You are on page 1of 5

MANJAK PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD)

ADHD (Attention Deficit/Hyperactivity Disorder) je skraenica iz engleskog jezika, a


oznaava manjak panje/hiperaktivni poremeaj poremeaj panje uz hiperaktivnost.
Odreeni broj djece sa poremeajem panje ne izraava pretjeranu aktivnost te izgledaju spora,
bojaljiva, nemotivirana. Ovaj oblik poremeaja se u literaturi navodi kao ADD (Attention
Deficit Disorder) ili deficit panje bez hiperaktivnosti.
ADHD je neuroloki poremeaj, ne poinje iznenada i nije uzrokovan traumom ili problemima
kod kue. ADHD ima 3-5% djece, to je otprilike jedno dijete u svakom razredu. Mnoga djeca
prerastu glavne simptome nedostatka panje ili hiperaktivnosti u doba adolescencije, ali kod
nekih ovi se problemi zadre i u doba ivotne zrelosti. Poremeaj nedostatka panje i
hiperaktivnost pogaaju djecu u svim aspektima: u koli, porodici i drutvenim odnosima.
Veina djece je u jednom periodu ivota nemirna, impulzivna ili nepaljiva. Kako bi simptomi
za hiperaktivnost bili kliniki znaajni i zadovoljavali dijagnostike kriterije, trebaju biti
izraeniji od onoga to se smatra oekivanim s obzirom na djetovu dob i razvojni stepen te u
znaajnom stepenu naruavati funkcionisanje u razliitim aspektima djetetova ivota
(funkcionisanje u koli, na nastavnim i vannastavnim aktivnostima, u slobodnom vremenu).
Hiperaktivnost se posebno oituje u onim situacijama kada se od djeteta oekuje da bude mirno
i da uestvuje u radu. Panja kratko traje i zbog odsustva kontinuiteta u praenju, dijete ne prati
misao. Navedena svojstva utiu na mogunost integriranja u razliite socijalne sredine, kakva
je kola, odnosno razred ili vrnjaka skupina.
KLASIFIKACIJA ADHD POREMEAJA
Bitno obiljeje deficita panje/hiperaktivnog poremeaja je stalni model nepanje sa ili bez
hiperaktivnosti i/ili impulzivnosti. U okviru navedene kategorije poremeaja postoje podtipovi
koji se temelje na dominantnosti jednog od pojavnih oblika:
Deficit panje/hiperaktivni poremeaj, kombinirani tip. Ovaj tip poremeaja upotrebljavamo
ako nalazimo est ili vie simptoma nepanje i est ili vie simptoma hiperaktivnosti, odnosno
impulzivnosti u trajanju od najmanje est mjeseci. Najvie djece i adolescenata ima ovaj tip
poremeaja.
Deficit panje/hiperaktivni poremeaj, dominantno nepaljiv tip. Primjenjuje se ako nalazimo
est ili vie simptoma nepanje, a manje od est simptoma hiperaktivnosti impulzivnosti
takoer u trajanju od najmanje est mjeseci.
Deficit panje/hiperaktivni poremeaj, dominantno hiperaktivno - impulzivni tip. Upotrebljava
se kada je prisutno est ili vie simptoma hiperaktivnosti impulzivnosti, a manje od est
simptoma nepanje.
Takoer je bitno:
- simptomi nepanje, hiperaktivnosti ili impulzivnosti trebaju trajati najmanje est
mjeseci u neskladu s razvojnim stepenom;
- neki simptomi postoje prije 7. godine ivota;

da se neka oteenja, kao posljedica simptoma, oituje u dvije sredine ili u vie njih
(kuna sredina, kolska ili radna sredina);
- da postoje jasni dokazi znaajnog oteenja socijalnog, akademskog ili radnog
funkcionisanja.
Treba naglasiti da u zavisnosti od dobi i razvojnog stepena postoje razliitosti s kojima onaj ko
provodi klasifikaciju mora biti upoznat. S uzrastom neki uoljivi pojavni oblici poremeaja
postaju manje izraeni, jer su najee dinamikom razvoja zamijenjeni drugima. To dovodi do
zabuna, to vodi pogrenim procjenama i tretmanima.
-

