UNIVERZITET U TRAVNIKU

Pravni fakultet u Kiseljaku

ODSJEK/SMJER : Ope pravo

------- Politiki sistem Republike Hrvatske-------Seminarski rad iz Savremenih pravno - politikih sistema -

Kandidat
Ana Duno
Broj indeksa: 991/11

Mentori:
Prof. dr. aban Nuri
Vii ass. Djelza Alija, MA

Kiseljak, Sijeanj, 2013.

1

SADRAJ
UVOD........................................................................................................................................ 3
1. GEOGRAFSKI POLOAJ.................................................................................................... 4
2. PRIRODNO GEOGRAFSKE CJELINE............................................................................... 5
3. UPANIJE REPUBLIKE HRVATSKE................................................................................ 5
4. DRAVNA OBILJEJA REPUBLIKE HRVATSKE.......................................................... 7
4.1. Zastava................................................................................................................................. 7
4.2. Grb....................................................................................................................................... 7
4.3. Nacionalna Himna............................................................................................................... 8
4.4. Moneta................................................................................................................................. 8
5. SISTEM DRAVNE VLASTI............................................................................................... 9
6. HRVATSKI SABOR.............................................................................................................. 9
7. VLADA REPUBLIKE HRVATSKE.................................................................................... 10
8. PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE........................................................................ 10
9. SUDSKA VLAST REPUBLIKE HRVATSKE..................................................................... 11
10. LOKALNA I PODRUNA (REGIONALNA) SAMOUPRAVA...................................... 12
11. IZBORNI SISTEM REPUBLIKE HRVATSKE................................................................. 12
ZAKLJUAK............................................................................................................................ 13
LITERATURA...........................................................................................................................14

UVOD
Hrvatska je meu prvim ustrojenim dravama, a od poeta IX stoljea postaje kraljevina. Prema
jeziku pripada indoeuropskoj, slovenskoj, tonije junoslovenskoj grupi naroda, a prema
kulturnoj i vjerskoj odrednici, zapadnoeuropskom, rimokatolikom civilizacijskom krugu. Hrvati
kao posebna etnika zajednica formirali su se ve u ranom srednjem vijeku na graninom
podruju nekadanjeg Zapadnog Rimskog, odnosno kasnije Franakog carstva. Na tom
pograninom teritoriju gdje su se susretale rimska i grka kultura, Franako i Bizantijsko carstvo,
Sveto Rimsko Carstvo njemake narodnosti i Osmanlijsko Carstvo, naselili su se poetkom VII
stoljea i tu ive sve do danas. Od crkvenog raskola u XI stoljeu preko toga podruja prelazi i
crta razgranienja izmeu katolikog Rima i pravoslavne Bizantije, ali Hrvati se orijentiu
katolikom zapadu. Od XV stoljea kad poinje Turska agresija, tu se preklapaju u 3 religije:
katolianstvo, pravoslavlje i islam.Poslije I. svjetskog rata ulazi u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i
Slovenaca, kasnije Kraljevine Jugoslavije.Od kraja II. svjetskog rata nalazi se u sastavu bive
Jugoslavije, a 1990. kad je proglaena Republika Hrvatska kao posebna drava, i dalje ostaje na
granici istoka i zapada.
Krai naziv: HRVATSKA
Zvanini naziv: Republika Hrvatska
Lokalni krai naziv: Hrvatska
Lokalni dui naziv: Republika Hrvatska
Poloaj: Jugoistona Evropa, na obali Jadranskog mora, izmeu Bosne i Hercegovine i Slovenije
Povrina: 56,542 kvadratnih kilometara
Glavni grad: Zagreb
Nezavisnost: 25. Lipanj 1991. (od Jugoslavije)
Nacionalni praznik: Dan republike/Dan dravnosti, 30. Svibanj
Ustav: Usvojen 22. Prosinca 1990.
Stanovnitvo: 4,784,000
Birako pravo: sa 18 godina; univerzalno (sa 16 godina, ako je maloljetnik zaposlen)
Nacionalni sastav: Hrvati (78%); Srbi (12%); Bonjaci (1%); ostali (9%) (1991.)
Jezici: Hrvatski, jezici nacionalnih manjina|
Vjerski sastav: Rimokatolici (77%); Pravoslavci (11%); Muslimani (1%)

1. GEOGRAFSKI POLOAJ

Slika 1.1.

