Hrvatski katalog znanja, vjetina i kompetencija za studije strojarstva(preddiplomski, diplomski i

doktorski studij) temeljen na ishodima uenja

ANALIZA KRITERIJA RANGIRANJA PRISTUPNIKA

PRI UPISU NA STRUNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ
PROIZVODNO STROJARSTVO NA VELEUILITU U
SLAVONSKOM BRODU
M. Bonjakovi1*, K. Kneevi1
1

Veleuilite u Slavonskom Brodu

*mladen.bosnjakovic@vusb.hr
Sukladno odobrenom broju upisnih mjesta i poziciji
na rang listi ostvaruje se ili ne ostvaruje pravo upisa.
Za upis na neke studije ne mogu se prijaviti svi
uenici koji su zavrili etverogodinju kolu i poloili
dravnu maturu ve samo oni koji su zavrili
odgovarajuu srednju kolu i stekli odgovarajua
predznanja neophodna za studij. Npr. na Studij
arhitekture i urbanizma u Zagrebu mogu se prijaviti
samo gimnazijalci ili uenici tehnikih kola
graevinskog ili arhitektonskog smjera. Pri tome svega
10 % od ukupnog broja bodova dobiva se na
srednjokolske ocjene, sve ostalo je plod trenutnog
znanja na dravnoj maturi i prijemnom ispitu [1].
Jedan od vanih stratekih ciljeva uvoenja dravne
mature u srednje kole bio je osiguravanje bolje
pripremljenosti buduih studenata za studiranje. Dravna
matura kao valjan, pouzdan i objektivan postupak
provjere steenih znanja i razvijenosti kompetencija na
kraju srednje kole trebao je biti dobar pokazatelj
uspjenosti studiranja. No, je li to tako? [2].

Saetak
U radu je analiziran uspjeh studenata strunog
preddiplomskog studija Proizvodno strojarstvo na kraju
prve godine studiranja u ovisnosti o bodovima koje su
imali pri upisu na Veleuilite, a koje su stekli na osnovi
ispita dravne mature i ocjena iz srednje kole.
Mijenjanjem kriterija rangiranja pristupnika, a time i
bodova pri upisu, pokualo se doi do korelacije koja
najbolje dovodi u vezu uspjeh studenata i bodove pri
upisu. Time se omoguuje pristupnicima koji imaju vee
potencijalne mogunosti za uspjeh u studiranju da budu i
rangirani vie pri upisu.

Kljune rijei
Rangiranje pristupnika, upis, dravna matura

1 UVOD
Svako se visoko uilite prilikom upisa studenata
prve godine susreu s problemom: kako od svih
pristupnika koji su se prijavili za upis prepoznati one
koji e ostvariti najbolji uspjeh tijekom studiranja.
Ovaj problem se u principu rjeava testiranjem
pristupnika. Testiranje moe napraviti visoko uilite ili
to moe uiniti neovisna agencija akreditirana za to. Bez
obzira tko vrio testiranje osnovni problem je odabrati
podruja iz kojih e se provjeravati znanja pristupnika, a
koja su bitna za uspjeh studiranja. Dakle, osnovni cilj
testiranja je prepoznati potencijalno uspjene studente u
nekom podruju znanosti.
U Hrvatskoj se ovaj problem pokuava rijeiti
dravnom maturom koju provodi Nacionalni centar za
vanjsko vrednovanje obrazovanja. Studenti odabiru
eljena visoka uilita te na osnovi postignutih rezultata
dravne mature i kriterija upisa koje odreuju visoka
uilita ostvaruju odreeni broj bodova koji ih svrstava
na rang listi.

2 KRITERIJI UPISA
Rang lista za upis na studij sastavlja se prema broju
bodova koje svaki kandidat moe sakupiti iz sljedee
etiri kategorije:
1.

Boduju se opi uspjesi u sva 4 razreda srednje

kole, pri emu se gledaju prosjeci na dvije
decimale;

2.

Boduju se rezultati na ispitima dravne mature;

3.

Boduje se dodatni prijemni ispit (samo na nekim

fakultetima i strunim studijima);

4.

Boduju se posebna uenikova postignua, npr.

natjecateljska i sl. (samo na nekim fakultetima i
strunim studijima).

