovora bez

ikakvih daljih izjava i odobrenja upie u zemljine knjige i prenese vlasnitvo darovanih
nekretnina sa imena i vlasnitva suvlasnitva darodavca na ime i u vlasnitvo obdarenika.

Darodavac jami da su darovane nekretnine njegovo vlasnitvo odnosno suvlasnitvo

te da nitko drugi ne polae nikakva prava na njih.

VI

Stranke suglasno utvruju da se obdarenik

nekretnina.

ve nalazi u posjedu svih darovanih

VII

Sve trokove vezane uz zakljuenje ovog ugovora, ukljuujui i trokove poreza na

promet nekretnina snosi obdarenik .

VIII

Ovaj ugovor jer zakljuen u 4 istovjetna primjerka za svaku ugovornu stranu po 2.

IX

Ugovor je
potpisuju.

strankama proitan , protumaen i u znak pristanka ga vlastoruno

U Kriu, 15. travnja 2009.

Darovatelj :
Teofilio Feje

Obdarenik :
Kristofor Bongo

18

PRILOG 3.

PATRIK BRUT FEJE iz Zagreba, Vukovarska 52e ( prije iz Bjelovara , Trg marala
Tita 43 ) OIB 2807934310002, u daljem tekstu ugovaratelj
I
KRISTO BONGO iz Kria, Z. Tomieka 11 ( prije iz Kria , Trg Adamia 2 ) , oib
1012947390319 u daljem tekstu ugovaratelj zakljuili su dana 15. TRAVNJA 2009.
slijedei

U G O V OR
O ZAMJENI NEKRETNINA

I
Stranke suglasno utvruju da je ugovaratelj Patrik Brut Feje samovlasnik nekretnina
upisanih u zk.ul.342 k.o. Vrtlinska i to kbr. 969 oranica handagolje sa 258 hv .
Stranke suglasno utvruju da je ugovaratelj Kristo Bongo vlasnik nekretnina upisanih
u zk.ul. 364 k.o. Vrtlinska i to kbr. 963 oranica handagolje sa 102 hv, kbr. 968 oranica
handagolje sa 149 hv..

II

Ovim ugovorom ugovorne strane zamjenjuju vlasnitvo svojih nekretnina i to tako da

e ugovaratelju Patriku Brutu Feje pripasti u vlasnitvo nekretnine upisane u u zk.ul. 364
k.o. Vrtlinska i to kbr. 963 oranica handagolje sa 102 hv, kbr. 968 oranica handagolje sa
149hv a Kristi Bongu e pripasti u vlasnitvo nekretnine upisane u zk.ul.342 k.o. Vrtlinska i
to kbr. 969 oranica handagolje sa 258

III

Stranke suglasno utvruju da su nekretnine koje su predmet zamjene podjednake

povrine i podjednake vrijednosti te da niti jedna ugovorna strana nema prema drugoj
nikakvih novanih potraivanja s osnova zamjene nekretnina.

IV

Ovim ugovorom Kristo Bongo ovlauje Patrika Bruta Fejea da se temeljem ovog
ugovora bez ikakvih daljih izjava i odobrenja upie u zemljine knjige i prenese vlasnitvo
nekretnina upisanih u u zk.ul. 364 k.o. Vrtlinska i to kbr. 963 oranica handagolje sa 102
hv, kbr. 968 oranica handagolje sa 149 hv.. sa imena i vlasnitva Bongo Kriste na ime i
u vlasnitvo Patrika Bruta Fejea iz Zagreba, Vukovarska 52a.

19

V
Ovim ugovorom Patrik Brut Feje ovlauje Kristu Bonga da se temeljem ovog
ugovora bez ikakvih daljih izjava i odobrenja upie u zemljine knjige i prenese vlasnitvo
nekretnina upisanih u zk.ul..342 k.o. Vrtlinska i to kbr. 969 oranica handagolje sa 258 hv
sa imena i vlasnitva Patrika Bruta Fejea na ime i u vlasnitvo Kriste Bonga iz Kria,
Z.Tomieka 11.
VI

Ugovorne strane jame da su nekretnine koje su predmet ove zamjene njihovo

vlasnitvo te da nitko drugi ne polae nikakva prava na njih.

VII

Stranke suglasno utvruju da se ugovaratelji ve nalazi u posjedu nekretnina koje e

im pripasti zamjenom, temeljem ovog ugovora.

VIII

Sve trokove vezane uz zakljuenje ovog ugovora snose stranke , svaka u dijela, a
trokove poreza na promet nekretnina snose svaki stjecatelj za steene nekretnine.

IX

Ovaj ugovor jer zakljuen u 4 istovjetna primjerka za svaku ugovornu stranu po 2.

Ugovor je
potpisuju.

strankama proitan , protumaen i u znak pristanka ga vlastoruno

U Kriu, 15. oujka 2009.

