Dr.sc.

Snjeana Musa, izvanredni profesor

FPMOZ
Sveuilite u Mostaru
Bosna i Hercegovina

KR, GEOEKOLOGIJA I ODRIVI RAZVOJ U BIH

Uvod

Na irokom prostoru Istone obale Jadranskog mora, gdje je kr ponajbolje razvijen, njime se
bavi mali broj znanstvenih institucija. Jedna od najstarijih je Institut za istraivanje kra SAZU
Postojna, utemeljen 1929. godine. U Sloveniji se izdaje jedan od vodeih svjetskih
karstolokih asopisa Acta carsologica. U Sloveniji se osnovao Studij karstologije u Novoj
Gorici, na kojemu se nalazi i Postdiplomski Studij krasoslovja.
U Republici Hrvatskoj najstarija instutucija je Institut za jadranske kulture i melioraciju kra u
Splitu, koji je osnovan 1894.godine, a to ime nosi od 1964. godine, a djeluje na tradiciji s
razliitim programima i intenzitetom. Ondje je osnovan i Centar za kr u Gospiu, a zamiljen
je kao ustanova koja bi povezivala sve karstoloke djelatnosti u Hrvatskoj. 2007.g. osnovan je
i Centar za kr Sveuilita u Zadru.
U Bosni i Hercegovini, koja ima najveu povrinu pod krom, nema niti jedne institucije koja
se bavi krom. Valja rei da je 2007.g. osnovan Centar za karstologiji pri AN u Sarajevu, ali,
za sada, to je ipak samo deklarativna institucija. Podaci o kojima smo govorili, uz one koje su
nam poznate i koje e se ovdje iznijeti samo e potvrditi nau hipotezu da je geoekoloko
stanje kra u BiH u veoma tekoj poziciji. Njegovo optereenje uvjetovano ekspolatacijom
resursa ve je izuzetno visoko, svijest o geoekolokim problemima na vrlo niskoj razini, a
potrebe za novim investicijama sve vee i sve zahtjevnije. Krom se bave znanstvene i
obrazovne institucije na naim sveuilitima, ali je taj rad ogranien na povremena
istraivanja.
Centar za Institut za jadranske kulture i melioraciju kra Split
1

Granice bosanskohercegovakog kra

Dinarski kr zahvaa dakle podruje koje se prua od Alpa, du istonih obala Jadranskog mora
do rijeke Drine na istoku. Batine ga etiri drave, a unutarnja administrativno-politika podjela,
najsloenija je u BiH. Kr je specifian prostor po svojoj

Slika 2 Granica Adriatika i Dinariks, Herak, 1988

Tektonski odnosi u Dinaridima prema Heraku

petrolokoj grai, po oblicima reljefa koji na njima i u njima nastaju, po cirkulaciji vode i td.
To su karbonatne stijene, u kojima dominiraju kalcijev ili magnezijev karbonat. Njihova
topivost u vodi osobito u onoj koja sadri ugljinu kiselinu je velika.Razlog je to, skupa sa
tektonikom, za njihovu ispucalost, propustljivost i nastanak brojnih oblika reljefa na povrini,
ali i u njihovoj nutrini. U tektonskom sklop dominiraju reversni rasjedi, a oni su oblikovali
reljef kulisa sa brojnim gredama, hrptovima, ondje su i zaravni i polja u kru. Prema navodima
prof. Buatlije...ove morfostrukture su zaloene jo koncem krede i imaju tendenciju
odraavanja i razvijanja sve do danas. Mnoge od njih krenule su ka jugozapadu du reversnih
rasjeda, a unutar njih su brojne kraljuti.Ovom tipu pripadaju gotovo sve planine od Grmea i
atora na sjeverozapadu, do Volujaka i Lebrnika na jugoistoku, (Buatlija,5) to je faktiki

Slika 3 Kr u Europ prema Heraku (izvor. M. Jurii)

granica kra u BiH.
U dosadanjim radovima krom BiH bavili su se Katzer, Cviji, B.. Milojevi, Dedijer,
Rogli, Gaparovi, Buatlija, Bognar i brojni drugi, ali je on i dalje slabo istraen. Ovo se
osobito tie njegova podzemlja, koje je najslabije istraeno od kompletnih Dinarida. Danas je
situacija jo loija, dravne, entitetske i upanijske granice, podjela fondova za istraivanje,
nedostatak kadrova...
3

A kr po svojoj prirodi ne trpi i ne poznaje politike granice. Njegova struktura, izgled,

petroloki sastav upravo su suprotno svim moguim orografskim granicama. Uglavnom, danas
se kr Dinarida istrauje po dravama, pa se svaki istraiva bavi svojim krom u politiki
odreenim granicama. Iz poznavanja strukture kra, sasvim je jasno da samo interaktivno
pristupanje problemu i istraivanju u kru moe rezultirati boljitkom. Geoloke granice kra i
dan danas nisu striktno istraene i to je problem koji tek treba rjeavati.

