Ustav Socijalistike Federativne Republike

Jugoslavije (1974.)
Ustav Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije
Ustav Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije donesen je 21. veljae 1974. godine. [Pozor:
Dolje prikazani tekst je nepotpuno proieni tekst sa srpskog na hrvatski jezik.]

Polazei od povijesne injenice da su radnici i seljaci i napredni ljudi svih naroda i narodnosti
Jugoslavije, ujedinjeni u Narodnooslobodilakom frontu s Komunistikom partijom na elu,
svojom borbom u narodnooslobodilakom ratu i socijalistikoj revoluciji sruili stari klasni
poredak zasnovan na eksploataciji, politikom ugnjetavanju i nacionalnoj neravnopravnosti i
otpoeli stvaranje drutva u kome e ljudski rad i ovjek biti osloboeni od iskoriavanja i
samovolje, a svaki narod i narodnost i svi oni zajedno nai uvjete za slobodan i svestran
razvitak,
imajui u vidu da su razvitkom materijalne osnove zemlje i socijalistikih drutvenih odnosa,
kao i daljim izgraivanjem odnosa zasnovanih na samoupravljanju i nacionalnoj
ravnopravnosti, ostvarene bitne promjene u drutvenim i politikim odnosima, koje zahtjevaju
odgovarajue promjene Ustava Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije od 1963.
godine, i da su odredbe tog ustava u pojedinim oblastima ve izmenjene ustavnim
amandmanima od 1967, 1968. i 1971. godine,
u tenji da se uvrste i dalje razviju postignute revolucionarne tekovine, da se uvrsti pravo i
odgovornost socijalistikih republika i socijalistikih autonomnih pokrajina za sopstveni
razvoj i razvoj jugoslovenske zajednice kao cijeline, da se osigurava dalji razvitak
socijalistikih samoupravnih demokratskih odnosa na putu osloboenja rada i izgradnje
komunistikog drutva,
polazei i od potrebe da se novim ustavom Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije,
koji, pored promjena koje se njime vre, obuhvata i sa njima usklaene odredbe Ustava
Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije od 1963. godine i ustavnih amandmana I do
XLII, uvrsti ustavni sustav na jedinstvenim socijalistikim samoupravnim osnovama,
Savezna skuptina, u suglasnosti sa skuptinama republika i skuptinama autonomnih
pokrajina,
DONOSI

USTV
SOCIJLISTIKE FEDERTIVNE
REPUBLIKE JUGOSLVIJE

Sadraj

1 UVODNI DIO
o 1.1 OSNOVN NEL
1.1.1 I
1.1.2 II
1.1.3 III
1.1.4 IV
1.1.5 V
1.1.6 VI
1.1.7 VII
1.1.8 VIII
1.1.9 IX
1.1.10 X
2 DIO PRVI
o 2.1 SOCIJLISTIK FEDERTIVN REPUBLIK JUGOSLVIJ
3 DIO DRUGI
o 3.1 DRUTVENO UREENJE
3.1.1 Glava I DRUTVENO-EKONOMSKO UREENJE
3.1.1.1 1 Poloaj ovjeka u udruenom radu i drutvena svojina
3.1.1.2 2 Udruivanje rada i sredstava drutvene reprodukcije
3.1.1.3 3 Samoupravne interesne zajednice
3.1.1.4 4 Sredstva drutveno-politikih organizacija i drugih
drutvenih organizacija
3.1.1.5 5 Drutveno-ekonomski poloaj i udruivanje
zemljoradnika
3.1.1.6 6 Samostalni lini rad sredstvima u svojini graana
3.1.1.7 7 Drutveno planiranje
3.1.1.8
8 Drutveni sustav informiranja, drutveno
knjigovodstvo, evidencija i statistika
3.1.1.9 9 Svojinsko-pravni odnosi
3.1.1.10 10 Dobra od opeg interesa
3.1.1.11 11 Zatita i unapreivanje ovjekove sredine
3.1.2 Glava II OSNOVE DRUTVENO-POLITIKOG SUSTAV
3.1.2.1 1 Poloaj radnih ljudi u drutveno-politikom sustavu
3.1.2.2 2 Samoupravljanje u organizacijama udruenog rada
3.1.2.3 3 Samoupravljanje u samoupravnim interesnim
zajednicama
3.1.2.4 4 Samoupravljanje u mjesnim zajednicama
3.1.2.5 5 Opina
3.1.2.6 6 Samoupravni sporazumi i drutveni dogovori
3.1.2.7 7 Drutvena zatita samoupravnih prava i drutvene
svojine
3.1.3 Glava III SLOBODE, PRV I DUNOSTI OVJEK I
GRNIN
3.1.4 Glava IV USTVNOST I ZKONITOST
3.1.5 Glava V SUDSTVO I JVNO TUILTVO
3.1.6 Glava VI NRODN OBRN
4 DIO TREI
o 4.1 ODNOSI U FEDERCIJI I PRV I DUNOSTI FEDERCIJE

4.1.1 Glava I ODNOSI U FEDERCIJI

4.1.2 Glava II PRV I DUNOSTI FEDERCIJE
5 DIO ETVRTI ORGNIZCIJ FEDERCIJE
o 5.1 Glava I SKUPTIN SOCIJLISTIKE FEDERTIVNE REPUBLIKE
JUGOSLVIJE
5.1.1 1 Poloaj i nadlenost
5.1.2 2 Vijea i njihov djelokrug
5.1.3 3 Sastav i nain izbora vijea
o 5.2 Glava II PREDSJEDNITVO SOCIJLISTIKE FEDERTIVNE
REPUBLIKE JUGOSLVIJE
o 5.3 Glava III PREDSJEDNIK REPUBLIKE
o 5.4 Glava IV SVEZNO IZVRNO VIJEE
5.4.1 1 Poloaj i nadlenost
5.4.2 2 Sastav i izbor
5.4.3 3 Nain rada i donoenje akata u Saveznom izvrnom vijeu
5.4.4 4 Odnosi Saveznog izvrnog vijea sa Skuptinom SFRJ i
njegova odgovornost
o 5.5 Glava V SVEZNI ORGNI UPRVE
o 5.6 Glava VI SVEZNI SUD, SVEZNO JVNO TUILTVO I
SVEZNI DRUTVENI PRVOBRNILC SMOUPRVLJNJ
o 5.7 Glava VII USTVNI SUD JUGOSLVIJE
o 5.8 Glava VIII DVNJE SVENE IZJVE
6 DIO PETI
o 6.1
PROMJEN
USTV
SOCIJLISTIKE
FEDERTIVNE
REPUBLIKE JUGOSLVIJE
7 DIO ESTI
o 7.1 PRIJELZNE I ZVRNE ODREDBE

UVODNI DIO
OSNOVN NEL
I
Narodi Jugoslavije, polazei od prava svakog naroda na samoopredeljenje, ukljuujui i pravo
na otcepljenje, na osnovu svoje slobodno izraene volje u zajednikoj borbi svih naroda i
narodnosti u narodnooslobodilakom ratu i socijalistikoj revoluciji, a u skladu sa svojim
povijesnim tenjama, svjesni da je dalje uvrivanje njihovog bratstva i jedinstva u
zajednikom interesu, zajedno sa narodnostima sa kojima ive, ujedinili su se u saveznu
republiku slobodnih i ravnopravnih naroda i narodnosti i stvorili socijalistiku federativnu
zajednicu radnih ljudi Socijalistiku Federativnu Republiku Jugoslaviju, u kojoj, u interesu
svakog naroda i narodnosti posebno i svih njih zajedno, ostvaruju i obezbeuju socijalistike
drutvene odnose zasnovane na samoupravljanju radnih ljudi i zatitu socijalistikog
samoupravnog sustava, nacionalnu slobodu i nezavisnost, bratstvo i jedinstvo naroda i
narodnosti, jedinstvene interese radnike klase i solidarnost radnika i svih radnih ljudi,
mogunosti i slobode za svestrani razvitak ljudske linosti i za zbliavanje ljudi i naroda i
narodnosti, u skladu sa njihovim interesima i tenjama na putu stvaranja sve bogatije kulture i
civilizacije socijalistikog drutva, ujedinjavanje i usklaivanje napora na razvijanju
materijalne osnove socijalistikog drutva i blagostanja ljudi, sustav drutveno-ekonomskih
odnosa i jedinstvene osnove politikog sustava, kojima se obezbeuju zajedniki interesi

radnike klase i svih radnih ljudi i ravnopravnost naroda i narodnosti, udruivanje sopstvenih
stremljenja s naprednim tenjama ovjeanstva. Radni ljudi i narodi i narodnosti ostvaruju
svoja suvjerena prava u socijalistikim republikama, i u socijalistikim autonomnim
pokrajinama u skladu sa njihovim ustavnim pravima, a u Socijalistikoj Federativnoj
Republici Jugoslaviji kad je to, u zajednikom interesu, ovim ustavom utvreno. Radni
ljudi, narodi i narodnosti odluuju u federaciji na naelima sporazumijevanja republika i
autonomnih pokrajina, solidarnosti i uzajamnosti, ravnopravnog uea republika i
autonomnih pokrajina u organima federacije, u skladu sa ovim ustavom, kao i na naelu
odgovornosti republika i autonomnih pokrajina za sopstveni razvoj i za razvoj socijalistike
zajednice kao cjeline.
II
Socijalistiko drutveno ureenje Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije zasniva se
na vlasti radnike klase i svih radnih ljudi i na odnosima meu ljudima kao slobodnim i
ravnopravnim proizvoaima i stvaraocima, iji rad slui iskljuivo zadovoljavanju njihovih
linih i zajednikih potreba. Osnovu ovih odnosa ini drutveno-ekonomski poloaj radnog
ovjeka koji mu obezbeuje, radei sredstvima u drutvenoj svojini i odluujui neposredno i
ravnopravno s drugim radnim ljudima u udruenom radu o svim poslovima drutvene
reprodukcije u uvjetima i odnosima meusobne zavisnosti, odgovornosti i solidarnosti,
ostvarivati svoj lini materijalni i moralni interes i pravo koristiti se rezultatima svog tekueg
i minulog rada i tekovinama opeg materijalnog i drutvenog napretka, na toj osnovi to
potpunije zadovoljavati svoje line i drutvene potrebe i da razvija svoje radne i druge
stvaralake sposobnosti. U skladu s tim, neprikosnovenu osnovu poloaja i uloge ovjeka ine
drutvena svojina sredstava za proizvodnju koja iskljuuje povratak bilo kog sustava
eksploatacije ovjeka i koja, ukidanjem otuenosti radnike klase i radnih ljudi od sredstava
za proizvodnju i drugih uvjeta rada, obezbeuje samoupravljanje radnih ljudi u proizvodnji i
raspodjeli proizvoda rada i usmeravanje razvoja drutva na samoupravnim osnovama,
oslobaanje rada kao prevazilaenje povijesni uvjetljenih drutveno-ekonomskih nejednakosti
i zavisnosti ljudi u radu, koje se obezbeuje ukidanjem suprotnosti izmeu rada i kapitala i
svakog oblika najamnih odnosa, svestranim razvitkom proizvodnih snaga, podizanjem
proizvodnosti rada, smanjivanjem radnog vremena, razvijanjem i primenjivanjem nauke i
tehnike, obezbeivanjem sve vieg obrazovanja za sve i podizanjem kulture radnih ljudi,
pravo na samoupravljanje, na osnovu koga svaki radni ovjek, ravnopravno sa drugim radnim
ljudima, odluuje o svom radu, uvjetima i rezultatima rada, o sopstvenim i zajednikim
interesima i o usmeravanju drutvenog razvitka, ostvaruje vlast i upravlja drugim drutvenim
poslovima, pravo radnog ovjeka uivati plodove svog rada i materijalnog napretka drutvene
zajednice prema naelu Svatko prema sposobnostima svakom prema njegovom radu, uz
obavezu da obezbeuje razvitak materijalne osnove sopstvenog i drutvenog rada i da
doprinosi zadovoljavanju drugih drutvenih potreba, ekonomska, socijalna i lina sigurnost
ovjeka, solidarnost i uzajamnost svakog prema svima i svih prema svakome, koje su
zasnovane na svijesti radnih ljudi da svoje trajne interese mogu ostvarivati samo na tim
naelima, slobodna inicijativa u razvijanju proizvodnje i drugih drutvenih i linih djelatnosti
u korist ovjeka i drutvene zajednice, demokratski politiki odnosi, koji omoguuju ovjeku
ostvarivati svoje interese, pravo samoupravljanja i druga prava, razvijati svoju linost
neposrednom aktivnou u drutvenom ivotu, a naroito u organima samoupravljanja
drutveno-politikim organizacijama, i drugim drutvenim organizacijama i udruenjima, koje
sam stvara i preko kojih utie na razvijanje drutvene svijesti i na proirivanje uvjeta za svoju
aktivnost i za ostvarivanje svojih interesa i prava, jednakost prava, dunosti i odgovornosti
ljudi, u skladu sa ustavnou i zakonitou. Drutveno-ekonomski i politiki sustav proizlazi

iz ovakvog poloaja ovjeka i slui njemu i njegovoj ulozi u drutvu. Suprotan je drutvenoekonomskom i politikom sustavu, utvrenom ovim ustavom, svaki oblik upravljanja
proizvodnjom i drugim drutvenim djelatnostima i svaki oblik raspodjele koji izopaavaju
drutvene odnose zasnovane na ovakvom poloaju ovjeka u vidu birokratske samovolje,
tehnokratske uzurpacije i privilegija zasnovanih na monopolu upravljanja sredstvima za
proizvodnju, ili u vidu prisvajanja drutvenih sredstava na grupno-svojinskoj osnovi i drugih
oblika privatizacije tih sredstava, ili u vidu privatno-sopstvenike ili partikularistike
sebinosti, kao i svaki drugi oblik ograniavanja radnike klase ostvarivati svoju povijesnu
ulogu u drutveno-ekonomskim i politikim odnosima i organizirati vlast za sebe i za sve
radne ljude.
III
Drutvena svojina, kao izraz socijalistikih drutveno-ekonomskih odnosa meu ljudima,
osnova je slobodnog udruenog rada i vladajueg poloaja radnike klase u proizvodnji i u
drutvenoj reprodukciji u cjelini, kao i osnova sopstvenim radom steene line svojine koja
slui zadovoljavanju potreba i interesa ovjeka. Sredstva za proizvodnju u drutvenoj svojini,
kao zajednika neotuiva osnova drutvenog rada i drutvene reprodukcije, slue iskljuivo
radu u cilju zadovoljavanja linih i zajednikih potreba i interesa radnih ljudi i razvijanju
materijalne osnove socijalistikog drutva i socijalistikih samoupravnih odnosa. Sredstvima
za proizvodnju u drutvenoj svojini, ukljuujui i sredstva za proirenu reprodukciju,
neposredno upravljaju udrueni radnici koji rade tim sredstvima, u sopstvenom interesu i u
interesu radnike klase i socijalistikog drutva. U ostvarivanju ove drutvene funkcije
udrueni radnici odgovorni su jedni drugima i socijalistikoj zajednici kao cjelini.
Drutvenom svojinom sredstava za proizvodnju i drugih sredstava rada obezbeuje se
svakom, pod jednakim uvjetima, ukljuiti se u udrueni rad drutvenim sredstvima i,
ostvarujui pravo rada drutvenim sredstvima na osnovu svog rada sticati dohodak za
zadovoljavanje linih i zajednikih potreba. Polazei od toga da nitko nema pravo svojine na
drutvena sredstva za proizvodnju, nitko ni drutveno-politika zajednica ni organizacija
udruenog rada, ni grupa graana ni pojedinac ne moe ni po kom pravnosvojinskom
osnovu prisvajati proizvod drutvenog rada, ni upravljati i raspolagati drutvenim sredstvima
za proizvodnju i rad, niti samovoljno odreivati uvjete raspodjele. Rad ovjeka je jedini osnov
prisvajanja proizvoda drutvenog rada i upravljanja drutvenim sredstvima. O raspodjeli
dohotka na dio koji slui proirivanju materijalne osnove drutvenog rada i na dio za
zadovoljavanje linih i zajednikih potreba radnih ljudi suglasno naelu raspodjele prema
radu, odluuju radni ljudi koji stvaraju taj dohodak, u skladu sa meusobnom odgovornou i
solidarnou i drutveno utvrenim osnovama i merilima za sticanje i raspodjelu dohotka.
Sredstva namenjena obnavljanju i proirivanju materijalne osnove drutvenog rada zajednika
su osnova odravanja i razvoja drutva tj. drutvene reprodukcije koju na osnovu
samoupravljanja ostvaruju radni ljudi u svim oblicima udruivanja rada i sredstava i u
meusobnoj suradnji organizacija udruenog rada. Osnovica svih vidova udruivanja rada i
sredstava drutvene reprodukcije i samoupravne integracije udruenog rada je osnovna
organizacija udruenog rada kao osnovni oblik udruenog rada u kome radnici ostvaruju
neotuivo pravo da, radei drutvenim sredstvima, upravljaju svojim radom i uvjetima rada i
odluuju o rezultatima svoga rada. Ostvarujui rezultate zajednikog rada kao vrijednost na
tritu u uvjetima socijalistike robne proizvodnje, radnici neposrednim povezivanjem,
samoupravnim sporazumijevanjem i drutvenim dogovaranjem svojih organizacija udruenog
rada i drugih samoupravnih organizacija i zajednica i planiranjem rada i razvoja integriraju
drutveni rad, unapreuju cjelokupan sustav socijalistikih drutveno-ekonomskih odnosa i
savlauju stihijno djelovanje trita. Novani i kreditni sustav sastavni su dio odnosa u

drutvenoj reprodukciji zasnovanih na samoupravljanju radnika u udruenom radu drutvenim

sredstvima i cjelokupan dohodak ostvaren u tim odnosima neotuiv je dio dohotka osnovnih
organizacija udruenog rada. Polazei od meusobne zavisnosti proizvodne, prometne i
finansijske oblasti udruenog rada, kao djelova jedinstvenog sustava drutvene reprodukcije,
radnici u organizacijama udruenog rada ureuju svoje meusobne odnose u drutvenoj
reprodukciji i surauju na takvoj osnovi da se radnicima u proizvodnji osigurava odluivati o
rezultatima sopstvenog tekueg i minulog rada u cjelini tih odnosa. Radni ljudi svoje line i
zajednike potrebe i interese u oblastima obrazovanja, nauke, kulture, zdravstva i drugih
drutvenih djelatnosti, kao djelovima jedinstvenog procesa drutvenog rada obezbeuju
slobodnom razmjenom i udruivanjem svog rada sa radom radnika u organizacijama
udruenog rada u tim oblastima. Slobodnu razmjenu rada ostvaruju radni ljudi neposredno
preko organizacija udruenog rada i u okviru ili preko samoupravnih interesnih zajednica.
Ovakvim odnosima osigurava se radnicima u tim djelatnostima jednak drutveno-ekonomski
poloaj kao i drugim radnicima u udruenom radu. Radni ljudi u cilju potpunijeg,
racionalnijeg i organizovanog zadovoljavanja svojih linih i zajednikih potreba i interesa u
drutvenim djelatnostima i u odreenim djelatnostima materijalne proizvodnje, zajedno s
radnicima u organizacijama udruenog rada tih djelatnosti osnivaju samoupravne interesne
zajednice u kojima ostvaruju slobodnu razmjenu rada i neposredno ureuju odnose od
zajednikog interesa. Radnici i radni ljudi osnivaju samoupravne interesne zajednice i radi
zadovoljavanja odreenih svojih linih i zajednikih potreba i interesa udruivanjem sredstava
na naelima uzajamnosti i solidarnosti. Radni ljudi koji samostalno vre djelatnosti linim
radom sredstvima u svojini graana imaju na osnovu tog rada u naelu isti drutvenoekonomski poloaj i u osnovi ista prava i obaveze kao i radnici u organizacijama udruenog
rada. Uivajui ovim ustavom utvreno pravo svojine na obradivo zemljite, zemljoradnici
imaju pravo i obavezu iskoriavati to zemljite radi unapreivanja poljoprivredne
proizvodnje u sopstvenom interesu i interesu socijalistike zajednice. Socijalistika zajednica
prua podrku zemljoradnicima u podizanju produktivnosti njihovog rada i slobodnom
udruivanju u zadruge i druge oblike udruivanja radi unapreivanja uvjeta njihovog rada i
ivota. U cilju organizovanog ukljuivanja zemljoradnika u socijalistike samoupravne
drutveno-ekonomske odnose i unapreivanja poljoprivredne proizvodnje, obezbeuju se
uvjeti za njen razvitak na osnovu drutvenih sredstava i drutvenog rada, kao i uvjeti za
udruivanje zemljoradnika i njihovu suradnju s organizacijama udruenog rada na naelima
dobrovoljnosti i ravnopravnosti. Radi ostvarivanja materijalne osnove ravnopravnosti naroda i
narodnosti Jugoslavije, radi ujednaavanja materijalnih uvjeta drutvenog ivota i rada radnih
ljudi i radi to usklaenijeg razvoja privrede kao cjeline, u Socijalistikoj Federativnoj
Republici Jugoslaviji posveuje se, u opem interesu, posebna panja brem razvitku
proizvodnih snaga u privredno nedovoljno razvijenim republikama i autonomnim
pokrajinama i u tu svrhu se osiguravaju potrebna sredstva i preduzimaju druge mjere. Radi
unapreivanja uvjeta svog ivota i rada, stvaranja osnova za njihovu stabilnost i to potpunije
korienje mogunosti za razvoj proizvodnih snaga drutva i za poveanje produktivnosti
svog i ukupnog drutvenog rada radi razvijanja socijalistikih samoupravnih odnosa na toj
osnovi, kao i radi savladavanja stihijnog djelovanja trita, radnici u osnovnim i drugim
organizacijama udruenog rada i radni ljudi u samoupravnim interesnim zajednicama i drugim
samoupravnim organizacijama i zajednicama, kao i u drutveno-politikim zajednicama,
oslanjajui se na nauna saznanja i na njima zasnovane ocjene razvojnih mogunosti,
planiranjem svog rada i razvoja usklauju odnose u drutvenoj reprodukciji i usmeravaju
razvoj drutvene proizvodnje i drugih drutvenih djelatnosti sa svojim, na samoupravnoj
osnovi utvrenim, zajednikim interesima i ciljevima.
IV

U Socijalistikoj Federativnoj Republici Jugoslaviji sva vlast pripada radnikoj klasi u savezu
sa svim radnim ljudima grada i sela. U cilju izgradnje drutva kao slobodne zajednice
proizvoaa, radnika klasa i svi radni ljudi razvijaju socijalistiku samoupravnu demokratiju
kao poseban oblik diktature proletarijata i to obezbeuju revolucionarnim ukidanjem i
ustavnom zabranom svakog oblika drutveno-ekonomskih i politikih odnosa i organizacija,
zasnovanih na klasnoj eksploataciji i svojinskom monopolu, i svakog politikog djelovanja
usmjerenog na uspostavljanje takvih odnosa, ostvarivanjem samoupravljanja u organizacijama
udruenog rada, mjesnim zajednicama, samoupravnim interesnim zajednicama i drugim
samoupravnim organizacijama i zajednicama kao i u drutveno-politikim zajednicama i
drutvu uope, i meusobnim povezivanjem i suradnjom tih organizacija i zajednica,
slobodnim i ravnopravnim samoupravnim ureivanjem meusobnih odnosa i usklaivanjem
zajednikih i opih interesa radnih ljudi i njihovih samoupravnih organizacija i zajednica
samoupravnim sporazumijevanjem i drutvenim dogovaranjem, odluivanjem radnih ljudi u
ostvarivanju vlasti i upravljanju drugim drutvenim poslovima u osnovnim organizacijama
udruenog rada i drugim osnovnim samoupravnim organizacijama i zajednicama putem
delegacija i delegata u organima upravljanja samoupravnih organizacija i zajednica, kao i
putem delegacija i delegata u skuptinama drutveno-politikih zajednica i drugim organima
samoupravljanja, obavjetavanjem radnih ljudi o svim pitanjima od znaaja za ostvarivanje
njihovog drutveno-ekonomskog poloaja i za to potpunije i kvalifikovanije odluivanje u
vrenju funkcija vlasti i upravljanja drugim drutvenim poslovima, javnou rada svih organa
vlasti i samoupravljanja i nosilaca samoupravnih, javnih i drugih drutvenih funkcija, linom
odgovornou nosilaca samoupravnih, javnih i drugih drutvenih funkcija, odgovornou
organa vlasti i samoupravljanja, smjenjivou nosilaca samoupravnih javnih i drugih
drutvenih funkcija i ograniavanjem njihovog ponovnog izbora i postavljanja na odreene
funkcije, ostvarivanjem kontrole radnika i drugih radnih ljudi i drutvene kontrole uope nad
radom nosilaca samoupravnih javnih i drugih drutvenih funkcija u samoupravnim
organizacijama i zajednicama i u drutveno-politikim zajednicama, ostvarivanjem i zatitom
ustavnosti i zakonitosti, drutveno-politikom djelatnou socijalistikih snaga organizovanih
u drutveno-politike organizacije, slobodnim i svestranim aktivnostima ljudi.
Samoupravljanje radnih ljudi u osnovnim organizacijama udruenog rada, mjesnim
zajednicama, samoupravnim interesnim zajednicama i drugim osnovnim samoupravnim
organizacijama i zajednicama osnova je jedinstvenog sustava samoupravljanja i vlasti
radnike klase i svih radnih ljudi. Radi obezbeivanja uvjeta svoga ivota i rada i drutvenog
razvoja i stvaranja socijalistike zajednice, radni ljudi u opini, kao samoupravnoj i osnovnoj
drutveno-politikoj zajednici, i u drugim drutveno-politikim zajednicama, povezivanjem
svojih organizacija udruenog rada i drugih samoupravnih organizacija i zajednica,
djelovanjem drutveno-politikih organizacija, samoupravnim sporazumijevanjem,
drutvenim dogovaranjem i funkcioniranjem skuptina kao zajednikih organa svih ljudi i
njihovih organizacija i zajednica, ostvaruju svoje zajednike interese, vre vlast i upravljaju
drugim drutvenim poslovima. Ustavom utvrene funkcije vlasti i upravljanja drugim
drutvenim poslovima u drutveno-politikim zajednicama vre skuptine drutvenopolitikih zajednica, kao izabrane i smjenjive delegacije radnih ljudi u samoupravnim
organizacijama i zajednicama i drutveno-politikim organizacijama i drugi skuptinama
odgovorni organi. Radi to potpunijeg uea radnih ljudi i svih organizovanih socijalistikih
snaga u ostvarivanju vlasti i upravljanju drugim drutvenim poslovima i radi usklaivanja
njihovih zajednikih i opih drutvenih interesa, organi drutveno-politikih zajednica
razmatraju inicijative, miljenja i prijedloge drutveno-politikih organizacija, zauzimaju
stavove o njima i surauju sa drutveno-politikim organizacijama. Radnika klasa i svi radni
ljudi i putem dravne vlasti opeobaveznim normama osiguraju socijalistike drutvene
odnose, razvoj drutva i upravljanje drutvenim poslovima na samoupravnim osnovama, tite

slobode i prava ovjeka i graanina, socijalistike samoupravne odnose i samoupravna prava