Ukupan broj bodova za ove etiri kategorije zajedno

moe biti najvie 1000. Svako visoko uilite odabire
razine obaveznih predmeta koje kandidati trebaju

Croatian Catalogue of knowledge, skills and competences for Mechanical Engineering studies (Bachelor, Master and
Doctoral study programmes) based on learning outcomes

poloiti, izborne predmete te nain bodovanja (udio

svakog kriterija u ukupnom bodovanju).
Kriteriji upisa koje visoka uilita odabiru su u
pravilu uspjeh u srednjoj koli, uspjeh na dravnoj
maturi iz odreenih nastavnih predmeta, uspjeh na
dravnim natjecanjima te posebna uenikova postignua.
Veina visokih uilita ne provodi dodatni prijemni
ispit, iako njih oko 30 % provodi te rezultate dodatnog
prijemnog vrednuje u rasponu od 10 % do 90 % u
ukupnim bodovima.
Prosjek ocjena iz srednje kole u bodovanju najee
sudjeluje u iznosu od 40 % iako neka uilita uzimaju i
manje iznose. Ostali kriteriji za bodovanje su najee
obavezni predmeti dravne mature: matematika, hrvatski
i strani jezik, a mogue je odabrati i neke izborne
predmete kao to su fizika, kemija, biologija,
informatika. Pojedina visoka uilita uvjetuju polaganje
obveznih predmeta dravne mature za upis, ali ih ne
vrednuju u bodovanju (npr. dosta tehnikih fakulteta
vrednuje hrvatski i engleski jezik s nula bodova)
Kako su podruja znanosti kojima se bave pojedina
visoka uilita vrlo razliita postavljaju se sljedea
pitanja:
1. Jesu li ponueni predmeti dravne mature kao
kriteriji vrednovanja dovoljni kako bih se na
osnovi njih prepoznali kandidati koji imaju
preduvjete da budu uspjeni studenti,
2. Kako odabrati teinski utjecaj pojedinih
predmeta u kriterijima bodovanja za rang listu.

studij daje
(bodovanja).

najbolju

kombinaciju

kriterija

upisa

3 METODOLOGIJA PROVOENJA
ANALIZE
Nakon zavretka prve godine studija kao pokazatelj
uspjenosti studiranja pojedinog studenta uzet je broj
ostvarenih ECTS bodova te prosjek ocjena. Kako je
vano i jedno i drugo, traeni kriteriji za vrednovanje pri
upisu na Veleuilite u Slavonskom Brodu bi trebali dati
dobro preklapanje ostvarenih ECTS bodova i prosjeka
ocjena s rang listom pri upisu.
Dosadanji kriteriji za formiranje rang liste za upis na
struni studij proizvodnog strojarstva bili su:
-

Prosjek ocjena iz srednje kole

Matematika B razina
Hrvatski B razina
Strani jezik B razina
Fizika

40 %
25 %
10 %
10 %
10 %

Ideja razmatranja je varirati utjecaj pojedinog

kriterija mijenjanjem njegovog postotnog udjela.
To znai da je potrebno izraunati broj bodova s
dravne mature za izmijenjene kriterije za svakog
studenta ime se dobije neto drugaija rang lista za upis
na studijski program. Jedan, ne tako mali, dio upisanih
studenata ostvario je na kraju akademske godine nula (0)
ECTS bodova, tovie veina od njih nije izala ni na
jedan ispitni rok. To ukazuje da se ti studenti nisu upisali
na Veleuilite radi ozbiljne namjere studiranja ve iz
nekih drugih razloga. Slino razmiljanje bi moglo
vrijediti i za studente koji su poloili dva do tri ispita.
Zbog toga odlueno je da se ti studenti izuzmu iz
razmatranja. Kao donja granica razmatranje uzeto je
ostvarenih 20 ECTS bodova, tj. studenti koji su ostvarili
19 i manje ECTS nisu uzeti u analizu.
U nastavku su dane varijante s razliitim
vrijednostima pojedinih kriterija za vrednovanje pri
upisu.
Za svaku varijantu dana je takoer korelacija r i
koeficijent determinacije r 2. Koeficijent r daje
nepristranu procjenu koeficijenta korelacije osnovnog
skupa tj. populacije. Vrijednost koeficijenta r je iz
(0,1). to je r blie 1 to je korelacija jaa. Predznak
znai vrstu korelacije (direktna/obrnuto).