Slika 4 J. Rogli Glavni elementi i tipovi Dinarskog kra

Dinarski kr je bogatstvo oblika u reljefu i nad zemljom i u njenoj unutranjosti, on je svijetu

podario mnogo termina za oblike reljefa, ali i dao ogroman broj izbjeglica tijekom povijesti,
jer je ivot na njemu surov. Dinaridi su kolijevka kra. On je ondje otkriven, opisan i svijetu
predstavljen. U njega se i danas vraaju brojni znanstvenici iz Svijeta. U svim suvremenim
knjigama o Geologiji i Geomorfologiji, Hidrologiji, primjeri su upravo iz Dinarida.

Geoekologija i kr
Geoekologija je znanost iji objekt istraivanja je ovaj prostor u kojem ivimo, koji nam je
darovan i u kojem smo napravili neke zahvate, negdje manje, a negdje vie opasne po ivot.
Komisija EU definirala ju je kao skup elemenata koji u sloenosti svojih odnosa ine okvir
ivotne sredine u kojem ivi ovjek kao drutveno bie. Odnos geografije i geoekologije pred
njih postavlja cilj : pridonijeti uspostavi ravnotee u okoliu, odrivom razvoju i ekspolataciji
resursa. Upravo u toj ravnotei je problem koji razlikuje geoekologiju i ekologiju. Geografski
aspekt ekologije i ukazuje na naruenu samoregulativnost okolia. Ona je rezultat ljudskih
aktivnosti. Kako, zato i u kojoj mjeri je ta neravnotea naruena i koje su mjere za
zaustavljanje procesa, treba odgovoriti analizom svih faktora okolia.

Slika 5 Zatita na razina nacionalnog parka Prenja i vrsnice je upitna

Slika 6 Mladi vinogradi sve su ei u kru Hercegovine

Ove brojne posebnosti kra zahtijevaju i poseban odnos spram njega. Naravno, u njemu treba
imati posebnu strategiju i gospodarenja i razvoja i zatite, a ona se moe napraviti tek po
podrobnoj inventarizaciji i izradi katastra podzemnih i nadzemnih oblika reljefa i komnukacije
izmeu njih. Drugi problem je potreba stalnog monitoringa u kru. U tom dijelu je jo jedan
problem jer se taj monitoring ne moe raditi iz fotelje. Za njega trebaju istraivati na terenu.
Rjeenje bi bilo osnivanje instituta za kr, i to institucije koja e imati stalno uposlene, mlade
kadrove, spremne za uenje speleologije, ronjenja i dr. Sjedite iste bi moralo biti u srcu kra.
Odrivi razvoj na kru Bosne i Hercegovine
Pravilno planiranje koritenja krajolika (prostora) i gospodarenje okoliem, kako ga definira
FAO (1976.), trebalo bi usmjeravati kroz odluke o koritenju krajolika (zemljita) u takvom
pravcu da prirodna bogatstva okolia budu, s jedne strane to korisnija ovjeku, a s druge strane
zatiena i sauvana za budunost. U skladu s tim, planiranje i gospodarenje mora biti temeljeno
na dobrom poznavanju, kako samog okolia (krajolika), tako i predvienih oblika njegova
koritenja.
To su naizgled, dva iskljuiva elementa djelovanja u okoliu, ali pokazuju s

amo da primjenom principa, metoda i faktora odrivog razvoja, odnosno metodologija