radnih ljudi, rjeavaju drutvene sukobe i tite ustavom utvreni poredak. Samoupravni
poloaj i prava radnog ovjeka u osnovnim i drugim organizacijama udruenog rada, mjesnim
zajednicama, samoupravnim interesnim zajednicama i u drugim samoupravnim
organizacijama i zajednicama, samoupravni poloaj radnih ljudi u opini, slobodno
samoupravno udruivanje, aktivnost i stvaralatvo radnih ljudi, ravnopravnost naroda i
narodnosti i slobode, prava i dunosti ovjeka i graanina, utvreni ovim ustavom, osnova su,
granica i pravac ostvarivanja prava i dunosti drutveno-politikih zajednica u vrenju
funkcije vlasti. Drutvena samozatita, kao funkcija samoupravnog drutva, ostvaruje se
aktivnostima radnih ljudi, graana, organizacija udruenog rada i drugih samoupravnih
organizacija i zajednica, drutveno-politikih i drugih organizacija i drutveno-politikih
zajednica, radi zatite ustavnog ureenja samoupravnih prava radnih ljudi i drugih prava i
sloboda ovjeka i graanina, radi zatite drutvene imovine, osiguravanja line i imovinske
sigurnosti radnih ljudi i graana i radi slobodnog drutvenog razvoja. Radi ostvarivanja i
usklaivanja svojih interesa i samoupravnih prava u skladu sa opim interesima
socijalistikog drutva, kao i radi vrenja odreenih drutvenih poslova i razvijanja
raznovrsnih aktivnosti, radni ljudi i graani slobodno se udruuju u drutveno-politike i
druge drutvene organizacije i udruenja graana, kao sastavni dio socijalistikog
samoupravnog sustava. Drutveno-politike organizacije, kao oblik slobodnog politikog
organizovanja radnih ljudi na klasnim socijalistikim osnovama, aktivan su inilac razvoja i
zatite socijalistikog samoupravnog drutva.
V
Slobode, prava i dunosti ovjeka i graanina, utvreni ovim ustavom, nerazdvojni su dio i
izraz socijalistikih samoupravnih demokratskih odnosa u kojima se ovjek oslobaa svake
eksploatacije i samovolje i svojim radom stvara uvjete za svestrani razvitak i slobodno
izraavanje i zatitu svoje linosti i za potovanje ljudskog dostojanstva. Slobode i prava
ovjeka i graanina ogranieni su samo jednakim slobodama i pravima drugih i interesima
socijalistikog drutva. Socijalistiko drutvo osigurava uvjete za to potpunije ostvarivanje i
zatitu sloboda i prava utvrenih ovim ustavom. Svaka aktivnost kojom se naruavaju ove
slobode i prava ovjeka i graanina protivna je interesima socijalistikog drutva. Polazei od
toga da su obrazovanje, nauka i kultura bitan inilac razvoja socijalistikog drutva, podizanja
produktivnosti rada, razvoja stvaralakih snaga ljudi i svestranog razvoja linosti,
humanizovanja socijalistikih samoupravnih odnosa i opeg napretka drutva, socijalistika
zajednica osigurava slobodu stvaralatva i stvara uvjete za razvoj i unapreivanje
obrazovanja, naunog, kulturnog i umjetnikog stvaralatva kako bi to uspenije sluili
podizanju stvaralakih sposobnosti radnih ljudi, unapreivanju socijalistikih drutvenih
odnosa i svestranom razvoju slobodne i humanizovane linosti. Odgoj i obrazovanje se
zasnivaju na tekovinama suvremene nauke i posebno marksizma, kao osnovama naunog
socijalizma, slue osposobljavanju radnih ljudi za rad i za samoupravljanje i njihovom
odgajanju u duhu tekovina socijalistike revolucije, socijalistike etike, samoupravnog
demokratizma, socijalistikog patriotizma, bratstva i jedinstva, ravnopravnosti naroda i
narodnosti i socijalistikog internacionalizma. Radni ljudi u organizacijama udruenog rada i
drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama, na osnovama solidarnosti i uzajamnosti
i socijalistikog humanizma, osiguraju svoju ekonomsku i socijalnu sigurnost i stvaraju sve
povoljnije uvjete za ivot i rad i za razvoj svestrane linosti radnog ovjeka. Ovi ciljevi
socijalne politike ostvaruju se stalnim poboljavanjem i ujednaavanjem uvjeta ivota i rada,
prevazilaenjem na osnovama solidarnosti i uzajamnosti, razlika koje proizlaze iz materijalne
nerazvijenosti i drugih nejednakih uvjeta ivota i rada, izjednaavanjem mogunosti

obrazovanja i rada i onemoguavanjem i otklanjanjem socijalnih razlika koje nisu zasnovane

na primjeni naela raspodjele prema radu. Socijalistika drutvena zajednica osigurava
materijalne i druge uvjete za ostvarivanje prava boraca, vojnih invalida i porodica palih
boraca, kojima se garantuje njihova socijalna sigurnost. Radi zatite i unapreivanja
ovjekove sredine, radni ljudi i graani, organizacije udruenog rada, druge samoupravne
organizacije i zajednice i socijalistiko drutvo osiguraju uvjete za ouvanje i unapreivanje
prirodnih i drugih vrijednosti ovjekove sredine koje su od interesa za zdrav, siguran i
djelotvoran ivot i rad sadanjih i buduih generacija.
VI
Radni ljudi i graani i narodi i narodnosti Jugoslavije, rjeeni usmjeravati sve svoje snage
stvaralakom radu u miru i izgradnji svoje samoupravne socijalistike zajednice, dosledno
sprovode politiku mira, a protiv agresije, rata i agresivnih pritisaka bilo koje vrste. Radi
osiguravanja svog mirnog razvitka i socijalistike izgradnje, oni su odluni svim raspoloivim
snagama i sredstvima, oruanom borbom i drugim oblicima openarodnog otpora, tititi i
braniti svoju slobodu, nezavisnost, suvjerenitet, teritorijalnu cjelokupnost i socijalistiki
samoupravni poredak Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije. U tom cilju radni ljudi
i graani i narodi i narodnosti Jugoslavije organizuju i izgrauju openarodnu obranu kao
nerazdvojni dio socijalistikog samoupravnog drutvenog ureenja, svjesni da je obrambena
sposobnost drutva i pripremljenost zemlje za obranu vea a mogunost od agresije manja,
ukoliko je razvijenija openarodna obrana kao oblik i sadrina obrambene organizovanosti
drutvene zajednice. Jaanje obrambene sposobnosti zemlje sastavni je dio politike mira i
ravnopravne meunarodne suradnje. Openarodna obrana u Socijalistikoj Federativnoj
Republici Jugoslaviji je jedinstveni sustav organizovanja, pripremanja i uea federacije,
republika, autonomnih pokrajina, opina, organizacija udruenog rada, mjesnih zajednica,
samoupravnih interesnih zajednica i drugih samoupravnih organizacija i zajednica, drutvenopolitikih i drugih drutvenih organizacija, radnih ljudi i graana u oruanoj borbi i svim
drugim oblicima otpora i u vrenju drugih zadataka od interesa za obranu zemlje. U
openarodnoj obrani oruana borba predstavlja odluujui oblik suprotstavljanja agresiji.
Oruane snage Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije su nosilac oruane borbe i
ine jedinstvenu cjelinu. Vrhovno rukovoenje i komandovanje oruanim snagama osigurava
jedinstvo i nedeljivost oruane borbe.
VII
Polazei od uvjerenja da su miroljubiva koegzistencija i aktivna suradnja ravnopravnih drava
i naroda, bez obzira na razlike u njihovom drutvenom ureenju, neophodan uvjet mira i
drutvenog napretka u svetu, Socijalistika Federativna Republika Jugoslavija zasniva svoje
meunarodne odnose na naelima potovanja nacionalne suverenosti i ravnopravnosti,
nemjeanja u unutranje poslove drugih zemalja, socijalistikog internacionalizma i rjeavanja
meunarodnih sporova mirnim putem. U svojim meunarodnim odnosima Socijalistika
Federativna Republika Jugoslavija se pridrava naela Povelje Ujedinjenih nacija, ispunjava
svoje meunarodne obaveze i aktivno uestvuje u djelatnosti meunarodnih organizacija
kojima pripada. Radi ostvarivanja ovih naela Socijalistika Federativna Republika
Jugoslavija se zalae za uspostavljanje i razvitak svih oblika meunarodne suradnje koji slue
uvrivanju mira, jaanju uzajamnog potovanja, ravnopravnosti i prijateljstva naroda i
drava i njihovom zbliavanju za najiru i to slobodniju razmjenu materijalnih i duhovnih
dobara, za slobodu meusobnog obavjetavanja i za razvijanje drugih odnosa koji doprinose
ostvarivanju zajednikih privrednih, kulturnih i drugih interesa drava, naroda i ljudi, a

posebno razvitku demokratskih i socijalistikih odnosa u meunarodnoj suradnji, kao i

drutvenom napretku uope, za prevazilaenje blokovske podele svijeta, za odbacivanje
upotrebe sile ili pretnje silom u meunarodnim odnosima i za ostvarivanje opeg i potpunog
razoruanja, za pravo svakog naroda slobodno odreivati i izgraivati svoje drutveno i
politiko ureenje putevima i sredstvima koje slobodno bira, za pravo naroda na
samoopredeljenje i nacionalnu nezavisnost i za njegovo pravo, radi postizanja ovih ciljeva,
voditi oslobodilaku borbu, za potovanje prava nacionalnih manjina, ukljuujui prava
djelova naroda Jugoslavije koji ive u drugim zemljama kao nacionalne manjine, za
meunarodnu podrku narodima koji vode pravednu borbu za svoju nacionalnu nezavisnost i
osloboenje od imperijalizma, kolonijalizma i svih drugih oblika nacionalnog ugnjetavanja i
potinjavanja, za razvijanje takve meunarodne suradnje koja osigurava ravnopravne
ekonomske odnose u svijetu, suvjereno raspolaganje nacionalnim prirodnim bogatstvima i
stvaranje uvjeta za bri razvitak nedovoljno razvijenih zemalja, za potovanje
opeprihvaenih normi meunarodnog prava. Zalaui se za svestranu politiku, ekonomsku,
naunu i kulturnu suradnju sa drugim narodima i dravama, Socijalistika Federativna
Republika Jugoslavija kao socijalistika zajednica naroda, zastupa gledite da ta suradnja
treba doprinositi stvaranju onih demokratskih oblika povezivanja drava, naroda i ljudi koji
odgovaraju interesima naroda i drutvenom napretku, i u tom pogledu ona je otvorena
zajednica. Svi organi, organizacije i pojedinci duni su se u meunarodnim ekonomskim,
politikim, kulturnim i drugim odnosima i u svojim odnosima sa organima i organizacijama u
inostranstvu, pridravati se ovih naela spoljne politike i meunarodne aktivnosti
Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije i zalagati se za njihovo ostvarivanje.
VIII
Savez komunista Jugoslavije, pokreta i organizator narodnooslobodilake borbe i
socijalistike revolucije i svjesni nosilac tenji i interesa radnike klase, zakonitou
povijesnog razvitka, postao je organizovana vodea idejna i politika snaga radnike klase i
svih radnih ljudi u izgraivanju socijalizma i u ostvarivanju solidarnosti radnih ljudi i bratstva
i jedinstva naroda i narodnosti Jugoslavije. Savez komunista Jugoslavije, svojim
usmjeravajuim idejnim i politikim radom u uvjetima socijalistike demokratije i drutvenog
samoupravljanja, osnovni je pokreta i nosilac politike aktivnosti radi zatite i daljeg razvoja
socijalistike revolucije i socijalistikih samoupravnih drutvenih odnosa, a posebno radi
jaanja socijalistike drutvene i demokratske svijesti, i odgovoran je za to. Socijalistiki
savez radnog naroda Jugoslavije, stvoren u narodnooslobodilakom ratu i socijalistikoj
revoluciji kao dobrovoljni i demokratski front radnih ljudi i graana i svih organizovanih
socijalistikih snaga, s Komunistikom partijom na elu, i dalje izgraivan u uvjetima razvoja
socijalistikog samoupravnog drutva, najira je osnova njihove drutveno-politike aktivnosti
u socijalistikom samoupravnom sustavu. U Socijalistikom savezu radnog naroda
Jugoslavije radni ljudi i graani, Savez komunista Jugoslavije kao vodea idejna i politika
snaga, druge drutveno-politike organizacije i sve organizovane socijalistike snage
ostvaruju politiko i akciono jedinstvo socijalistikih snaga i usmjeravaju drutveni razvoj na
osnovama vlasti i samoupravljanja radnike klase i svih radnih ljudi, i u tom cilju raspravljaju
drutvena pitanja i pokreu politike inicijative u svim oblastima drutvenog ivota, usklauju
miljenja, utvruju politike stavove u pogledu rjeavanja tih pitanja, usmjeravanja
drutvenog razvitka, ostvarivanja prava i interesa radnih ljudi i graana, ostvarivanja
ravnopravnosti naroda i narodnosti i unapreivanja socijalistikih samoupravnih
demokratskih odnosa, daju prijedloge za rjeavanje drutvenih pitanja i daju smjernice svojim
delegatima u skuptinama drutveno-politikih zajednica, utvruju zajednike programe
drutvene aktivnosti i zajednike kriterijume za izbor delegacija u osnovnim organizacijama

udruenog rada, mjesnim zajednicama i drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama

i za izbor delegata u skuptine drutveno-politikih zajednica, osiguraju demokratsko
predlaganje i utvrivanje kandidata za lanove delegacija u samoupravnim organizacijama i
zajednicama, kandidata za delegate u skuptine drutveno-politikih zajednica i kandidata za
vrenje samoupravnih javnih i drugih drutvenih funkcija u drutveno-politikim
zajednicama, razmatraju opa pitanja kadrovske politike i izgradnje kadrova i utvruju mjerila
za odabiranje kadrova, prate rad organa vlasti i organa upravljanja samoupravnih organizacija
i zajednica i nosilaca samoupravnih, javnih i drugih drutvenih funkcija, iznose svoja
miljenja i ocjene i vre drutvenu kontrolu i kritiku njihovog rada naroito u pogledu
osiguravanja javnosti rada i odgovornosti u radu, stvaraju uvjete za svestrano uestvovanje
omladine i njenih organizacija u drutvenom i politikom ivotu, osiguraju obavjetavanje
radnih ljudi i graana i svoj uticaj na drutveni sustav informiranja i na ostvarivanje uloge
tampe i drugih vidova javnog informiranja i komuniciranja, bore se za humane odnose meu
ljudima, za razvijanje socijalistike demokratske svijesti i normi socijalistikog ivota, kao i
za otklanjanje pojava koje sputavaju razvitak socijalistikih samoupravnih demokratskih
drutvenih odnosa ili im na bilo koji nain nanose tetu. Drutveno-politike zajednice, u
okviru svojih prava i dunosti, dune su osiguravati materijalne i druge uvjete za ostvarivanje
ustavom utvrenih funkcija Socijalistikog saveza radnog naroda Jugoslavije. Radnici
dobrovoljno organizovani u sindikat, kao najiru organizaciju radnike klase, bore se za
ostvarivanje ustavom utvrenog poloaja radnike klase, za ostvarivanje socijalistikih
samoupravnih odnosa i odluujuu ulogu radnika u upravljanju drutvenom reprodukcijom, za
ostvarivanje interesa i samoupravnih i drugih prava radnika u svim oblastima rada i ivota, za
osiguravanje ravnopravnosti radnika u udruivanju rada i sredstava, sticanju i raspodjeli
dohotka i utvrivanju zajednikih mjerila za raspodjelu prema rezultatima rada, za
samoupravno povezivanje i integrisanje razliitih oblasti drutvenog rada, za razvijanje
proizvodnih snaga drutva i podizanje produktivnosti rada, za samoupravno usklaivanje
pojedinanih, zajednikih i opih drutvenih interesa, za podizanje obrazovanja radnika i
osposobljavanje radnika za vrenje samoupravnih i drugih drutvenih funkcija, za
demokratsko predlaganje i utvrivanje kandidata za delegate u organe upravljanja u
organizacijama udruenog rada i drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama i
kandidata za delegacije u tim organizacijama i zajednicama i delegate u skuptine drutvenopolitikih zajednica, za najire uee radnika u vrenju funkcija vlasti i upravljanja drugim
drutvenim poslovima, za ostvarivanje interesa radnike klase u kadrovskoj politici, za zatitu
prava radnika, za osiguravanje socijalne sigurnosti i razvoj ivotnog standarda radnika, kao i
za razvijanje i jaanje solidarnosti i podizanje klasne svijesti i odgovornosti samoupravljaa.
Sindikat pokree inicijativu za samoupravno sporazumijevanje i drutveno dogovaranje,
neposredno uestvuje u tom sporazumijevanju i dogovaranju i daje prijedloge organima
upravljanja samoupravnih organizacija i zajednica skuptinama drutveno-politikih zajednica
i drugim dravnim i drutvenim organima za rjeavanje pitanja koja se odnose na materijalni i
drutveni poloaj radnike klase.
IX
Drutveno-ekonomski i politiki sustav i drugi odnosi utvreni ovim ustavom usmjereni su na
proirivanje uvjeta za dalji razvitak socijalistikog drutva za prevazilaenje njegovih
protivurenosti i za takav drutveni napredak koji e, na osnovu svestrane razvijenosti
proizvodnih snaga, visoke proizvodnosti rada, obilja proizvoda i svestranog razvitka ovjeka
kao slobodne linosti, omoguiti razvijanje takvih drutvenih odnosa u kojima e se ostvariti
naelo komunizma Svatko prema sposobnostima svakome prema potrebama. U tom cilju
organi samoupravljanja, dravni organi, samoupravne organizacije i zajednice, drutveno-

politike i druge organizacije, radni ljudi i graani neposredno pozvani su cjelokupnom

svojom djelatnou proirivati i jaati materijalnu osnovu drutva i ivota pojedinaca
razvijanjem proizvodnih snaga, podizanjem proizvodnosti rada i stalnim unapreivanjem
socijalistikih samoupravnih odnosa, stvarati uvjete u kojima e se prevazilaziti drutvenoekonomske razlike izmeu umnog i fizikog rada i u kojima e ljudski rad postajati sve
potpunije ispoljavanje stvaralatva i ljudske linosti, proirivati i razvijati sve oblike
samoupravljanja i socijalistikog samoupravnog demokratizma, a naroito u oblastima u
kojima preovlauju funkcije politike vlasti, ograniavati prinudu i stvarati uvjete za njeno
otklanjanje i izgraivati meu ljudima odnose zasnovane na svijesti o zajednikim interesima,
na socijalistikoj etici i na slobodnom stvaralatvu ovjeka, doprinositi ostvarivanju ljudskih
sloboda i prava, humanizovanju drutvene sredine i ljudske linosti, jaanju solidarnosti i
ovenosti meu ljudima i potovanju ljudskog dostojanstva, razvijati svestranu suradnju i
zbliavanje sa svim narodima, u skladu sa progresivnim tenjama ovjeanstva za stvaranjem
slobodne zajednice svih naroda svijeta.
X
Izraavajui osnovna naela socijalistikog samoupravnog drutva i njegovog napretka, ovaj
dio ustava je osnova i pravac za tumaenje ustava i zakona, kao i za djelovanje svih i svakoga.

DIO PRVI
SOCIJLISTIK FEDERTIVN REPUBLIK JUGOSLVIJ
lan 1.
Socijalistika Federativna Republika Jugoslavija je savezna drava kao dravna zajednica
dobrovoljno ujedinjenih naroda i njihovih socijalistikih republika, kao i socijalistikih
autonomnih pokrajina Vojvodine i Kosova koje su u sastavu Socijalistike Republike Srbije,
zasnovana na vlasti i samoupravljanju radnike klase i svih radnih ljudi, i socijalistika
samoupravna demokratska zajednica radnih ljudi i graana i ravnopravnih naroda i
narodnosti.
lan 2.
Socijalistiku Federativnu Republiku Jugoslaviju sainjavaju Socijalistika Republika Bosna i
Hercegovina, Socijalistika Republika Makedonija, Socijalistika Republika Slovenija,
Socijalistika Republika Srbija, kao i Socijalistika utonomna Pokrajina Vojvodina i
Socijalistika utonomna Pokrajina Kosovo koje su u sastavu Socijalistike Republike Srbije,
Socijalistika Republika Hrvatska i Socijalistika Republika Crna Gora.
lan 3.
Socijalistika republika je drava zasnovana na suverenosti naroda i na vlasti i
samoupravljanju radnike klase i svih radnih ljudi, i socijalistika samoupravna demokratska
zajednica radnih ljudi i graana i ravnopravnih naroda i narodnosti.

lan 4.
Socijalistika autonomna pokrajina je autonomna socijalistika samoupravna demokratska
drutveno-politika zajednica zasnovana na vlasti i samoupravljanju radnike klase i svih
radnih ljudi, u kojoj radni ljudi i graani, narodi i narodnosti ostvaruju svoja suvjerena prava,
a kad je to u zajednikom interesu radnih ljudi i graana, naroda i narodnosti Republike kao
cjeline Ustavom Socijalistike Republike Srbije utvreno i u Republici.
lan 5.
Teritorija Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije je jedinstvena i sainjavaju je
teritorije socijalistikih republika. Teritorija republike ne moe se mjenjati bez pristanka
republike, a teritorija autonomne pokrajine ni bez pristanka autonomne pokrajine. Granica
Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije ne moe se mjenjati bez suglasnosti svih
republika i autonomnih pokrajina. Granica izmeu republika moe se mjenjati samo na
osnovu njihovog sporazuma, a ako se radi o granici autonomne pokrajine i na osnovu
njene suglasnosti.
lan 6.
Grb Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije predstavlja polje okrueno itnim
klasjem. Klasje je dolje povezano trakom plave boje na kojoj je ispisan datum 29 XI 1943.
Izmeu vrhova klasja je crvena petokraka zvezda. Usred polja nalazi se est koso poloenih
buktinja iji se plamenovi spajaju u jedan plamen.
lan 7.
Zastava Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije sastoji se iz tri boje, plave, bele i
crvene, sa crvenom petokrakom zvezdom u sredini. Odnos irine i duine zastave je jedan
prema dva. Boje zastave su poloene vodoravno, i to ovim redom odozgo, plava, bela i
crvena. Svaka boja zauzima jednu treinu irine zastave. Zvezda ima pravilan petokraki oblik
i zlatnu (utu) ivicu. Sredina taka zvezde poklapa se s takom u kojoj se seku dijagonale
zastave. Gornji krak zvezde ulazi do polovine plave boje zastave, tako da donji kraci zvezde
dobijaju odgovarajue mesto u crvenoj boji zastave.
lan 8.
Socijalistika Federativna Republika Jugoslavija ima himnu.
lan 9.
Glavni grad Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije je Beograd.

DIO DRUGI
DRUTVENO UREENJE

Glava I DRUTVENO-EKONOMSKO UREENJE

1 Poloaj ovjeka u udruenom radu i drutvena svojina

lan 10.
Socijalistiko drutveno-ekonomsko ureenje Socijalistike Federativne Republike
Jugoslavije zasniva se na slobodnom udruenom radu sredstvima za proizvodnju u drutvenoj
svojini i na samoupravljanju radnika u proizvodnji i raspodjeli drutvenog proizvoda u
osnovnim i drugim organizacijama udruenog rada i u drutvenoj reprodukciji u cjelini.
lan 11.
Rad i rezultati rada odreuju materijalni i drutveni poloaj ovjeka, na osnovu jednakih
prava i odgovornosti. Nitko ne moe ni neposredno ni posredno sticati materijalne i druge
koristi eksploatacijom tueg rada. Nitko ne smije na bilo koji nain onemoguavati ni
ograniavati radnika ravnopravno s drugim radnicima odluivati o svom radu i o uvjetima i
rezultatima svog rada.
lan 12.
Sredstva za proizvodnju i druga sredstva udruenog rada, proizvodi udruenog rada i dohodak
ostvaren udruenim radom, sredstva za zadovoljavanje zajednikih i opih drutvenih potreba,
prirodna bogatstva i dobra u opoj upotrebi drutvena su svojina. Nitko ne moe stei pravo
svojine na drutvena sredstva koja su uvjet rada u osnovnim i drugim organizacijama
udruenog rada ili materijalna osnova ostvarivanja funkcija samoupravnih interesnih
zajednica ili drugih samoupravnih organizacija i zajednica i drutveno-politikih zajednica.
Drutvena sredstva se ne mogu koristiti za prisvajanje tueg vika rada, ni za stvaranje uvjeta
za takvo prisvajanje.
lan 13.
Radnik u udruenom radu sredstvima u drutvenoj svojini ima pravo rada drutvenim
sredstvima kao svoje neotuivo pravo raditi tim sredstvima radi zadovoljavanja svojih linih i
drutvenih potreba i da, kao slobodan i ravnopravan s drugim radnicima u udruenom radu,
upravljati svojim radom i uvjetima i rezultatima svog rada. Prava, obaveze i odgovornosti u
pogledu raspolaganja, korienja i upravljanja drutvenim sredstvima, ureuju se ustavom i
zakonom, u skladu sa prirodom i namjenom tih sredstava.
lan 14.
Zajamuje se svakom radniku u udruenom radu sredstvima u drutvenoj svojini, ostvarujui
pravo rada drutvenim sredstvima, u osnovnoj organizaciji udruenog rada u kojoj radi i u
svim drugim oblicima udruivanja rada i sredstava, zajedno i ravnopravno sa drugim
radnicima, upravljati radom i poslovanjem organizacije udruenog rada i poslovima i
sredstvima u cjelokupnosti odnosa drutvene reprodukcije, ureivati meusobne odnose u
radu, odluivati o dohotku koji ostvari u razliitim oblicima udruivanja rada i sredstava i
sticati lini dohodak. Osnovna organizacija udruenog rada je osnovni oblik udruenog rada u
kome radnici neposredno i ravnopravno ostvaruju svoja drutveno-ekonomska i druga

samoupravna prava i odluuju o drugim pitanjima svog drutveno-ekonomskog poloaja.

Protivustavan je svaki akt i radnja kojima se povreuju ova prava radnika.
lan 15.
U ostvarivanju prava rada drutvenim sredstvima, radnici u udruenom radu uzajamno su
odgovorni da se, u svom zajednikom i opem drutvenom interesu, tim sredstvima drutveno
i ekonomski svrhovito koriste i da ih, kao materijalnu osnovu svog i ukupnog drutvenog
rada, stalno obnavljaju, uveavaju i unapreuju, kao i da svoje radne obaveze savesno
izvravaju. Radnici u udruenom radu ne mogu u ostvarivanju prava rada drutvenim
sredstvima sticati materijalne koristi i druga preimustva koja nisu zasnovana na njihovom
radu.
lan 16.
Radnici organizacija udruenog rada koje obavljaju djelatnosti u oblastima obrazovanja,
nauke, kulture, zdravstva, socijalne zatite i drugih drutvenih djelatnosti stiu dohodak
slobodnom razmjenom svog rada sa radom radnih ljudi ije potrebe i interese u tim oblastima
zadovoljavaju. Slobodnu razmjenu svog rada radnici tih organizacija udruenog rada
ostvaruju neposredno sa radnim ljudima ije potrebe i interese zadovoljavaju ili preko
njihovih organizacija udruenog rada i samoupravnih interesnih zajednica, odnosno u okviru
samoupravnih interesnih zajednica. Radnici organizacija udruenog rada drutvenih
djelatnosti ostvaruju slobodnom razmjenom rada jednak drutveno-ekonomski poloaj kao i
radnici organizacija udruenog rada drugih djelatnosti. Na naelima slobodne razmjene rada
stiu dohodak i radnici organizacija udruenog rada u drugim djelatnostima u kojima
djelovanje zakonitosti trita ne moe biti osnov usklaivanja rada i potreba, ni osnov
vrednovanja rezultata rada.
lan 17.
O cjelokupnom dohotku, kao rezultatu zajednikog rada radnika u osnovnoj organizaciji
udruenog rada i ukupnog drutvenog rada, ostvarenom u razliitim oblicima udruivanja
rada i sredstava na osnovu djelovanja zakonitosti trita i na samoupravnoj osnovi drutveno
utvrenih uvjeta sticanja dohotka radnici odluuju u osnovnim organizacijama udruenog
rada u skladu sa svojim ustavnim pravima i odgovornostima prema drugim radnicima u
udruenom radu i prema drutvenoj zajednici u cjelini. Dohodak koji zajedniki ostvare
udruivanjem rada i sredstava, osnovne organizacije udruenog rada raspodjeljuju u cjelini
meu sobom prema svom doprinosu ostvarivanju tog dohotka, a na osnovu mjerila koja
utvrde samoupravnim sporazumom. Ostvareni dohodak u osnovnoj organizaciji udruenog
rada predstavlja materijalnu osnovu prava radnika da odluuju o uvjetima svog rada i
raspodjeli dohotka i da stiu lini dohodak.
lan 18.
Dio dohotka koji je rezultat rada u izuzetno povoljnim prirodnim uvjetima ili koji je rezultat
izuzetnih pogodnosti na tritu ili drugih izuzetnih pogodnosti u sticanju dohotka, koristi se u
skladu sa samoupravnim sporazumom i zakonom, za razvoj organizacije udruenog rada u
kojoj jo ostvaren ili za razvoj materijalne osnove udruenog rada u opini i republici, odnosno
autonomnoj pokrajini. Upravljanje dijelom dohotka koji se koristi za razvoj materijalne

osnove udruenog rada u opini ili u republici, odnosno autonomnoj pokrajini, zasniva se na
samoupravnim osnovama.
lan 19.
Radnici u osnovnoj organizaciji udruenog rada rasporeuju dohodak za svoju linu i
zajedniku potronju, za proirenje materijalne osnove udruenog rada i za rezerve. Radnici
za ukupnu linu i zajedniku potronju rasporeuju dio dohotka srazmeran njihovom
doprinosu ostvarivanju dohotka koji su dali svojim radom i ulaganjem drutvenih sredstava
kao minulog rada radnika.
lan 20.
Svakom radniku, u skladu sa naelom raspodjele prema radu i porastom produktivnosti
njegovog i ukupnog drutvenog rada i sa naelom solidarnosti radnika u udruenom radu,
pripada iz dohotka osnovne organizacije udruenog rada lini dohodak za zadovoljavanje
njegovih linih zajednikih i opih drutvenih potreba, prema rezultatima njegovog rada i
njegovom linom doprinosu koji je svojim tekuim i minulim radom dao poveanju dohotka
osnovne organizacije.
lan 21.
Radnici u osnovnoj organizaciji udruenog rada utvruju osnove i mjerila rasporeivanja
dohotka i osnove i mjerila raspodjele sredstava za svoje line dohotke. Radnici u osnovnoj
organizaciji udruenog rada utvruju sa radnicima u drugim organizacijama udruenog rada
zajednike osnove i mjerila za rasporeivanje dohotka i raspodjelu sredstava za line dohotke.
ko se rasporeivanjem dohotka, odnosno raspodjelom sredstava za line dohotke,
naruavaju odnosi koji odgovaraju naelu raspodjele prema radu ili remeti tok drutvene
reprodukcije, zakonom se mogu utvrditi mjere kojima se osigurava ravnopravnost radnika u
primenjivanju naela raspodjele prema radu odnosno kojima se spreavaju ili otklanjaju
poremeaji u drutvenoj reprodukciji.
lan 22.
Zajamuju se svakom radniku u udruenom radu drutvenim sredstvima lini dohodak i druga
prava po osnovu rada najmanje u visini odnosno obimu, koji osiguraju njegovu materijalnu i
socijalnu sigurnost. Visina zajamenog linog dohotka i obim drugih zajamenih prava kao i
nain njihovog ostvarivanja utvruju se samo pravnim sporazumom, drutvenim dogovorom i
zakonom zavisno od opeg stepena produktivnosti ukupnog drutvenog rada i opih uvjeta
sredine u kojoj radnik radi i ivi.
lan 23.
Zakonom se pod uvjetima utvrenim ustavom moe privremeno ograniiti raspolaganje
radnika u osnovnim organizacijama udruenog rada dijelom sredstava drutvene reprodukcije
ili utvrditi obaveza udruivanja dela tih sredstava za finansiranje odreenih neophodnih
potreba drutvene reprodukcije. Obaveznim udruivanjem dijela sredstava drutvene
reprodukcije ne mogu se trajno oduzeti prava radnika osnovne organizacije udruenog rada u
pogledu tih sredstava.