KARAKTERISTIKE DJECE S DEFICITOM PANJE/HIPERAKTIVNIM POREMEAJEM


Kada bismo trebali pojednostaviti njihovu razliitost, onda bi to izgledalo ovako: njihova bitno
drugaija svijest dovodi do drugaijeg percipiranja, razmiljanja i shvaanja svijeta, pa tako i
reagiranja na njega.
Karakteristina ponaanja djece s deficitom panje/hiperaktivnim poremeajem koja ne treba
mijenjati nego prihvatiti su:
- Dok su bila mala, djeca su imala snane interese za odreene stvari (moda okolini
nerazumljive) fiksacije.
- U koli ne paze kada nastavnik neto objanjava, gledaju nekamo drugdje.
- Nisu sposobni slijediti upute koje se daju cijeloj grupi.
- Gledaju kako rade druga djeca prije nego to pokuaju neto uraditi sami.
- Rade prebrzo i ine nepotrebne greke, a ne greke vezane uz neznanje.
- Snano su usredotoeni kada rade ono to vole i to rade jako dobro.
- Pokazuju manje neprimjerena ponaanja kada rade ono to vole.
- Odbijaju raditi ono to ih ne interesira. Kada to rade, rade vrlo loe.
- Imaju logina (za djecu) objanjenja za neprihvatljiva ponaanja.
- Govore, pjevaju i apu samima sebi.
- Nestrpljivi su da na pitanje odmah dobiju odgovor.
- Mogu ponoviti ono to je reeno prije dosta vremena, a ne mogu ponoviti ono to je
reeno nedavno.
- Imaju tekoa u organiziranju pismenih radova, obino su zbrkani.
- Nisu konzistentni; jedan dan mogu, drugi dan ne mogu.
- Ponekad ne mogu izraziti misli na logian i razumljiv nain.
- Problemi u grupnoj konverzaciji.
- Niska tolerancija za ustrajnost u zadacima koji im se ine nevanima.
- Slaba koncentracija, dosada u odreenim situacijama.
- Na problem gledaju s neuobiajene strane i dolaze do jedinstvenih rjeenja.
- Jako dobra percepcija, velika mo zapaanja.
- Izrazito znatieljni, ne zadovoljavaju ih povrna objanjenja.
- U odrasloj dobi ne motiviraju ih nagrade i novac, nego njihovi interesi.
- Perfekcionisti u svojim interesima.

Imaju lo osjeaj za vrijeme zbog ega esto kasne.


Loi timski igrai.

Dijete s manjkom panje/hiperaktivnim poremeajem ima stalnu potrebu za aktivnou i


pokretom. Izraena je potreba za aktivitetom, stalno traganje za novim sadrajima na kojima se
zadrava veoma kratko. esta je pojava da tokom nastave ne obavlja aktivnosti koje su
predviene za sve uenike. Nespretnost i nestabilnost posebno dolaze do izraaja na asovima
sporta (teko savladaju gredu, kolut naprijed natrag, tee naue voziti bicikl, nespretni su u
igrama s loptom). Nespretni su kod oblaenja (tee naue zakopati dugmad, vezati cipele).
Problemi se javljaju kod brzine pisanja za vrijeme diktata, prepisivanja sa kolske table te
uenja matematikih, odnosno raunskih pojmova. Djeca pruaju otpor crtanju. Nije rijetka
pojava da su crtei neuredni i da ne odgovaraju uzrasnoj dobi djeteta.
Mogue su potekoe i na podruju pojedinih intelektualnih funkcija: loe vizuelno, grafiko,
neposredno pamenje, loe vizuelne predodbe, loa sposobnost vizuelne analize i sinteze (to
najvie dolazi do izraaja kod crtanja ili grafikih zadataka npr. slaba diferencijacija figure od
pozadine, izmeu slinih likova, slova, glasova, loe opaanje prostornih odnosa) misaona
statinost, krutost, itd.
Dijete funkcionira ispod svojih stvarnih mogunosti. Meutim, opa inteligencija je obino
bolja od razine koju pokazuje njegov cjelokupan rad. Zbog hiperaktivnosti, impulzivnosti,
motorikog nemira, nisu u stanju kontrolisati svoje emocionalne reakcije, zbog ega naglo ili
burno reaguju na odreeni podraaj, situaciju, dogaaj. Prisutne su tekoe u kontroli poriva,
nemaju konice niti na somatskom niti na emocionalnom planu. Na somatskom planu
registrira se loa kontrola sfinktera, primarna enureza, enkopreza. Djeca s manjkom
panje/hiperaktivnim poremeajem imaju mnogo ee probleme na podruju govora u odnosu
na ostalu populaciju djece.
Za nastavnika je bitno da stalno provjerava ta je uenik uo i kako je to razumio. Zbog toga je
potrebno davati jasne i precizne upute u radu sa djecom koja imaju manjak panje/hiperaktivni
poremeaj. Isto tako je potrebno traiti od djeteta da se obraa punom reenicom i da precizno
izrazi svoj zahtjev, molbu ili misao.
OSNOVNA PRAVILA ZA RAD SA DJETETOM U KOLI
Pored obitelji, kola je druga, najvanija, sredina u kojoj problemi djeteta posebno dolaze do
izraaja. Kako bi posljedice djetetova ponaanja bile to manje, treba voditi rauna o
adekvatnom pruanju pomoi.
U razredu bi trebalo:
- Preferirati tradicionalne tipove zatvorenih razreda pred otvorenim u kojem cijeli
auditorij sudjeluje u vidnim i slunim aktivnostima.
- Preferirati sjedenje naprijed u razredu ispred uitelja. Djeca oko njega s dobrim
ponaanjem mogu biti korisna.