geoekolokih istraivanja moe dovesti do optimalnog gospodarenja prostorom Benac (2005),
Saletto Jankovi (2003).
Kr sa svojim specifinostima u odrivom razvoju mora imati poseban tretman. Kod nas tomu nije tako. Niti
jedna strategija prostornog, gospodarskog ili nekog drugog razvoja, koliko je nama poznato, nije za
smjernice svog razvoja imala kr kao resurs ili ogranienje. To je i najvei nedostatak takvih radova, jer
posebnost kra mora imati odraz u svim infrastrukturnim segmentima, agrarnoj namjeni i dr., u suprotnom
ravnotea u samoobnovljivosti sustava e biti naruena.
Bonaci (2003. str. 8.) navodi da ljudi koji ih rabe (termine odrivi razvoj, planiranje i gospodarenje, op.a)
shvaaju njihovo sutinsko znaenje ali ih vrlo teko ili nikako ne mogu do kraja i jasno obrazloiti.
Nedvojbeno je za njihovo pravo odreivanje neophodan konsenzus pojedinaca i institucija, koje ih manje
ili vie razliito objanjavaju. Rije je o injenici da su novi ekoloki problemi, koji su iskrsli pred
Veoma esto se odrivi razvoj dovodi u spregu sa globalizacijom. Ti su odnosi veoma vidljivi u
brojnim deklaracijama, rezolucijama, agendama i dr. koje definirajui odrivi razvoj uglavnom govore
o oneienju komponenti okolia, ali se pri tom zaboravlja da oni koji najvie zarauju, ast
izuzecima, konvencije ne potpisuju. U njihovim bi leksikonima globalizacija mogla biti definirana kao
mogunost kupnje prava na emitiranje zagaivaa, naravno od nerazvijenih.
Danas se esto govori o krizi globalizacije, koju se nepravedno izjednaava s pojmom politike i
ekonomske globalizacije. Nju pak namee krupni kapital u elji da sebi osigura "vjenu vlast". Ta se
kriza objanjava dugim vremenom potrebnim da se ideja pretoi u djelo. Di Castri (1995) navodi etape
kroz koje se mora u tom slijedu proi; kao prvu etapu ovoga procesa navodi se adaptacija
institucija na neophodne promjene. To je dugotrajan i sloen proces, koji autor objanjava Jedan
od problema s kojim se drutvo na ovoj Zemlji susree je i problem privatnog vlasnitva. U njemu se
i ogleda problem da svaka drava na nacionalnoj razini u legislativi prihvati kao polazite da su
naela dobrog gospodarenja tlom za svakog vlasnika zemljita ili dioniara na zemljitu pravno iznad
vlasnikih prava, odnosno za dravu iznad njezina suvereniteta. Drugim rijeima, odgovornost za
posljedice zbog neprihvatljivog, za okoli rizinog gospodarenja tlom - zemljinim prostorom,
vlasnik zemljita ili dioniar ne bi mogao izbjei pravdajui se vlasnikim pravima, a drava svojim
suverenitetom. U Europi se takav stav ne moe provesti jer je nepovredivost privatnog vlasnitva
stup drutva u Europi. Na taj nain, zakonodavstvo moe uspostaviti i odrati ravnoteu izmeu
razliitih uloga tla i sprijeiti konflikte u koritenju, a u posebnim sluajevima dati prednost zatiti
ekoloko-regulacijskih uloga tla - npr., na vodozatitnim podrujima ili u nacionalnim parkovima
(op.cit). Tek u slijedeoj, drugoj etapi, bitno kraoj od prethodne, moe doi do odreivanja mjera
za rjeavanje problema. U ovu etapu treba ubrajati potekoe oko donoenja i usuglaavanja
legislative na svim razinama vlasti, od drave, entiteta, upanija do opina. Nadu pruaju zahtjevi
meunarodne zajednice koja pred drutva kakvo je nae postavlja odreene pragove, za iji
prelazak neophodno je zadovoljiti neke uzuse. To su brojne strategije razvoja i zatite u okoliu,
Prostorni planovi, LEAP i KEAP, i jedna po jedna opina odaziva se ovim pozivima. U svakom od
tih projekata sadre se zapravo mnogi dijelovi zakona i specifinosti opine ili upanije koje ga
izrauju. Taj posao moe uspjeno zavriti samo i jedino lokalna zajednica sa obrazovanim
ljudima. Teorijski dio moe biti postavljen od strunjaka iz raznih oblasti, ali samo lokalna
zajednica ivi problem i spremna je uloiti i trud, vrijeme i novac za njegovo rjeenje.
8

Slika 7 Ponornica ujica

Treu etapu ini konkretno prepoznavanje problema. Naime, nije dovoljno openito znati da
postoji kriza, nego za poduzimanje mjera treba nedvosmisleno utvrditi njezine glavne pokretae.
Ako se akcije usmjere na nebitne uzronike i imbenike, uinak poboljanja nee biti postignut.

