to je naredba?

Uputa raunalu to treba initi.

U najuem smislu naredba je neka kombinacija elektrinih napona koja dovedena na
odgovarajue stezaljke sredinje jedinice za obradu izaziva izvrenje eljene radnje.
1. Navedite barem tri oblika prikaza naredbe.
Oblici naredbe su: binarni, heksadekadski, mnemoniki.
Postoje i vii oblici naredni koji su sliniji ljudskom jeziku nego strojnom.
2. Navedite razliku izmeu sintaksne i logike pogreke u programu.
- Sintaksna pogreka pri nepravilnom koritenju naredbi ili slaganju naredbi te
ih otkriva prevoditelj
-

Logika pogreka u izradi samog algoritma ,najtee ih je pronai i njih

prevoditelj ne moe pronai

3. Navedite est koraka u razvoju programa.

- analiza zadatka
- dijagram toka
- definiranje ulaza i izlaza
- pisanje programa
- provjera (testiranje) programa
- pisanje dokumentacije
4. Navedite prednosti i nedostatke programa pisanih u asembleru i u viem
programskom jeziku.
Asembler:
Vii jezici:
Plus:
Plus:
- Brzina izvoenja programa
- Jednostavnost pisanja programa
- Nadzor nad sklopovljem raunala
- Razumljivost programa
- Prenosivost
Minus:
- Zahtjevno pisanje programa
Minus:
- Nerazumljivost napisanog koda
- Sporiji od asemblera
- Program vezan uz grau raunala
- Nema izravnog nadzora nad
sklopovljem raunal
5. Napiite to je prevoditelj i navedite primjer?
Prevoditelj je program koji kod pisan u programskom jeziku pretvara te prevodi u strojni jezik
razumljiv raunalu. Prevoditelje koriste jezici: C, C++, FORTRAN, ... .
6. Napiite to je interpreter i navedite primjer?
Interpreter je program koji kod napisan u programskom jeziku prevodi u strojni kod, naredbu
po naredbu, u trenutku izvoenja. Interpreter koriste: BASIC, JAVA, JavaScript, Python,
MATLAB... .
7. Objasnite to je strukturno programiranje.
Strukturno programiranje (engl. structured programing) skup je programskih metoda koje
vode k logikoj organizaciji i itljivosti programa. Logika organizacija olakava pisanje,
odravanje i popravak programa.
8. Objasnite to je objektno orijentirano programiranje.
Objektno orijentirano programiranje ili krae OOP je jedan od moguih pristupa
programiranju raunala. Programi se stvaraju kao skupina objekata. Svaki objekt se sastoji od
apstraktnih podataka i metoda i izvrava neku zadau. Sam program je takoer objekt i moe
posluiti kao dio nekog veeg programa.

10.Objasnite namjenu i navedite primjere programskih jezika neovisnih o sklopovlju i