lan 24.
Organizacija udruenog rada, odnosno drugo drutveno pravno lice, odgovara za svoje
obaveze drutvenim sredstvima kojima raspolae.
lan 25.
Prava organizacije udruenog rada i drugog drutvenog pravnog lica u pogledu nepokretnosti
i pojedinih pokretnih stvari i druga prava u drutvenoj svojini mogu se uz odgovarajuu
naknadu i po postupku koji su propisani zakonom oduzeti ili ograniiti samo ako to zahtjevaju
na osnovu zakona utvrene potrebe planskog ureivanja prostora ili izgradnje objekata od
drutvenog znaaja ili drugi zakonom odreen opi interes. Za oduzeta prava u pogledu
zemljita ili drugih prirodnih bogatstava organizacija udruenog rada, odnosno drugo
drutveno pravno lice, ima pravo na naknadu samo za rad i sredstva uloena u to zemljite ili
drugo prirodno bogatstvo. ko su zemljite ili drugo prirodno bogatstvo uvjeti rada,
organizacija udruenog rada, odnosno drugo drutveno pravno lice, ima pravo na naknadu
kojom se osigurava da ti uvjeti ne budu pogorani.
lan 26.
Radnicima osnovne organizacije udruenog rada koja se u svom poslovanju koristi sredstvima
drugih organizacija udruenog rada koje po tom osnovu imaju pravo na uee u zajedniki
ostvarenom dohotku, osiguraju se, u okviru tako ostvarenog dohotka, sredstva za njihovu
linu i zajedniku potronju u skladu sa zajednikim osnovama i mjerilima koja vae u
organizacijama udruenog rada, kao i sredstva za proirivanje materijalne osnove rada prema
njihovom doprinosu zajedniki ostvarenom dohotku. Mjerila za utvrivanje doprinosa
zajedniki ostvarenom dohotku odreuju se samoupravnim sporazumom, u skladu sa
jedinstvenim naelima o udruivanju sredstava utvrenim saveznim zakonom. Organizacije
udruenog rada koje udruuju sredstva, ne mogu po tom osnovu stei pravo na trajno uee u
dohotku organizacije udruenog rada koja se u svom poslovanju koristi tim sredstvima. Pravo
na uee u zajedniki ostvarenom dohotku po osnovu udruivanja sredstava gasi se kad
organizaciji udruenog rada, pored odgovarajueg uea u zajedniki ostvarenom dohotku,
budu vraena i sredstva ijim je udruivanjem to pravo steeno, odnosno kad, suglasno
samoupravnom sporazumu, prestane pravo na povraaj udruenih sredstava.
lan 27.
Organizacija udruenog rada moe se, pod uvjetima i u granicama koji su utvreni saveznim
zakonom, koristiti u svom poslovanju sredstvima stranih lica. Radnici organizacije udruenog
rada koja se koristi sredstvima uloenim od stranih lica imaju ista drutveno-ekonomska i
druga samoupravna prava kao i radnici organizacija udruenog rada koje se u svom
poslovanju koriste sredstvima drugih domaih organizacija udruenog rada. Strano lice koje
je uloilo sredstva u organizaciju udruenog rada u Socijalistikoj Federativnoj Republici
Jugoslaviji moe uestvovati u dohotku te organizacije samo u granicama i pod uvjetima koji
su utvreni za meusobne odnose domaih organizacija udruenog rada. Prava stranog lica u
pogledu sredstava koja je uloilo u organizaciju udruenog rada u Socijalistikoj Federativnoj
Republici Jugoslaviji ne mogu se umanjiti zakonom ili drugim propisom poto je ugovor
kojim su ta prava utvrena postao punovaan.
lan 28.

Organizacije udruenog rada mogu, radi proirenja materijalne osnove rada, prikupljati
novana sredstva graana i osiguravati im, uz vraanje tih sredstava, i naknadu za uloena
sredstva u vidu kamate ili drugih na osnovu zakona odreenih pogodnosti.
lan 29.
Radnici koji u organizaciji udruenog rada obavljaju administrativno-strune, pomone i
njima sline poslove od zajednikog interesa za vie organizacija u njenom sastavu i radnici
koji obavljaju takve poslove u zemljoradnikoj ili drugoj zadruzi, kao i radnici u organizaciji
poslovnog udruivanja, banci i zajednici osiguranja, obrazuju radnu zajednicu. Radnici u
takvoj radnoj zajednici mogu se organizovati kao organizacija udruenog rada pod uvjetima
utvrenim zakonom. Radnici koji u organizaciji udruenog rada obavljaju druge poslove od
zajednikog interesa za vie organizacija u njenom sastavu, kao i radnici koji obavljaju takve
poslove za zemljoradniku ili drugu zadrugu, obrazuju radnu zajednicu ako ne postoje
ustavom utvreni uvjeti da se organizuju kao osnovna organizacija udruenog rada. Radnici
ovih radnih zajednica imaju pravo na sredstva za linu i zajedniku potronju u skladu sa
naelom raspodjele prema radu i sa osnovama i mjerilima raspodjele koji vae u
organizacijama udruenog rada, kao i druga samoupravna prava radnika u organizacijama
udruenog rada u skladu sa prirodom poslova koje obavljaju i sa zajednikim interesima radi
kojih su ove radne zajednice obrazovane. Meusobna prava, obaveze i odgovornosti radnika
ovih radnih zajednica i korisnika njihovih usluga ureuju se samoupravnim sporazumom, a
meusobni odnosi radnika u radnoj zajednici ureuju se njihovim samoupravnim aktima u
skladu sa tim samoupravnim sporazumom.
lan 30.
Radnici u radnim zajednicama koje obavljaju poslove za samoupravne interesne zajednice i
druge samoupravne organizacije i zajednice i njihova udruenja, drutveno-politike
organizacije i druge drutvene organizacije, udruenja graana i organe drutveno-politikih
zajednica, imaju pravo na sredstva za linu i zajedniku potronju u skladu sa naelom
raspodjele prema radu i sa drutveno utvrenim osnovama i mjerilima raspodjele koji vae za
organizacije udruenog rada. Oni imaju i druga samoupravna prava u skladu sa prirodom
poslova koje obavljaju i drutvenom i politikom odgovornou organizacija, zajednica i
organa za koje obavljaju poslove za ostvarivanje njihovih funkcija i zadataka. Meusobna
prava, obaveze i odgovornosti radnika ovih radnih zajednica i organizacija, zajednica i organa
za koje obavljaju poslove, ureuju se samoupravnim sporazumom, odnosno ugovorom, u
skladu sa zakonom. Na ove radne zajednice ne mogu se prenositi prava, ovlaenja i
odgovornosti organizacija, zajednica i organa za koje one vre poslove. Prava, obaveze i
odgovornosti radnika u radnim zajednicama organa drutveno-politikih zajednica ureuju se
zakonom, a kad to priroda djelatnosti organa dozvoljava i samoupravnim sporazumom,
odnosno ugovorom radne zajednice i tih organa, i samoupravnim aktima radne zajednice.
ktivna vojna lica i graanska lica na slubi u oruanim snagama Socijalistike Federativne
Republike Jugoslavije ostvaruju odgovarajua prava suglasno saveznom zakonu, u skladu sa
prirodom djelatnosti i karakterom oruanih snaga.
lan 31.
Radni ljudi koji linim radom samostalno u vidu zanimanja obavljaju umjetniku ili drugu
kulturnu, advokatsku ili drugu profesionalnu djelatnost imaju u naelu isti drutvenoekonomski poloaj i u osnovi ista prava i obaveze kao i radnici u organizacijama udruenog

rada. Radni ljudi koji obavljaju neku od ovih djelatnosti mogu udruivati svoj rad i obrazovati
privremene ili trajne radne zajednice, koje imaju u osnovi isti poloaj kao i organizacije
udruenog rada i u kojima radni ljudi imaju u osnovi ista prava i dunosti kao i radnici u
organizacijama udruenog rada. Zakonom se utvruju uvjeti pod kojima ovi radni ljudi i
njihove radne zajednice ostvaruju svoja prava i ispunjavaju obaveze, kao i uvjeti pod kojima
oni u obavljanju tih djelatnosti mogu koristiti drutvena sredstva i upravljati njima. Zakonom
se odreuje i nain ostvarivanja suradnje ovih radnih ljudi sa organizacijama udruenog rada,
kao i nain njihovog uea u stvaranju uvjeta za rad u tim organizacijama i u raspolaganju
rezultatima svog rada izraenim u zajedniki ostvarenom dohotku.
lan 32.
Radnici organizacija udruenog rada, u skladu sa naelom uzajamnosti i solidarnosti,
zajedniki i ravnopravno osiguraju stalno poboljavanje uvjeta ivota radnika izdvajanjem i
udruivanjem sredstava u tu svrhu i na drugi nain. Organizacije udruenog rada i drutvenopolitike zajednice dune su da, u skladu sa naelom uzajamnosti i solidarnosti, pruaju
ekonomsku i drugu pomo organizacijama udruenog rada koje dou u izuzetne ekonomske
tekoe i da preduzimaju mjere za njihovu sanaciju ako je to u zajednikom interesu
organizacija udruenog rada, odnosno u drutvenom interesu. Organizacija udruenog rada,
sama ili sporazumno sa drugim organizacijama udruenog rada, u skladu sa naelima
uzajamnosti i solidarnosti, osigurava sredstva za zapoljavanje, prekvalifikaciju i ostvarivanje
steenih prava radnika, ako prestane potreba za njihovim radom u organizaciji udruenog rada
ili ako organizacija u njenom sastavu prestane sa radom. Radnik, dok mu se ne osigurava
drugo radno mesto koje odgovara njegovim sposobnostima i kvalifikacijama, ne moe
izgubiti svojstvo radnika osnovne organizacije udruenog rada ako usled tehnolokih ili
drugih unapreenja kojima se doprinosi poveanju produktivnosti rada i veem uspehu
organizacije prestane potreba za njegovim radom u toj organizaciji. Zakonom se moe utvrditi
obaveza udruivanja sredstava u te svrhe i za zapoljavanje uope, kao i propisati uvjeti
upotrebe tih sredstava.
lan 33.
Radnici u udruenom radu uestvuju u osiguravanju ustavom utvrenih opih drutvenih
potreba koje zadovoljavaju u drutveno-politikim zajednicama plaanjem ovim zajednicama
poreza i drugih dabina iz dohotka osnovne organizacije udruenog rada i iz svojih linih
dohodaka, u skladu sa namjenom, odnosno sa ciljevima kojima slue sredstva dobivena od
poreza i drugih dabina. Obaveze plaanja poreza i drugih dabina drutveno-politikim
zajednicama utvruju se zavisno od sposobnosti privrede da, u skladu s dostignutim stepenom
produktivnosti ukupnog drutvenog rada i s potrebama materijalnog i drutvenog razvoja koje
odgovaraju njenim mogunostima i dugoronim interesima razvoja proizvodnih snaga
drutva, osigurava zadovoljavanje linih i zajednikih potreba radnika i potreba proirene
reprodukcije. Ove obaveze utvruju se i zavisno od sposobnosti organizacije udruenog rada
da, u skladu sa opim obavezama privrede, rezultatima rada i uspehom koje ostvari, osigurava
zadovoljavanje ovih potreba. Ova naela primenjuju se i kad se aktima drutveno-politikih
zajednica privremeno ogranii raspolaganje sredstvima kojima upravljaju radnici u
organizacijama udruenog rada ili se utvrdi obaveza udruivanja tih sredstava.

2 Udruivanje rada i sredstava drutvene reprodukcije

lan 34.
Svoj rad i sredstva drutvene reprodukcije u osnovnim organizacijama udruenog rada radnici
slobodno udruuju u radnim organizacijama i drugim oblicima udruivanja rada i sredstava.
Meusobna prava, obaveze i odgovornosti u razliitim oblicima udruivanja rada i sredstava,
radnici u osnovnim organizacijama udruenog rada ureuju samoupravnim sporazumom u
skladu sa zakonom, osigurajui u cjelini ovih odnosa ustavom zajamena prava radnika.
lan 35.
Radna organizacija je samostalna samoupravna organizacija radnika povezanih zajednikim
interesima u radu i organizovanih u osnovne organizacije udruenog rada u njenom sastavu ili
neposredno povezanih jedinstvenim procesom rada. Radnu organizaciju mogu osnovati
organizacije udruenog rada, samoupravne interesne zajednice, mjesne zajednice, drutvenopolitike zajednice i druga drutvena pravna lica. Radnu organizaciju mogu, pod uvjetima i na
nain koji su propisani zakonom, osnovati radni ljudi radi ostvarivanja prava na rad ili radi
zadovoljavanja potreba proizvodima i uslugama organizacije koju osnivaju. Radnu
organizaciju mogu, u skladu sa zakonom, osnovati i graanska pravna lica. Radni ljudi,
odnosno graanska pravna lica, koji u organizaciju udruenog rada koju su osnovali uloe
svoja sredstva, mogu imati prema toj organizaciji, po osnovu tih sredstava, samo prava koja
imaju graani od kojih organizacije udruenog rada prikupljaju sredstva radi proirivanja
materijalne osnove svoga rada. Zakonom se moe propisati da radni ljudi i graanska pravna
lica ne mogu osnivati radne organizacije za vrenje odreenih djelatnosti. Radne organizacije
imaju jednak poloaj a radnici u njima jednaka drutveno-ekonomska i druga samoupravna
prava i odgovornosti, bez obzira na to tko je osnovao radnu organizaciju.
lan 36.
Radnici u dijelu radne organizacije koji ini radnu cjelinu, u kome se rezultat njihovog
zajednikog rada moe samostalno izraziti kao vrijednost u radnoj organizaciji ili na tritu i u
kome radnici mogu ostvarivati svoja drutveno-ekonomska i druga samoupravna prava, imaju
pravo i dunost takav dio radne organizacije organizirati kao osnovnu organizaciju udruenog
rada. Radnici u radnoj organizaciji u kojoj ne postoje uvjeti da se pojedini njeni djelovi
organizuju kao osnovne organizacije udruenog rada, ostvaruju u radnoj organizaciji sva
prava koja imaju radnici u osnovnoj organizaciji udruenog rada. Drutveno-ekonomski i
drugi samoupravni odnosi u osnovnoj organizaciji udruenog rada ureuju se njenim statutom
i drugim samoupravnim aktima u skladu sa ustavom i zakonom. ko je povodom
organizovanja osnovne organizacije udruenog rada pokrenut spor, do okonanja spora ne
mogu se, protivno volji radnika koji su donijeli odluku o organizovanju osnovne organizacije
udruenog rada, mjenjati prava, obaveze i odgovornosti koje su imali do dana donoenja
odluke o kojoj se vodi spor.
lan 37.
Radnici imaju pravo osnovnu organizaciju udruenog rada u kojoj rade izdvojiti iz sastava
radne organizacije. Osnovna organizacija udruenog rada koja se izdvaja duna je,
sporazumno sa drugim osnovnim organizacijama udruenog rada i radnom organizacijom kao
cjelinom, urediti nain i uvjete izvravanja obaveza koje je prema njima preuzela do
izdvajanja i naknaditi tetu koja je nastala izdvajanjem. Radnici ne mogu svoju osnovnu
organizaciju udruenog rada izdvojiti iz sastava radne organizacije ako bi to, protivno opem

interesu, dovelo do bitnog oteavanja ili onemoguavanja rada u drugim osnovnim

organizacijama u sastavu radne organizacije, odnosno u radnoj organizaciji kao cjelini.
lan 38.
Radne organizacije se mogu udruivati u razne oblike sloenih organizacija udruenog rada, a
osnovne organizacije udruenog rada i radne organizacije u zajednice i druge oblike
udruivanja organizacija udruenog rada u kojima ostvaruju odreene zajednike interese.
Zakonom ili na zakonu zasnovanom odlukom skuptine drutveno-politike zajednice moe
se, pod uvjetima utvrenim ustavom, propisati obavezno udruivanje odreenih vrsta
organizacija udruenog rada u zajednice u kojima se, u opem interesu, osigurava jedinstvo
sustava rada u odgovarajuim oblastima.
lan 39.
Organizacije udruenog rada, samoupravne interesne zajednice i druga drutvena pravna lica
mogu samoupravnim sporazumom osnovati banku kao posebnu organizaciju za obavljanje
kreditnih i drugih bankarskih poslova i u njoj, zajedno s drugim licima udruivati sredstva
radi ostvarivanja zajednikih interesa u osiguravanju novanih sredstava za obavljanje,
proirivanje i unapreivanje djelatnosti organizacija udruenog rada i drugih samoupravnih
organizacija i zajednica i radi ostvarivanja drugih zajednikih interesa. Drutvena pravna lica
ijim sredstvima banka posluje upravljaju poslovanjem banke. Sredstva koja banka ostvari, po
podmirenju trokova poslovanja i izdvajanju sredstava za radnu zajednicu banke, rasporeuju
ova drutvena pravna lica meu sobom. Drutvena pravna lica imaju pravo upravljati
odreenim poslovima banke u jedinici banke koja posluje njihovim sredstvima. Drutvenopolitika zajednica ne moe biti osniva banke niti upravljati poslovima banke. Meusobni
odnosi drutvenih pravnih lica ijim sredstvima banka posluje, upravljanje bankom i
poslovanje banke ureuju se samoupravnim sporazumom o osnivanju banke, njenim statutom
i zakonom.
lan 40.
Poslovanje finansijskih organizacija koje se osnivaju radi prikupljanja tednih uloga i
upravljanje tim organizacijama, kao i poslovanje banaka koje se odnosi na prikupljanje
tednih uloga, ureuje se zakonom, u skladu sa jedinstvenim naelima kreditnog sustava.
Prava graana na osnovu tednih uloga uestvovati u upravljanju poslovanjem tih finansijskih
organizacija i, pored ugovorenih kamata, sticati i druge odreene pogodnosti, ureuju se
zakonom.
lan 41.
U organizacijama udruenog rada koje se, pored drugih djelatnosti, bave i bankarskim ili
slinim poslovanjem, organizacije udruenog rada, samoupravne interesne zajednice i druga
drutvena pravna lica imaju u pogledu tog poslovanja u naelu ista prava koja imaju u banci
drutvena pravna lica ijim sredstvima banka posluje. ko se u organizacijama udruenog
rada organizira unutranje bankarsko ili slino poslovanje na takvo poslovanje primenjuju se
naela koja se odnose na poslovanje banaka.
lan 42.

Organizacije udruenog rada, samoupravne interesne zajednice, drutveno-politike zajednice

i druga drutvena pravna lica mogu samoupravnim sporazumom osnovati zajednicu
osiguranja imovine i lica od istovrsnih odnosno srodnih vrsta rizika, odnosno teta, ili od vie
razliitih vrsta rizika, odnosno teta, i u njoj zajedno s drugim licima, na naelima
uzajamnosti i solidarnosti, udruivati sredstva radi osiguranja imovine i lica i radi otklanjanja
ili smanjenja nepovoljnog dejstva uzroka koji mogu izazvati te tete. U zajednici osiguranja u
kojoj se udruuju sredstva radi osiguranja imovine ili lica od vie razliitih vrsta rizika
odnosno teta, osiguranici koji udruuju sredstva radi osiguranja od istovrsnih ili srodnih vrsta
rizika, odnosno teta, obrazuju posebne zajednice rizika i udruuju sredstva u posebne
fondove osiguranja za te tete. Osiguranici u zajednicama rizika, sporazumno s drugim
osiguranicima u istoj zajednici osiguranja, utvruju pod kojim se uvjetima sredstva fondova
namenjena za izmirivanje obaveza za jednu vrstu teta mogu upotrebljavati za izmirivanje
obaveza za druge vrste teta. Drutvena pravna lica koja udruuju sredstva u zajednici
osiguranja, odnosno zajednici rizika, upravljaju poslovanjem tih zajednica. Meusobni odnosi
drutvenih pravnih lica koja udruuju sredstva u zajednici osiguranja, upravljanje tom
zajednicom i njeno poslovanje ureuju se samoupravnim sporazumom o osnivanju zajednice,
njenim statutom ili drugim samoupravnim aktom i zakonom. Graani i graanska pravna lica
osiguranici uestvuju u upravljanju zajednicom osiguranja, odnosno zajednicom rizika, i
ostvaruju u njima druga prava u skladu sa statutom zajednice osiguranja i zakonom.
lan 43.
Odnosi izmeu organizacija udruenog rada koje se bave poslovima prometa robe i usluga i
proizvodnih i drugih organizacija sa kojima posluju zasnivaju se na naelima suradnje i
samoupravnog udruivanja rada i sredstava u okviru te suradnje. Ove organizacije, na
naelima ravnopravnosti, ostvaruju meusobni uticaj na poslovnu i razvojnu politiku,
preuzimaju zajedniki rizik, osiguraju zajedniku odgovornost za proirivanje materijalne
osnove i za poveanje produktivnosti rada u proizvodnji i prometu, i uestvuju u dohotku
ostvarenom ovom suradnjom prema doprinosu ostvarivanju tog dohotka. Organizacije
udruenog rada koje se bave poslovima izvoza i uvoza organizuju se i posluju na naelima
obavezne suradnje s proizvodnim i drugim organizacijama udruenog rada za koje obavljaju
izvoz ili uvoz, i u okviru te suradnje utvruju zajedniku politiku proizvodnje, odnosno druge
djelatnosti, i politiku izvoza i uvoza, rasporeuju dohodak ostvaren ovom suradnjom kao
zajedniki dohodak, zajedniki snose rizik svog poslovanja i odgovornost za unapreenje
proizvodnje i prometa, u skladu sa samoupravnim sporazumom ili ugovorom o toj suradnji.
Saveznim zakonom se ureuje u kojim sluajevima i pod kojim uvjetima organizacije
udruenog rada koje se bave poslovima izvoza i uvoza, poslovima prometa robe na veliko i
drugim zakonom odreenim poslovima prometa robe i usluga, obavezno udruuju rad i
sredstva s proizvodnim i drugim organizacijama udruenog rada sa kojima posluju. Saveznim
zakonom ureuju se i nain i oblik udruivanja rada i sredstava, nain odluivanja o
zajednikom poslovanju, zajedniko snoenje rizika i utvruju naela raspodjele zajedniki
ostvarenog dohotka. Organizacije udruenog rada koje se bave poslovima prometa robe i
usluga za neposrednu potronju dune su da, na nain odreen zakonom, surauju i
dogovaraju se sa samoupravnim interesnim zajednicama, mjesnim zajednicama i drugim
zajednicama i organizacijama potroaa o poslovima od zajednikog interesa.
lan 44.
Organizacija udruenog rada moe obavljati djelatnost i ulagati sredstva drutvene
reprodukcije u inostranstvu, pod uvjetima i u granicama koji su propisani saveznim zakonom.

Prava i sredstva koja organizacija udruenog rada po ma kom osnovu stekne u inostranstvu
sastavni su dio drutvenih sredstava kojima upravljaju radnici te organizacije. U organizaciji
udruenog rada koja vri djelatnost u inostranstvu, radnici ija su mesta rada u inostranstvu
imaju ista prava, obaveze i odgovornosti kao i radnici te organizacije u zemlji.
lan 45.
Osnovne i druge organizacije udruenog rada, njihove zajednice i drugi oblici udruivanja
organizacija udruenog rada, banke, zajednice osiguranja imovine i lica i druge finansijske
organizacije pravna su lica sa pravima, obavezama i odgovornostima koje imaju na osnovu
ustava, zakona i samoupravnog sporazuma o udruivanju, odnosno na osnovu akta o
osnivanju. Ove organizacije, zajednice i udruenja i njihova prava, obaveze i odgovornosti u
pravnom prometu upisuju se u registar organizacija udruenog rada.
lan 46.
Prema organizaciji udruenog rada i zajednici ili drugom udruenju tih organizacija u kojima
se bitnije poremeti ostvarivanje samoupravnih prava radnika ili koji ne ispunjavaju zakonom
utvrene obaveze ili tee otete drutvene interese, mogu se pod uvjetima i po postupku koji
su propisani zakonom preduzeti zakonom utvrene privremene mjere. Kad je to neophodno
radi otklanjanja tih pojava, ovim mjerama moe se privremeno ograniiti ostvarivanje
pojedinih samoupravnih prava radnika, odnosno prava organizacije ili udruenja i njihovih
organa.
lan 47.
ko u organizaciji udruenog rada nastane spor izmeu radnika pojedinih djelova
organizacije, odnosno radnika i organa organizacije ili radnika organizacije i organa
drutveno-politike zajednice, koji se nije mogao reiti redovnim putem, radnici imaju pravo i
dunost svoje zahtjeve povodom nastalog spora iznijeti preko sindikalne organizacije.
Sindikalna organizacija ima pravo i dunost da, na zahtjev radnika ili po svojoj inicijativi,
pokreniti postupak za rjeavanje nastalog spora i u tom postupku, zajedno sa odgovarajuim
organima upravljanja organizacije udruenog rada, odnosno sa organima drutveno-politike
zajednice utvrditi osnove i mjere za rjeavanje pitanja zbog kojih je spor nastao.
lan 48.
Organizacija udruenog rada, odnosno organizacija poslovnog udruivanja, koja obavlja
privrednu djelatnost moe, pod uvjetima i po postupku koji su propisani saveznim zakonom,
biti ukinuta ako ne ispunjava zakonom propisane uvjete za obavljanje svoje djelatnosti, ako
trajnije nije u mogunosti obnavljati drutvena sredstva kojima posluje i osiguravati
ostvarivanje ustavom zajamenih prava radnika u pogledu njihove materijalne i socijalne
sigurnosti, ili ako nije u mogunosti ispunjavati druge zakonom utvrene ili ugovorom
preuzete obaveze. Organizacija udruenog rada koja obavlja drutvenu djelatnost moe, pod
uvjetima i po postupku koji su propisani zakonom, biti ukinuta, ako ne ispunjava zakonom
propisane uvjete ili ako ne postoje uvjeti za obavljanje njene djelatnosti.
lan 49.

Zakonom i na zakonu zasnovanom odlukom skuptine drutveno-politike zajednice moe se

utvrditi da su od posebnog drutvenog interesa odreene djelatnosti ili poslovi organizacija
udruenog rada koje obavljaju drutvene djelatnosti i urediti nain ostvarivanja posebnog
drutvenog interesa i ostvarivanja samoupravnih prava radnika u skladu sa tim interesom.
Zakonom i na zakonu zasnovanom odlukom skuptine drutveno-politike zajednice moe se,
ako to zahtjeva poseban drutveni interes, urediti nain ostvarivanja tog interesa u poslovanju
organizacija udruenog rada koje obavljaju privrednu djelatnost, kad je to poslovanje
nezamenljiv uvjet ivota i rada graana ili rada drugih organizacija na odreenom podruju.
lan 50.
Organizacije udruenog rada koje obavljaju privrednu djelatnost i njihova poslovna udruenja
udruuju se u privredne komore ili druga opa udruenja radi zajednikog unapreivanja rada
i poslovanja, radi usklaivanja posebnih, zajednikih i opih drutvenih interesa, radi
dogovaranja o planovima i programima rada i razvoja i o samoupravnom ureivanju
drutveno-ekonomskih odnosa, radi pokretanja inicijative za zakljuivanje samoupravnih
sporazuma i drutvenih dogovora, za donoenje zakona i za utvrivanje ekonomske politike i
radi razmatranja i rjeavanja drugih pitanja od zajednikog interesa. Radi ostvarivanja ovih
ciljeva mogu se i organizacije udruenog rada koje obavljaju drutvene djelatnosti udruivati
u udruenja za pojedine djelatnosti, odnosno oblasti rada, i u druga opa udruenja.