Slika 8 Vrelo Trebiata u Pe mlinima na kojem je bezbroj plastinih

boca koje voda donosi iz viih horizonata

Primjera za to ima na pretek. Kr je i u ovom dijelu odrivog razvoja poseban. Njegovo zagaenje
ovisi o vie faktora, a najvaniji je procjeivanje zagaivaa kroz stijensku masu. Ona je u
vapnencima i dolomitima takva da porozna stijena polako procjeuje otrov ili neku drugu masu. U tim
istim karbonatima potrajat e dok se posljedice zagaenja ne pojave. Ako su karbonati protkani
glinama tada su protjecanja bra pa se bre i spoznaje zagaenje. U vapnencima su i brojne podzemne
spilje, dvorane koje mogu posluiti kao akumulacijski bazen do prvog povodnja, potresa ili...
10

Slika 1 Selo Kotezi

Posljednju, etvrtu etapu predstavljaju strukturne promjene proizile iz globalizacije. Podjela na

bogate i sitomane uvjetovana je razinom razvoja, a koje je opet vezano za bogatstvo u resursima.
Suvremeno stanje gospodarskih odnosa je takvo da siromani imaju prljavu industriju, a bogati
financije, sjedite kompanija i td. Ovaj vid gospodarenja poromijenio je strukturu zagaivaa-sada
siromani emitiraju zagaivae. Promijenjena je i struktura odnosa. Taj segment posebno je vaan za
BiH. Ona je prije rata bila industrijska republika ex Jugoslavije, u kojoj se zanemarivalo sve druge
grane gospodarenja. Danas toga vie nema, ali su ostale posljedice kao naputeni rudokopi,
odlagalita ljake i dr. Ratna djelovanja ostavila su u kru BiH liniju razdvajanja sa minskim poljima
na povrini od oko 1000km2, sa brojnim lokacijama koje su doivjele tretiranje osiromaenim
uranom, tlo je ispresijecano rovovima i betonirano bunkerima. Poslijeratna devastacija je takoer
nevjerojatna: deponije graevinskih ostataka sa ruevina nikle su diljem naeg kra, nema
organiziranih odlagalita otpada, vrijedne i rijetke ume su u izuzetno visokoj eksploataciji, (pod
motom sanitarne sjee krije se nevjerojatna eksploatacija i vrsta kao to je munika), poljoprivredno
11

zemljite se pretvara u graevinsko, naputaju se obradive povrine, a ono to je obraeno je pod

vinogradima, stoarstvo je skoro zamrlo, u gradskim srdinama nestaju parkovi...
Prskanje pesticidima je posebno opasna radnja,jer nema strunog praenja tih radnji. U svijetu
godinje od trovanja pesticidima umre dva milijuna ljudi, kod nas se ne zna broj koji se razbolje pod
dugotrajnijim djelovanjem ovih otrova, ali se zna da je u dolini Neretve sve vei broj oboljelih od
raka plua i dr.

Slika 10 Ponikve na Bjelanici

12

Ostvarivost koncepta odrivog razvoja na kru BiH

Kao spasonosno rjeenje za sve probleme i dvojbe koje se na Zemlji gomilaju geometrijskom
progresijom, znanstvenici, politiari i laici nude sintagmu odrivi razvoj. Kako ovaj pojam ima brojne
definicije, mnogo interpretacija i dimenzija, oigledno je da nije jasno i vrsto odreen te pripada difuznim
sustavima.

Slika 11 Ispranjeno akumulacijsko Grabovica jezero u dolini Neretve

Odrivi razvoj podrazumijeva razvoj gospodarstva koje e svojim razvojem poticati i ouvanje
okolia. Vano je prepoznati resurse kraja u kojem se ivi. U kru BiH to su najprije ljudi, kolovani i
obrazovani, potom voda, ista podzemna voda koja se moe koristiti i za pie, kao industrijska, ali i za
pokretanje turbina malih protonih hidroelektrana. Ovdje moramo napomenuti brojne NVO koje se bore
za ouvanje statusa quo u naoj prirodi. Na alost kod onih koji se bore za apsolutno neulaganje u razvoj
ne postoji dovoljno svijesti o njegovoj potrebi, dok na drugoj strani su oni koji imaju novce i misle da
mogu batiniti sve. Niti jedni, niti drugi nemaju razvijenu svijest o znaenju izraza odrivi razvoj, ija
svrha je razvoj sa zadrkom u kojem se uva batina za generacije koje dolaze, koje e taskoer trebati i

13

vodu, i zrak, tlo, ume i okoli, a sve glede stvaranja gospodarskog okvira u kojemu se dostojanstveno
moe ivjeti.