operacijskom sustavuProgramski jezici neovisni o sklopovlju i operacijskom sustavu
omoguuju veliku prenosivost, jednom napisan program moe se izvesti na bilo kojem
raunalu.
Primjeri: JAVA, JavaScript...
9. Ukratko objasnite strukturu C programa.
- C programski jezik slobodnog formata nema pravila to se tie stila pisanja, prazni
redovi, uvlake, viestruki razmaci ne utjeu na kod
- svaka naredba zavrava tokazarezom.
- u istom redu mogue je napisati nekoliko naredbi odvojenih tokazarezom
- kljune rijei i naredbe se piu malim slovom
- velika i mala slova se razlikuju
- u svakom programu mora postojati jedna glavna funkcija main (to je ujedno mjesto
gdje poinje izvoenje programa)
- dio programa izmeu vitiastih zagrada ({ }) naziva se blok
- jedan blok se moe nalaziti unutar drugog bloka
- komentari se piu unutar /* i */ znakova i ne moraju zavravati toka-zarezom, jer ih
prevoditelj ignorira
10. Navedite barem 5 kljunih rijei C jezika prema ANSI standardu.
Neke od lkjunih rijei su: int, double, float, long, short, if, return, do, while, for, switch, void,
struct, unsigned, continue, break.
11. Objasnite postupak prevoenja i pokretanja programa C programa.
Izvorni kod se prevodi pomou prevoditelja. Na UNIX operacijeskom sustavu rezultat je
datoteka ekstenzije .out, a na PC raunalima izvrna datoteka ekstenzije .exe. Na PC
raunalima program se moe pokrenuti kao bilo koji drugi. Moderni kompajleri dolaze sa
integriranim razvojnim sueljem gdje se sve navedeno obavlja pomou grafikog suelja.
12. Navedite ulogu i primjer koritenja pretprocesorskih naredbi.
Pomou pretprocesorskih naredbi mijenjamo izvornu datoteku prije prevoenja.
Primjer: #include <stdio.h> ukljuuje biblioteku stdio u program
13. Objasnite koritenje uvjetnog ukljuivanja pretprocesorskih naredbi.
Uvjetno ukljuivanje pretprocesorskih naredbi nam omoguuju da mijenjamo izvorni kod
prije prevoenja u ovisnosti o nekim uvjetima. Na primjer moemo dio koda napisati za vie
operacijeskih sustava i onda ukljuivati samo isjeak potreban za prevoenje na trenutnom
operacijskom sustavu. Tako napisan kod se moe prevesti na vie operacijskih sustava.
14. Navedite osnovne tipove podataka u C-u i za svaki tip po jedna primjer.
char 'a', int 5, float 1.2, double 3.14
15. Ukratko objasniti i na primjeru pokazati ispravno dodjeljivanje imena varijablama
u C-u.
- Imena varijabli se sastoje od slova, brojki i znaka podcrtavanja _.
- Ime varijable ne moe poeti brojkom
- Mala i velika slova se razlikuju
- Kljuna rije ne moe biti naziv varijable
16. Objasniti znaenje osnovnih tipova podataka, te bitnije prefikse i kvalifikatore koji
se s njima kombiniraju.
Tipovi podatak:
char znakovi
int cijeli brojevi
float realni brojevi
double realni brojevi dvostruke preciznosi

prefikski i kvalifikatori:
short smanjuje raspon vrijednosti koje varijabla moe sadravati
long poveava raspon vrijednosti koje varijabla moe sadravati
unsigned dozvoaljava samo pozitivne vrijednosti
signed dozvoljava i pozitivne i negativne vrijednosi
17. Poredajte od najmanjeg prema najveem char, double, float, short i long tipove
podataka.
char, short, long, float, double
18. Na barem dva primjera pokaite prikaz znakovnih konstanti u C-u.
Znakovne konstante: 'a' , '8' , '\x41', '#' , '=' , '< '.
19. Navedite i objasnite barem tri escape sekvence u C-u.
\n prelazak u novi redak
\v tabulator
\b pomicanje za jedno mjesto u lijevo (backspace)
\0 nul znak (kraj stringa)
20. Ukratko objasnite i na primjeru pokaite predstavljanje stringa.
String se predstavlja kao niz znakova.
Primjer: char s[100] = ''Dobar dan!'' ; - deklaracija stringa koji prima 99 znakova, zadnji je
rezerviran za znak za kraj stringa \0. String konstanta je uvijek omoena dvostrukim
navodnicima.
21. Ukratko objasnite i na primjeru pokaite prioritet operatora u C-u.
Prema prioritetu : (najvei) logiki, aritmetiki, relacijski, operatori pridruiavanja
Operator modulo ima isti prioritet kao * i /.
Ako nismo sigurni u prioritet treba se posluiti zagradama
22. Navedite i ukratko objasnite relacijske operatore u C-u.
Relacijski operatori su < (manje), <= (manje ili jednako), == (jednako), > (vece), >= (vece ili
jednako) i != (razliito).
23. Navedite i ukratko objasnite logike operatore u C-u.
Logiki operatori su ! (negacija, ne), || (disjunkcija, ili) ili && (konjukcija, i).
24. Navedite i ukratko objasnite bit operatore u C-u.
Bit operatori djeluju na svaki bit varijable posebno.
& - bit i
1 samo za 1&1, inae 0
| - bit ili
0 samo za 0|0, inae 1
^ - bit eksluzivno ili
1 za 0^1 i 1^0, inae 0
~ - bit jednostruki komplement
~0=1, ~1=0
25. Pokaite na primjerima matematike operatore koje podrava C.
a+b, a-b, a*b, a/b, a%b
28. Pokaite na primjeru kako se u C-u prikazuje niz znakova.
char s[100]=''Neki tekst.''
29. Objasnite na primjeru koritenje if-else naredbi.
if(a<0)
{
//prvi blok
printf(''broj je negativan'');