3 Samoupravne interesne zajednice

lan 51.
Samoupravne interesne zajednice osnivaju radni ljudi, neposredno ili preko svojih
samoupravnih organizacija i zajednica, radi zadovoljavanja svojih linih i zajednikih potreba
i interesa i radi usklaivanja rada u oblasti za koju osnivaju interesnu zajednicu sa tim
potrebama i interesima. Prava, obaveze i odgovornosti u meusobnim odnosima u
samoupravnoj interesnoj zajednici ureuju se samoupravnim sporazumom o njenom
osnivanju, njenim statutom i drugim samoupravnim aktima. Radi zadovoljavanja svojih
potreba i interesa u samoupravnim interesnim zajednicama, radni ljudi plaaju doprinose
ovim zajednicama iz svojih linih dohodaka i iz dohotka osnovnih organizacija udruenog
rada, u skladu sa namjenom, odnosno sa ciljevima kojima ova sredstva slue.
lan 52.
Radnici i drugi radni ljudi koji u oblastima obrazovanja, nauke, kulture, zdravstva i socijalne
zatite na naelima uzajamnosti i solidarnosti ostvaruju svoje line i zajednike potrebe i
interese i radnici organizacija udruenog rada koje obavljaju djelatnosti u tim oblastima,
osnivaju samoupravne interesne zajednice u kojima ostvaruju slobodnu razmjenu rada,
udruuju rad i sredstva i ravnopravno i zajedniki odluuju o obavljanju tih djelatnosti u
skladu sa zajednikim interesima, utvruju politiku razvoja i unapreivanja tih djelatnosti i
ostvaruju druge zajednike interese. Meusobni odnosi u ovim samoupravnim interesnim
zajednicama ureuju se tako da se osigurava pravo radnika i drugih radnih ljudi koji u njima
udruuju sredstva da odluuju o tim sredstvima i pravo radnika organizacija udruenog rada
koje obavljaju djelatnosti u oblasti za koju je osnovana interesna zajednica da u slobodnoj
razmjeni rada ostvaruju jednak drutveno-ekonomski poloaj kao i radnici u drugim

organizacijama udruenog rada. Na ovim osnovama mogu se osnivati samoupravne interesne

zajednice i u drugim oblastima drutvenih djelatnosti.
lan 53.
Radi osiguravanja svoje socijalne sigurnosti, radni ljudi osnivaju samoupravne interesne
zajednice penzijskog i invalidskog osiguranja ili drugih vidova socijalnog osiguranja u kojima
udruuju sredstva u tu svrhu i utvruju, na naelima uzajamnosti i solidarnosti i minulog rada,
svoje zajednike i pojedinane obaveze prema tim zajednicama i zajednika i pojedinana
prava koja u njima ostvaruju. Na ovim osnovama mogu se osnivati samoupravne interesne
zajednice i u drugim oblastima u kojima se, udruivanjem sredstava u zajednike fondove,
ostvaruju odreeni zajedniki interesi na naelima uzajamnosti i solidarnosti.
lan 54.
Radni ljudi, neposredno i preko svojih organizacija udruenog rada i drugih samoupravnih
organizacija i zajednica, osnivaju samoupravne interesne zajednice u stambenoj oblasti, u
kojima ove organizacije i zajednice udruuju sredstva za stambenu izgradnju, utvruju
politiku i program te izgradnje i zajedno sa stanarima upravljaju stambenim zgradama i
stanovima u drutvenoj svojini i ostvaruju druge zajednike interese. Saveznim zakonom
moe se predvideti osnivanje posebnih interesnih zajednica za stambenu izgradnju i
upravljanje stanovima za potrebe aktivnih vojnih lica i graanskih lica u oruanim snagama
Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije, kao i za potrebe radnika i funkcionera
saveznih organa.
lan 55.
U oblasti komunalnih djelatnosti, energetike, vodoprivrede, saobraaja i drugih djelatnosti
materijalne proizvodnje, ako je trajno obavljanje tih djelatnosti neophodno radi
zadovoljavanja potreba odreenih korisnika, mogu se osnivati samoupravne interesne
zajednice organizacija udruenog rada tih oblasti i korisnika njihovih proizvoda i usluga u
kojima oni ostvaruju zajednike interese utvrene samoupravnim sporazumom.
lan 56.
Radi to neposrednijeg ostvarivanja svojih samoupravnih prava i interesa, radnici i drugi radni
ljudi i njihove organizacije udruenog rada i druge samoupravne organizacije i zajednice
lanovi samoupravne interesne zajednice imaju pravo da se u interesnoj zajednici, pod
uvjetima utvrenim samoupravnim sporazumom o osnivanju samoupravne interesne
zajednice ili njenim statutom, organizuju u osnovnu zajednicu ili jedinicu za odreeno
podruje ili za ostvarivanje odreenih zajednikih interesa i da u toj osnovnoj zajednici,
odnosno jedinici, ostvaruju odreena svoja samoupravna prava i interese. Samoupravne
interesne zajednice mogu se udruivati u ire interesne zajednice i osnivati saveze i druga
udruenja interesnih zajednica, kao i uspostavljati druge oblike meusobne suradnje. Kad se
samoupravna interesna zajednica osniva za podruje ire od teritorije opine, mogu se za
teritorije opina osnovati zajednice kao djelovi te samoupravne interesne zajednice.
lan 57.

Samoupravna interesna zajednica i osnovne zajednice i jedinice u njenom sastavu, kao i

udruenja samoupravnih interesnih zajednica, pravna su lica sa pravima, obavezama i
odgovornostima koje imaju na osnovu ustava, zakona, samoupravnog sporazuma o osnivanju
interesne zajednice, odnosno udruenja interesnih zajednica i njihovog statuta.
lan 58.
Zakonom, odnosno na zakonu zasnovanom odlukom skuptine drutveno-politike zajednice,
moe se utvrditi obaveza osnivanja, odnosno osnovati samoupravna interesna zajednica, kad
su odreene djelatnosti, odnosno poslovi takve zajednice, od posebnog drutvenog interesa,
kao i utvrditi naela za njenu organizaciju i za meusobne odnose u njoj i propisati obaveza
plaanja doprinosa toj zajednici. Djelatnosti, odnosno poslove, za koje je zakonom ili na
zakonu zasnovanom odlukom skuptine drutveno-politike zajednice utvreno da su od
posebnog drutvenog interesa, samoupravna interesna zajednica duna je da obavlja na nain
utvren zakonom, odnosno odlukom skuptine drutveno-politike zajednice.
lan 59.
ko se u samoupravnoj interesnoj zajednici koja obavlja odreene djelatnosti, odnosno
poslove, koji su od posebnog drutvenog interesa, ne donese odluka o pitanju od kojeg bitno
zavisi rad interesne zajednice, skuptina drutveno-politike zajednice moe, pod uvjetima i
po postupku koji su propisani zakonom, donijeti odluku kojom se privremeno rjeava to
pitanje. Prema samoupravnoj interesnoj zajednici mogu se preduzeti zakonom utvrene
privremene mjere u sluajevima i pod uvjetima pod kojima se takve mjere mogu preduzeti
prema organizacijama udruenog rada.

4 Sredstva drutveno-politikih organizacija i drugih drutvenih organizacija

lan 60.
Drutveno-politike organizacije i druge zakonom odreene drutvene organizacije mogu
sticati sredstva odnosno odreena prava na sredstva, i tim sredstvima kao drutvenim koristiti
se za ostvarivanje svojih ciljeva i njima raspolagati suglasno statutu tih organizacija i zakonu.
Ove organizacije mogu, pod uvjetima utvrenim zakonom, organizovati privrednu i drugu
djelatnost u skladu sa svojim ciljevima i uestvovati u dohotku ostvarenom takvom
djelatnou radi ostvarivanja tih ciljeva.

5 Drutveno-ekonomski poloaj i udruivanje zemljoradnika

lan 61.
Zemljoradniku i lanu njegovog domainstva koji se bavi zemljoradnjom, Zajamuje se
pravo, radei sredstvima na koja postoji pravo svojine, ostvarivati ustavom utvren
samoupravni poloaj u socijalistikim drutveno-ekonomskim odnosima, raspolagati
ostvarenim rezultatima svog rada, zadovoljavati svoje line i drutvene potrebe i, na osnovu
svog doprinosa, ostvarivati svoju socijalnu sigurnost na naelima uzajamnosti i solidarnosti.

Na osnovu linog rada zemljoradnici imaju u naelu isti poloaj i u osnovi ista prava kao i
radnici u udruenom radu drutvenim sredstvima. Odgovarajua prava i obaveze imaju
zemljoradnici i u pogledu udruivanja rada i sredstava kao i u odnosima razmjene na tritu i
kreditnim odnosima.
lan 62.
Zemljoradnici mogu svoj rad i sredstva rada udruivati u zemljoradnikim zadrugama i
drugim oblicima udruivanja zemljoradnika ili ih udruivati sa organizacijama udruenog
rada. Zemljoradnika zadruga ima u naelu poloaj, prava, obaveze i odgovornosti
organizacije udruenog rada. Zemljoradnici mogu na sredstva koja udruuju u
zemljoradnikoj zadruzi zadrati pravo svojine ili utvrditi pravo na povraaj vrijednosti tih
sredstava i druga prava po osnovu njihovog udruivanja, suglasno ugovoru o ovom
udruivanju i statutu zadruge. Iz dohotka koji zemljoradnika zadruga ostvari svojim
poslovanjem, zemljoradnicima koji u zadruzi udruuju svoj rad i sredstva, pripada dio
dohotka srazmerno doprinosu koji su u ostvarivanju tog dohotka dali svojim radom i
udruivanjem sredstava, odnosno suradnjom sa zadrugom. Dio dohotka koji zadruga ostvari
preko ovog iznosa unosi se kao drutvena svojina u fondove zemljoradnike zadruge i koristi
za proirivanje i unapreivanje njene djelatnosti.
lan 63.
Udruujui slobodno i ravnopravno svoj rad i sredstva rada sa radnicima u udruenom radu
drutvenim sredstvima, zemljoradnici proiruju materijalnu osnovu svog rada i koriste se
rezultatima opeg materijalnog i drutvenog razvoja i na toj osnovi potpunije zadovoljavaju
svoje line i drutvene potrebe i razvijaju svoje radne i druge sposobnosti. Zemljoradnici koji
svoj rad i sredstva rada udruuju, neposredno ili preko zemljoradnike zadruge ili drugog
oblika udruivanja zemljoradnika, sa organizacijom udruenog rada i sa njom trajno surauju,
upravljaju ravnopravno sa radnicima te organizacije zajednikim poslovima, zajedniki
odluuju o zajedniki ostvarenom dohotku i uestvuju u njegovoj raspodjeli prema svom
doprinosu ostvarivanju tog dohotka suglasno samoupravnom sporazumu.

6 Samostalni lini rad sredstvima u svojini graana

lan 64.
Zajamuje se sloboda samostalnog linog rada sredstvima rada u svojini graana kad
obavljanje djelatnosti linim radom odgovara nainu, materijalnoj osnovi i mogunostima
linog rada i kad nije u suprotnosti sa naelom sticanja dohotka prema radu i drugim
osnovama socijalistikog drutvenog ureenja. Zakonom se ureuju uvjeti obavljanja
djelatnosti samostalnim linim radom sredstvima rada u svojini graana i svojinska prava na
sredstva rada i poslovne prostorije, koji se koriste za obavljanje djelatnosti samostalnim
linim radom. Zakonom se mogu, kad to zahtjeva drutveni interes, odrediti djelatnosti koje
se ne mogu obavljati samostalnim linim radom sredstvima u svojini graana.
lan 65.

Radni ljudi koji samostalno obavljaju djelatnost linim radom sredstvima u svojini graana
mogu osnovati zadrugu i u njoj na naelima ravnopravnosti, udruivati svoj rad i sredstva rada
i zajedniki raspolagati dohotkom koji zadruga ostvari. Zadruga koju osnivaju radni ljudi koji
samostalno obavljaju djelatnost linim radom sredstvima u svojini graana ima poloaj,
prava, obaveze i odgovornosti zemljoradnike zadruge, a njeni lanovi imaju poloaj, prava,
obaveze i odgovornosti kao i lanovi zemljoradnike zadruge.
lan 66.
Radni ljudi koji samostalno obavljaju djelatnost linim radom sredstvima u svojini graana
mogu, suglasno ugovoru i zakonu, svoj rad i sredstva rada udruivati sa organizacijama
udruenog rada u razliitim oblicima kooperacije i drugim vidovima poslovne suradnje. U
okviru te suradnje ovi radni ljudi uestvuju u upravljanju zajednikim poslovima, zajedniki
odluuju o zajedniki ostvarenom dohotku i uestvuju u njegovoj raspodjeli srazmerno svom
doprinosu ostvarivanju tog dohotka.
lan 67.
Radni ovjek koji samostalno obavlja djelatnost linim radom sredstvima u svojini graana
moe, na samoupravnoj osnovi, udruivati svoj rad i sredstva rada sa radom drugih lica u
okviru ugovorne organizacije udruenog rada. Radni ovjek koji je u ugovornoj organizaciji
udruenog rada udruio svoj rad i sredstva sa radom drugih lica ima pravo da, kao poslovoa,
vodi poslovanje ugovorne organizacije i da, zajedno sa radnicima, odluuje o njenom radu i
razvoju. Poslovoi i radnicima u ugovornoj organizaciji udruenog rada pripadaju, na osnovu
njihovog rada, sredstva za zadovoljavanje linih i zajednikih potreba, a poslovoi po osnovu
sredstava koja je udruio pripada i dio dohotka u skladu sa naelima koja vae za udruivanje
rada i drutvenih sredstava u organizacijama udruenog rada. Dio dohotka ostvarenog u
ugovornoj organizaciji udruenog rada koji preostaje po izdvajanju sredstava za
zadovoljavanje linih i zajednikih potreba i poslovoe i radnika i dijela dohotka za
poslovou po osnovu sredstava koji je udruio, drutvena je svojina. Radnici, zajedno sa
poslovoom, upravljaju, na osnovu svog rada, tim dijelom dohotka kao drutvenim
sredstvima. Uvjeti i nain osnivanja i poslovanja ugovorne organizacije udruenog rada, kao i
njena prava, obaveze i odgovornosti ureuju se zakonom, a meusobna prava, obaveze i
odgovornosti poslovoe i radnika ureuju se ugovorom u skladu sa zakonom. Ugovorom se
ureuju i nain i uvjeti udruivanja sredstava kao i nain i uvjeti povlaenja, odnosno
isplaivanja sredstava koja je poslovoa uneo u ugovornu organizaciju. Poslovoa ugovorne
organizacije udruenog rada zadrava pravo svojine na sredstva koja je udruio u toj
organizaciji. Povlaenjem, odnosno isplaivanjem ovih sredstava, poslovoi prestaju prava
koja kao poslovoa ima u ugovornoj organizaciji.
lan 68.
Zakonom se odreuje u kojim djelatnostima, u skladu sa njihovom prirodom i drutvenim
potrebama, i pod kojim uvjetima radni ovjek koji samostalno obavlja djelatnost linim radom
sredstvima u svojini graana moe, izuzetno i u ogranienom obimu, bez osnivanja ugovorne
organizacije udruenog rada, koristiti dopunski rad drugih lica njihovim zapoljavanjem.
Ugovor o zapoljavanju zakljuuju radni ovjek i radnici koje zapoljava u skladu sa
kolektivnim ugovorom koji zakljuuju sindikalna organizacija i odgovarajua privredna
komora, odnosno drugo udruenje u kome su predstavljeni radni ljudi koji samostalno
obavljaju djelatnost linim radom sredstvima u svojini graana. Kolektivnim ugovorom

osiguraju se ovim radnicima, shodno pravima radnika u udruenom radu, pravo na sredstva za
zadovoljavanje linih i zajednikih potreba i druga prava koja osiguraju njihovu materijalnu i
socijalnu sigurnost. Zakonom se moe odrediti da je dio dohotka koji je rezultat vika rada
radnika zaposlenih kod radnog ovjeka koji samostalno obavlja djelatnost linim radom
sredstvima u svojini graana, drutvena svojina i da se koristi za potrebe razvoja.

7 Drutveno planiranje

lan 69.
Radnici u osnovnim i drugim organizacijama udruenog rada i radni ljudi u samoupravnim
interesnim zajednicama, mjesnim zajednicama i drugim samoupravnim organizacijama i
zajednicama u kojima upravljaju poslovima i sredstvima drutvene reprodukcije, imaju pravo
i dunost da, oslanjajui se na nauna saznanja i na njima zasnovane ocjene razvojnih
mogunosti i uvaavajui ekonomske zakonitosti, samostalno donose planove i programe rada
i razvoja svojih organizacija i zajednica da te planove i programe usklauju meusobno i sa
drutvenim planovima drutveno-politikih zajednica i da na toj osnovi osiguraju usklaivanje
odnosa u cjelini drutvene reprodukcije i usmjeravanje cjelokupnog materijalnog i drutvenog
razvoja, u skladu sa zajednikim, na samoupravnim osnovama utvrenim, interesima i
ciljevima.
lan 70.
Planovi i programi rada i razvoja osnovnih organizacija udruenog rada i organizacija
udruenog rada u ijem su sastavu donose se i ostvaruju u odnosima suradnje i meusobne
zavisnosti koji proizlaze iz udruivanja rada i sredstava u tim organizacijama suglasno
samoupravnom sporazumu, uz osiguravanje prava radnika u osnovnim organizacijama
udruenog rada odluivati o donoenju tih planova i programa. Osnovne i druge organizacije
udruenog rada udruene u samoupravne interesne zajednice ili druge samoupravne
organizacije i zajednice donose i ostvaruju svoje planove i programe rada i razvoja u skladu sa
zajednikim interesima i ciljevima, odnosno u skladu sa zajednikim planovima i
programima, koje sporazumno utvrde u okviru ovih samoupravnih organizacija i zajednica.
Organizacije udruenog rada samoupravne interesne zajednice i druge samoupravne
organizacije i zajednice usklauju svoje planove i programe rada i razvoja i sa planovima i
programima drugih samoupravnih organizacija i zajednica sa kojima imaju odreene
zajednike interese i ciljeve, koji proizlaze iz njihove suradnje i meusobne zavisnosti u
drutvenoj reprodukciji i koje utvruju samoupravnim sporazumom. Meusobne obaveze,
koje su osnovne i druge organizacije udruenog rada i druge samoupravne organizacije i
zajednice sporazumno utvrdile radi ostvarivanja zajednikog plana, ne mogu se za vrijeme za
koje je plan utvren jednostrano raskidati, odnosno mjenjati.
lan 71.
Na osnovu dogovora o zajednikim interesima i ciljevima privrednog i drutvenog razvoja u
opini, gradskoj i regionalnoj zajednici, autonomnoj pokrajini, republici i federaciji i na
osnovu planova i programa rada i razvoja organizacija udruenog rada, samoupravnih
interesnih zajednica i drugih samoupravnih organizacija i zajednica, kao i na osnovu
zajedniki ocjenjenih mogunosti i uvjeta razvoja, donose se drutveni planovi drutveno-

politikih zajednica. Drutvenim planovima drutveno-politikih zajednica utvruju se

zajednika politika razvoja i smjernice i okviri za donoenje mjera ekonomske politike i
upravnih i organizacionih mera, kojima se osiguraju uvjeti za ostvarivanje tih planova.
lan 72.
Planovima rada i razvoja organizacija udruenog rada i drugih samoupravnih organizacija i
zajednica i drutvenim planovima drutveno-politikih zajednica mogu se predvideti
investicije ili drugi ciljevi i zadaci, odnosno moe se pristupiti njihovom ostvarivanju samo
ako su na zakonom propisan nain osiguravani materijalni i drugi potrebni uvjeti za njihovo
ostvarivanje. Izvravanje posebnih zadataka radi ostvarivanja ciljeva utvrenih drutvenim
planovima moe se utvrditi kao obaveza odreene organizacije udruenog rada ili druge
samoupravne organizacije i zajednice samo na osnovu suglasnosti odgovarajue organizacije
odnosno zajednice. ko je izvravanje ovakvih zadataka utvreno kao zajednika obaveza
vie organizacija ili zajednica, ili i kao obaveza organa drutveno-politike zajednice, ove
organizacije, zajednice ili organi utvruju sporazumno uzajamna prava i obaveze i svoju
zajedniku i pojedinanu odgovornost za izvravanje te obaveze. ko se drutvenim planom,
na osnovu zajedniki utvrenih interesa i ciljeva razvoja, utvrdi da je izvrenje odreenih
zadataka neophodno za drutvenu reprodukciju, a sporazumom organizacija udruenog rada
ili drugih samoupravnih organizacija i zajednica nisu mogla biti osigurana sredstva i drugi
potrebni uvjeti za njihovo izvrenje, zakonom se moe, u skladu sa ustavom, utvrditi obaveza
udruivanja sredstava u tu svrhu i propisati druge mjere radi izvravanja tih zadataka.
lan 73.
Zakoni i drugi propisi i opi akti kojima se stvaraju obaveze za budete i fondove drutvenopolitikih zajednica ne mogu se donositi ako prethodno organ koji donosi odgovarajui
propis, odnosno akt, ne utvrdi da su za izvravanje tih obaveza osiguravana sredstva.
lan 74.
Radnici u organizacijama udruenog rada i radni ljudi u drugim samoupravnim
organizacijama i zajednicama i njihovi organi odgovorni su za ostvarivanje planova rada i
razvoja svojih organizacija i zajednica kao i opih ciljeva i zadataka utvrenih drutvenim
planovima drutveno-politikih zajednica, i duni su u tom cilju preduzimati potrebne mjere i
radnje. Organi drutveno-politikih zajednica odgovorni su propisima i mjerama koje donose
radi ostvarivanja drutvenih planova, osiguravati ope uvjete za to skladniji i stabilniji razvoj
i da tim propisima i mjerama dovoditi u to potpuniju suglasnost posebne interese i
samostalno djelovanje organizacija udruenog rada i drugih samoupravnih organizacija i
zajednica sa zajednikim interesima i ciljevima razvoja utvrenim drutvenim planovima

8 Drutveni sustav informiranja, drutveno knjigovodstvo, evidencija i statistika

lan 75.
Drutvenim sustavom informiranja osigurava se usklaeno evidentiranje prikupljanje, obrada
i iskazivanje podataka i injenica znaajnih za praenje, planiranje i usmjeravanje drutvenog

razvoja, kao i dostupnost informacija o tim podacima i injenicama. Djelatnosti u oblasti

drutvenog sustava informiranja su od posebnog drutvenog interesa.
lan 76.
Radnici u organizacijama udruenog rada i radni ljudi u drugim samoupravnim
organizacijama i zajednicama i organi ovih organizacija i zajednica, kao i organi drutvenopolitikih zajednica, duni su organizirati voenje knjigovodstva i evidencije o injenicama
od znaaja za rad i odluivanje u ovim organizacijama i zajednicama. Organizacije udruenog
rada i druge samoupravne organizacije i zajednice i drutveno-politike zajednice dune su
organizacijama za voenje drutvenog knjigovodstva, evidencije i statistike dati podatke koji
su od znaaja za usklaivanje odnosa u drutvenoj reprodukciji i usmjeravanje razvoja i za
ostvarivanje prava radnih ljudi u samoupravnim organizacijama i zajednicama biti obaveteni
o pojavama i odnosima od zajednikog, odnosno opeg interesa.
lan 77.
Evidenciju i informativno-analitike poslove o raspolaganju drutvenim sredstvima, kontrolu
ispravnosti podataka o raspolaganju tim sredstvima, kontrolu zakonitosti raspolaganja
drutvenim sredstvima i kontrolu izvravanja obaveza organizacija udruenog rada i drugih
samoupravnih organizacija i zajednica i drutveno-politikih zajednica, kao i druge poslove
drutvenog knjigovodstva utvrene zakonom, obavlja Sluba drutvenog knjigovodstva. Ova
sluba obavlja i poslove platnog prometa u zemlji. Sluba drutvenog knjigovodstva
osigurava organizacijama udruenog rada i drugim drutvenim pravnim licima podatke na
osnovu kojih radni ljudi i organi samoupravne radnike kontrole ostvaruju uvid u materijalno
stanje i finansijsko i materijalno poslovanje svojih i drugih organizacija i zajednica. Sluba
drutvenog knjigovodstva je samostalna u svom radu. Sluba drutvenog knjigovodstva radi
na osnovu zakona i drugih propisa i odgovorna je u okviru svojih prava i dunosti, za njihovo
primenjivanje.

9 Svojinsko-pravni odnosi

lan 78.
Graanima se Zajamuje pravo svojine na predmete koji slue linoj potronji, ili
zadovoljavanju njihovih kulturnih i drugih linih potreba. Graani mogu imati pravo svojine
na stambene zgrade i stanove za zadovoljavanje linih i porodinih potreba. Stambene zgrade
i stanovi i drugi predmeti koji slue linim potrebama na koje postoji pravo svojine mogu se
koristiti za sticanje dohotka samo na nain i pod uvjetima utvrenim zakonom.
lan 79.
Zakonom se odreuju granice i uvjeti pod kojima udruenja graana i druga graanska pravna
lica mogu imati pravo svojine na nepokretnosti i druge stvari koje slue ostvarivanju
zajednikih interesa njihovih lanova i ciljeva zbog kojih su osnovani, kao i uvjeti pod kojima
oni njima mogu raspolagati.
lan 80.

Zemljoradnicima se Zajamuje pravo svojine na obradivo poljoprivredno zemljite u povrini

od najvie deset hektara po domainstvu. Zakonom se moe utvrditi da u brdsko-planinskim
krajevima povrina obradivog poljoprivrednog zemljita na koje zemljoradnici imaju pravo
svojine moe biti vea od deset hektara po domainstvu. Zakonom se odreuje u kojim
granicama i pod kojim uvjetima zemljoradnici mogu imati pravo svojine na drugo zemljite,
kao i u kojim granicama i pod kojim uvjetima ostali graani mogu imati pravo svojine na
poljoprivredno i drugo zemljite. Uvjeti i granice u kojima se moe sticati pravo svojine na
ume i umsko zemljite utvruju se zakonom.
lan 81.
Ne moe postojati pravo svojine na zemljite u gradovima i naseljima gradskog karaktera i
drugim podrujima predvienim za stambenu i drugu kompleksnu izgradnju, koje, u skladu sa
uvjetima i po postupku koji su utvreni zakonom, odredi opina. Uvjeti, nain i vrijeme
prestanka prava svojine na zemljite na koje je prije donoenja odluke opine postojalo pravo
svojine, kao i naknada za to zemljite, ureuju se zakonom. Nain i uvjete korienja takvog
zemljita odreuje opina na osnovu zakona.
lan 82.
Nepokretnosti na koje postoji pravo svojine mogu se, uz pravinu naknadu, eksproprirati ili se
to pravo moe ograniiti ako to zahtjeva opi interes utvren na osnovu zakona. Zakonom se
odreuju osnovi i mjerila pravine naknade. Odreivanjem ovih osnova i mjerila i njihovom
primenom ne mogu se bitno pogorati uvjeti ivota i rada koje je vlasnik ija se nepokretnost
eksproprie imao na osnovu korienja te nepokretnosti. Pravina naknada ne obuhvata
uveanu vrijednost nepokretnosti koja je neposredno ili posredno rezultat ulaganja drutvenih
sredstava.
lan 83.
Pravo svojine graani i graanska pravna lica ostvaruju u skladu sa prirodom i namjenom
nepokretnosti i drugih stvari u njihovoj svojini i drutvenim interesom utvrenim zakonom.
Uvjeti prometa zemljita i drugih nepokretnosti na koje postoji pravo svojine ureuju se
zakonom.
lan 84.
Pravo svojine na stvari od posebnog kulturnog znaaja moe se na osnovu zakona ograniiti,
ako to opi interes zahtjeva.

10 Dobra od opeg interesa

lan 85.
Zemljite, ume, vode, vodotoci, more i morska obala, rudna blaga i druga prirodna bogatstva,
dobra u opoj upotrebi, kao i nepokretnosti i druge stvari od posebnog kulturnog i povijesnog
znaaja, uivaju, kao dobra od opeg interesa, posebnu zatitu i koriste se pod uvjetima i na
nain koji su propisani zakonom.

lan 86.
Svako zemljite, uma, voda i vodotok, more i morska obala, rudno blago i druga prirodna
bogatstva moraju se iskoriavati u skladu sa zakonom predvienim opim uvjetima kojima
se osiguraju njihovo racionalno iskoriavanje i drugi opi interesi. Zakonom se utvruje
nain upravljanja umama, umskim zemljitima i nalazitima rudnog blaga, kao i nain
iskoriavanja uma, umskih zemljita i rudnog blaga.

11 Zatita i unapreivanje ovjekove sredine

lan 87.
Radni ljudi i graani, organizacije udruenog rada, drutveno-politike zajednice, mjesne
zajednice i druge samoupravne organizacije i zajednice imaju pravo i dunost osiguravati
uvjete za ouvanje i razvoj prirodnih i radom stvorenih vrijednosti ovjekove sredine kao i
spreavati i otklanjati tetne posljedice koje zagaivanjem zraka, tla, vode, vodotoka i mora,
bukom ili na drugi nain ugroavaju te vrijednosti ili dovode u opasnost ivot i zdravlje ljudi.