Hrvatska je smjetena na jugo istoku Europe (slika 1.1.). Vanost geografskog poloaja
Hrvatske poveava Jadransko more kao dio Sredozemnog mora koji prodire najdublje i
najsjevernije prema srednjem dijelu Europskog kontinenta. Hrvatska granii sa Slovenijom na
zapadu, Maarskom na sjeveru, Srbijom i BiH na istoku, te sa Crnom Gorom na Jugu (slika
1.2.).1

Slika 1.2.
1 http://bs.scribd.com/doc/34847193/Politicki-Sistem-Hrvatske , stranica bila dostupna 14. 12. 2012.

2. PRIRODNO GEOGRAFSKE CJELINE

Prostor Hrvatske se dijeli na 3 prirodno geografske cjeline ili regije:
-

nizinska ili panonska prirodna regija (obuhvaa 55% teritorije i 66% stanovnitva),

primorska ili jadranska prirodna regija (obuhvaa 31% teritorije i 31% stanovnitva),

gorska prirodna regija (obuhvaa 14% teritorije i 3% stanovnitva).

Podjela se moe napraviti i po funkcionalnom smislu, pa tako onda imamo 4 makroregije:

zagrebaka makroregija ( obuhvaa sredinju Hrvatsku),

osjeka makroregija ( obuhvaa istonu Hrvatsku),

rijeka makroregija (obuhvaa sjeverno hrvatsko primorje), i

splitska makroregija (obuhvaa juno hrvatsko primorje).

Jedino gorska Hrvatska nema sopstveno makroregionalno podruje, pa se pojedini njeni dijelovi
gravitacijski orijentiraju prema Zagrebu, Splitu ili Rijeci.
3. UPANIJE REPUBLIKE HRVATSKE
upanija predstavlja osnovnu administrativnu jedinicu u Republici Hrvatskoj. S obzirom na
ovlatenja i poslove koje vre upanije po strukturi odgovaraju okruzima u drugim dravama.
Hrvatska ima ukupno 21 upaniju(slika 2.1.) ukljuujui Grad Zagreb kao posebnu
administrativnu jedinicu.2

2 http://bs.scribd.com/doc/34847193/Politicki-Sistem-Hrvatske , stranica bila dostupna 14. 12. 2012.

Slika 2.1.

I zagrebaka;

XI Poeko Slavonska;

II Krapinsko Zagorska;

XII Brodsko Posavska;

III Sisako Moslavaka;

XIII Zadarska;

IV Karlovaka;

XIV Osjeko Baranjska;

V Varadinska;

XV ibensko Kninska;

VI Koprivnino Krievaka;

XVI Vukovarsko Srijemska;

VII Bjelovarsko Bilogorska;

XVII Splitsko Dalmatinska;

VIII Primorsko Goranska;

XVIII Istarska;

IX Liko Senjska;

XIX Dubrovako Neretvanska;

XVirovitiko Podravska;

XX Meimurska;3

3 http://bs.scribd.com/doc/34847193/Politicki-Sistem-Hrvatske, stranica bila dostupna 14. 12. 2012.

4. DRAVNA OBILJEJA REPUBLIKE HRVATSKE

4.1. Zastava

Slika 3.1.

Zastava Republike Hrvatske sastoji se od tri boje, poloene vodoravno od kojih svaka ini po 1/3
zastave: crvena, bijela i plava sa grbom Republike Hrvatske koji se nalazi u sredini (slika 3.1.).

4.2. Grb
Grb Republike Hrvatske je u obliku tita. Dvostruko je podjeljen vodoravno i uspravno u 25
crvenih i bijelih polja, tako da je prvo polje u gornjem lijevom uglu tita crvene boje. Iznad tita
je kruna sa 5 manjih titova sa povijesnim grbovima poredanim sa lijeva na desno (slika 3.2.).4

Slika 3.2.
4 http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_politi%C4%8Dki_sustav , stranica bila dostupna 15. 12. 2012.