Slika 12 Stolica odrivog razvoja; stolica kao metafora odrivog

razvoja (Preuzeto iz Bonacci, autor di Castri F.(1995): The chair of
sustainable development

14

Za provedbu odrivog razvoja neophodni su brojni faktori Zadaa je politike zatite okolia i zatite
prirode ouvati sve za (ljudski) ivot potrebne sastavnice ive i neive prirode, zabraniti ili smanjiti
tetne utjecaje na okoli, osigurati trajno gospodarenje opim prirodnim dobrima, zatititi vrijedne
krajobrazne prostore od tetnih ljudskih djelatnosti, ouvati pojedine ekosustave, kao i u groene
biljne i ivotinjske vrste.
Za provedbu takve politike potrebni su:
nedvojbeni i dosljedno primjenjivi zakonski propisi;
uinkovita upravna, znanstvena i strukovna struktura;
osmiljena strategija prostornog ureenja;
izgradnja i odravanje tehnikih ureaja za smanjivanje tetnih utjecaja;
neprekidna kontrola kakvoe pojedinih sastavnica okolia u prostoru i vremenu na
osnovi izabranih pokazatelja;
dosljedna primjena postojeih normi i uinkovita provedba zakonskih propisa i
kaznenih odredaba;
poticaji za trajno odrivi gospodarski razvoj;
poticaji za koritenje obnovljivih energija i obnovljivih solarnih sirovina;
obavjeivanje javnosti o promjenama kakvoe okolia;
mogunost prosvjeda stanovnitva i nevladinih udruga na kriznim aritima i u
sredstvima javnoga priopavanja nesmetani pristup svim postojeim
nformacijama.
Di Castri koncept odrivog razvoja smatra kiobran-konceptom koji se koristi i razliito objanjava
u raznim znanstvenim segmentima. On je izradio stolicu odrivog razvoja, u kojem su njene noge etiri
vrsto vezana elementa odrivosti: gospodarstvo, okoli, kultura i drutvo. Samo ravnotea meu njima
osigurava stabilnost kao i njenu funkciju.

15

Slika 13 2Naa stolica odrivog razvoja

Koncept odrivog razvoja podrazumijeva solidarnost svih imbenika u procesu koritenja i upravljanja
resursima prirode. Solidarnost nije utemeljena ni na politikim platformama ni na prisili, niti samo na
svijesti i savjesti. Temelji se na injenici potrebe fizikog opstanka svih biolokih i kulturolokih
raznolikosti na Zemlji. injenica jeste da na ovoj jedinoj Zemlji nema niti jednog drutva koje je uspostavilo
tu ravnoteu i stabilnost. Neravnotei u svijetu najvie su pridonijele najrazvijenije zemlje svijeta.
Sasvim je jasno da e one morati najvie pridonijeti i saniranju stanja.

16

ovjek pojedinac, kao i ljudsko drutvo u cjelini, neprekidno su suoeni s dva suprotstavljena ali
i komplementarna procesa: globalizacijom i raznolikou. Da bi se uspostavila ravnotea u tim
suprotnostima potrebno je iznai principe u ponaanju.
Prvi je princip specifinosti ili posebnosti, koji veli da uniformnost ne smije prijei neki prag
jer ne mogu postojati isti ideoloki, politiki i ekonomski principi u cijelome svijetu. Specifinosti
zahtijeva razliite adaptacije uniformnosti u razliitim situacijama, uz potivanje povijesnih,
kulturolokih, religijskih, populacijskih, ekonomskih i drugih raznolikosti. I dok znanstvenici u Svijetu
smatraju da je vrijeme velikih hidrotehnikih zahvata, vjerojatno iza nas, kod nas se oni tek iniciraju
ili obnavljaju. Radi se tu o planiranju i izgradnji brojnih manjih protonih hidroelektrana u kru zapadne
Hercegovine, ali i o radovima na velikom sustavu HE Gornji horizonti u istonoj Hercegovini. Dok se
za prve moe rei da su uglavnom slabo isplative jer pola godine su praktiki bez funkcije1., dotle se
HE Gornji horizonti moe smatrati specijalnim instrumentom za izvoenje posebnih elemenata politike.
Kr istone Hercegovine je baza za vodu kojom se hrane vrela Bune, Bregave, Bunice, vrela
Trebinjice, vrela na Hutovu blatu, vrulje u priobalju Bistrine, Stonskog kanala, jezera Kuti i dr.
Prikupljanjem voda u ovoj HE svi navedeni hidroloki objekti svakako se dolazi u ovisan poloaj o
onomu tko gospodari sustavom kanala HE Gornji horizonti.