Glava II OSNOVE DRUTVENO-POLITIKOG SUSTAV

1 Poloaj radnih ljudi u drutveno-politikom sustavu

lan 88.
Radnika klasa i svi radni ljudi nosioci su vlasti i upravljanja drugim drutvenim poslovima.
Radnika klasa i svi radni ljudi ostvaruju vlast i upravljaju drugim drutvenim poslovima
organizovani u organizacije udruenog rada i druge samoupravne organizacije i zajednice i
klasne i druge drutveno-politike i drutvene organizacije.
lan 89.
Radni ljudi ostvaruju vlast i upravljaju drugim drutvenim poslovima odluivanjem na
zborovima, referendumom i drugim oblicima linog izjanjavanja u osnovnim organizacijama
udruenog rada i mjesnim zajednicama, samoupravnim interesnim zajednicama i drugim
samoupravnim organizacijama i zajednicama, putem delegata u organima upravljanja tih
organizacija i zajednica, samoupravnim sporazumijevanjem i drutvenim dogovaranjem,
putem delegacija i delegata u skuptinama drutveno-politikih zajednica, kao i
usmjeravanjem i kontrolom rada organa odgovornih skuptinama.
lan 90.
Radni ljudi organizuju se na samoupravnoj osnovi u organizacije udruenog rada, mjesne
zajednice, samoupravne interesne zajednice i druge samoupravne organizacije i zajednice i
utvruju koje zajednike interese, prava i dunosti u njima ostvaruju.
Ustavom i statutom drutveno-politike zajednice utvruju se zajedniki interesi i funkcije
vlasti i upravljanja drugim drutvenim poslovima koje radni ljudi, narodi i narodnosti
ostvaruju u drutveno-politikim zajednicama.
lan 91.

Upravljanje organizacijama udruenog rada, mjesnim zajednicama, samoupravnim interesnim

zajednicama i drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama i njihova organizacija
moraju biti ureeni tako da radni ljudi u svakom dijelu procesa rada i u svakom dijelu
organizacije, odnosno zajednice, odluuju o pitanjima svog rada i o drugim interesima,
ostvaruju svoja samoupravna prava i zajednike interese i vre kontrolu nad izvravanjem
odluka i nad radom svih organa i slubi tih organizacija i zajednica.
lan 92.
Funkcije vlasti i upravljanja drugim drutvenim poslovima u drutveno-politikim
zajednicama vre skuptine i njima odgovorni organi. Sudsku funkciju vre redovni sudovi
kao organi dravne vlasti i samoupravni sudovi.
Zatita ustavnosti povjerava se ustavnim sudovima.
lan 93.
Skuptine drutveno-politikih zajednica i njima odgovorni organi vre svoje funkcije na
osnovu i u okviru ustava, odnosno statuta i zakona. Dravni organi imaju prema
organizacijama udruenog rada i drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama samo
prava utvrena na osnovu ustava.
lan 94.
Nitko ne moe vriti samoupravne, javne i druge drutvene funkcije i javna ovlaenja ako mu
nisu suglasno ustavu, odnosno statutu i zakonu, povereni od radnih ljudi ili od skuptine
drutveno-politike zajednice.
lan 95.
Svi organi i organizacije i drugi nosioci samoupravnih javnih ili drugih drutvenih funkcija
vre svoju funkciju na osnovu i u okviru ustava, zakona, odnosno statuta, i datih ovlaenja, i
odgovorni su za njeno vrenje.
Svi nosioci samoupravnih javnih i drugih drutvenih funkcija u vrenju svojih funkcija pod
drutvenom su kontrolom. Svaki izabrani ili imenovani nosilac samoupravne, javne ili druge
drutvene funkcije lino je odgovoran za njeno vrenje i moe biti opozvan ili smenjen. On
ima pravo podnositi ostavku i obrazloiti nju. Zakonom i samoupravnim aktima utvruju se
vrste i uvjeti odgovornosti nosilaca samoupravnih, javnih i drugih drutvenih funkcija, kao i
nain i postupak ostvarivanja odgovornosti nosilaca tih funkcija.
lan 96.
Radnik izabran, odnosno imenovan na samoupravnu, javnu ili drugu drutvenu funkciju, ije
vrenje zahtjeva da privremeno prestane raditi u organizaciji udruenog rada ili radnoj
zajednici, ima pravo da se, po prestanku funkcije koju je vrio, vrati na rad u istu organizaciju
udruenog rada, odnosno radnu zajednicu, na svoje ranije radno mesto ili drugo radno mesto
koje odgovara njegovim sposobnostima i kvalifikacijama.
lan 97.
Rad dravnih organa i organa upravljanja organizacija udruenog rada i drugih samoupravnih
organizacija i zajednica i organa drutveno-politikih organizacija i udruenja je javan. Nain
osiguravanja javnosti ureuje se zakonom i samoupravnim aktima.
Zakonom i samoupravnim aktima odreuju se poslovi i podaci koji predstavljaju tajnu ili se
ne mogu objavljivati. Ostvarivanje naela javnosti ne moe biti u suprotnosti sa interesima
sigurnosti i obrane zemlje i drugim drutvenim interesima utvrenim zakonom.

2 Samoupravljanje u organizacijama udruenog rada

lan 98.
Samoupravljanje u osnovnoj i drugim organizacijama udruenog rada radnik, ravnopravno i u
odnosima uzajamne odgovornosti s drugim radnicima u organizaciji, ostvaruje odluivanjem
na zborovima radnika, referendumom i drugim oblicima linog izjanjavanja, putem delegata
u radnikim savjetima koje, zajedno sa drugim radnicima u organizaciji, bira i opoziva, kao i
kontrolom izvravanja odluka i kontrolom rada organa i slubi tih organizacija.
Radnik ima pravo radi ostvarivanja svojih samoupravnih prava biti redovno obavjetavan o
poslovanju organizacije i njenom materijalno-finansijskom stanju, o ostvarivanju i raspodjeli
dohotka i korienju sredstava u njoj, kao i o drugim pitanjima od interesa za odluivanje i
kontrolu u organizaciji.
lan 99.
U osnovnoj i drugim organizacijama udruenog rada obrazuje se radniki savjet kao organ
upravljanja radom i poslovanjem organizacije, odnosno njemu po poloaju i funkciji
odgovarajui organ upravljanja. U osnovnoj organizaciji sa manjim brojem radnika ne
obrazuje se radniki savjet.
Odreene izvrne funkcije u osnovnoj i drugim organizacijama udruenog rada mogu se
povjeriti izvrnim organima radnikog savjeta. Organizacije udruenog rada koje, udruujui
rad i sredstva, ne organizuju posebnu organizaciju, mogu obrazovati zajedniki organ za
vrenje poslova od zajednikog interesa.
lan 100.
Radniki savjet u vrenju funkcije upravljanja radom i poslovanjem organizacije udruenog
rada, utvruje prijedlog statuta i donosi druge ope akte, utvruje poslovnu politiku i donosi
plan i program rada i razvoja, utvruje mjere za sprovoenje poslovne politike i plana i
programa rada i razvoja, bira, imenuje i razrjeava izvrni i poslovodni organ, odnosno
lanove tih organa, stara se o obavjetavanju radnika i vri druge poslove utvrene
samoupravnim sporazumom, statutom i drugim samoupravnim aktima organizacije. Odluke
radnikog savjeta radne organizacije i sloene organizacije udruenog rada koje se odnose na
ostvarivanje neotuivih prava radnika u osnovnim organizacijama udruenog rada donose se u
suglasnosti sa svakom od tih organizacija na nain utvren samoupravnim sporazumom o
udruivanju.
lan 101.
Radniki savjet osnovne organizacije udruenog rada sainjavaju delegati radnika svih
djelova procesa rada u toj organizaciji. Sastav radnikog savjeta osnovne organizacije
udruenog rada mora odgovarati socijalnom sastavu radne zajednice osnovne organizacije
udruenog rada. Radniki savjet radne organizacije i sloene organizacije udruenog rada
sainjavaju delegati radnika osnovnih organizacija udruenog rada, neposredno izabrani na
nain i po postupku koji su utvreni samoupravnim sporazumom o udruivanju. U radnikom
savjetu radne organizacije mora biti zastupljena svaka osnovna organizacija udruenog rada u
njenom sastavu. Delegati rade po smjernicama radnika, odnosno radnikog savjeta osnovne
organizacije udruenog rada koja ih je izabrala i njima odgovaraju za svoj rad. Statutom
osnovne i druge organizacije udruenog rada i samoupravnim sporazumom o udruivanju
utvruju se prava i obaveze delegata i njihova odgovornost radnicima, odnosno organima
upravljanja tih organizacija.
lan 102.

Nain izbora i uvjeti i nain opoziva, odnosno razrjeavanja radnikog savjeta i izvrnog
organa u organizaciji udruenog rada utvruju se samoupravnim sporazumom o udruivanju
ili statutom organizacije i zakonom.
lanovi radnikog savjeta, odnosno lanovi izvrnog organa, ne mogu se birati na vrijeme
due od dve godine. Nitko ne moe vie od dva puta uzastopno biti biran u isti radniki savjet,
odnosno izvrni organ. U radniki savjet ne moe biti biran radnik koji kao inokosni
poslovodni organ ili lan kolegijalnog poslovodnog organa njemu odgovara, ni radnik koji
samostalno vri druge rukovodee funkcije odreene statutom i zakonom.
lan 103.
U svakoj organizaciji udruenog rada postoji poslovodni organ koji vodi poslovanje
organizacije udruenog rada, organizira i usklauje proces rada u njoj i izvrava odluke
radnikog savjeta i njegovog izvrnog organa. Organizaciju udruenog rada zastupa i
predstavlja njen inokosni poslovodni organ, odnosno predsjednik kolegijalnog poslovodnog
organa, ako statutom ili drugim samoupravnim aktom organizacije nije drukije odreeno.
Poslovodni organ je samostalan u radu i odgovoran je radnicima i radnikom savjetu
organizacije udruenog rada. Inokosni poslovodni organ, odnosno predsjednik kolegijalnog
poslovodnog organa, odgovoran je i drutvenoj zajednici za zakonitost rada i za ispunjavanje
zakonom propisanih obaveza organizacije udruenog rada. Inokosni poslovodni organ,
odnosno predsjednik kolegijalnog poslovodnog organa, ima pravo i dunost da, u skladu sa
zakonom, obustavi od izvrenja akte radnikog savjeta i drugih organa organizacije
udruenog rada ako smatra da su u suprotnosti sa zakonom i da o tome obavjesti nadleni
organ drutveno-politike zajednice.
lan 104.
Inokosni poslovodni organ i lanovi kolegijalnog poslovodnog organa u organizaciji
udruenog rada imenuju se i razrjeavaju odlukom radnikog savjeta. Inokosni poslovodni
organ imenuje se na osnovu javnog konkursa na prijedlog konkursne komisije. U osnovnim
organizacijama udruenog rada odreenim zakonom i u drugim organizacijama udruenog
rada konkursna komisija je sastavljena od zakonom odreenog broja predstavnika
organizacije udruenog rada i sindikata, kao i od predstavnika drutvene zajednice
imenovanih, odnosno izabranih u skladu sa zakonom.
Zakonom se mogu urediti uvjeti i nain obrazovanja kolegijalnog poslovodnog organa i uvjeti
i nain imenovanja lanova tog organa. Mandat inokosnog poslovodnog organa i lanova
kolegijalnog poslovodnog organa traje najdue etiri godine. Po isteku mandata oni mogu biti
ponovo imenovani na istu funkciju na nain propisan zakonom. Zakonom se odreuje pod
kojim se uvjetima poslovodni organ moe razreiti i prije isteka vremena za koje je imenovan.
Prijedlog za razrjeenje poslovodnog organa moe podnijeti i skuptina opine, odnosno
druge drutveno-politike zajednice, i sindikalna organizacija. Zakonom se mogu propisati
posebni uvjeti i nain imenovanja i razrjeenja i posebna prava i dunosti poslovodnog organa
u organizacijama udruenog rada koje vre djelatnost, odnosno poslove od posebnog
drutvenog interesa.
lan 105.
Samoupravni sporazum o udruivanju u radnu organizaciju, odnosno u sloenu organizaciju
udruenog rada, sadri odredbe o zajednikim poslovima, o koordiniranju procesa rada, o
usklaivanju planova i programa rada i razvoja, o udruivanju sredstava i njihovoj namjeni, o
sastavu, izboru i djelokrugu zajednikih organa upravljanja i njihovih izvrnih organa, o
poslovodnim organima radne organizacije, odnosno sloene organizacije i odgovornosti tih

organa, o pravima, obavezama i odgovornostima radne zajednice koja obavlja poslove od

zajednikog interesa za udruene organizacije, o meusobnim odnosima osnovnih i drugih
organizacija udruenog rada i njihovim pravima, obavezama i odgovornosti u pravnom
prometu, o postupku izdvajanja pojedinih osnovnih organizacija iz sastava radne organizacije
odnosno osnovnih i radnih organizacija iz sastava sloene organizacije. Samoupravni
sporazum sadri i druge odredbe od znaaja za zajedniki rad i poslovanje udruenih
organizacija i za ostvarenje samoupravnih prava radnika u njima. Samoupravni sporazum o
udruivanju u radnu organizaciju, odnosno u sloenu organizaciju udruenog rada, zakljuen
je kad ga usvoji veina svih radnika u svakoj osnovnoj organizaciji udruenog rada.
lan 106.
Organizacija udruenog rada ima svoj statut. Statut osnovne organizacije udruenog rada
donose, na prijedlog radnikog savjeta, radnici osnovne organizacije udruenog rada veinom
glasova svih radnika. Statut radne organizacije, odnosno sloene organizacije udruenog rada,
na prijedlog njenog radnikog savjeta donose radnici udruenih osnovnih organizacija,
veinom glasova svih radnika u svakoj od tih organizacija. Statut i drugi samoupravni akti
organizacija udruenog rada ne mogu biti u suprotnosti sa samoupravnim sporazumom o
udruivanju.
lan 107.
Radi ostvarivanja i zatite svojih samoupravnih prava, radnici u osnovnoj i drugim
organizacijama udruenog rada imaju pravo i dunost ostvarivati samoupravnu radniku
kontrolu neposredno, preko organa upravljanja organizacije i preko posebnog organa
samoupravne radnike kontrole. Organ samoupravne radnike kontrole vri kontrolu u
pogledu sprovoenja statuta i drugih samoupravnih akata organizacije i samoupravnih
sporazuma i drutvenih dogovora, sprovoenja odluka radnika, organa upravljanja i izvrnih i
poslovodnih organa organizacije i suglasnosti ovih akata i odluka sa samoupravnim pravima,
dunostima i interesima radnika, ostvarivanja radnih i samoupravljakih dunosti radnika,
organa i slubi organizacije, odgovornog i drutveno i ekonomski svrhovitog korienja
drutvenih sredstava i raspolaganja njima, primene naela raspodjele prema radu u
rasporeivanju dohotka i raspodjeli sredstava za line dohotke, ostvarivanja i zatite prava
radnika u meusobnim odnosima u radu, obavjetavanja radnika o pitanjima od interesa za
odluivanje i kontrolu u organizaciji, i u pogledu ostvarivanja drugih samoupravnih prava,
dunosti i interesa radnika. Organ samoupravne radnike kontrole ima pravo i dunost o
uoenim pojavama i svom miljenju obavjestiti radnike, organe i slube organizacije kod
kojih je uoio te pojave i organe koji u organizaciji imaju pravo i dunost ih otkloniti, kao i
suraivati sa organima drutvenog nadzora i kontrole. Sastav, izbor i opoziv organa
samoupravne radnike kontrole i njegova prava, dunosti i odgovornosti ureuju se statutom i
drugim samoupravnim aktima organizacije u skladu sa zakonom.
lan 108.
Svaki radnik lino je odgovoran za savesno vrenje samoupravljakih funkcija.
lanovi radnikog savjeta organizacije udruenog rada snose linu i materijalnu odgovornost
za odluke koje su, protivno upozorenju nadlenog organa, donijeli van okvira svojih
ovlaenja. Delegati u radnikom savjetu radne organizacije i sloene organizacije udruenog
rada odgovorni su radnicima i radnikom savjetu osnovne organizacije u kojoj su izabrani za
delegata. lanovi kolegijalnog izvrnog organa, inokosni poslovodni organ i lanovi
kolegijalnog poslovodnog organa odgovorni su za svoj rad radnikom savjetu koji ih je
izabrao, odnosno imenovao, i radnicima organizacije udruenog rada u kojoj vre svoje
funkcije. Oni su lino odgovorni za svoje odluke i za izvravanje odluka radnikog savjeta i
radnika, kao i za istinito, blagovremeno i potpuno obavjetavanje radnikog savjeta i radnika.
Oni snose i materijalnu odgovornost za tetu nastalu izvravanjem odluka donesenih na

osnovu njihovih prijedloga, ako su pri davanju tih prijedloga prikrili injenice ili svjesno dali
neistinita obavetenja radnikom savjetu ili radnicima. Poslovodni organ odgovoran je, u
okviru svojih prava i dunosti, i za rezultate poslovanja organizacije, kao i za organizovanje i
usklaivanje procesa rada u organizaciji. Odgovornost lana kolegijalnog izvrnog organa,
inokosnog poslovodnog organa i lana kolegijalnog poslovodnog organa utvruje se zavisno
od njihovog uticaja na donoenje ili izvravanje odluka. Materijalna i druge vrste
odgovornosti i uvjeti odgovornosti ureuju se zakonom i samoupravnim aktom organizacije
udruenog rada.
lan 109.
Odredbe o ostvarivanju samoupravljanja u organizacijama udruenog rada primenjuju se i na
radnike u radnim zajednicama obrazovanim za obavljanje poslova od zajednikog interesa za
vie organizacija udruenog rada u skladu sa prirodom ovih poslova i zajednikim interesima
radi kojih su ove radne zajednice obrazovane.

3 Samoupravljanje u samoupravnim interesnim zajednicama

lan 110.
Samoupravnim sporazumom o osnivanju samoupravne interesne zajednice i njenim statutom
ureuju se poslovi od zajednikog interesa za lanove zajednice, nain odluivanja o tim
poslovima, djelokrug, ovlaenja i odgovornosti skuptine i drugih organa interesne zajednice
i druga pitanja od zajednikog interesa za radne ljude i samoupravne organizacije i zajednice
organizovane u interesnu zajednicu. Statut samoupravne interesne zajednice donosi se u
skladu sa samoupravnim sporazumom o njenom osnivanju. Zakonom se moe utvrditi da
samoupravni sporazum o osnivanju, odnosno statut, samoupravne interesne zajednice koja
obavlja djelatnost od posebnog drutvenog interesa potvruje organ drutveno-politike
zajednice.
lan 111.
Poslovima samoupravne interesne zajednice upravlja skuptina. Skuptinu ine delegati koje
radni ljudi i organizacije udruenog rada i druge samoupravne organizacije i zajednice, kao
lanovi interesne zajednice, biraju i opozivaju. Delegati u skuptini rade po smjernicama
lanova samoupravne interesne zajednice koji su ih izabrali i njima su odgovorni za svoj rad.
U samoupravnoj interesnoj zajednici koju osnivaju radni ljudi i njihove organizacije i
zajednice radi zadovoljavanja svojih potreba i interesa i radnici organizacija udruenog rada
koje obavljaju djelatnosti u oblasti za koju se osniva interesna zajednica, skuptina se
organizira tako da se osigurava njihovo ravnopravno odluivanje o meusobnim pravima,
obavezama i odgovornostima. Skuptina moe odreene izvrne funkcije povjeriti svojim
izvrnim organima koji su joj odgovorni za svoj rad.
lan 112.
Samoupravnim sporazumom o osnivanju interesne zajednice i drugim njenim opim aktima
utvruje se neposredna odgovornost organa upravljanja interesne zajednice i delegata u tim
organima lanovima zajednice, nain ostvarivanja kontrole lanova interesne zajednice nad
radom organa upravljanja i strunih slubi i nain obavjetavanja lanova interesne zajednice
o radu tih organa i slubi i o pitanjima koja se razmatraju i rjeavaju u interesnoj zajednici.
lan 113.
Kad je ustavom ili statutom drutveno-politike zajednice utvreno da radni ljudi preko
skuptina samoupravnih interesnih zajednica uestvuju u odluivanju o pitanjima iz
nadlenosti skuptina drutveno-politikih zajednica, ovi radni ljudi organizuju se u okviru

interesne zajednice, odnosno udruuju svoje interesne zajednice, tako da mogu uestvovati u
odluivanju o tim pitanjima u skuptini drutveno-politike zajednice.

4 Samoupravljanje u mjesnim zajednicama

lan 114.
Pravo i dunost radnih ljudi i graana u naselju, dijelu naselja ili u vie povezanih naselja je
da se, radi ostvarivanja odreenih zajednikih interesa i potreba, samoupravno organizuju u
mjesnu zajednicu. U mjesnoj zajednici radni ljudi i graani odluuju o ostvarivanju svojih
zajednikih interesa i o solidarnom zadovoljavanju zajednikih potreba u oblastima
ureivanja naselja, stanovanja, komunalnih djelatnosti, deije i socijalne zatite, obrazovanja,
kulture, fizike kulture, zatite potroaa, zatite i unapreivanja ovjekove sredine, narodne
obrane, drutvene samozatite, kao i drugim oblastima ivota i rada. Radi ostvarivanja svojih
zajednikih interesa i potreba, radni ljudi i graani, organizovani u mjesnoj zajednici,
samoupravnim sporazumijevanjem i na drugi nain povezuju se sa organizacijama udruenog
rada, samoupravnim interesnim zajednicama i drugim samoupravnim organizacijama i
zajednicama, na podruju i van podruja mjesne zajednice, koje imaju interes, odnosno
dunost, da uestvuju u zadovoljavanju tih interesa i potreba. Radni ljudi i graani u mjesnoj
zajednici uestvuju u vrenju drutvenih poslova i u odluivanju o pitanjima od zajednikog
interesa u opini i irim drutveno-politikim zajednicama. Statutom opine utvruju se nain
i postupak obrazovanja mjesnih zajednica. Zakonom se mogu utvrditi naela postupka
obrazovanja mjesnih zajednica.
lan 115.
Radni ljudi i graani u mjesnoj zajednici donose statut mjesne zajednice. Statutom mjesne
zajednice odreuju se prava i dunosti mjesne zajednice, njena organizacija, njeni organi i
odnosi sa organizacijama udruenog rada i drugim samoupravnim organizacijama i
zajednicama i ureuju druga pitanja od znaaja za rad mjesne zajednice i ivot radnih ljudi i
graana u njoj.

5 Opina

lan 116.
Opina je samoupravna i osnovna drutveno-politika zajednica, zasnovana na vlasti i
samoupravljanju radnike klase i svih radnih ljudi. U opini radni ljudi i graani stvaraju i
osiguraju uvjete za svoj ivot i rad, usmjeravaju drutveni razvoj, ostvaruju i usklauju svoje
interese, zadovoljavaju zajednike potrebe i ostvaruju vlast i upravljaju drugim drutvenim
poslovima. Funkcije vlasti i upravljanja drugim drutvenim poslovima, osim onih koje se
prema ustavu ostvaruju u irim drutveno-politikim zajednicama, ostvaruju se u opini. U
ostvarivanju svojih zajednikih interesa i prava i dunosti u opini radni ljudi i graani
odluuju organizovani u osnovne organizacije udruenog rada, mjesne zajednice,
samoupravne interesne zajednice, druge osnovne samoupravne organizacije i zajednice, druge
oblike samoupravnog udruivanja i drutveno-politike organizacije, samoupravnim
sporazumijevanjem i drutvenim dogovaranjem i putem delegacija i delegata u opinskoj
skuptini i drugim organima samoupravljanja.
lan 117.

Prava i dunosti opine utvruju se ustavom i statutom opine. U opini se naroito stvaraju i
razvijaju materijalni i drugi uvjeti za ivot i rad i za samoupravno zadovoljavanje
materijalnih, socijalnih, kulturnih i drugih zajednikih potreba radnih ljudi i graana,
usmjerava i usklauje privredni i drutveni razvoj i ureuju odnosi od neposrednog interesa za
radne ljude i graane u opini, organizira vrenje poslova od zajednikog i opeg drutvenog
interesa i obrazuju organi samoupravljanja i organi vlasti za vrenje tih poslova, osigurava
neposredno izvravanje zakona, ako njihovo izvravanje zakonom nije stavljeno u nadlenost
organa irih drutveno-politikih zajednica, osigurava ostvarivanje i zatita sloboda, prava i
dunosti ovjeka i graanina, osigurava ostvarivanje ravnopravnosti naroda i narodnosti, titi
zakonitost i sigurnost ljudi i imovine, ureuje korienje zemljita i dobara u opoj upotrebi,
ureuje i organizira narodna obrana, ureuju odnosi u stambeno-komunalnoj oblasti, ureuje i
osigurava zatita i unapreivanje ovjekove sredine, organizira i osigurava drutvena
samozatita, i organizira i osigurava drutvena kontrola.
lan 118.
Radi zadovoljavanja zajednikih potreba u opini, radnici u osnovnim organizacijama
udruenog rada i drugi radni ljudi i graani u mjesnim zajednicama, samoupravnim
interesnim zajednicama i drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama i u opini kao
cjelini, referendumom i drugim oblicima linog izjanjavanja, samoupravnim
sporazumijevanjem i drutvenim dogovaranjem odluuju o udruivanju sredstava i o
njihovom korienju. U okviru zakonom utvrenog sustava izvora i vrsta poreza, taksa i
ostalih dabina, radni ljudi u opini samostalno odluuju o obimu i nainu finansiranja opih
drutvenih potreba u opini.
lan 119.
Opine meusobno surauju na principima dobrovoljnosti i solidarnosti, udruuju sredstva i
obrazuju zajednike organe, organizacije i slube za vrenje poslova od zajednikog interesa i
za zadovoljavanje zajednikih potreba i mogu se udruivati u gradske ili regionalne zajednice.
Ustavom se moe odrediti obavezno udruivanje opina u gradske ili regionalne zajednice,
kao posebne drutveno-politike zajednice na koje se prenose odreeni poslovi iz nadlenosti
republike, odnosno autonomne pokrajine i opina. Opine u gradovima udruuju se, u skladu
sa ustavom, u gradske zajednice kao posebne drutveno-politike zajednice kojima opine, u
zajednikom interesu, povjeravaju odreena prava i dunosti. Na ove zajednice mogu se
preneti odreeni poslovi iz nadlenosti republike odnosno autonomne pokrajine.

6 Samoupravni sporazumi i drutveni dogovori

lan 120.
Samoupravnim sporazumom i drutvenim dogovorom radnici i drugi radni ljudi samoupravno
ureuju meusobne odnose, usklauju interese i ureuju odnose od ireg drutvenog znaaja.
lan 121.
Samoupravnim sporazumom radnici u osnovnim i drugim organizacijama udruenog rada i
radni ljudi u mjesnim zajednicama, samoupravnim interesnim zajednicama i drugim
samoupravnim organizacijama i zajednicama, u okviru svojih samoupravnih prava usklauju
svoje interese u drutvenoj podeli rada i drutvenoj reprodukciji, udruuju rad i sredstva i
ureuju meusobne odnose u vezi sa udruivanjem rada i sredstava, obrazuju radne i druge
organizacije udruenog rada banke, poslovne i druge zajednice, utvruju osnove i mjerila za
rasporeivanje dohotka i raspodjelu sredstava za line dohotke, utvruju meusobna prava,
obaveze i odgovornosti i mjere za njihovo ostvarivanje i ureuju i druge odnose od
zajednikog interesa. Samoupravni sporazum, u ime uesnika sporazuma, zakljuuju njihovi

ovlaeni organi. Samoupravni sporazum koji se odnosi na ostvarivanje neotuivih prava

radnika prihvaen je u osnovnoj organizaciji udruenog rada, odnosno drugoj samoupravnoj
organizaciji ili zajednici, ako se sa njim suglasi veina radnika, odnosno radnih ljudi
organizacije, odnosno zajednice.
lan 122.
Sindikat ima pravo da daje inicijativu i prijedloge za zakljuivanje samoupravnih sporazuma i
moe pokrenuti postupak da se zakljueni samoupravni sporazum ponovo razmotri ako smatra
da se njime povreuju samoupravna prava radnika i drutveno-ekonomski odnosi utvreni
ustavom. U postupku zakljuivanja samoupravnog sporazuma kojim se ureuju meusobni
odnosi radnika u radu ili utvruju osnovi i mjerila za rasporeivanje dohotka i raspodjelu
sredstava za line dohotke, uestvuje i sporazum potpisuje sindikalna organizacija odreena
statutom sindikata. ko sindikalna organizacija ne potpie samoupravni sporazum,
organizacija udruenog rada ima pravo da takav samoupravni sporazum primenjuje, a
sindikalna organizacija moe da pokrene spor pred sudom udruenog rada.
lan 123.
Organizacija udruenog rada i druga samoupravna organizacija i zajednica, koja smatra da su
samoupravnim sporazumom drugih organizacija udruenog rada i drugih samoupravnih
organizacija i zajednica povreena njena prava ili na zakonu zasnovani interesi, moe
pokrenuti postupak za ponovno razmatranje samoupravnog sporazuma.
lan 124.
Drutvenim dogovorom organizacije udruenog rada, komore i druga opa udruenja,
samoupravne interesne zajednice, druge samoupravne organizacije i zajednice, organi
drutveno-politike zajednice, sindikati i druge drutveno-politike organizacije i drutvene
organizacije osiguraju i usklauju samoupravno ureivanje drutveno-ekonomskih i drugih
odnosa od ireg zajednikog interesa za uesnike dogovora ili od opeg drutvenog interesa.
Drutveni dogovor, u ime uesnika dogovora, zakljuuju njihovi ovlaeni organi.
lan 125.
Skuptina drutveno-politike zajednice podstie samoupravno sporazumijevanje i drutveno
dogovaranje i moe propisati da su odreene samoupravne organizacije i zajednice obavezne
sprovesti postupak za samoupravno sporazumijevanje, odnosno drutveno dogovaranje.
.
lan 126
Samoupravni sporazum, odnosno drutveni dogovor, obavezuje uesnike koji ga zakljue ili
mu pristupe.
lan 127.
Samoupravnim sporazumom i drutvenim dogovorom utvruju se mjere za njihovo
sprovoenje, materijalna i drutvena odgovornost uesnika u samoupravnom sporazumu i
drutvenom dogovoru i nain i uvjeti njihove izmjene. Samoupravnim sporazumom i
drutvenim dogovorom moe se predvideti arbitraa ili drugi nain rjeavanja sporova koji
nastanu u sprovoenju sporazuma, odnosno dogovora.
lan 128.
U zakljuivanju samoupravnog sporazuma i drutvenog dogovora uesnici su ravnopravni.
Postupak sporazumijevanja i dogovaranja je javan.