Ugovaratelj :
Patrik Brut Feje

Ugovaratelj :
Kristo Bongo

20
PRILOG 5
UGOVOR O DOSMRTNOM UZDRAVANJU
Sklopljen dana 15. travnja 2009 godine izmeu ELIZABETE KING iz Luke 22, 10 340
Vrbovec OIB 290793337 i JOSIPA KINGA iz Luke 22, 10 340 Vrbovec OIB 25059585 kao
primatelja doivotnog uzdravanja, i KRISTOFORA BONGA iz apovca 23 , 10 314 Klotar
Ivani OIB 77392112 i JOSIPE BONGO iz apovca 23 10314 Klotar Ivani OIB 335082 kao
davatelja doivotnog uzdravanja i to kako slijedi:

I
Elizabete King iz Luke 22 kao primatelj doivotnog uzdravanja ostavlja u nasljedstvo
svojem unuku Bongo Kristoforu , svoju cjelokupnu pokretnu i nepokretnu imovinu a od nekretnina
naroito :
Kbr 476 kua, zgrada, dvorite i panjak od 695 hv a koje nekretnine su upisane u zk.ul.
5375 k.o. Poljana
a sve to pod uvjetom da Kristofor i Josipa Bongo daju doivotno uzdravanje njoj i njenom
suprugu King Elizabeti i King Josipu na nain naveden u toki III. ovog ugovora.
Predaja naprijed navedene imovine u vlasnitvo davatelja doivotnog uzdravanja
odmah po ovjeri ovog ugovora , temeljem lanka 586 . Zakona o obveznim odnosima.

vri se

II
Primateljica doivotnog uzdravanja Elizabeta King ovlauje svog unuka Kristofora Bonga i
da se temeljem ovog ugovora , bez ikakvih daljnih uvjeta izvri prijenos prava vlasnitva sa imena i
vlasnitva Elizabete King na ime i u vlasnitvo Bongo Kristofora iz apovca 23, Klotar Ivani i to
vlasnitvo nekretnina upisanih u zk. ul. 5375 k.o. poljana i to kbr 476 kua , zgrada i panjak od
695 hv

III
Elizabeta i Josip King , prihvaaju se dunosti davanja doivotnog uzdravanja Bongo
Kristoforu i Bongo Josipi te se u izvravanju obveza iz ovog ugovora obvezuje primateljima
doivotnog davati doivotno dobru hranu, odjeu, obuu, ogrjev prema potrebama, plaati reije
prema potrebama primatelja doivotnog uzdravanja, pruati im potrebnu njegu a u sluaju bolesti
osigurati im lijeniku pomo i lijekove te nakon smrti pokopati ih na uobiajeni nain prema
mjesnim obiajima.
Stranke ugovaraju zajednicu ivota.
Iako je Josipa Bongo , kao potpisnica ovog ugovora preuzela i obvezu davanja doivotnog
uzdravanja , kao supruga Bongo Kristofora suglasna je da se nekretnine koje su predmet ovog
ugovora uknjie kao vlasnitvo samo unuka primatelja uzdravanja Bongo Kristofora iz apovca 23
, dok e oni svoje meusobne odnose urediti sukladno lanku 248 .Obiteljskog zakona .

21

IV.

Pored nekretnina primatelji uzdravanja predaju u posjed i vlasnitvo, nakon svoje

smrti davatelju uzdravanja Elizabeta King i sve stvari kuanstva te pokretne stvari koje e
se nalaziti u njezinom posjedu i vlasnitvu u trenutku preminua a naroito poljoprivredni
traktor IMT 539 neregistriran , sav novac kod kue ili u bilo kojoj banci u bilo kojoj valuti
kao i sve dragocjenosti te zaostale dospjele i a neisplaene iznose mirovine.

V.
Ugovorne strane mogu raskinuti ovaj ugovor jedino iz razloga predvienih u lanku 583.
Zakona o obveznim odnosima.

VI
Sve trokove u vezi sa sastavom ovog ugovora kao i sudske takse snosi davatelj doivotnog
uzdravanja.

VII
Ovaj ugovor je strankama proitan i protumaen te ga one u znak svog pristanka i suglasnosti
vlastoruno potpisuju time da ugovor stupa na snagu nakon to bude ovjeren kod suca .

U Klotar Ivaniu , 18. veljaa 2009.

Bongo Kristofor

Josip King

Elizabeta King

Bongo Josipa

22

PRILOG 4
UGOVOR O DOIVOTNOM UZDRAVANJU
Sklopljen dana 07. travnja 2009. godine izmeu Rudi Rudolfa iz Zagreba, Poljana,
V.Njegovana 8 , roenog dana 14.10.1928., broj osobne iskaznice 100730980, OIB 25555 kao
primatelja doivotnog uzdravanja, i Jelene Puh, ro. 17.09.1943. iz Klotar Ivania, kolska 888,broj
iskaznice 100942073 , OIB 333745 kao davateljice doivotnog uzdravanja i to kako slijedi:

I
Rudi Rudolf iz Zagreba, Poljana, V. Njegovana 8 kao primatelj doivotnog uzdravanja
ostavlja u nasljedstvo svojoj pokerki Jeleni Puh iz Klotar Ivania, kolska 888, svoju cjelokupnu
pokretnu i nepokretnu imovinu a od nekretnina naroito :
Suvlasniki dio od nekretnina i to odgovarajui suvlasniki dio nekretnine sagraene na
kbr. 5327 k.o. Trenjevka odnosno z.z..br. 5746 k o. Grad Zagreb, u naravi stambena zgrada u
Zagrebu, poljana V.Njegovana 8 na kojoj je uspostavljeno suvlasnitvo dijela posebnog dijela
nekretnina i to stana koji se sastoji od 1,5 sobe i ostalih prostorija u povrini od 47,29 m2, temeljem
Ugovora o kupoprodaji stana SU-066418/97 zakljuenog 09.06.1997. izmeu Grada Zagreba kao
prodavatelja i Rudi Rudolfa kao kupaca
a sve to pod uvjetom da joj Puh Jelena daje doivotno uzdravanje na nain naveden u toki
II. ovog ugovora.
Predaja naprijed navedene imovine u vlasnitvo davatelja doivotnog uzdravanja odgaa se
u smislu lanka 579. Zakona o obveznim odnosima do smrti primatelja doivotnog uzdravanja.

II
Puh Jelena iz Klotar Ivania, prihvaa se dunosti davanja doivotnog uzdravanja Rudi
Rudolfa iz Zagreba , Poljana , V.Njegovana 8 te se u izvravanju obveza iz ovog ugovora obvezuje
primatelju doivotnog davati doivotno dobru hranu, odjeu, obuu, ogrijev prema potrebama,
plaati reije prema potrabama primatelja doivotnog uzdravanja, pruati mu potrebnu njegu a u
sluaju bolesti osigurati joj lijeniku pomo i lijekove te nakon smrti pokopati ga na uobiajeni nain
prema mjesnim obiajima.
Stranke ne ugovaraju zajednicu ivota.

III.
Ugovorne strane mogu raskinuti ovaj ugovor jedino iz razloga predvienih u lanku 583.
Zakona o obveznim odnosima.

23

IV
Sve trokove u vezi sa sastavom ovog ugovora kao i sudske takse snosi davatelj doivotnog
uzdravanja.
V
Postojanje ovog ugovora zabiljeit e se u zemljine knjige na Opinskom sudu u Zagrebu (
lanak 581 ZOO-a).

VI
Ovaj ugovor je strankama proitan i protumaen te ga one u znak svog pristanka i suglasnosti
vlastoruno potpisuju time da ugovor stupa na snagu nakon to bude ovjeren kod suca .

U Zagrebu, 7. travnja 2009.

Jelena Puh

Rudolf Rudi

Poslovni broj:

Potvruje se da su Jelena Puh iz Klotar Ivania, kolska 888 i Rudolf Rudi iz

Zagreba, Poljana, V.Njegovana 8 vlastoruno potpisali ovu ispravu.
Istovjetnost imenovanih utvrena je njihovim osobnim iskaznicama i to za Rudi Rudolfa iz
Zagreba, Poljana, V.Njegovana 8 , broj osobne iskaznice 100730980, izdanu dana 18.09.2007. od PU
Zagrebake i Jelenu Puh iz Klotar Ivania, kolska 888 , osobnu iskaznicu broj 100942073 izdanu
od PP Ivani Grad , dana 10.01.2003.
Sudac je stranke najprije upozorio na znaaj i posljedice zakljuenog ugovora u smislu lanka
579. i lanka 580.Zakona o obveznim odnosima, a nakon toga je sadraj cijelog ugovora proitao i
protumaio ugovornim strankama, koje su nakon toga izjavile da ugovor u cijelosti prihvaaju.

OPINSKI SUD U IVANI GRADU

Dana,

Sudac:

24
PRILOG 6.

OPINSKOM SUD U IVANI GRADU

Predlagatelj: Rudolf Rudi, Zagreb, Poljana, V.Njegovana 8

Protustranka : Jelena Puh, Klotar Ivani, kolska 888
Radi: uknjibe prava vlasnitva
__________________________________________________________________________________

PRIJEDLOG
za uknjibu prava vlasnitva

I. Ugovorom o kupoprodaji od 15. travnja 2009. koji ugovor su zakljuili Jelena Puh iz Klotar Ivania
I Rudolf Rudi iz Zagreba, Jelena Puh je prodala svoje nekretnine upisane u zk.ul.25 k.o. Ivani Grad I
to kbr. 256 kua , dvor I oranica od 1200 m2. , kupcu Rudi Rudolfu iz Zagreba , Poljana,
V.Njegovana 8.
II. Isti ugovor je ovjeren po javnom biljeniku Jeleni Lovri iz Zagreba, Trg bana Josipa Jelaia 1.
dana 16.4.2009. pod brojem OU-25/09.
III. Predlaem stoga da se izvri uknjiba prava vlansitva na nekretninama nekretnin upisanim u
zk.ul.25 k.o. Ivani Grad I to kbr. 256 kua , dvor I oranica od 1200 m2. sa imena I vlasnitva
Jelene Puh na ime I u vlasnitvo , Rudi Rudolfu iz Zagreba , Poljana, V.Njegovana 8.

Predlagatelj:
Rudi Rudolf

Prilog: Ugovor o kupoprodaji

25

26