}
else
{
//drugi blok
printf(''broj nije negatovan'');
}
Ukoliko je izraz ispred naredbe if istinit izvraava se prvi blok naredbi, u suprotnom izvrava
se drugi blok naredbi.
30. Objasnite i na primjeru pokaite razliku izmeu for, while i do-while petlji.
While i do-while petlja se ponavlja dok je uvijet ispunjen. Prva uvjet provjerava na poetku, a
druga na kraju. For petlja se obavlja odreen broj puta koji nam je poznat od poetka:
int n=1;
while(n<6)
{
printf(''%d '',n);
n++;
}

int n=1;
do
{
printf(''%d '',n);
n++;
}while(n<5);

int n;
for( n=0; n<6; n++ )printf(''%d '',n);
Sva tri programa ispisuju: 1 2 3 4 5
31. Objasnite i na primjeru pokaite upotrebe switch naredbe.
Najpogodnija naredba za ostvarenje vieznane odluke na temelju konstantnih cjelobrojnih ili
znakovnih vrijednosti.
switch(c)
{
case 'D':
case 'F':
case 'O':
default:
}

delete(); break;
find(); break;
open(); break;
printf(''Nepostojea naredba!\n''); break;

32. Navedite ulogu funkcija u C-u, te pokaite kako se funkcije deklariraju.

Funkcije se koriste za rastavljanje problema na manje zadatke, mogu se vie puta korisiti a
samo jednom pisati, mogu se koristiti i u razliitim programima.
Povratni_tip ime_funkcije (tipovi argumenata);
Primjeri: int zbroj(int,int); float korijen(float);
void ispis();
33. Ukratko navedite pravila pisanja funkcija.
- Svaka funkcija mora imati ime (ista pravila kao i za varijable)
- Iza imena idu zagrade () u kojima se navodi lista tipova varijabli koje funkcija
prima(moe biti i prazno)

- Svakoj funkciji se mora navesti povratni tip

- Tijelo funkcije mora se nalaziti unutar zagrada {}
- Naredba return je obavezna za sve funkcije osim onih koje vraaju tip void
34. Navedite primjer deklariranja funkcije.
int kvadrat(int); ili int kvadrat(int a);
35. to je funkcijski prototip?
Funkcijski prototip je model funkcie kojim odreujemo koliko i koje vrste podataka funkcija
prima i kojeg je tipa podatak koji funkcija vraa. Koristimo prototipove kako bi prevoditelja
obavjestili o postojanju funkcije. Sama definicija se moe nalaziti odvojeno od prototipa.
36. Objasnite na primjeru razliku izmeu lokalnih i globalnih varijabli.
int a;
int main()
{
int b;
return 0;
}
Varijabla a je vidljiva, dostupna od trenutka deklariranja do zavretka programa, u svim
funkcijama. Varijabla b je dostupna samo u funkciji main, od deklariranja do zavretka
funkcije. Varijabla a je globalna,deklarirana je izvan svih funkcija, a je b lokalna, deklarirana
je unutar funkcije.
37. Koja naredbe omoguuje organiziranje programa u vie datoteka? Pokazati
primjer koritenja.
Naredba extern pomou koje obavjetavamo prevoditelj da je navedena varijabla deklarirana
u drugoj datoteci.
dat1.c:
int index;
char *msg[2]={Executed,
Format error };
main()
{
...
index=INIT_VAL;
...
}

dat2.c:
extern int index;
extern char *msg[];
func1(...)
{
...
index=c;
...
}
func2(...)
{
...
printf(msg[i]);
}

38. to su automatske, a to statike varijable i kako se deklariraju?