7 Drutvena zatita samoupravnih prava i drutvene svojine

lan 129.
Samoupravna prava radnih ljudi i drutvena svojina su pod posebnom drutvenom zatitom.
Drutvenu zatitu samoupravnih prava radnih ljudi i drutvene svojine ostvaruju skuptine
drutveno-politikih zajednica i njima odgovorni organi, sudovi, ustavni sudovi, javni tuilac i
drutveni pravobranilac samoupravljanja. Oblici i nain ostvarivanja drutvene zatite
samoupravnih prava radnih ljudi i drutvene svojine utvruju se ustavom i zakonom.
lan 130.
ko se u organizaciji udruenog rada ili drugoj samoupravnoj organizaciji, odnosno zajednici,
bitno poremete samoupravni odnosi, ili tee otete drutveni interesi, ili ako organizacija,
odnosno zajednica, ne izvrava zakonom utvrene obaveze skuptina drutveno-politike
zajednice, pod uvjetima i po postupku koji su utvreni zakonom, ima pravo da raspusti
radniki savjet, odnosno drugi odgovarajui organ upravljanja organizacije udruenog rada, i
da raspie izbore za lanove tog organa, kao i da u organizacijama udruenog rada i drugim
samoupravnim organizacijama i zajednicama raspusti izvrne organe i smeni sa dunosti
poslovodne organe i radnike na rukovodeim radnim mestima, da imenuje privremene organe
sa zakonom utvrenim pravima i dunostima, da privremeno ogranii ostvarivanje odreenih
samoupravnih prava radnih ljudi i organa upravljanja i da preduzme druge zakonom utvrene
mjere. Skuptina drutveno-politike zajednice moe, u skladu sa zakonom, da obustavi od
izvrenja odluke, druge akte i radnje, kojima se povreuju samoupravna prava radnih ljudi i
drutvena svojina. ko skuptina obustavi od izvrenja takve akte ili radnje duna je da
pokrene postupak pred nadlenim sudom.
lan 131.
Drutveni pravobranilac samoupravljanja, kao samostalni organ drutvene zajednice,
preduzima mjere i pravna sredstva i vri druga zakonom utvrena prava i dunosti radi
ostvarivanja drutvene zatite samoupravnih prava radnih ljudi i drutvene svojine. Drutveni
pravobranilac samoupravljanja pokree pred skuptinom drutveno-politike zajednice,
ustavnim sudom ili sudovima postupak za zatitu samoupravnih prava radnih ljudi i drutvene
svojine kao i postupak za ukidanje ili ponitavanje odluka i drugih akata kojima se povreuju
samoupravna prava i drutvena svojina. Drutveni pravobranilac samoupravljanja pokree
postupak za zatitu samoupravnih prava radnih ljudi i drutvene svojine po svojoj inicijativi ili
na inicijativu radnika, organizacija udruenog rada i drugih samoupravnih organizacija i
zajednica, sindikata i drugih drutveno-politikih organizacija, dravnih organa i graana.
Dravni organi i organi samoupravnih organizacija i zajednica duni su, na zahtjev
drutvenog pravobranioca samoupravljanja, pruati mu podatke i obavetenja od interesa za
vrenje njegove funkcije. 8 Skuptinski sustav
lan 132.
Skuptina je organ drutvenog samoupravljanja i najvii organ vlasti u okviru prava i dunosti
drutveno-politike zajednice. Obrazovanje organizacija i nadlenost skuptina drutvenopolitikih zajednica i njima odgovornih organa ureuju se ustavom, odnosno statutom i
zakonom, na osnovu jedinstvenih naela utvrenih ovim ustavom. Sastav, organizacija i
nadlenost Skuptine SFRJ i njoj odgovornih organa u federaciji utvruju se ovim ustavom.
lan 133.
Radni ljudi u osnovnim samoupravnim organizacijama i zajednicama i drutveno-politikim
organizacijama obrazuju svoje delegacije radi neposrednog ostvarivanja svojih prava,
dunosti i odgovornosti i organizovanog uea u vrenju funkcija skuptina drutvenopolitikih zajednica. U osnovnim samoupravnim organizacijama i zajednicama delegacije
obrazuju:
1) radni ljudi u osnovnim organizacijama udruenog rada i radnim zajednicama koje vre
poslove od zajednikog interesa za vie osnovnih organizacija udruenog rada, 2) radni ljudi

koji rade u poljoprivrednoj, zanatskoj i slinim djelatnostima sredstvima rada na koja postoji
pravo svojine, zajedno sa radnicima sa kojima udruuju svoj rad i sredstva rada, organizovani
u zajednice i druge zakonom odreene oblike udruivanja, 3) radni ljudi u radnim
zajednicama dravnih organa, drutveno-politikih organizacija i udruenja i u drugim radnim
zajednicama koje nisu organizovane kao organizacije udruenog rada, kao i aktivna vojna lica
i graanska lica na slubi u oruanim snagama Socijalistike Federativne Republike
Jugoslavije, na nain utvren ustavom i zakonom, 4) radni ljudi i graani u mjesnim
zajednicama. U obrazovanju delegacija u organizacijama udruenog rada u oblasti
obrazovanja studenti i aci uestvuju pod uvjetima i na nain koji su utvreni zakonom.
Delegaciju obrazuju i radni ljudi koji trajno rade u dijelu osnovne organizacije udruenog rada
koji nije na teritoriji opine na kojoj je sedite te organizacije. U osnovnoj organizaciji
udruenog rada, odnosno radnoj zajednici sa malim brojem radnih ljudi, svi radni ljudi vre
funkciju delegacije. U drutveno-politikim organizacijama funkciju delegacija vre njihova
izabrana tijela odreena njihovim statutima, odnosno drugim odlukama.
lan 134.
lanove delegacije biraju radni ljudi u osnovnim samoupravnim organizacijama i
zajednicama iz sastava tih organizacija i zajednica, neposredno i tajnim glasanjem. Osnovne
samoupravne organizacije i zajednice utvruju svojim statutima, u skladu sa zakonom, broj
lanova i sastav svoje delegacije i nain izbora i opoziva delegacije. Sastav delegacije mora
da osigurava zastupljenost radnika svih djelova procesa rada i da odgovara socijalnom sastavu
osnovne samoupravne organizacije, odnosno zajednice.
lanovi delegacije biraju se na etiri godine. U delegaciju osnovne organizacije udruenog
rada ne mogu biti birani radnici u toj organizaciji koji, prema ovom ustavu, ne mogu biti
lanovi radnikog savjeta, odnosno drugog odgovarajueg organa upravljanja. Nitko ne moe
vie od dva puta uzastopno biti biran za lana delegacije iste samoupravne organizacije,
odnosno zajednice.
lan 135.
Kandidate za lanove delegacija osnovnih samoupravnih organizacija i zajednica predlau i
utvruju radni ljudi tih organizacija i zajednica u Socijalistikom savezu radnog naroda, i to u
njegovim organizacijama, odnosno u organizacijama sindikata. Kandidacioni postupak
sprovode organizacije Socijalistikog saveza radnog naroda, odnosno organizacije sindikata.
Pravo i dunost organizacija Socijalistikog saveza radnog naroda i sindikata je da, u suradnji
sa drugim drutveno-politikim organizacijama, osigurava takav demokratski kandidacioni
postupak koji e omoguiti radnim ljudima da slobodno izraze svoju volju u predlaganju i
utvrivanju kandidata. Kandidacioni postupak za delegacije aktivnih vojnih lica i graanskih
lica na slubi u oruanim snagama Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije sprovode
organi predvieni saveznim zakonom. Tim zakonom mogu se, u skladu sa naelima
utvrenim ovim ustavom i prirodom djelatnosti i organizacijom oruanih snaga, posebno
urediti i druga pitanja koja se odnose na izbor i rad ovih delegacija.
lan 136.
Kad se u toku trajanja mandatnog perioda skuptine drutveno-politike zajednice osnuje
nova osnovna samoupravna organizacija ili zajednica, zakonom se utvruje nain ukljuivanja
njene delegacije u vrenju funkcija skuptina drutveno-politikih zajednica.
lan 137.
Polazei od interesa i smjernica osnovnih samoupravnih organizacija i zajednica i uvaavajui
interese drugih samoupravnih organizacija i zajednica i ope drutvene interese i potrebe,
delegacija utvruje osnovne stavove za rad delegata u skuptini i za njihovo uee u

odluivanju. Delegacije su dune da o svom radu i radu delegata u skuptini izvetavaju

osnovne samoupravne organizacije, odnosno zajednice, i za svoj rad odgovorne su tim
organizacijama, odnosno zajednicama. Delegacija surauje sa delegacijama drugih
samoupravnih organizacija i zajednica radi sporazumnog iznalaenja zajednikih rjeenja o
pitanjima iz nadlenosti skuptine i radi sporazumnog rjeavanja drugih pitanja od
zajednikog interesa.
lan 138.
Jedna ili vie delegacija osnovnih samoupravnih organizacija i zajednica, povezanih radom i
drugim zajednikim interesima ili interesima u drutveno-politikoj zajednici, odnosno
delegati tih organizacija i zajednica u skuptini opine, delegiraju iz sastava delegacija
delegate u odgovarajue vijee skuptine drutveno-politike zajednice na nain utvren
ustavom, odnosno statutom i zakonom. Broj delegata osnovnih samoupravnih organizacija,
odnosno zajednica, utvruje se srazmerno broju radnih ljudi u tim organizacijama, odnosno
zajednicama. Od ovog naela moe se odstupiti i primjeniti i druga mjerila radi osiguravanja
odgovarajue zastupljenosti radnih ljudi odreenih oblasti drutvenog rada, odnosno
teritorijalnih podruja.
lan 139.
U skuptine drutveno-politikih zajednica delegiraju svoje delegate radnici i drugi radni ljudi
i graani organizovani u drutveno-politike organizacije, udruene u Socijalistiki savez
radnog naroda ili kao lanovi organizacija Socijalistikog saveza radnog naroda. Drutvenopolitike organizacije, u okviru Socijalistikog saveza radnog naroda, dogovorno utvruju
listu kandidata za delegate u skuptine drutveno-politikih zajednica iz reda svojih
delegacija. O izboru ovih delegata u skuptinu opine izjanjavaju se, na osnovu liste
kandidata, radni ljudi i graani neposredno, opim i tajnim glasanjem. O izboru ovih delegata
u skuptine irih drutveno-politikih zajednica izjanjavaju se, na osnovu liste kandidata,
vijea delegata drutveno-politikih organizacija u skuptinama opina, tajnim glasanjem.
lan 140.
Nitko tko je biran za delegata na etiri godine ne moe vie od dva puta uzastopno biti delegat
u istoj skuptini. Nespojiva je funkcija delegata u skuptini i drugih zakonom odreenih
funkcija u organima iste drutveno-politike zajednice.
lan 141.
U zauzimanju stavova o pitanjima o kojima se odluuje u skuptini, delegati postupaju u
skladu sa smjernicama svojih samoupravnih organizacija i zajednica i osnovnim stavovima
delegacija, odnosno drutveno-politikih organizacija, koje su ih delegirale, kao i u skladu sa
zajednikim i opim drutvenim interesima i potrebama, a samostalni su u opredeljivanju i
glasanju. Delegat je duan da o radu skuptine i o svom radu obavjetava delegacije i osnovne
samoupravne organizacije i zajednice, odnosno drutveno-politike organizacije koje su ga
delegirale, i odgovoran im je za svoj rad.
lan 142.
Delegacija i svaki njen lan, kao i delegat u skuptini, mogu biti opozvani. Opoziv lanova
delegacije i delegata u skuptini vri se, u naelu, na nain i po postupku za izbor delegacija i
delegata. Delegacija i svaki njen lan, kao i delegat u skuptini, imaju pravo da podnesu
ostavku.
lan 143.
Skuptina u okviru prava i dunosti drutveno-politike zajednice utvruje politiku i odluuje
o osnovnim pitanjima od znaaja za politiki, privredni, socijalni i kulturni ivot i drutveni
razvitak, donosi drutveni plan, budet, propise i druge ope akte, razmatra pitanja od
zajednikog interesa za organizacije udruenog rada i druge samoupravne organizacije i
zajednice i usklauje njihove odnose i interese, daje inicijativu za zakljuivanje i uestvuje u
zakljuivanju drutvenih dogovora, pretresa pitanja iz oblasti narodne obrane, sigurnosti i

drutvene samozatite, razmatra stanje i ope probleme ustavnosti, zakonitosti i pravosua,

organizira i vri drutveni nadzor, utvruje osnove organizacije i nadlenost organa
drutveno-politike zajednice, osniva organe uprave, bira, imenuje i razrjeava odreene
funkcionere tih organa i suce, stara se o sprovoenju utvrene politike, propisa i drugih opih
akata, utvruje politiku izvravanja propisa i drugih opih akata i obaveze organa i
organizacija u vezi s izvravanjem tih propisa i opih akata, vri politiku kontrolu nad radom
svog izvrnog organa, organa uprave i nosilaca samoupravnih javnih i drugih drutvenih
funkcija odgovornih skuptini i svojim smjernicama usmjerava rad tih organa.
lan 144.
U skuptini se obrazuju vijee udruenog rada, kao vijee delegata radnih ljudi u
organizacijama udruenog rada i drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama rada,
vijee mjesnih zajednica, kao vijee delegata radnih ljudi i graana u mjesnim zajednicama,
odnosno vijee opina, kao vijee delegata radnih ljudi i graana u opinama, i drutvenopolitiko vee, kao vijee delegata radnih ljudi i graana organizovanih u drutveno-politike
organizacije.
lan 145.
Delokrug i nain odluivanja vijea skuptina drutveno-politikih zajednica utvruju se
ustavom, odnosno statutom. Delokrug vijea ureuje se na nain kojim se osigurava da vijee
udruenog rada uestvuje u odluivanju o pitanjima od interesa za radnike i druge radne ljude
u drutvenom radu, da vijee mjesnih zajednica, odnosno vijee opina, uestvuje u
odluivanju o pitanjima od interesa za radne ljude i graane u mjesnim zajednicama, odnosno
opinama, kao i da drutveno-politiko vijee uestvuje u odluivanju o pitanjima
ostvarivanja, razvoja i zatite ustavom utvrenog socijalistikog samoupravnog sustava.
Vijea skuptine odluuju o pitanjima iz nadlenosti skuptine samostalno, ravnopravno ili na
zajednikoj sjednici svih vea. Skuptine samoupravnih interesnih zajednica za oblasti
obrazovanja, nauke, kulture zdravstva i socijalne zatite odluuju ravnopravno sa nadlenim
vijeima skuptine drutveno-politike zajednice o pitanjima iz tih oblasti koja su u
nadlenosti skuptine odgovarajue drutveno-politike zajednice. Ova ili druga odreena
prava odluivanja u skuptini drutveno-politike zajednice mogu se ustavom i statutom
drutveno-politike zajednice utvrditi za skuptine drugih samoupravnih interesnih zajednica.
Odluka o izdvajanju dijela dohotka za zajednike i ope drutvene potrebe i o namjeni i
obimu sredstava za ove potrebe ne moe se donijeti ako je ne usvoji vijee udruenog rada.
lan 146.
Skuptina drutveno-politike zajednice moe raspisati referendum radi prethodnog
izjanjavanja radnih ljudi o pojedinim pitanjima iz njene nadlenosti, ili radi potvrivanja
zakona, propisa i drugih opih akata. Odluka donesena na referendumu obavezna je.
lan 147.
U republikama i autonomnim pokrajinama obrazuje se predsjednitvo republike, odnosno
predsjednitvo autonomne pokrajine, koje predstavlja republiku, odnosno autonomnu
pokrajinu, i vri druga prava i dunosti utvrene ustavom.
lan 148.
U drutveno-politikoj zajednici obrazuje se, kao izvrni organ skuptine izvrno vijee,
odnosno drugi odgovarajui kolegijalni izvrni organ. Izvrno vijee je odgovorno skuptini
za stanje u drutveno-politikoj zajednici, za sprovoenje politike i izvravanje propisa i
drugih opih akata skuptine, kao i za usmjeravanje i usklaivanje rada organa uprave.
lan 149.
Skuptina drutveno-politike zajednice obrazuje organe uprave. Organi uprave sprovode
utvrenu politiku i izvravaju zakone, propise i druge ope akte skuptina i izvrnih vea,
sprovode smjernice skuptina, odgovorni su za stanje u oblastima za koje su obrazovani, prate
stanje u odreenim oblastima i daju inicijativu za rjeavanje pitanja u tim oblastima, rjeavaju

u upravnim stvarima, vre upravni nadzor i druge upravne poslove, pripremaju propise i druge
ope akte i vre druge strune poslove za skuptinu drutveno-politike zajednice i izvrno
vijee. Organi uprave su samostalni u okviru svojih ovlaenja, i za svoj rad odgovaraju
skuptini i izvrnom veu. Organi uprave svojim radom osiguraju efikasno ostvarivanje prava
i interesa radnih ljudi i graana, organizacija udruenog rada i drugih samoupravnih
organizacija i zajednica. Organi uprave surauju meusobno i sa organima uprave drugih
drutveno-politikih zajednica, kao i sa organizacijama udruenog rada i drugim
samoupravnim organizacijama i zajednicama po pitanjima od interesa za te organizacije i
zajednice, i osiguraju uzajamno obavjetavanje.
lan 150.
Meusobni odnosi organa uprave pojedinih drutveno-politikih zajednica zasnivaju se na
pravima i dunostima utvrenim ustavom, statutom drutveno-politike zajednice odnosno
zakonom. Ustavom i zakonom utvruju se prava i dunosti republikih odnosno pokrajinskih
organa uprave u pogledu izvravanja zakona i drugih propisa i opih akata, kontrole
izvravanja tih propisa i akata, kao i njihova prava i dunosti prema opinskim organima
uprave u izvravanju tih propisa i opih akata.
lan 151.
Izabrani i imenovani funkcioneri biraju se, odnosno imenuju, na vrijeme od etiri godine.
lanovi predsjednitva drutveno-politikih zajednica i predsjednici izvrnih vijea mogu biti
birani najvie dva puta uzastopno.
lanovi izvrnih vea, funkcioneri koji rukovode organima uprave, kao i drugi funkcioneri i
nosioci samoupravnih, javnih i drugih drutvenih funkcija za koje je to odredio ustav ili
zakon, mogu se birati, odnosno imenovati, dva puta uzastopno, a izuzetno, po posebnom
postupku utvrenom ustavom jo za jedan mandatni period.
lan 152.
Zakonom i na zakonu zasnovanom odlukom opinske skuptine moe se organizacijama
udruenog rada i drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama, drutvenim
organizacijama, udruenjima graana i drugim organizacijama povjeriti da u oblasti svoje
djelatnosti, svojim aktima ureuju odreene odnose od ireg interesa, da rjeavaju u
pojedinanim stvarima o odreenim pravima i obavezama i da vre druga javna ovlaenja.
Zakonom i na zakonu zasnovanom odlukom opinske skuptine moe se odrediti nain
vrenja javnih ovlaenja koja se povjeravaju pojedinim organizacijama i zajednicama, kao i
utvrditi prava skuptine i drugih organa drutveno-politike zajednice u pogledu davanja
smjernica tim organizacijama i zajednicama i u pogledu vrenja nadzora u vezi sa vrenjem
javnih ovlaenja.

Glava III SLOBODE, PRV I DUNOSTI OVJEK I GRNIN

lan 153.
Slobode i prava ovjeka i graanina, utvreni ovim ustavom, ostvaruju se u meusobnoj
solidarnosti ljudi i ispunjavanjem dunosti i odgovornosti svakog prema svima i svih prema
svakome. Slobode i prava ovjeka i graanina ogranieni su samo jednakim slobodama i
pravima drugih i ustavom utvrenim interesima socijalistike zajednice. Svatko je duan da
potuje slobode i prava drugih i odgovoran je za to.
lan 154.

Graani su jednaki u pravima i dunostima bez obzira na nacionalnost, rasu, pol, jezik,
veroispovest, obrazovanje ili drutveni poloaj. Svi su pred zakonom jednaki.
lan 155.
Neprikosnoveno je i neotuivo pravo radnog ovjeka i graanina na samoupravljanje, kojim
se svakom osigurava da odluuje o svojim linim i zajednikim interesima u organizacijama
udruenog rada, mjesnim zajednicama, samoupravnim interesnim zajednicama i drugim
samoupravnim organizacijama i zajednicama i drutveno-politikim zajednicama kao i u svim
drugim oblicima svog samoupravnog udruivanja i meusobnog povezivanja. Svatko je
odgovoran za samoupravno odluivanje i za sprovoenje odluka.
lan 156.
Graanin koji je navrio osamnaest godina ivota ima pravo da bira i da bude biran za lana
delegacije u osnovnoj samoupravnoj organizaciji i zajednici i za delegata u skuptini
drutveno-politike zajednice. Radnik u organizaciji udruenog rada, kao i radni ovjek u
svim oblicima udruivanja rada, sredstava i interesa, bez obzira na godine ivota, ima pravo
da bira i da bude biran u delegaciju za skuptine drutveno-politikih zajednica i da bira
delegate za skuptine tih zajednica. Radnik u organizaciji udruenog rada, kao i radni ovjek
u svim oblicima udruivanja rada, sredstava i interesa, bez obzira na godine ivota, ima pravo
da bira i da bude biran za lana odnosno delegata u organu upravljanja organizacije.
lan 157.
Graanin ima pravo da podnosi predstavke i prijedloge telima i organima drutveno-politikih
zajednica i drugim nadlenim organima i organizacijama, da dobije odgovor na njih, kao i da
preduzima politike i druge inicijative od opeg interesa.
lan 158.
Svatko je duan da savesno i u interesu socijalistikog samoupravnog drutva vri
samoupravnu javnu i drugu drutvenu funkciju, koja mu je poverena.
lan 159.
Zajameno je pravo na rad. Prava steena na osnovu rada neotuiva su. Svi koji upravljaju ili
raspolau drutvenim sredstvima i drutveno-politike zajednice duni su da stvaraju sve
povoljnije uvjete za ostvarivanje prava na rad. Drutvena zajednica stvara uvjete za
osposobljavanje graana koji nisu potpuno sposobni za rad, kao i uvjete za njihovo
odgovarajue zaposlenje. Zajamuje se, pod uvjetima odreenim zakonom, pravo na
materijalno osiguravanje za vrijeme privremene nezaposlenosti. Radniku moe prestati rad
protiv njegove volje samo pod uvjetima i na nain koji su utvreni zakonom. Ko nee da radi
a sposoban je za rad, ne uiva prava i zatitu koji pripadaju na osnovu rada.
lan 160.
Zajamuje se sloboda rada. Svatko slobodno bira svoje zanimanje i zaposlenje. Svakom
graaninu su, pod jednakim uvjetima, dostupni svako radno mesto i funkcija u drutvu.
Zabranjen je prinudan rad.
lan 161.
Radni ovjek ima pravo na uvjete rada koji osiguraju njegov fiziki i moralni integritet i
sigurnost.
lan 162.
Radnik ima pravo na ogranieno radno vrijeme. Radno vrijeme radnika ne moe biti due od
42 asa u sedmici. U odreenim djelatnostima i u odreenim sluajevima zakonom se moe
propisati da radno vrijeme, za ogranieni period, moe da bude due od 42 asa u sedmici ako
to priroda posla ili izuzetne okolnosti zahtjevaju. Zakonom se mogu odrediti uvjeti za
skraivanje radnog vremena. Radnik ima pravo na dnevni i nedeljni odmor, kao i na plaeni
godinji odmor u trajanju od najmanje osamnaest radnih dana. Radnik ima pravo na
zdravstvenu i drugu zatitu i linu sigurnost na radu. Omladina, ene i invalidna lica uivaju
posebnu zatitu na radu.

lan 163.
Pravo radnika na socijalno osiguranje osigurava se obaveznim osiguranjem na naelima
uzajamnosti i solidarnosti i minulog rada, u samoupravnim interesnim zajednicama, a na
osnovu doprinosa iz linog dohotka i doprinosa iz dohotka organizacija udruenog rada,
odnosno doprinosa iz sredstava drugih organizacija ili zajednica u kojima rade. Ovim
osiguranjem radnik, u skladu sa zakonom, osigurava sebi pravo na zdravstvenu zatitu i druga
prava za sluaj bolesti, prava za sluaj poroaja, smanjenja ili gubitka radne sposobnosti,
nezaposlenosti i starosti i prava na druge oblike socijalnog osiguranja, a za lanove svoje
porodice pravo na zdravstvenu zatitu, pravo na porodinu penziju, kao i druga prava po
osnovu socijalnog osiguranja. Prava iz socijalnog osiguranja za radne ljude i graane koji nisu
obuhvaeni obaveznim socijalnim osiguranjem ureuju se u skladu sa zakonom, na naelima
uzajamnosti i solidarnosti.
lan 164.
Zajameno je graaninu da na stan u drutvenoj svojini stie stanarsko pravo kojim mu se
osigurava da, pod uvjetima odreenim zakonom, trajno koristi stan u drutvenoj svojini radi
zadovoljavanja linih i porodinih stambenih potreba. Pravo graana na korienje stana na
koji postoji pravo svojine ureuje se zakonom.
lan 165.
Obavezno je osnovno kolovanje u trajanju od najmanje osam godina. Materijalne i druge
uvjete za osnivanje i rad kola i drugih ustanova za obrazovanje graana i za unapreivanje
njihove djelatnosti osiguraju, na naelima uzajamnosti i solidarnosti, radni ljudi, organizacije
udruenog rada i druge samoupravne organizacije i zajednice i drutveno-politike zajednice
u samoupravnim interesnim zajednicama, u skladu sa zakonom. Graani imaju pravo da, pod
jednakim uvjetima utvrenim zakonom, stiu znanja i strunu spremu na svim stupnjevima
obrazovanja u svim vrstama kola i u drugim ustanovama za obrazovanje.
lan 166.
Zajamena je sloboda misli i opredeljenja.
lan 167.
Zajamena je sloboda tampe i drugih vidova informiranja i javnog izraavanja, sloboda
udruivanja, sloboda govora i javnog istupanja, sloboda zbora i drugog javnog okupljanja.
Graani imaju pravo da putem sredstava informiranja izraavaju i objavljuju svoja miljenja.
Graani, organizacije i udruenja graana mogu, pod uvjetima odreenim zakonom, izdavati
tampu i iriti informacije putem drugih sredstava informiranja.
lan 168.
Zajamuje se pravo graanina da bude obaveten o dogaajima u zemlji i u svijetu koji su od
interesa za njegov ivot i rad, kao i o pitanjima od interesa za zajednicu. tampa, radio i
televizija i druga sredstva javnog informiranja i komuniciranja duni su da istinito i
objektivno obavjetavaju javnost, kao i da objavljuju miljenja i informacije organa,
organizacija i graana koji su od interesa za javnost. Zajameno je pravo na ispravku
objavljene informacije kojom se nanosi povreda prava ili interesa ovjeka, organizacije ili
organa.
lan 169.
Nauno i umjetniko stvaranje je slobodno. Stvaraoci naunih i umjetnikih dijela kao i
naunih otkria i tehnikih izuma imaju moralna i materijalna prava na svoje tvorevine. Prava
stvaraoca na sopstvene tvorevine ne mogu se koristiti protivno interesima drutva da se nova
nauna dostignua i tehniki izumi primenjuju. Obim, trajanje, ogranienje, prestanak i zatita
prava stvaraoca na sopstvene tvorevine, kao i prava organizacija udruenog rada u kojima su
te tvorevine stvorene kao rezultat udruivanja rada i sredstava, odreuju se zakonom.
lan 170.