Ovdje se isli a HE Pe li i, koja je izgrae a a vrelu Tihalji e, a koja tijeko ljeta e oe raditi z og
edostatka vode, a zi i z og prevelike kolii e vode pogo takoe e s ije se pustiti u fu k iju.

17

Slika 14 Evorzioni lonci u kanjonu Dreanke

U kru ovaj princip ima svekoliko znaenje. Politiki, kr u Dinaridima je podijeljen na drave,
entitete, upanije i opine. Svaka od njih batini svoj dio kra, svaka od njih razvija posebne
odnose sa resursima u kru. Tu koordinacija ne postoji. Primjera radi navodimo koliko su
hidroloki sustavi osjetljivi u kru i koliko zapravo je nerazdvojivo ovo podruje kada se radi o
npr. zagaenju. Drugi potencijalni prag u kru je opasnost od gubitka raznolikosti kako kod
prirodne vegetacije2. Jedan od pokazatelja uniformnosti je osvajanje graevinskim objektima
prostora polja u kru. Sva sela su promijenila lokaciju, stara su naputena, a nove velebne zgrade
sada se nalaze u sred polja. Znai to da je njihova lokacija podrazumijevala zahvate u pogledu
zimskog povodnja u poljima u kru.
Drugi je princip predostronosti i/ili opreka. S obzirom da je budunost puna nepredvidivih
iznenaenja, neophodno je uvijek razmatrati i drati u pripremi brojne genetske, ekoloke, socijalne i
kulturoloke opcije te ih koristiti ako neka od prihvaenih opcija zakae. Kr je specifian prostor u

Pre a ai rekog is ira ji a a podruju Brot ja, sve je vei roj suhih zajed i a hrasta i gra a koje apada i
sui klekovi a.

18

pogledu seizmologije. Gradnja u njemu mora biti osigurana od tih djelovanja. Brojni su prostori u
kru u kojima je bila eksploatacija ugljena, boksita, kamena. Svako od ovih rudita je rana u kru
koja jednostavno je podlona svim moguim elementima zaraza iz vanjskog svijeta. A ona se
obino koriste za divlja odlagalita otpada ili ak za odlaganje starih kompjutorskih elemenata,
starih lijekova ili ak i streljiva. U naim sredinama jame se najee koriste za bacanje onog
kunog otpada, brojnih plastinih vreica i ambalae, koja ima izuzetno visok vijek poluraspada, a s
druge strane je nepropusna i za zrak i za vodu.
Trei je princip prilagodljivosti, koji kae da nepredvidivost trai prilagodljivost.
Prilagodljivost podrazumijeva kreativne i brze akcije na neoekivane reakcije i u biosferi, ali i u
tehnosferi. Geografija, pedologija, biologija esto su u nemoguoj poziciji spram dokaza o evoluciji i
prilagodljivosti. Ve vie od petnaest godina nema kod nas odravanja goleti, obnavljanja umskog
fonda, nema kontinuiranih i dugotrajnih akcija ienja korita naih rijeka, novih parkova, aleja i dr.
Postojei sustav kolovanja, organiziranja i upravljanja neprilagoen je izazovima tranzicije naeg
drutva od drutvenog vlasnitva, preko reforme kolstva, razumijevanja demokracije i onoga
to se naziva slobodama svake vrsti. Po miljenju veine drava nam treba osigurati sve to su
suvremene tenje u svijetu, a za uzvrat ja u gospodariti lokalnom zajednicom i nikada
nikomu neu morati podnijeti raun za to. Taj sustav naprosto ne funkcionira i to se vidi na
svakom koraku: u naim se kolama vie ne moe provesti nikakva dragovoljna akcija oko
geoekolokih problema-svaki put je pitanje a kamo idu novci koji su namijenjeni za to, o
poumljavanju da i ne govorimo, nestanak stotina hektara borovih uma na kru sasvim
sluajno produkt su, ine se dobro osmiljenog plana promjene namjena zemljita. Naem
su drutvu potrebne velike, pragmatine i kreativne promjene. Na alost, najustriji pokreta tih
promjena nee biti svijest i savjest ljudi, nego problemi i posljedice koji nastaju neodrivim
razvojem.
Obrazovanje u geoekologiji mora poeti u vrtiu, nastaviti se kroz sustav kolovanja i dosei
ono to danas nemamo, a to su interdisciplinarni dodiplomski studiji, bez prevage jednih na tetu
drugih smjerova. Danas je situacija takva da ako biolozi organiziraju studij ekologije ili zatite
okolia tada je on optereen biolokim detaljima, u kojima se teko moe sagledati i ono zbog
ega se provodi zatita okolia, a to je ljudski zahvati u prirodnoj sredini.
Smisao uvoenja Sekcija ekoloke i geoekoloke ili ouvanja prirode, danas je u veini naih
kola, ast izuzecima, popunjavanje satnice do norme nastavniku. Ako povuemo paralelu sa
zadacima ljudi iz opina, upanija koji moraju donijeti i usvajati strategije gospodarenja otpadom,
razvoja poljoprivrede, ouvanja resursa, LEAP i td. meu njima nema razlike. I jedna (norma u
koli) i druga (donoenje akta koji e stajati u ladici i nikada nee biti iskoriten za trasiranje
pravaca bilo koje vrsti gospodarenja) posluit e za postizanje forme.