4.3. Nacionalna Himna

Nacionalna himna Republike Hrvatske je "Lijepa naa domovino". Autor stihova je Antun
Mihanovi. Pjesma je prvi put tiskana pod naslovom "Horvatska domovina" u "Danici" 1835.
godine. Pod imenom "Lijepa naa" postala je hrvatskom himnom. Josip Runjanin je kao kadet u
Glini 1846. godine uglazbio Mihanovieve stihove koje je prema predaji notirao i harmonizirao
V. Lichtenegger 1891. godine.
Godine 1891., prigodom izlobe Hrvatsko- slavonskoga gospodarskog drutva u Zagrebu,
pjevana je prvi put kao "Hrvatska himna" pod naslovom "Lijepa naa".5

4.4. Moneta
Jo u romanskom razdoblju, u pokrajinama vie i nie Panonije (dananja Maarska te Slavonija),
porezi su bili ubirani u vidu kuninih koa koje su tada bile iznimno cijenjene. Tako je od
latinskog termina martus nastala hrvatska rije marturina ili porez. U srednjem vijeku u Hrvatskoj
se upotrebljava velik broj stranih moneta, no u Slavoniji je barem od 1018. u upotrebi vlastita
moneta, a izmeu 1260. i 1380., hrvatski banovi kuju srebrnjak ukraen kunom. Smanjenje
hrvatske autonomije u okviru hrvatsko-ugarskog kraljevstva dovelo je do nestanka ove monete.
Kuna se ponovno pojavila 1939. kada je Banovina Hrvatska, uspostavljena unutar jugoslavenske
monarhije, razmatrala kovanje vlastitog novca. 1941. uvela ju je hrvatska kolaboracionistika
vlada,

da

bi

opet

bila

ukinuta

na

kraju

rata.

Konano, nakon proglaenja hrvatske neovisnosti 1991. kuna je putena u opticaj 31. svibnja
1994. godine (slika 3.3.).6

Slika 3.3.

5 http://www.mvep.hr/MVP.asp?pcpid=64 , stranica bila dostupna 16. 12. 2012.

6 http://www.mvep.hr/MVP.asp?pcpid=64 , stranica bila dostupna 16.12. 2012.

5. SISTEM DRAVNE VLASTI

Prema Ustavu Republike Hrvatske dravna vlast je ustrojena na naelu podjele vlasti na
zakonodavnu, izvrnu i sudsku, a naelo podjele vlasti ukljuuje oblike meusobne suradnje i
uzajamne kontrole nosilaca vlasti propisane Ustavom i zakonom.

6. HRVATSKI SABOR
Red i nain konstituisanja Sabora ureen je Ustavom i Poslovnikom Sabora. Sabor je dvodomno
zakonodavno tijelo koje je istodobno i najvie predstavniko tijelo. Sabor redovito zasjeda dva
puta godinje: izmeu 15. sijenja i 15. srpnja i izmeu 15. rujna i 15. prosinca. Sabor
vanredno zasjeda na zahtjev Predsjednika Republike, Vlade ili veine zastupnika. Sjednice
Sabora su javne. Ustrojstvo i rad Sabora ureuju se Poslovnikom koji se donosi veinom glasova
svih zastupnika. Sabor bira predsjednika i 2 do 5 potpredsjedika. Predsjednik i potpredsjednici
ine Predsjednitvo Sabora. Sabor imenuje i sekretara koji upravlja Strunom slubom Sabora i
nadzire njen rad. Odluke se donose ako je na sjedinici prisutna veina zastupnika, osim u
sluajevima kada je Poslovnikom ili ustavom drugaije odreeno.
Nadlenost Sabora je da:
odluuje o donoenju i promjeni Ustava,
donosi zakone i dravni budet,
odluuje o ratu i miru,
odluuje o promjeni granica RH,
donosi strategiju nacionalne sigurnosti i odbrane,
odluuje o strategijama i ostvaruje graanski nadzor nad oruanim snagama i sigurnosnim
slubama,
ratifikuje vane meunarodne ugovore,
donosi deklaracije koje izraavaju politiku Hrvatskoga sabora,
raspisuje referendum,
odluuje o imenovanju lanova Ustavnog suda, guvernera Narodne banke, pukog
pravobranitelja 7
7 . Durakovi Nijaz, (2007.), Uporedni politiki sistemi, Pravni fakultet, Sarajevo, str. 287. i 288.

7. VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Vlada je organ koji obavlja dio izvrne vlasti koji ustavom nije povjeren predsjedniku Republike.
Ona moe donositi uredbe, predlagati zakone i dravni budet (proraun), te provoditi zakon i
druge propise koje donosi Sabor. Njena je odgovornost dvostruka i odnosi se jednim dijelm
prema predsjedniku, a drugim prema Saboru. Vlada Republike Hrvatske:
-

predlae zakone i druge akte hrvatskom saboru,

predlae dravni proraun i zavrni raun,

provodi zakone i druge odluke Hrvatskog sabora,

donosi uredbe za izvrenje zakona,

vodi vanjsku i unutranju politiku,

usmjerava i nadzire rad dravne uprave,

brine o gospodarskom razvitku zemlje,

usmjerava djelovanje i razvitak javnih slubi,

predsjednik i lanovi Vlade zajedniki su odgovorni za odluke koje donosi Vlada, a osobno
su odgovorni za svoje podruje rada.

Glasanje o povjerenju Vladi moe zahtijevati njezin predsjednik i sl.

8. PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjedniku Republike Hrvatske pripada predstavnika i izvrna funkcija. On predstavlja i
zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu. Nadlean je za obranu neovisnosti i
teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske, kao i za stabilno, normalno i usklaeno djelovanje
dravne vlasti. Predsjednik se bira na temelju opega i jednakoga birakog prava na neposrednim
izborima tajnim glasovanjem na razdoblje od pet godina. Nitko ne moe biti vie od dva puta
biran za predsjednika Republike.Predsjednik Republike raspisuje izbore za Hrvatski sabor,
raspisuje referendum, povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele
zastupnikih mjesta u Hrvatskom saboru, uiva povjerenje veine svih zastupnika, daje
pomilovanja, dodjeljuje odlikovanja i priznanja. U suradnji s Vladom, Predsjednik sudjeluje u
oblikovanju i provedbi vanjske politike, odluuje o osnivanju diplomatskih misija, postavljanju i

10

opozivu efova diplomatskih misija RH u inozemstvu, daje vjerodajnice i prima vjerodajnice

efova stranih diplomatskih misija.
Predsjednik je vrhovni zapovjednik oruanih snaga RH, imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike,
objavljuje rat i zakljuuje mir na temelju odluke Hrvatskog sabora, u skladu sa zakonom. Za
vrijeme trajanja ratnog stanja moe donositi uredbe sa zakonskom snagom. Predsjednik
Republike u suradnji s Vladom usmjerava rad sigurnosnih slubi. Predsjednik Republike i
predsjednik Vlade supotpisuju odluke o imenovanjima elnika sigurnosnih slubi, nakon
pribavljenog miljenja nadlenoga saborskog odbora. Predsjednik, pod precizno odreenim
uvjetima, moe raspustiti Hrvatski sabor ako se Vladi izglasuje nepovjerenje, ili ako se ne donese
dravni proraun u roku od tri mjeseca nakon to je predloen. Predsjednik Republike od 2010.
godine je Ivo Josipovi.

9. SUDSKA VLAST REPUBLIKE HRVATSKE

U Republici Hrvatskoj sudsku vlast obavljaju prekrajni sudovi, opinski sudovi, upanijski
sudovi, trgovaki sudovi, Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske, Visoki trgovaki sud
Republike Hrvatske, Upravni sud Republike Hrvatske i Vrhovni sud Republike Hrvatske.
Vrhovni sud Republike Hrvatske je najvii sud u dravi. Zasjedanja suda su otvorena za
javnost i presude se donose javno, osim u pitanjima privatnosti optuenih. Suci se imenuju na
razdoblje od osam godina.
Dravno sudbeno vijee u skladu s ustavom i zakonom imenuje, razrjeuje i odluuje o
stegovnoj odgovornosti sudaca. Ima jedanaest lanova iz redova istaknutih sudaca, odvjetnika i
sveuilinih profesora pravnih znanosti, s tim da veina lanova Dravnog sudbenog vijea mora
biti iz redova sudaca. Predsjednici sudova ne mogu biti birani za njegove lanove.
Dravno odvjetnitvo Republike Hrvatske je samostalno i neovisno pravosudno tijelo
ovlateno i duno postupati protiv poinitelja kaznenih i drugih kanjivih dijela, poduzimati
pravne radnje radi zatite imovine Republike Hrvatske, te podnositi pravna sredstva za zatitu
Ustava i zakona. To tijelo, dakle, nije sudbena vlast i pred sudovima ima status stranke. Na elu
dravnog odvjetnitva nalazi se Glavni dravni odvjetnik.
Ustavni sud Republike Hrvatske odluuje o ustavnosti zakona i ima pravo opozvati zakone
koje smatra neustavnima. Moe optuiti i predsjednika drave. Sastoji se od 13 sudaca, koji
11

biraju svog predsjednika na razdoblje od 4 godine. Ustavni sud je tzv. etvrta poluga vlasti
budui se njegovo postojanje i rad vodi iskljuivo ispod Ustava i Ustavnoga zakona o Ustavnome
sudu Republike Hrvatske.
10. LOKALNA I PODRUNA (REGIONALNA) SAMOUPRAVA