Graaninu je zajamena sloboda izraavanja pripadnosti narodu, odnosno narodnosti, sloboda

izraavanja nacionalne kulture i sloboda upotrebe svog jezika i pisma. Graanin nije duan da
se izjanjava kome narodu, odnosno kojoj narodnosti pripada, ni da se opredeljuje za
pripadnost jednom od naroda odnosno jednoj od narodnosti. Protivustavno i kanjivo je svako
propagiranje ili sprovoenje nacionalne neravnopravnosti, kao i svako raspirivanje
nacionalne, rasne ili verske mrnje i netrpeljivosti.
lan 171.
Pripadnici narodnosti imaju, u skladu sa ustavom i zakonom, pravo na upotrebu svog jezika i
pisma u ostvarivanju svojih prava i dunosti, kao i u postupku pred dravnim organima i
organizacijama koje vre javna ovlaenja. Pripadnici naroda i narodnosti Jugoslavije na
teritoriji svake republike, odnosno autonomne pokrajine, imaju pravo na nastavu na svom
jeziku u skladu sa zakonom.
lan 172.
Obrana zemlje je neprikosnoveno i neotuivo pravo i najvia dunost i ast svakog graanina.
lan 173.
Pravo je i dunost graanina da uestvuje u drutvenoj samozatiti.
lan 174.
Ispovedanje vere je slobodno i privatna je stvar ovjeka. Verske zajednice odvojene su od
drave i slobodne su u vrenju verskih poslova i verskih obreda. Verske zajednice mogu
osnivati samo verske kole za spremanje svetenika. Protivustavna je zloupotreba vere i
verske djelatnosti u politike svrhe. Drutvena zajednica moe materijalno pomagati verske
zajednice. Verske zajednice mogu, u granicama odreenim zakonom, imati pravo svojine na
nepokretnosti.
lan 175.
ivot ovjeka je neprikosnoven. Smrtna kazna moe se izuzetno propisati i izrei samo za
najtee oblike tekih krivinih dela.
lan 176.
Zajamuje se nepovredivost integriteta ljudske linosti, linog i porodinog ivota i drugih
prava linosti. Zabranjeno je i kanjivo svako iznuivanje priznanja i izjava.
lan 177.
Sloboda ovjeka je neprikosnovena. Nitko ne moe biti lien slobode osim u sluajevima i u
postupku koji su utvreni zakonom. Lienje slobode moe trajati samo dok postoje zakonski
uvjeti za to. Nezakonito liavanje slobode je kanjivo.
lan 178.
Lice za koje postoji osnovana sumnja da je izvrilo krivino dijelo moe biti pritvoreno i
zadrano u pritvoru samo kad je to neophodno radi voenja krivinog postupka ili radi
sigurnosti ljudi. Pritvor se odreuje odlukom suda, a samo izuzetno, pod uvjetima odreenim
zakonom, odlukom drugog zakonom ovlaenog organa najdue do tri dana. Licu koje je
pritvoreno mora se uruiti pismeno obrazloeno rjeenje u asu pritvaranja ili najdocnije u
roku od 24 asa od pritvaranja. Protiv ovog rjeenja to lice ima pravo albe o kojoj sud
odluuje u roku od 48 asova. Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkrae nuno vrijeme.
Pritvor moe trajati po odluci prvostepenog suda najdue tri meseca od dana pritvaranja. Ovaj
rok moe se odlukom vrhovnog suda produiti jo za tri meseca. ko se do isteka tih rokova
ne podigne optunica, okrivljeni se puta na slobodu.
lan 179.
Zajamuje se potovanje ljudske linosti i ljudskog dostojanstva u krivinom i svakom
drugom postupku, u sluaju lienja, odnosno ogranienja slobode, kao i za vrijeme
izvravanja kazne.
lan 180.

Svatko ima pravo na jednaku zatitu svojih prava u postupku pred sudom, dravnim i drugim
organima i organizacijama koji rjeavaju o njegovim pravima, obavezama i interesima.
Svakome je zajameno pravo na albu ili drugo pravno sredstvo protiv odluka sudova,
dravnih organa i drugih organa i organizacija, kojima se rjeava o njegovom pravu ili na
zakonu zasnovanom interesu. Pravna pomo osigurava se putem advokature kao samostalne
drutvene slube i putem drugih vidova pravne pomoi.
lan 181.
Nitko ne moe biti kanjen za dijelo koje prije nego to je uinjeno nije bilo predvieno
zakonom ili propisom zasnovanim na zakonu kao kanjivo dijelo i za koje nije bila
predviena kazna. Krivina dijela i krivine sankcije mogu se odrediti samo zakonom.
Krivine sankcije izrie nadlean sud u zakonom propisanom postupku. Nitko ne moe biti
smatran krivim za krivino dijelo dok to ne bude utvreno pravosnanom sudskom presudom.
Lice koje je neopravdano osueno za krivino dijelo ili je bez osnova lieno slobode ima
pravo na rehabilitaciju i na naknadu tete iz drutvenih sredstava, kao i druga prava utvrena
zakonom.
lan 182.
Zajameno je pravo na obranu. Nitko tko je dostian sudu ili drugom organu nadlenom za
voenje postupka ne moe biti kanjen ako po zakonu nije sasluan ili ako mu nije data
mogunost da se brani. Okrivljeni ima pravo da sebi uzme branioca kome se, suglasno
zakonu, omoguava obrana i zatita prava i interesa okrivljenog. Zakonom se odreuje u
kojim sluajevima okrivljeni mora imati branioca.
lan 183.
Graanima se Zajamuje sloboda kretanja i nastanjivanja. Ograniavanje slobode kretanja i
nastanjivanja moe se predvideti zakonom i to samo da bi se osiguravalo voenje krivinog
postupka, spreilo irenje zaraznih bolesti ili zatitio javni poredak ili ako to zahtjevaju
interesi obrane zemlje.
lan 184.
Stan je nepovrediv. Nitko bez rjeenja donesenog na osnovu zakona ne smije ui u tu stan ili
druge prostorije, ni u njima vriti pretresanje protiv volje njihovog draoca. Pretresanju ima
pravo da prisustvuje lice iji se stan ili prostorije pretresaju, ili lan njegove porodice,
odnosno njegov zastupnik. Pretresanje se moe vriti samo u prisustvu dva svedoka. Pod
uvjetima predvienim zakonom slubeno lice moe ui u tu stan ili prostorije bez rjeenja
nadlenog organa i vriti pretresanje bez prisustva svedoka ako je to neophodno radi
neposrednog hvatanja uinioca krivinog dijela ili radi sigurnosti ljudi i imovine ili ako je
oigledno da se drukije ne bi mogli osiguravati dokazi u krivinom postupku. Svako
protivpravno ulaenje u tu stan i druge prostorije i njihovo pretresanje zabranjeni su i
kanjivi.
lan 185.
Tajna pisama i drugih sredstava openja je nepovrediva. Samo zakonom moe se propisati da
se na osnovu odluke nadlenog organa moe odstupiti od naela nepovredivosti tajne pisma i
drugih sredstava openja ako je to neophodno za voenje krivinog postupka ili za sigurnost
zemlje.
lan 186.
Svatko ima pravo na zatitu zdravlja. Zakonom se utvruje u kojim sluajevima graani koji
nisu osigurani imaju pravo na zatitu zdravlja iz drutvenih sredstava.
lan 187.
Borcima, vojnim invalidima i lanovima porodica palih boraca zajamuju se prava kojima se
osigurava njihova socijalna sigurnost i posebna prava koja se utvruju zakonom. Vojnim
invalidima osiguraju se osposobljavanje za rad, invalidska prava i drugi oblici zatite.
lan 188.

Majka i dete uivaju posebnu drutvenu zatitu. Pod posebnom drutvenom zatitom su
maloletnici o kojima se roditelji ne staraju kao i druga lica koja nisu u mogunosti da se sama
brinu o sebi i zatiti svojih prava i interesa.
lan 189.
Graani koji su nesposobni za rad a nemaju sredstava potrebnih za izdravanje, imaju pravo
na pomo drutvene zajednice.
lan 190.
Porodica uiva drutvenu zatitu. Brak i pravni odnosi u braku i porodici ureuju se zakonom.
Brak se punovano zakljuuje slobodnim pristankom lica koja sklapaju brak pred nadlenim
organom. Roditelji imaju pravo i dunost da se staraju o podizanju i odgajanju svoje djece.
Djeca su duna da se staraju o svojim roditeljima kojima je potrebna pomo. Djeca roena
van braka imaju ista prava i dunosti kao i djeca roena u braku.
lan 191.
Pravo je ovjeka da slobodno odluuje o raanju djece. Ovo pravo se moe ograniiti samo
radi zatite zdravlja.
lan 192.
ovjek ima pravo na zdravu ivotnu sredinu. Drutvena zajednica osigurava uvjete za
ostvarivanje ovog prava.
lan 193.
Svatko tko iskoriava zemljite, vodu ili druga prirodna dobra duan je to initi na nain
kojim se osiguraju uvjeti za rad i ivot ovjeka u zdravoj sredini. Svatko je duan uvati
prirodu i njena dobra, prirodne znamjenitosti i rijetkosti i spomenike kulture.
lan 194.
Zajameno je pravo nasleivanja. Nasleivanje se ureuje zakonom. Nitko ne moe na
osnovu nasleivanja zadrati u svojini nepokretnosti i sredstva rada u obimu veem nego to
je ustavom ili zakonom odreeno.
Nasleivanje imovine lica koje je uivalo socijalnu ili drugu pomo drutvene zajednice moe
se zakonom ograniiti.
lan 195.
Svatko je duan da, pod jednakim uvjetima i srazmerno svojim materijalnim mogunostima,
doprinosi zadovoljavanju opih drutvenih potreba.
lan 196.
Dunost je svakoga da drugome prui pomo u opasnosti i da solidarno s drugim uestvuje u
otklanjanju ope opasnosti.
lan 197.
Svatko je duan da se pridrava ustava i zakona. Zakonom se odreuju uvjeti pod kojima je
kanjivo proputanje da se vre ustavom utvrene dunosti.
lan 198.
Protivustavna i kanjiva je svaka samovolja kojom se povreuje ili ograniava pravo ovjeka,
bez obzira na to tko je vri. Nitko ne smije upotrebljavati prinudu ni ograniavati prava
drugoga, osim u sluajevima i u postupku koji su propisani zakonom.
lan 199.
Svatko ima pravo na naknadu tete koju mu, u vezi s obavljanjem slube ili druge djelatnosti
dravnog organa, odnosno organizacije koja vri poslove od javnog interesa, priini svojim
nezakonitim ili nepravilnim radom lice ili organ koji vri tu slubu ili djelatnost. tetu je
duna naknaditi drutveno-politika zajednica, odnosno organizacija u kojoj se vri djelatnost
ili sluba. Oteeni ima pravo da, u skladu sa zakonom, zahtjeva naknadu i neposredno od lica
koje je priinilo tetu.

lan 200.
Dravljanin Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije u inostranstvu uiva zatitu
Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije. Dravljanin Socijalistike Federativne
Republike Jugoslavije ne moe biti lien dravljanstva, udaljen iz zemlje ni ekstradiran.
Dravljaninu Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije koji je odsutan iz zemlje, a ima
i drugo dravljanstvo, moe se samo izuzetno, na osnovu saveznog zakona, oduzeti
dravljanstvo Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije, ako svojim radom nanosi
tetu meunarodnim ili drugim interesima Jugoslavije ili ako odbija da vri dunosti
graanina.
lan 201.
Stranci u Jugoslaviji uivaju slobode i prava ovjeka utvrene ovim ustavom i imaju druga
prava i dunosti utvrene zakonom i meunarodnim ugovorom.
lan 202.
Zajameno je pravo azila stranim dravljanima i licima bez dravljanstva, koji se progone
zbog svog zalaganja za demokratske poglede i pokrete, za socijalno i nacionalno osloboenje,
za slobodu i prava ljudske linosti ili za slobodu naunog ili umjetnikog stvaranja.
lan 203.
Slobode i prava zajameni ovim ustavom ne mogu se oduzeti ni ograniiti. Slobodama i
pravima utvrenim ovim ustavom nitko se ne smije koristiti radi ruenja osnova
socijalistikog samoupravnog demokratskog ureenja utvrenog ovim ustavom, ugroavanja
nezavisnosti zemlje, krenja ovim ustavom zajamenih sloboda i prava ovjeka i graanina,
ugroavanja mira i ravnopravne meunarodne suradnje, raspirivanja nacionalne, rasne i
verske mrnje ili netrpeljivosti ili podsticanja na vrenje krivinih dela, niti se ovim
slobodama moe koristiti na nain kojim se vrea javni moral.
Zakonom se odreuje u kojim sluajevima i pod kojim uvjetima korienje slobodama
protivno ovom ustavu povlai ogranienje ili zabranu njihovog korienja. Ove slobode i
prava ostvaruju se, a dunosti se ispunjavaju na osnovu ovog ustava. Nain ostvarivanja
pojedinih sloboda i prava moe se propisati samo zakonom, i to jedino kad je ovim ustavom
predvieno ili kad je neophodno za njihovo ostvarivanje. Osigurava se sudska zatita sloboda
i prava zajamenih ovim ustavom.

Glava IV USTVNOST I ZKONITOST

lan 204.
Radi ostvarivanja ustavom i zakonom utvrenih drutveno-ekonomskih i politikih odnosa i
radi zatite sloboda i prava ovjeka i graanina, samoupravljanja, drutvene svojine,
samoupravnih i drugih prava organizacija udruenog rada i drugih samoupravnih organizacija
i zajednica i drutveno-politikih zajednica, osigurava se zatita ustavnosti i zakonitosti.
lan 205.
Staranje o ustavnosti i zakonitosti je dunost sudova, organa drutveno-politikih zajednica,
organizacija udruenog rada i drugih samoupravnih organizacija i zajednica, kao i nosilaca
samoupravnih, javnih i drugih drutvenih funkcija. Ustavni sudovi osiguraju zatitu
ustavnosti, kao i zakonitost u skladu sa ustavom. Pravo je i dunost radnih ljudi i graana da
daju inicijativu za zatitu ustavnosti i zakonitosti.
lan 206.

Republiki ustav i pokrajinski ustav ne mogu biti u suprotnosti sa Ustavom SFRJ. Svi zakoni i
drugi propisi i opi akti organa drutveno-politikih zajednica, kao i samoupravni opi akti
organizacija udruenog rada i drugih samoupravnih organizacija i zajednica, moraju biti u
suglasnosti sa Ustavom SFRJ.
lan 207.
Svi propisi i drugi opi akti saveznih organa moraju biti u suglasnosti sa saveznim zakonom.
Republiki i pokrajinski zakon i drugi propisi i opi akti organa drutveno-politikih
zajednica, kao i samoupravni opi akti ne mogu biti u suprotnosti sa saveznim zakonom. ko
je republiki odnosno pokrajinski zakon u suprotnosti sa saveznim zakonom primjenit e se
privremeno, do odluke ustavnog suda, republiki, odnosno pokrajinski zakon, a ako su za
izvravanje saveznog zakona odgovorni savezni organi savezni zakon. ko organ koji
odluuje u pojedinanim stvarima smatra da zakon, drugi propis ili opi akt ili samoupravni
opi akt nije u suglasnosti sa saveznim zakonom, odnosno da je u suprotnosti sa saveznim
zakonom, duan je da pokrene postupak pred ustavnim sudom.
lan 208.
Zakoni i drugi propisi i opi akti organa drutveno-politikih zajednica objavljuju se prije
nego to stupe na snagu.
Samoupravni opi akti ne mogu se primenjivati prije nego to se na odgovarajui nain
objave.
lan 209.
Savezni zakoni i drugi savezni propisi i opi akti stupaju na snagu najranije osmog dana od
dana objavljivanja. Samo iz naroito opravdanih razloga moe se odrediti da savezni zakon,
drugi propis ili opi akt stupa na snagu u roku kraem od osam dana od dana objavljivanja ili
istog dana kad je objavljen.
lan 210.
Meunarodni ugovori primenjuju se danom stupanja na snagu, ako aktom o ratifikaciji ili
ugovorom na osnovu ovlaenja nadlenog organa nije drukije odreeno. Sudovi neposredno
primenjuju meunarodne ugovore koji su objavljeni.
lan 211.
Zakoni i drugi propisi i opi akti organa drutveno-politikih zajednica ne mogu imati
povratno dejstvo. Samo zakonom moe se odrediti da pojedine njegove odredbe, ako to
zahtjeva opi interes, imaju povratno dejstvo. Kanjiva dijela se utvruju i kazne za ova dijela
izriu prema zakonu, odnosno drugom propisu koji je vaio u vrijeme izvrenja dela, osim
ako je novi zakon, odnosno propis, blai za uinioca.
lan 212.
Svi pojedinani akti i mjere organa uprave i drugih dravnih organa koji vre izvrne i
upravne poslove, kao i pojedinani akti organizacija udruenog rada i drugih samoupravnih
organizacija i zajednica koje one donose u vrenju javnih ovlaenja, moraju se zasnivati na
zakonu ili drugom zakonito donesenom propisu.
lan 213.
Dravni organi, kao i organizacije udruenog rada i druge samoupravne organizacije i
zajednice koje vre javna ovlaenja mogu u pojedinanim stvarima rjeavati o pravima i
obavezama ili na osnovu zakona primenjivati mjere prinude ili ogranienja, samo u zakonom
propisanom postupku u kome je svakome data mogunost da brani svoja prava i interese i da
protiv donesenog akta izjavi albu ili upotrebi drugo zakonom predvieno pravno sredstvo.
Organi uprave mogu nalagati obaveze pojedinim samoupravnim organizacijama i

zajednicama u pogledu njihovog rada samo ako su za to zakonom izriito ovlaeni i u

zakonom propisanom postupku.
lan 214.
Neznanje jezika na kome se vodi postupak ne smije biti smetnja za obranu i ostvarivanje
prava i opravdanih interesa graana i organizacija. Svakome je zajameno pravo da u
postupku pred sudom ili drugim dravnim organima, organizacijama udruenog rada i drugim
samoupravnim organizacijama i zajednicama koje u vrenju javnih ovlaenja rjeavaju o
pravima i obavezama graana upotrebljava svoj jezik i da se u tom postupku upoznaje na
svom jeziku sa injenicama.
lan 215.
Protiv rjeenja i drugih pojedinanih akata sudskih, upravnih i drugih dravnih organa, kao i
protiv takvih akata samoupravnih organizacija i zajednica koje vre javna ovlaenja,
donesenih u prvom stepenu, moe se izjaviti alba nadlenom organu. Zakonom se izuzetno,
u odreenim sluajevima, moe iskljuiti alba ako je na drugi nain osiguravana zatita
prava i zakonitosti.
lan 216.
O zakonitosti konanih pojedinanih akata kojima dravni organi ili samoupravne
organizacije i zajednice koje vre javna ovlaenja rjeavaju o pravima ili obavezama
odluuje sud u upravnom sporu, ako za odreenu stvar nije zakonom predviena druga sudska
zatita. Samo zakonom moe se izuzetno, u odreenim vrstama upravnih stvari, iskljuiti
upravni spor.

Glava V SUDSTVO I JVNO TUILTVO

lan 217.
Sudsku funkciju u jedinstvenom sustavu vlasti i samoupravljanja radnike klase i svih radnih
ljudi vre redovni sudovi kao organi dravne vlasti i samoupravni sudovi.
lan 218.
Sudovi tite slobode i prava graana i samoupravni poloaj radnih ljudi i samoupravnih
organizacija i zajednica i osiguraju ustavnost i zakonitost.
lan 219.
Sudovi su u vrenju sudske funkcije nezavisni i sude na osnovu ustava, zakona i
samoupravnih opih akata.
lan 220.
Redovni sudovi ustanovljavaju se zakonom. Nadlenost, sastav i organizacija redovnih
sudova i postupak pred tim sudovima utvruju se zakonom.
lan 221.
Redovni sudovi odluuju u sporovima o osnovnim linim odnosima, pravima i obavezama
graana i pravima i obavezama drutveno-politikih zajednica, izriu kazne i druge mjere
prema uiniocima krivinih dijela i drugih kanjivih dijela odreenih zakonom, odluuju o
zakonitosti pojedinanih akata dravnih organa i organizacija koje vre javna ovlaenja,
rjeavaju sporove o imovinskim i radnim odnosima, ako rjeavanje tih sporova nije povereno
samoupravnim sudovima, i rjeavaju o drugim odnosima kad je to zakonom predvieno. O
krivinim dijelima vojnih lica i odreenim krivinim dijelima drugih lica koja se odnose na
narodnu obranu i sigurnost zemlje, kao i o drugim pravnim stvarima koje se odnose na
sporove u vezi sa slubom u Jugoslovenskoj narodnoj armiji, sude vojni sudovi.
lan 222.

Redovni sudovi prate i prouavaju drutvene odnose i pojave od interesa za ostvarivanje

svojih funkcija i daju skuptinama odgovarajuih drutveno-politikih zajednica i drugim
dravnim organima i samoupravnim organizacijama i zajednicama prijedloge za spreavanje
drutveno opasnih i tetnih pojava i za uvrivanje zakonitosti, drutvene odgovornosti i
socijalistikog morala. Redovni sudovi u svom djelokrugu imaju pravo i dunost da
obavjetavaju skuptinu odgovarajue drutveno-politike zajednice o primenjivanju zakona i
o radu sudova, a vojni sudovi Predsjednitvo SFRJ odnosno Predsjednika Republike kao
vrhovnog komandanta.
lan 223.
Samoupravni sudovi ustanovljavaju se samoupravnim aktom ili sporazumom stranaka, u
skladu sa ustavom i zakonom. Samoupravni sudovi za odreene vrste sporova mogu se
ustanoviti i zakonom. Nadlenost, sastav i organizacija samoupravnog suda, kao i postupak
pred tim sudom ureuje se zakonom, odnosno aktom o ustanovljenju suda, u skladu sa
zakonom.
lan 224.
Samoupravni sudovi rjeavaju ustavom i zakonom odreene vrste sporova iz drutvenoekonomskih i drugih samoupravnih odnosa, kao i sporove koje im povere radni ljudi u
organizacijama udruenog rada, samoupravnim interesnim zajednicama i drugim
samoupravnim organizacijama i zajednicama a nastali su iz meusobnih odnosa koje
samostalno ureuju ili proizlaze iz prava kojima slobodno raspolau ako zakonom nije
utvreno da odreene vrste sporova rjeavaju redovni sudovi. Graani mogu rjeavanje
pojedinih sporova o pravima kojima slobodno raspolau sporazumno povjeriti mirovnim
veima, ili izbranim sudovima ili drugim samoupravnim sudovima, ako zakonom nije
drukije odreeno.
lan 225.
Samoupravni sudovi ustanovljavaju se kao sudovi udruenog rada, arbitrae, mirovna vea,
izbrani sudovi i kao drugi oblici samoupravnih sudova.
lan 226.
Sud udruenog rada odluuje o postojanju uvjeta za organizovanje osnovnih organizacija
udruenog rada i radnih zajednica i o zahtjevima za zatitu prava rada drutvenim sredstvima i
drugih samoupravnih prava i drutvene svojine i rjeava sporove o organizovanju i izdvajanju
osnovnih organizacija udruenog rada, o spajanju, pripajanju i podeli organizacija udruenog
rada, o zakljuivanju i sprovoenju samoupravnih sporazuma o udruivanju i meusobnim
odnosima u udruenom radu, kao i druge zakonom odreene vrste sporova iz drutvenoekonomskih i drugih samoupravnih odnosa. Saveznim zakonom utvruju se naela o
obrazovanju nadlenosti i sastavu suda udruenog rada, kao i postupak pred tim sudom.
lan 227.
Raspravljanje pred sudom je javno. Radi uvanja tajne, zatite morala, interesa maloletnika ili
zatite drugih posebnih interesa drutvene zajednice, zakonom se odreuje u kojim se
sluajevima u raspravljanju moe iskljuiti javnost.
lan 228.
Sud sudi u veu. Zakonom se moe odrediti da u odreenim stvarima sudi sudac pojedinac.
lan 229.
U suenju uestvuju suci i radni ljudi i graani kao suci, suci-porotnici ili porotnici, na nain
utvren zakonom odnosno aktom o ustanovljenju suda. Zakonom se moe propisati da u
odreenim sudovima i u odreenim stvarima u suenju uestvuju samo suci.
lan 230.
Sudije i graane koji uestvuju u suenju u redovnom sudu bira i razrjeava skuptina
odgovarajue drutveno-politike zajednice. Sudije redovnih sudova biraju se i razrjeavaju
na nain, pod uvjetima i po postupku kojima se osiguraju struna sposobnost i moralno-

politika podobnost za vrenje sudijske funkcije i nezavisnost sudaca u suenju. Sudije i

graani koji uestvuju u suenju u redovnom sudu biraju se na odreeni period i mogu biti
ponovno birani. Sudije, graani i radni ljudi koji uestvuju u suenju u samoupravnom sudu
biraju se, imenuju i razrjeavaju na nain propisan zakonom.
lan 231.
Nitko tko uestvuje u suenju ne moe biti pozvan na odgovornost za miljenje dato prilikom
donoenja sudske odluke, a u postupku pokrenutom zbog krivinog dijela uinjenog u vrenju
sudijske funkcije ne moe biti pritvoren bez odobrenja nadlene skuptine drutveno-politike
zajednice.
lan 232.
Sudija ne moe vriti slubu ili posao koji su nespojivi sa sudskom funkcijom.
lan 233.
O albi ili drugom pravnom sredstvu protiv sudske odluke moe odluiti samo nadleni sud.
Zakonom odnosno aktom o ustanovljenju samoupravnog suda, odreuje se kad je i pod kojim
uvjetima protiv njegove odluke doputeno pravno sredstvo. Zakonom se odreuje pod kojim
se uvjetima odluka samoupravnog suda moe pobijati i kod redovnog suda i ureuje se
izvrenje ovih odluka.
lan 234.
Odluke sudova imaju vanost i izvrive su na cijeloj teritoriji Socijalistike Federativne
Republike Jugoslavije.
lan 235.
Javno tuilatvo je samostalni dravni organ koji goni uinioce krivinih i drugih zakonom
odreenih kanjivih dela, preduzima zakonom odreene mjere za zatitu interesa drutvene
zajednice i ulae pravna sredstva radi zatite ustavnosti i zakonitosti. Javno tuilatvo vri
svoju funkciju na osnovu ustava i zakona a u skladu s politikom utvrenom opim aktima
skuptina drutveno-politikih zajednica. Javno tuilatvo ima pravo i dunost da obavjetava
skuptinu odgovarajue drutveno-politike zajednice o primenjivanju zakona i o svom radu.
lan 236.
Vojno tuilatvo goni uinioce krivinih dijela koja su u nadlenosti vojnih sudova i
preduzima odreene mjere za zatitu interesa drutvene zajednice i ulae pravna sredstva radi
zatite ustavnosti i zakonitosti na nain propisan saveznim zakonom.

Glava VI NRODN OBRN

lan 237.
Neprikosnoveno je i neotuivo pravo i dunost naroda i narodnosti Jugoslavije, radnih ljudi i
graana, da tite i brane nezavisnost, suvjerenitet, teritorijalnu cjelokupnost i Ustavom SFRJ
utvreno drutveno ureenje Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije.
lan 238.
Nitko nema pravo da prizna ili potpie kapitulaciju, niti da prihvati ili prizna okupaciju
Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije ili pojedinog njenog dela. Nitko nema pravo
da sprei graane Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije da se bore protiv
neprijatelja koji je napao zemlju. Takvi akti su protivustavni i kanjavaju se kao izdaja
zemlje. Izdaja zemlje je najtei zloin prema narodu i kanjava se kao teko krivino delo.
lan 239.
Prava i dunosti federacije i njenih organa u oblasti narodne obrane utvruju se ovim
ustavom.

Pravo i dunost opina, autonomnih pokrajina, republika odnosno drugih drutveno-politikih

zajednica je, u skladu sa sustavom narodne obrane, svaka na svojoj teritoriji ureivati i
organizirati narodnu obranu i rukovoditi teritorijalnom obranom, civilnom zatitom i drugim
pripremama za obranu zemlje, a u sluaju napada na zemlju organizirati openarodni otpor
i njime rukovoditi. Organizacije udruenog rada i druge samoupravne organizacije i
zajednice, vre pravo i dunost obrane zemlje u skladu sa zakonom, planovima i odlukama
drutveno-politikih zajednica, osiguraju sredstva za narodnu obranu i vre druge zadatke od
interesa za narodnu obranu. Ove organizacije i zajednice su odgovorne za izvrenje tih
zadataka.
lan 240.
Oruane snage Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije tite nezavisnost,
suvjerenitet, teritorijalnu cjelokupnost i ovim ustavom utvreno drutveno ureenje
Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije. Oruane snage Socijalistike Federativne
Republike Jugoslavije ine jedinstvenu cjelinu i sastoje se od Jugoslovenske narodne armije,
kao zajednike oruane sile svih naroda i narodnosti i svih radnih ljudi i graana, i od
teritorijalne obrane kao najireg oblika organizovanog oruanog openarodnog otpora. Svaki
graanin koji sa orujem ili na drugi nain uestvuje u otporu protiv napadaa pripadnik je
oruanih snaga Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije.
lan 241.
Vojna obaveza graana je opa.
lan 242.
U pogledu sastava stareinskog kadra i postavljenja na vie komandne i rukovodee poloaje
u Jugoslovenskoj narodnoj armiji primenjuje se naelo to srazmernije zastupljenosti
republika i autonomnih pokrajina.
lan 243.
U oruanim snagama Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije osigurava se, u skladu
sa Ustavom SFRJ, ravnopravnost jezika i pisama naroda i narodnosti Jugoslavije. U
komandovanju i vojnoj obuci u Jugoslovenskoj narodnoj armiji moe se, u skladu sa
saveznim zakonom, upotrebljavati jedan od jezika naroda Jugoslavije, a u njenim djelovima
jezici naroda i narodnosti.