19

Koncept odrivog razvoja je u prvome redu posljedica neodrivosti dananjeg razvoja.

Postoje znanstvenici koji smatraju da koncept odrivog razvoja ne predstavlja nikakvu novinu te da
je on i dosada bio ugraen u funkcioniranje biosfere i tehnosfere. Svoj stav potkrepljuju injenicom
da je dosadanjoj povijesti Zemlje bilo mnogobrojnih kriza, ali da su i Zemlja i okoli i ovjek ipak
izali iz njih. Ta je konstatacija tona. Razlika je samo u injenici to je kriza koja danas mui svijet u
prvome redu izazvana svjesnim djelovanjem ovjeka. Koncept odrivog razvoja nema ambicije
rjeavati prirodne kataklizme na koje ne moe utjecati, nego eli samo smanjiti loe posljedice
ljudskoga djelovanja na okoli i na stimuliranje tih kataklizmi. Povean broj kao i pogorane posljedice
poplava, sua, klizita itd. dobrim su dijelom rezultat neodgovarajueg, tj. neodrivog razvoja koji je
diktirao ovjek. Nedvojbeno je da on mora vie i dublje unaprijed razmiljati o posljedicama akcija
koje poduzima.

Zakljuak

U kru postoje pragovi eksploatacije i zahvata preko kojih se ne smije. Hercegovina, koja je sva u
kru, ima samo 22 % obradivog zemljita, oko 500km2 pod minama, a prema podacima AN u
Sarajevu ekoloka pustinja hercegovakog kra zahvata 7.220km2, malo vie od polovice te
pustinje se navodnjava. Proizvodnja hrane, uzgoj bilja i stoke nije samo proizvodnja, ona je
sistem vrijednosti, spoj tradicije i savremenog, ona izgrauje tzv. kulturni krajolik, daje peat
ruralnom razvitku. . O takvom odnosu govori i ameriki dravnik F. D. Roosevelt kada kae:
Nacija koja unitava tlo, unitava samu sebe!
Nain monitoringa je individualna stvar svake komponente geoprostora, ali je sasvim sigurno da
postoji slijed u organizaciji geoekolokih postavki drutva. To je niz koji ima svoju
samoregulatornost: oneienje, otpad, zabrane, zatita, politika zatite, koje ne smiju biti mrtvo
slovo na papiru.
Izrada studije utjecaja na okoli, studije ranjivosti prostora ili izdavanja okolinih dozvola ne
smiju biti puka formalnost, nego znanstveno potkrijepljena elaboracija iji cilj nije iznalaenje
komparativnih prednosti jedne lokacije nad drugom, nego primjena detaljno razraene i testirane
metodologije optimalnog gospodarenja prostorom. Danu metodologiju dalje treba prilagoavati i
razraivati u uvjetima naeg kra posebno. Ovi su zadaci tek pred nama, jer doza kritinosti na
nae studije razvoja nekih opina, studije razvoja poljoprvrede i dr., predstavljaju samo kopije
onih od prije 25 pa i 30 godina. Odrivi razvoj mora polaziti od presjeka trenutnog stanja, jer e
samo tako moi napraviti smjernice za budunost.
Brojni su zakonski okviri i norme koji se brinu okoliem. Za provoenje ove legislative mora
postojati hijerarhija odgovornosti, ali i kosekvence. U suprotnom je besmisleno i donositi brojne
strategije i traiti okioline dozvole.
20

