Академический Документы
Профессиональный Документы
Культура Документы
I sama klinika slika moe biti neobina, pradena drugim razliitim simptomima, te je u tim sluajevima neophodna
dopunska dijagnostika procedura, od analiza krvi, pregleda oftalmologa, dopler dijagnostike krvnih sudova, nekada
elektroencefalografije, CT-a ili nuklearne magnetne rezonance mozga.
Problem i depresivnost
Aktuelne savremene terapijske procedure i protokoli doneli su znatne novine u
uspenom leenju migrene. Ukoliko je re o migreni slabijeg intenziteta, koja se javlja
manje od tri puta meseno, onda se primenjuju iskljuivo lekovi za prekid glavobolja i
to najede nesteroidni antireumatici u prvom izboru, ali po potrebi i preparati
dihidroergotamina ili triptani, kao lekovi poslednje generacije. Meutim, poseban
problem su teki ataci koji su od poetka pradeni intenzivnim povradanjem, a koji se
moraju tretirati parenteralno (infuziona ili intramuskularna terapija) u zdravstvenim
ustanovama s obzirom da je esto potrebna i nadoknada tenosti. Takoe, neretko se
deava da pacijenti imaju vie od tri ataka meseno, to je uslov za uvoenje preventivne terapijske procedure
usmerene u pravcu smanjenja uestalosti napada. Dugogodinji bolesnici od tekih formi migrene su najede pacijenti
koji imaju hronini duevni bol, koji je primarno ispoljen u depresivnom raspoloenju, te su antidepresivi esti terapijski
pratioci.
Timovi lekara razliitih specijalnosti, pod patronatom neurologa specijalizovanih za ovu oblast neurologije, uspeli su da
standardizuju terapijske i dijagnostike procedure i kod najteih oblika migrenskih i drugih vrsta glavobolja do te mere
da pacijenti migrenske atake imaju znatno retko ili ih uopte nemaju, ili su oni u samom poetku adekvatno prekinuti.
Dakle, i za glavobolju ima leka!
Nisu sve glavobolje migrene
Kao to rekosmo, postoji preko 300 razliitih vrsta glavobolja, grubo podeljenih u primarne i sekundarne, u zavisnosti
da li se te glavobolje javljaju kao samostalni fenomen, ili su udruene i posledine sa nekim drugim aktuelnim
oboljenjem.
Najede su Tenzione glavobolje, kontinuirane jednostrane ili obrune glavobolje koje mogu trajati i danima.
Trigemino-autonomna grupa glavobolja, iji je najedi predstavnik Klaster glavobolja, koja se karakterie intenzivnim i
neizdrivim atacima pulsirajudeg bola oko jednok oka, koje suzi i postaje crveno, nekada se i spusti kapak sa iste strane,
ili procuri nos. Ovakva glavobolja traje do 3-4 sata, i spontano isezne, ali su napadi u vie navrata ponavljani
svakodnevno. Specifina terapijska procedura u najvedem broju slulajeva ima uspeha kod takvih glavobolja.
Slina ovoj glavobolji je i Paroksizmalna hemikranija, koja se pak lei sasvim drugim lekovima. Retke primarne
glavobolje predstavljajuGlavobolje u toku kijanja, Glavobolje u toku seksualnog odnosa Koitalne glavobolje
Intenzivne, iznenadne glavobolje koje pacijenti opisuju kao strela ili grom, a koje zahvataju razliite delove liica,
glave i vrata nazivamo neuralgijama, a koje se uspeno kupiraju antiepilepticima. One pak nekada mogu biti propratni
simptom ozbiljnog oboljenja glave i struktura vrata.
Vaskularne glavobolje su glavobolje koje esto prate ozbiljna oboljenja krvnih sudova mozga i vrata, kao to su
aneurizme krvnih sudova, modano krvarenje, urodjene malformacije krvnih sudova, ali i u sklopu trpljenja mozga kog
jako visokog krvnig pritiska.
Posebnu grupu glavobolje ine one koje su posledica razliitih oboljenja oka, usne duplje, kostiju lobanje i kimenog
stuba vrata, oboljenja uha grla i nosa. Ove glavobolje su esto posledica tumora ovih regija.
Temporalni arteritis, oboljenje koje se skoro iskljuivo javlja u starosti, biva pradeno svakodnevnim dnevno-nodnim
glavoboljama, dominantno regije slepoonica. Kod ovih pacijenata nalazimo tvrdu i bolnu povrnu arteriju slepoonice.
Opisane glavobolje su pradene optom slabodu, malaksalodu, neraspoloenjem, bolovima u miidima i zglobovima,
nekada i blago povienom temperaturom, i ukoliko se na vreme ne prepoznju, ova bolest moe zavriti i fatalno.