Minimalizirati vidne i slune podraaje. Uitelj uvijek mora poticati na panju


upotrebljavajui razliite tehnike, glas, svjetlo.
Davanje uputa mora biti jasno, dobro artikulisano, jednostavno konstruisano.
Nove informacije trebaju biti kratke i date u jasno definiranim reenicama.
Govoriti jasno, sporo, polagano kako bi se informacija mogla prihvatiti.
Verbalne informacije dobro je dati praene slikama, dijagramima, modelima. Posebno
je vano da se nova znanja demonstriraju preko modela.
Za bolju memoriju uvijek su bolji konkretni primjeri.
Povratna informacija vana je s vremena na vrijeme kako bi bili sigurni da dijete prati.
Instrukcije treba ponavljati, hrabriti dijete da ponavlja, posebno da izrazi ono to misli
da je reeno. Aktivno sudjelovanje usmjerava panju i reducira distraktibilnost.
Prelazak na novi materijal uvijek treba biti postupan, s polazitem od starog, poznatog
materijala tako da dijete stekne dojam da je sve postupno te e tako lake memoririati.
Novi materijali se trebaju dati na poetku sata, napisati na plou kako bi itav sat bili
dostupni ueniku. Dobro je panju usmjeriti na sadraj kroz humor.
Proces uenja treba ii kroz aktivan pristup, to pomae kod pamenja, odravanja
panje.
Sjedei rad i pasivno sluanje treba biti prekidano pauzama.
Upotreba muzike, videa, igraaka, razliitog pribora pomae ueniku da prati gradivo,
da bolje slua i bolje razumije.
Pomo, a ne disciplinske mjere, treba primjenjivati kad god je to mogue.
Stimulirati uenika da pita, uspostaviti pozitivne emocije s djetetom. Pitati ga i poticati
da ono pita.
Djeca s poremeajem panje se zamaraju nakon nekoliko sati u koli, to dovodi do
nedostatka panje i slune konfuzije. Pomae davanje teih lekcija na poetku kolskog
dana kao i onog sadraja koji vie trai sluanje, a na kraju kloskog dana preferirati
sadraje gdje je dijete ukljueno vie vizualno.
Dati djeci gratifikaciju i za minimalan napredak i stimulirati ga.
Ne poticati negativne asocijacije.
Provoditi redovite vjebe motorike i razvijati opaanje putem kopiranja, izrezivanja,
preslikavanja, a to ne traje due od 30 minuta.
Rad treba prekidati i nakon svakog napornijeg zadatka organizirati zadatak koji je laki
ili zadavati neke vjebe motorike.
Dijete ne treba itati due tekstove.
Pomagati djetetu u pisanim zadacima.
Tolerirati nespretniji i neuredniji rukopis te kod ocjenjivanja u obzir uzimati uloeni
trud.
Kod rjeavanja testova u poetku davati samo usmene, a kasnije produiti vrijeme
rjeavanja pismenih zadataka.
Ne kanjavati ga zbog nepanje na satu, nego ponuditi primjereniji program.

Ne dopustiti da dijete bude loe vrednovano od vrnjaka i na taj nain socijalno


izolirano, to dovodi do novih frustracija.
Omoguiti uenje u malim koracima;
Sloene upute rastaviti na nekoliko jednostavnijih i traiti od djeteta da ponovi ta treba
uiniti kako bi se provjerilo da li je razumjelo ta treba initi;
Prednost dati usmenom ispitivanju, jer dijete s navedenom tekoom daje bolje
rezultate i lake iskazuje svoja znanja pri usmenom izraavanju;
Ne dati djetetu kratke vremenske rokove, jer e, bude li radio u urbi i pod pritiskom,
rezultati biti znatno slabiji;
Pri davanju uputa (cijelom razrednom odjelu) stati pokraj djeteta s deficitom
panje/hiperaktivnim poremeajem i pri objanjavanju koristiti njegov pribor;
Dijete sa manjkom panje/hiperaktivnim poremeajem smjestiti u prvu klupu, jer e ga
na tom mjestu najmanje ometati dogaanja u razredu i najmanja je mogunost
interakcije s drugim uenicima za vrijeme nastavnog rada, vie se usmjerava na uitelja
i njegov rad.

Djeca s manjkom panje/hiperaktivnim poremeajem se zamaraju nakon nekoliko sati u koli,


to dovodi do nedostatka panje. Navedene sugestije pomau uenicima da odre panju za
vrijeme nastavnog procesa i da svoju energiju usmjeravaju na nastavne sadraje. Pauze u radu i
vjebe motorike u toku nastavnog procesa pomau kod pamenja i odravanja panje. Tako e
dijete moi, nakon kraeg odmora ili jednostavnijih zadataka, aktivno uestvovati u realizaciji i
usvajanju novih nastavnih sadraja. Prilikom ocjenjivanja uenika sa deficitom
panje/hiperaktivnim poremeajem bitno je da nastavnik uzima u obzir i uloeni trud.
Za uenike sa manjkom panje/hiperaktivnim poremeajem, ali i za ostatak populacije uenika,
vrijedi pravilo da se lake ui ako je ukljueno to vie osjetila, dakle ako putevi u pamenju
vode preko vida, sluha, opipa, okusa i mirisa. Na taj se nain sadraji odmah uvruju pomou
vie sjecita u naoj mrei pamenja.