Stanje u kru BiH je alarmantno. ini se da sami ne moemo izai na kraj sa raznim atacima na
prirodu pod paskom odrivog razvoja. Za izlazak iz ovog or sokaka potrebna je promjena u
mnogim sferama ivljenja, od obrazovnih programa do kunog odgoja i stava javnosti. Edukacija
je primarna oblast koja mora razviti svijest o stanju u okoliu i potrebama njegova ouvanja.
Uljudba-kultura nam je takoer bolna toka, malo smo zaboravili na njene imbenike. Politika
volja je svakako jedan od najvanijih elemenata u promjeni svijesti, pri emu je prelaenje
upanijskih, entitetskih i dravnih granica u kru neminovnost. Jer svaki zahvat u kru
Hercegovine pokazuje svoje posljedice u naim, ali i u dvoritima naih susjeda, u R Hrvatskoj i
Jadranskom moru. Pitanje je samo kada i u kojoj formi e se pokazati.
Izgradnja infrastrukture sa posebnim naglaskom na kanalizaciju je neminosvnost u naem kru.
Sve rijeke, ne samo one u kru nego u cijeloj BiH su postale otvorene kanalizacije. Poraavajui
je podatak da su naselja ispod 10.000 stanovnika pokrivena sa samo 10% potrebne kanalizacijske
mree. U dvadeset i prvom stoljeu.

21

Literatura:
Anelkovi,M.(1988):Geologija Jugoslavije, IRO Graevinska knjigaBeograd
Benac, .(2005): Zatita okolia, za studente graevine, Graevinski fakultet Rijeka
Bonacci,O.(2003):Ekohidrologija vodnih resursa i otvorenih vodotoka, Graeinsko-arhitektonski
fakultet u Splitu i IHG d.d. Zagreb
Boievi,S.(1992):Fenomen kr, Pkolska knjiga, Zagreb
Buatlija,I.(1975):Kras Bosne i Hercegovine, Geografski pregled, GD BiH, sv.16-17., god.19721973. Sarajevo, str. 5-8.
Ford,D. &Williams, P.(2007): Karst Hydrogelogy and Geomorphology, JohnWiley&Sons, Ltd.,
Chichester
Matica,M.(2005):Prostorni planovi-preduvjet integracijskih procesa, Trei hrvatski geografski
kongres, HGD, Zagreb, str.185-195.
Pavkovi,N., Goreta,D.(2001): Minska zagaenost-najvei uzronik oneienja tla, Deveti
kongres hrvatskog tloznanstvenog drutva s meunarodnim sudjelovanje, Hrvatsko tloznanstveno
drutvo, Zagreb, str.139
Perica,D.&Mrak,I.(2001):Pedoloke promjene u ponikvama i uvalama na podruju Velebita kao
posljedica naina gospodarenja, Deveti kongres hrvatskog tloznanstvenog drutva s
meunarodnim sudjelovanje, Zagreb, Hrvatsko tloznanstveno drutvo, str.39
Rogli, J.(2004):Odnos izmeu povrja i podzemlja dinarskog kra,Kr i njegovo znaenje,
sabrana djela 1, Geografsko drutvo Split, HGD Zadar i Geografski odsjek Zagreb, str.163-171.
Rogli, J.(2004):Prilog hrvatskoj krkoj terminologiji, ,Kr i njegovo znaenje, sabrana djela 1,
Geografsko drutvo Split, HGD Zadar i Geografski odsjek Zagreb, str. 267-336.
Romi,D., Vranje,M. & Tomi,F.(2001): Prodor morske vode i zaslanjivanje tala u dolini
Neretve, Deveti kongres hrvatskog tloznanstvenog drutva s meunarodnim sudjelovanje,
Hrvatsko tloznanstveno drutvo, Zagreb, str.107
Romi,M., Romi, D.&Kraljikovi,J.(2001): Bakar u vinogradarskim tlima, Deveti kongres
hrvatskog tloznanstvenog drutva s meunarodnim sudjelovanje, Hrvatsko tloznanstveno drutvo,
str.77
Salleto Jankovi, M.(1995): vanost geoekolokih istraivanja u razvoju Hrvatske, Prvi hrvatski
geografski kongres, Hrvatsko geografsko drutvo, str.213-219.
tambuk-Giljanovi,N.(1998):Vode Neretve i njezina porijeja, Zavod za javno zdravstvo
Splitsko-dalmatinske upanije i Hrvatske vode Zagreb, Split

22