Automatske varijable se briu pri izlasku iz funkcije. Deklariraju se dodavanjem klune rijei
auto ispred tipa varijable. Sve lokalne varijable su automatske ako se ne navede suprotno.

Statike varijable se ne briu izlaskom iz funkcije, njena vrijednost ostaje spremljena za

ponovno koritenje iste funkcije. Deklariraju se navoenjem kljune rijei static ispred tipa
varijeble.
39. to je pokaziva i kako se deklarira? Pokazati i na primjeru.
Pokaziva je varijabla koja sadri memorijske adrese drugih varijabli i vrijednosi. Deklarira se
navoenjem tipa na koji za koji se eli pamtiti adresa i dodavanjem zvjezdice ispred imena.
int a, *ptr, b;

// ptr je pokaziva, a i b su obine varijable

ptr=&a;

//sada ptr pamti adresu od a

40. to je polje? Na primjeru pokaite deklariranje 1D i 2D polja.

Polje je skup dvije ili vie itovrsnih varijabli s istim imenom koje se oznaavaju brojem u
uglatoj zagradi.
int polje1d[100], polje2d[10][10];
41. Pokaite na primjerima inicijaliziranje pri deklaraciji i u programu, te objasnite
razliku.
??? nije napisano deklaraciju ega, pretpostavimo polja:
Pri deklaraciji:
int a[5]={1,2,3};
int b[]={0,1,2,3,4,5};

U programu:
a[0]=1;
a[1]=2;
a[2]=3;

int i;
for(i=0;i<=5;i++)b[i]=i;
Pri deklaraciji moemo inicijalizirari vie elemenata odjedanput, a u programu moramo jedan
po jedan.
42. Na kratkom primjeru pokaite pretraivanje i sortiranje elemenata polja.
int a[100];
int nadji(int vrijednost)
{
//funkcija vraa 1 ako se vrijednost nalazi u polju, inae vrati 0
int i;
for(i=0; i<100; i++) if(a[i]==vrijednost)return 1;
return 0;
}
void sort()
{
//funkcija sortira niz uzlazno
int i,j,t;
for(i=0; i<n-1; i++)

{
for(j=i+1; j<n; j++) if(a[j] < a[i])
{
t=a[i];
a[i]=a[j];
a[j]=t;
}
}
}
43. to je struktura i kako se deklarira? Pokazati i na primjeru.
Struktura je skup od jednog ili vie varijabli koje mogu biti i razliitog tipa. Deklarira se
pomou kljune rijei struct nakon koje se navede ime strukture (vrijede pravila kao i za
varijable) a zatim u vitiastim zagradama navedu tipovi i nazivi varijabli koje ju ine.
Deklaracija zavrava tokom zarezom iza vitiastih zagrada.
struct proizvod
{
char *ime;
float cijena;
int godina_proizvodnje;
};
44. Pokazati na primjeru to je polje strukture.
struct kompleksni
{
float re, im;
};
struct kompleksni a[20];
45. Kako C rjeava problem prenosivosti u smislu definiranja ulazno/izlaznih
jedinica?
Jezik C nema naredbu za ispisi ili upis nego skup funkcija u zaglavlju stdio.h. Te funkcije su
posebno napisane za svaki tip raunala posebno.
46. Na primjerima pokazati koritenje formatirane printf funkcije.
printf('' %3.2f'',a);
printf('' %.d'',max,n);
printf(''\t%s\n'',niz);
47. Na primjerima pokazati koritenje formatirane scanf funkcije.
scanf(''%d:%d'',&h,&m);
scanf(''%d,%d'',&prvi, &drugi);
48. Prikazati otvaranje i zatvaranje datoteke u C programu.
FILE *f=fopen(''baza.txt'',''r'');
fclose(f);
49. Navedite dvije osnovne naredbe koje u C-u podravaju ulaz i izlaz podataka.
getc(), putc()
50. Navesti i ukratko objasniti barem tri zaglavlja standardne biblioteke.
stdio.h naredbe za ulaz/izlaz podataka

math.h matematike konstante i funkcije

string.h naredbe za upravljanje stringovima
time.h naredbe vezane za vrijeme i datume