Prema lanku 132. Ustava Republike Hrvatske, graanima se jami pravo na lokalnu i podrunu
(regionalnu) samoupravu. To pravo graani ostvaruju preko lokalnih, odnosno podrunih
(regionalnih) predstavnikih tijela koja su sastavljena od lanova izabranih na slobodnim i tajnim
izborima na temelju neposrednog, jednakog i opega birakog prava.
Jedinice lokalne samouprave su opine i gradovi, a jedinice podrune (regionalne) samouprave su
upanije. Njihovo podruje odreuje se na nain propisan zakonom. Glavni grad Zagreb ima
poloaj upanije.
Opina, grad i upanija su pravne osobe koje imaju svoj statut te grb i zastavu. Statutom se
ureuje njihov samoupravni djelokrug, obiljeja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i nain rada
tijela, nain obavljanja poslova, oblici konzultiranja graana, provoenje referenduma u
pitanjima iz djelokruga, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih slubi, oblici suradnje
jedinica lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave te druga pitanja od vanosti za
ostvarivanje prava i obveza.8

11. IZBORNI SISTEM REPUBLIKE HRVATSKE

Hrvatski Ustav osigurava svakom dravljaninu Republike Hrvatske koji je navrio 18 godina
ivota ope i jednako birako pravo. Pasivno birako pravo stjee se takoer sa 18 godina ivota.
Birako se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem.
Graani Republike Hrvatske na nacionalnoj, odnosno dravnoj razini biraju svoje predstavnike tj.
zastupnike u Hrvatski sabor (najmanje 100, a najvie 160), u pravilu svake 4 godine, koliko traje
mandat zastupnicima u Hrvatskom saboru. Svakih pet godina provode se izbori za predsjednika
Republike.

8 . http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_politi%C4%8Dki_sustav , stranica bila dostupna 15. 12. 2012.

12

ZAKLJUAK
Prema Ustavu Republike Hrvatske dravna vlast je ustrojena na naelu podjele vlasti na
zakonodavnu, izvrnu i sudsku vlast, a naelo podele vlasti ukljuuje oblike meusobne saradnje
i uzajamne kontrole nosilaca vlasti propisane Ustavom i zakonom.Zakonodavna vlast izaena je
kroz Sabor, izvrnu vlast obavlja Predsjednik drave i Vlada, u sudskoj vlasti najznaajniji je
Vrhovni sud RH, odnosno on je najvii sud u dravi, ali pored njega postoje i drugi sudovi, npr.
prekrajni sudovi, opinski sudovi, upanijski sudovi, trgovaki sudovi, Visoki prekrajni sud
Republike Hrvatske i dr. Hrvatski Ustav osigurava svakom dravljaninu Republike Hrvatske koji
je navrio 18 godina ivota ope i jednako birako pravo.
Nesumnjivo je da e hrvatsko drutvo i drava proi kroz jo dug i obiman period sistemskih
promjena, obzirom da se nalazi na putu europskih integracija.

13

LITERATURA
1. Nuri aban, Alija Djelza (2011.), Savremeni pravno politiki sistemi, Pravni fakultet
Kiseljak, Univerzitet u Travniku, Travnik.
2. Durakovi Nijaz, (2007.), Uporedni politiki sistemi, Pravni fakultet, Sarajevo.
3. http://bs.scribd.com/doc/34847193/Politicki-Sistem-Hrvatske , stranica bila dostupna 14. 12.
2012.
4. http://www.sabor.hr/Default.aspx , stranica bila dostupna 15. 12. 2012.
5. http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_politi%C4%8Dki_sustav , stranica bila dostupna 15. 12.
2012.
6.http://setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/sr_Latn/infoCountryPage/setimes/resource_centre/co
untries/croatia?country=Croatia , stranica bila dostupna 16. 12. 2012.
7. http://www.vlada.hr/ , stranica bila dostupna 16. 12. 2012.
8. http://www.mvep.hr/MVP.asp?pcpid=64 , stranica bila dostupna 16. 12. 2012.

14