Visoka uilita koja provode dodatne ispite su dali

jasan odgovor na to pitanje. Npr. Arhitektonski fakultet u
Zagrebu provodi 3 testa:
Test 1: Provjera likovnih i grafikih sposobnosti
Ocjena grafiko-likovnih sposobnosti prostornog
oblikovanja i predodbe provodi se provjerom vizualne
memorije i inteligencije zapaanja prikazom volumena i
projekcija na plohu.
Test 2: Provjera sposobnosti percepcije prostora
Provjera sposobnosti opaanja i itanja postojeih
arhitektonskih prostora ili njihovih odnosa, kao i
provjera sposobnosti stvaranja novih arhitektonskih
prostora ili njihovih odnosa.
Test 3: Opa kultura
Odgovore na prethodno postavljena pitanja za
Veleuilite u Slavonskom Brodu pokualo se dobiti
analizom uspjeha studenata nakon zavrene prve godine
strunog studija Proizvodnog strojarstva te usporeujui
ih sa razliitim kombinacijama bodovanja pri upisu.
Rang lista uspjenosti studenata na kraju akademske
godine koja najbolje odgovara rang listi pri upisu na

Hrvatski katalog znanja, vjetina i kompetencija za studije strojarstva(preddiplomski, diplomski i

doktorski studij) temeljen na ishodima uenja

Croatian Catalogue of knowledge, skills and competences for Mechanical Engineering studies (Bachelor, Master and
Doctoral study programmes) based on learning outcomes

Slika 1 Dijagram ovisnosti broja bodova iz kole i

postignutih ECTS

Slika 4 Dijagram ovisnosti broja bodova iz matematike i

postignutih ECTS

Slika 2 Dijagram ovisnosti broja bodova sa dravne

mature i postignutih ECTS

Slika 5 Dijagram ovisnosti broja bodova iz hrvatskog i

postignutih ECTS

Slika 3 Dijagram ovisnosti ukupnog broja bodova i

postignutih ECTS

Slika 6 Dijagram ovisnosti broja bodova iz engleskog

jezika i postignutih ECTS

Hrvatski katalog znanja, vjetina i kompetencija za studije strojarstva(preddiplomski, diplomski i

doktorski studij) temeljen na ishodima uenja

Slika 10 Dijagram ovisnosti ukupnog broja bodova i

ocjena

Slika 7 Dijagram ovisnosti broja bodova iz fizike i

postignutih ECTS

4 ANALIZA REZULTATA
Iz tablice 1. koja prikazuje postojee stanje kriterija
opisa, moe se uoiti da je koeficijent korelacije prilino
nizak za sve postavljene kriterije. tovie, za engleski i
hrvatski jezik korelacija je negativna. Najvea korelacija
je s matematikom i to 0,30722. Odgovarajui dijagrami
ovisnosti prikazani su na slikama od 1 do 3. Zanimljivo
je uoiti da je najvea pozitivna korelacija izmeu
ukupnog broja bodova i prosjeka ocjena, a najvea
negativna korelacija izmeu engleskog jezika i broja
ECTS bodova. Smanjenjem kriterija vrednovanja
hrvatskog i engleskog jezika na 5 % te poveanjem
matematike na 35 % neto se poveala korelacija ECTS
s ukupnim bodovima na dravnom maturi (0,35)u
odnosu na prethodne varijante. U isto vrijeme korelacija
s prosjekom ocjena je jo uvijek dovoljno visoka (0,44)
(Slika 9 i 10).

Slika 8 Dijagram ovisnosti ukupnog broja bodova i

postignutih ECTS

5 ZAKLJUAK
Iz prikazanih rezultata vidljivo je da su svi
koeficijenti korelacije prilino niski to upuuje na
postojanje nekih elemenata koji nisu uzeti u obzir kod
kriterija upisa, a gotovo sigurno moemo rei nisu ni
vrednovani na dravnoj maturi. Od primijenjenih
kriterija najvea je korelacija s matematikom i
prosjekom ocjena iz srednje kole. Hrvatski i strani jezik
prema ovoj analizi ne bih se trebali bodovati za upis.
Vjerujem da bi dodatni ispit bolje prepoznao sposobnosti
kandidata i time pospjeio uspjenost studiranja.
Slika 9 Dijagram ovisnosti ukupnog broja bodova i
postignutih ECTS

6 LITERATURA
[1] http://www.trinom.hr/trinom/drzavna-matura-iupis-na-fakultet/tehnicki-fakulteti/(25.10.2014.)
[2] Izvjee za Vijee MZO-a za uvoenje
dravne mature, Oujak, 2006.