DIO TREI
ODNOSI U FEDERCIJI I PRV I DUNOSTI FEDERCIJE
Glava I ODNOSI U FEDERCIJI
lan 244.
U Socijalistikoj Federativnoj Republici Jugoslaviji narodi i narodnosti i radni ljudi i graani
ostvaruju i osiguraju suverenost, ravnopravnost, nacionalnu slobodu, nezavisnost, teritorijalnu
cjelokupnost, sigurnost, drutvenu samozatitu, obranu zemlje, meunarodni poloaj i odnose
zemlje sa drugim dravama i meunarodnim organizacijama, sustav socijalistikih
samoupravnih drutveno-ekonomskih odnosa, jedinstvene osnove politikog sustava, osnovne
demokratske slobode i prava ovjeka i graanina, solidarnost i socijalnu sigurnost radnih ljudi
i graana i jedinstveno jugoslovensko trite, i usklauju zajedniki privredni i drutveni
razvitak i druge svoje zajednike interese. Ovi zajedniki interesi ostvaruju se: preko
saveznih organa uz ravnopravno uee i odgovornost republika i autonomnih pokrajina u

ovim organima u utvrivanju i sprovoenju politike federacije, preko saveznih organa na

osnovu odluka odnosno suglasnosti republika i autonomnih pokrajina, neposrednom
suradnjom i dogovorom republika, autonomnih pokrajina, opina i drugih drutvenopolitikih zajednica, samoupravnim sporazumijevanjem, drutvenim dogovaranjem i
udruivanjem organizacija udruenog rada i drugih samoupravnih organizacija i zajednica,
djelatnou drutveno-politikih i drugih drutvenih organizacija i udruenja graana,
slobodnim i svestranim aktivnostima graana. Ustavom SFRJ utvruje se koja prava i
dunosti u ostvarivanju zajednikih interesa vri federacija preko saveznih organa, a koja
republike i pokrajinske skuptine preko svojih delegacija u Skuptini SFRJ i neposrednim
odluivanjem na nain utvren ovim ustavom.
lan 245.
U Socijalistikoj Federativnoj Republici Jugoslaviji narodi i narodnosti su ravnopravni.
lan 246.
Ravnopravni su jezici naroda i narodnosti i njihova pisma na teritoriji Jugoslavije. U
Socijalistikoj Federativnoj Republici Jugoslaviji su u slubenoj upotrebi jezici naroda, a
jezici narodnosti u skladu sa ovim ustavom i saveznim zakonom. Zakonom i statutom
drutveno-politike zajednice i samoupravnim aktima organizacija udruenog rada i drugih
samoupravnih organizacija i zajednica osigurava se ostvarivanje ravnopravnosti jezika i pisma
naroda i narodnosti u slubenoj upotrebi na podrujima na kojima ive pojedine narodnosti, i
utvruju se nain i uvjeti primenjivanja ove ravnopravnosti.
lan 247.
Zajamuje se svakoj narodnosti, radi ostvarivanja prava na izraavanje svoje narodnosti i
kulture, slobodno upotrebljavati svoj jezik i pismo, razvijati svoju kulturu i da radi toga
osnivati organizacije i uivati druga ustavom utvrena prava.
lan 248.
Pored prava koja su im ustavom osiguravana u drugim drutveno-politikim zajednicama,
narodnosti ostvaruju suvjerena prava i u opini kao samoupravnoj i osnovnoj drutvenopolitikoj zajednici.
lan 249.
Za graane Jugoslavije postoji jedinstveno dravljanstvo Socijalistike Federativne Republike
Jugoslavije. Svaki dravljanin republike istovremeno je i dravljanin Socijalistike
Federativne Republike Jugoslavije. Dravljanin jedne republike ima na teritoriji druge
republike ista prava i dunosti kao i njeni dravljani.
lan 250.
Odluke, isprave i drugi pojedinani akti izdati od dravnih organa i ovlaenih organizacija u
jednoj republici, odnosno autonomnoj pokrajini, imaju istu vanost i u drugim republikama,
odnosno autonomnim pokrajinama.
lan 251.
Radni ljudi i narodi i narodnosti Jugoslavije ostvaruju svoje ekonomske interese na
jedinstvenom jugoslovenskom tritu. Na jedinstvenom jugoslovenskom tritu radni ljudi i
organizacije udruenog rada su ravnopravni u obavljanju djelatnosti i sticanju dohotka na
osnovu djelovanja zakonitosti trita i drutvenog usmjeravanja privrednog i drutvenog
razvoja i usklaivanja odnosa na tritu. Drutveno-politike zajednice su odgovorne za
osiguravanje jedinstva jugoslovenskog trita. Polazei od otvorenosti jugoslovenskog trita
a radi ostvarivanja zajednikih interesa na osnovama ravnopravnih ekonomskih odnosa,
organizacije udruenog rada i drutveno-politike zajednice uspostavljaju i razvijaju
ekonomsku suradnju sa inostranstvom u skladu sa utvrenom politikom i propisima.
Protivustavan je svaki akt i svaka radnja kojima se naruava jedinstvo jugoslovenskog trita.
lan 252.

Osnovu jedinstvenog jugoslovenskog trita ine: slobodno kretanje i udruivanje rada i

sredstava reprodukcije i slobodna razmjena robe i usluga, naunih dostignua i strunih
iskustava na cijeloj teritoriji Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije, jedinstven
novac, jedinstven monetarni i devizni sustav i jedinstvene osnove kreditnog sustava,
zajednika monetarna i devizna politika i zajednike osnove kreditne politike, jedinstven
sustav i zajednika politika ekonomskih odnosa sa inostranstvom, jedinstven carinski sustav i
zajednika carinska politika, slobodno obrazovanje i udruivanje organizacija udruenog
rada i slobodno vrenje njihove djelatnosti na cijeloj teritoriji Socijalistike Federativne
Republike Jugoslavije, slobodno nastupanje na tritu i samoupravno sporazumijevanje i
drutveno dogovaranje o unapreivanju proizvodnje i prometa i o integrisanju drutvenog
rada. usmjeravanje privrednog i drutvenog razvoja i usklaivanje odnosa na tritu
drutvenim planiranjem na osnovama samoupravljanja. Zakonom se mogu propisati uvjeti
pod kojima se u unutranjem prometu vri razmjena robe i usluga. Promet robe i usluga koje
su u prometu na cijeloj teritoriji Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije moe se
ograniiti samo na osnovu saveznog zakona. Saveznim zakonom utvruju se uvjeti razmjene
robe i usluga i uvjeti poslovanja organizacija udruenog rada u odnosima sa inostranstvom.
lan 253.
Zapoljavanje graana je slobodno na cijeloj teritoriji Socijalistike Federativne Republike
Jugoslavije pod jednakim uvjetima koji vae u mestu zaposlenja. Prava po osnovu rada koja
su od uticaja na ostvarivanje prava iz socijalnog osiguranja i druga slina prava priznaju se na
cijeloj teritoriji Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije bez obzira na to u kojoj su
drutveno-politikoj zajednici steena. Uvjeti pod kojima graani mogu odlaziti u
inostranstvo radi zapoljavanja i obavljanja privrednih i drugih djelatnosti, mogu se propisati
saveznim zakonom. Prava, dunosti i obaveze graana koji obavljaju djelatnost u inostranstvu
ili su zaposleni u inostranstvu utvruju se zakonom.
lan 254.
Organizacije udruenog rada i njihove zajednice i udruenja posluju slobodno i ravnopravno
na cijeloj teritoriji Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije, u skladu sa propisima
koji vae u mestu njihovog poslovanja. Protivustavni su propisi i drugi akti i radnje kojima se
organizacije udruenog rada ili radni ljudi sa teritorije drugih republika i autonomnih
pokrajina, pa time i druge republike i autonomne pokrajine, stavljaju u neravnopravan
poloaj.
lan 255.
Zabranjeno je udruivanje organizacija udruenog rada i svaka druga djelatnost i radnja
organizacija i dravnih organa koji su upravljeni na spreavanje slobodnog kretanja i
udruivanja rada i sredstava i slobodne razmjene robe i usluga, ili na stvaranje monopolskog
poloaja na jedinstvenom jugoslovenskom tritu kojim se stiu materijalna i druga
preimustva koja se ne zasnivaju na radu i stvaraju neravnopravni odnosi u poslovanju ili
naruavaju drugi ekonomski i drutveni odnosi utvreni ustavom.
lan 256.
ko se aktima organa federacije kojima se utvruje ili sprovodi zajednika ekonomska
politika naruava ravnopravnost organizacija udruenog rada u sticanju dohotka i
raspolaganju rezultatima rada ili se naruava ravnopravnost republika i autonomnih pokrajina
na jedinstvenom jugoslovenskom tritu, istovremeno sa utvrivanjem zajednike ekonomske
politike, odnosno sa donoenjem mjera za njeno sprovoenje, utvruje se i osigurava
kompenzacija kao sastavni dio mjera zajednike ekonomske politike za odgovarajui planski
period.
lan 257.
Drutveni plan Jugoslavije zasniva se na dogovoru radnih ljudi, organizacija udruenog rada,
samoupravnih interesnih zajednica i drugih samoupravnih organizacija i zajednica i na

dogovoru republika i autonomnih pokrajina o ekonomskoj politici od zajednikog interesa.

Drutvenim planom Jugoslavije, na osnovu planova i programa rada i razvoja i zajedniki
ocjenjenih mogunosti i uvjeta razvoja organizacija udruenog rada i drugih samoupravnih
organizacija i zajednica, kao i planova razvoja i mogunosti i uvjeta razvoja republika i
autonomnih pokrajina i razvoja cjelokupne drutvene zajednice, uzimajui u obzir i
meunarodne ekonomske odnose i meunarodne obaveze Socijalistike Federativne
Republike Jugoslavije, i na toj osnovi usklaenih zajednikih interesa utvruje se zajednika
ekonomska politika i u skladu s njom usmjerava drutvena reprodukcija na osnovama
socijalistikih samoupravnih drutveno-ekonomskih odnosa. Drutvenim planom Jugoslavije
utvruju se i smjernice i okviri za donoenje mjera ekonomske politike i drugih mjera koje u
skladu sa pravima i dunostima utvrenim ovim ustavom donose organi federacije, odnosno
organi republika i autonomnih pokrajina, radi osiguravanja uvjeta za ostvarivanje usklaenih
zajednikih interesa udruenog rada, odnosno zajednikih interesa republika i autonomnih
pokrajina, na jedinstvenom jugoslovenskom tritu.
lan 258.
Obrazuje se poseban fond federacije za kreditiranje breg razvoja privredno nedovoljno
razvijenih republika i autonomnih pokrajina. Saveznim zakonom utvruju se privredno
nedovoljno razvijene republike i autonomne pokrajine, stalni izvori sredstava fonda, posebni
uvjeti kreditiranja iz tih sredstava i nain poslovanja fonda. Za potrebe fonda federacije za
kreditiranje breg razvoja privredno nedovoljno razvijenih republika i autonomnih pokrajina
organi federacije mogu raspisivati obavezne zajmove. Republici i autonomnoj pokrajini koja
ne moe svojim sredstvima finansirati drutvene i druge slube u republici, odnosno
autonomnoj pokrajini, federacija osigurava potrebna sredstva pod uvjetima koje odreuje
savezni zakon.
lan 259.
Novani sustav i osnove kreditnog sustava su jedinstveni. Platni promet vri se po
jedinstvenim naelima. Svatko tko raspolae drutvenim sredstvima, vri plaanja i druge
poslove platnog prometa i deponuje novana sredstva na nain odreen saveznim zakonom.
lan 260.
Narodna banka Jugoslavije, narodne banke republika i narodne banke autonomnih pokrajina
su ustanove jedinstvenog monetarnog sustava koje sprovode zajedniku emisionu politiku
koju utvruje Skuptina SFRJ. Narodna banka Jugoslavije izdaje novanice i kovani novac. U
skladu sa zajednikom emisionom politikom, Narodna banka Jugoslavije regulira koliinu
novca u opticaju i, zajedno sa narodnim bankama republika i narodnim bankama autonomnih
pokrajina, preduzima mjere za sprovoenje te politike. Narodna banka republike, odnosno
narodna banka autonomne pokrajine, u okviru zajednike emisione politike, preduzima i
druge mjere potrebne za sprovoenje kreditne politike republike, odnosno autonomne
pokrajine. Merama za sprovoenje zajednike emisione politike ne moe se nitko dovesti u
neravnopravan poloaj u pogledu obavljanja djelatnosti i sticanja dohotka.
lan 261.
Narodna banka Jugoslavije, narodne banke republika i narodne banke autonomnih pokrajina
odgovorne su, u okviru svojih prava i dunosti, za stabilnost valute, za opu likvidnost
plaanja u zemlji i prema inostranstvu i za sprovoenje zajedniki utvrene monetarnokreditne politike. Narodna banka Jugoslavije, narodne banke republika i narodne banke
autonomnih pokrajina samostalno primenjuju saveznim zakonom utvrene mjere kojima se
ostvaruju ciljevi i zadaci monetarno-kreditne i devizne politike. Poslovne banke i druge
finansijske organizacije dune su pridravati se odluka koje Narodna banka Jugoslavije,
narodne banke republika i narodne banke autonomnih pokrajina donose radi ostvarivanja te
politike.
lan 262.

Narodna banka Jugoslavije, narodne banke republika i narodne banke autonomnih pokrajina
primaju u depozit sredstva drutveno-politikih zajednica, a mogu, u njihovo ime i za njihov
raun, obavljati i druge bankarske poslove ako je to utvreno ustavom. Narodna banka
Jugoslavije prima u depozit sredstva federacije, obavlja kreditne i druge bankarske poslove za
potrebe Jugoslovenske narodne armije i za druge potrebe narodne obrane, utvrene saveznim
zakonom, kao i druge zakonom odreene kreditne, odnosno bankarske poslove, za raun
federacije. Narodna banka Jugoslavije, narodne banke republika i narodne banke autonomnih
pokrajina ne mogu se baviti drugom djelatnou poslovnih banaka.
lan 263.
Status Narodne banke Jugoslavije i jedinstveno monetarno poslovanje narodnih banaka
republika i narodnih banaka autonomnih pokrajina ureuju se saveznim zakonom. Poslovima
Narodne banke Jugoslavije koji se odnose na sprovoenje zajednike emisione, monetarnokreditne i devizne politike upravlja Savjet guvernera. Savjet guvernera u upravljanju tim
poslovima donosi odluke i preduzima mjere i odgovoran je za njihovo sprovoenje. Savjet
guvernera ine guverner Narodne banke Jugoslavije, guverneri narodnih banaka republika i
guverneri narodnih banaka autonomnih pokrajina.
lan 264.
Sustav, izvori i vrste poreza, taksa i ostalih dabina ureuju se zakonom. Saveznim zakonom
ustanovljavaju se vrste prihoda koji se ostvaruju oporezivanjem proizvoda i usluga koji su u
prometu na cijeloj teritoriji Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije i utvruju nain i
visina tog oporezivanja osim za proizvode i usluge za koje nain i visinu oporezivanja, na
osnovu saveznog zakona, utvruju druge drutveno-politike zajednice. Saveznim zakonom
moe se propisati osloboenje od plaanja poreza i drugih dabina na sredstva, objekte i
ureaje koji slue iskljuivo za potrebe narodne obrane i dravne sigurnosti.
lan 265.
Republike i autonomne pokrajine surauju u oblasti poreske politike i meusobnim
dogovorima usklauju osnove poreske politike i poreski sustav ako to zahtjeva osiguravanje
jedinstva i stabilnosti jugoslovenskog trita.
Organi federacije imaju pravo i dunost, radi spreavanja i otklanjanja poremeaja na tritu,
predlagati republikama i autonomnim pokrajinama da na osnovu meusobnog dogovora
smanje ili poveaju poreze i doprinose koje utvruju drutveno-politike zajednice, da
privremeno odloe troenje dijela prihoda drutveno-politikih zajednica i da utvrde
zajednike osnove poreske politike republika, odnosno autonomnih pokrajina. Nepostojanje
dogovora ne spreava republike i autonomne pokrajine, u okviru svojih prava i dunosti,
donijeti propise i druge akte u oblasti poreske politike i poreskog sustava.
lan 266.
Porezi i doprinosi koji se plaaju iz dohotka osnovne organizacije udruenog rada plaaju se
prema propisima i u korist drutveno-politike zajednice na ijoj teritoriji osnovna
organizacija trajno obavlja djelatnost, odnosno prema odluci i u korist samoupravne interesne
zajednice koja osnovnoj organizaciji udruenog rada ili radnicima te organizacije osigurava
zadovoljavanje potreba i interesa, odnosno korienje usluga za koje se plaaju doprinosi
samoupravnoj interesnoj zajednici. Sredstva koja se iz prihoda banaka rasporeuju osnovnim
organizacijama udruenog rada i drugim drutvenim pravnim licima oporezuju se kao prihod
tih lica po propisima drutveno-politike zajednice kojoj se plaa porez iz dohotka tih lica i u
njenu korist. Porezi i doprinosi iz linih dohodaka odnosno prihoda radnika i graana, osim
poreza na imovinu i prihode od imovine, plaaju se, u skladu sa saveznim zakonom, prema
propisima i u korist drutveno-politike zajednice na ijoj teritoriji radnik ili graanin ivi,
odnosno prema odluci i u korist samoupravne interesne zajednice koja radniku ili graaninu

ili lanovima njihove porodice osigurava zadovoljavanje potreba i interesa, odnosno

korienje usluga za koje se ti doprinosi plaaju.
lan 267.
Kad je to neophodno radi spreavanja i otklanjanja veih poremeaja u privredi ili kad to
zahtjevaju interesi narodne obrane ili druge vanredne potrebe zemlje, saveznim zakonom
mogu se propisati: granice u kojima drutveno-politike zajednice mogu utvrivati svoje
prihode iz dohotka organizacija udruenog rada i prometa proizvoda i usluga, obaveze
organizacija udruenog rada, samoupravnih interesnih zajednica i drugih samoupravnih
organizacija i zajednica i drutveno-politikih zajednica obrazivati rezervna drutvena
sredstva, privremena zabrana raspolaganja dijelom drutvenih sredstava za potronju ili
dijelom drutvenih sredstava za finansiranje proirene reprodukcije od strane organizacija
udruenog rada, samoupravnih interesnih zajednica i drugih samoupravnih organizacija i
zajednica i drutveno-politikih zajednica, nain raspolaganja vikovima prihoda budeta
drutveno-politikih zajednica, kao i vikovima prihoda samoupravnih interesnih zajednica
koji proizlaze iz zakonom utvrenih obaveza.
lan 268.
U ostvarivanju prava i dunosti utvrenih ovim ustavom, savezni organi utvruju politiku i
donose savezne zakone i druge propise i ope akte. U oblastima koje su ureene saveznim
zakonom republike i autonomne pokrajine, u okviru svojih prava i dunosti, mogu donositi
zakone. ko u oblastima koje se ureuju saveznim zakonom takav zakon nije donesen
republike, odnosno autonomne pokrajine, mogu donositi svoje zakone, ako je to od interesa za
ostvarivanje njihovih prava i dunosti.
lan 269.
Savezni zakoni i drugi propisi i opi akti donose se i objavljuju u slubenom glasilu
Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije u autentinim tekstovima na jezicima naroda
Jugoslavije utvrenim republikim ustavima. Savezni zakoni i drugi propisi i opi akti
objavljuju se u slubenom glasilu Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije kao
autentini tekstovi i na jezicima albanske i maarske narodnosti.
lan 270.
Savezni zakoni i drugi propisi i opi akti obavezni su na cijeloj teritoriji Socijalistike
Federativne Republike Jugoslavije, ako tim propisima i aktima nije odreeno da se primenjuju
na uem podruju.
lan 271.
Meunarodni ugovori koji zahtjevaju donoenje novih ili izmjenu vaeih republikih
odnosno pokrajinskih zakona, ili iz kojih proistiu posebne obaveze za jednu ili vie republika
ili autonomnih pokrajina, zakljuuju se uz suglasnost nadlenih republikih, odnosno
pokrajinskih organa. Postupak zakljuivanja i izvravanja ovakvih meunarodnih ugovora
ureuje se saveznim zakonom, uz suglasnost republikih i pokrajinskih skuptina. Republike i
autonomne pokrajine ostvaruju suradnju sa organima i organizacijama drugih drava i
meunarodnim organizacijama u okviru utvrene spoljne politike Socijalistike Federativne
Republike Jugoslavije i meunarodnih ugovora. Opine, organizacije udruenog rada i druge
samoupravne organizacije i zajednice ostvaruju suradnju sa odgovarajuim stranim organima
i organizacijama i meunarodnim organizacijama i teritorijalnim jedinicama stranih drava, u
okviru utvrene spoljne politike Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije i
meunarodnih ugovora. U meunarodnom openju primenjuje se naelo ravnopravnosti
jezika naroda Jugoslavije, a shodno i naelo ravnopravnosti jezika naroda i narodnosti.
Kad se meunarodni ugovori utvruju na jezicima zemalja ugovornica, ravnopravno e se
upotrebljavati jezici naroda Jugoslavije.
lan 272.

Savezni organi, u ostvarivanju prava i dunosti federacije i u okviru svog djelokruga,

odgovorni su za stanje u odgovarajuim oblastima drutvenog ivota, za predlaganje politike i
saveznih zakona, drugih propisa i opih akata, za izvravanje saveznih zakona i drugih
propisa i opih akata, kao i za praenje sprovoenja politike i izvravanja tih propisa i akata.
lan 273.
Savezne zakone i druge propise i ope akte izvravaju organi u republikama i autonomnim
pokrajinama i oni su odgovorni za njihovo izvravanje, ako ovim ustavom nije utvreno da te
zakone i druge propise i ope akte neposredno izvravaju i za njihovo izvrenje odgovaraju
savezni organi.
Republiki i pokrajinski organi donose propise za izvravanje saveznih zakona i drugih
propisa i opih akata za ije su izvravanje odgovorni. U ovim oblastima savezni organi
mogu, ako su za to izriito ovlaeni saveznim zakonom i u granicama odreenim tim
zakonom, donositi propise o tehnikim mjerama i voenju evidencije, kao i druge propise za
izvravanje saveznih zakona kojima se u interesu cijele zemlje osigurava jedinstveno
sprovoenje tih zakona. U skladu sa odgovornou organa u republikama i autonomnim
pokrajinama za izvravanje saveznih zakona i drugih propisa i opih akata, odnosi izmeu
saveznih organa i organa u republikama, odnosno autonomnim pokrajinama, u pogledu
izvravanja tih zakona i drugih propisa i opih akata zasnivaju se na meusobnoj suradnji,
obavjetavanju i dogovaranju. ko organi u republikama i autonomnim pokrajinama ne
izvravaju savezne zakone i druge propise i ope akte za ije su izvravanje odgovorni,
Savezno izvrno vijee upozorit e na to izvrno vijee republike, odnosno izvrno vijee
autonomne pokrajine, i zatrait e da preduzmu odgovarajue mjere radi izvravanja saveznih
zakona, drugih propisa i opih akata.
lan 274.
Savezni organi odgovaraju za izvravanje saveznih zakona i drugih propisa i opih akata u
oblastima u kojima, po odredbama ovog ustava, federacija preko saveznih organa osigurava
izvravanje saveznih zakona i drugih propisa i opih akata.
Ove savezne zakone i druge propise i ope akte izvravaju neposredno savezni organi, a
organi u republikama i autonomnim pokrajinama kad je to utvreno saveznim zakonom. Kad
savezni organi neposredno izvravaju savezne zakone i druge propise i ope akte, oni
saveznim zakonom mogu biti ovlaeni da osnivaju podrune organe i organizacione jedinice
sa zadatkom da vre odreene upravne poslove iz nadlenosti saveznih organa u oblasti
meunarodnih odnosa, narodne obrane, carina, devizne i trine inspekcije, kontrole prometa
robe i usluga preko dravne granice, kontrole mjera i dragocjenih metala, sigurnosti zrane
plovidbe i radio-veza. Savezni organi, u okviru ovlaenja utvrenih ovim ustavom, donose
propise za izvravanje saveznih zakona i drugih propisa i opih akata za ije izvravanje su
odgovorni. U tim oblastima organi u republikama i autonomnim pokrajinama mogu donositi
propise za izvravanje saveznih zakona i drugih propisa i opih akata samo ako su za to
saveznim zakonom posebno ovlaeni. Kad je ovim ustavom utvreno da savezni organi
ureuju odnose u oblasti narodne obrane, dravne sigurnosti i meunarodnih odnosa, savezni
organi donose propise za izvravanje saveznih zakona ako saveznim zakonom nije odreeno
da te propise donose organi u republikama odnosno autonomnim pokrajinama.
lan 275.
Kad organi uprave u republikama i autonomnim pokrajinama neposredno izvravaju savezne
zakone, druge propise i ope akte i meunarodne ugovore za ije su izvravanje odgovorni
savezni organi uprave, savezni organi uprave mogu saveznim zakonom biti ovlaeni: da

nadlenim republikim i pokrajinskim organima uprave daju obavezne instrukcije za

izvravanje poslova za koje su ovlaeni saveznim zakonom, drugim propisom ili opim
aktom, da vre inspekcijske poslove sa ovlaenjima utvrenim saveznim zakonom, da,
u sluajevima kad organ uprave u republici, odnosno autonomnoj pokrajini, ne izvri odreeni
upravni posao, a neizvravanje tog upravnog posla moe izazvati tee tetne posljedice, izvre
taj posao i o tome obaveste Savezno izvrno vijee, koje e o tome obavjestiti izvrno vijee
republike, odnosno autonomne pokrajine, radi dogovornog otklanjanja uzroka zbog kojih je
bilo potrebno da savezni organ uprave izvri upravni posao.
Republiki i pokrajinski organi uprave duni su da, suglasno saveznom zakonu, izvetavaju
savezne organe uprave o izvravanju saveznih zakona i drugih propisa i opih akata i
meunarodnih ugovora za ije su izvravanje odgovorni savezni organi uprave.
lan 276.
Izvrno vijee republike, odnosno izvrno vijee autonomne pokrajine, moe pred Saveznim
izvrnim veem pokrenuti pitanje izvravanja saveznog zakona, drugog propisa ili opeg akta
koji je donelo Vijee republika i pokrajina Skuptine SFRJ, ako smatra da savezni organ
uprave ne izvrava taj zakon, drugi propis ili opi akt ili da ga ne izvrava suglasno utvrenoj
politici.
lan 277.
ko izmeu saveznih organa uprave i republikih, odnosno pokrajinskih organa uprave
nastane spor u pogledu ostvarivanja obaveze organa uprave u republici, odnosno autonomnoj
pokrajini, da izvri savezni zakon, drugi propis ili opi akt, Savezno izvrno vijee ili izvrno
vijee republike, odnosno autonomne pokrajine, obavjestit e o tome Skuptinu SFRJ.
Skuptina SFRJ donijet e odluku o spornom pitanju i o obavezi izvravanja saveznog
zakona, drugog propisa ili opeg akta.
lan 278.
Savezni organi uprave ope sa opinskim organima uprave preko odgovarajuih republikih,
odnosno pokrajinskih organa. U poslovima koji se odnose na vojnu obavezu i vojnu
mobilizaciju ljudi i materijalnih sredstava, kao i u poslovima zatite prava i interesa
jugoslovenskih dravljana u inostranstvu, savezni organi uprave, u skladu sa saveznim
zakonom, mogu opiti i neposredno sa opinskim organima uprave.
lan 279.
Svi prihodi i rashodi federacije utvruju se u budetu federacije.
Prihode federacije ine carine i drugi izvorni prihodi utvreni saveznim zakonom i doprinosi
republika i autonomnih pokrajina utvreni u skladu sa naelom ravnopravnosti i zajednikom
odgovornou republika i autonomnih pokrajina za finansiranje funkcija federacije. Saveznim
zakonom moe se odrediti da se prihodi od carina ne unose u budet federacije i da se koriste
za potrebe privrede. Ukupan iznos rashoda u budetu federacije utvruje se uz suglasnost
skuptina republika i skuptina autonomnih pokrajina u skladu sa zajednikom ekonomskom
politikom za godinu za koju se donosi budet. U okviru ukupnih rashoda u budetu federacije
osiguraju se sredstva za finansiranje funkcija i obaveza federacije utvrenih ustavom,
saveznim zakonom i drugim opim aktima kao i sredstva za potrebne rezerve federacije.
Sredstva za finansiranje narodne obrane osiguraju se u budetu federacije prema
srednjoronom planu razvoja, izgradnje i opremanja Jugoslovenske narodne armije i
srednjoronom planu zadataka organa federacije u oblasti narodne obrane, utvrenim u skladu
s drutvenim planom Jugoslavije. Zakoni i drugi propisi i opi akti Skuptine SFRJ i drugih
organa federacije kojima se stvaraju obaveze za budet federacije ne mogu se donositi dok
vijee Skuptine nadleno za donoenje budeta ne utvrdi da su za izvravanje tih obaveza

osiguravana sredstva. Federacija moe osnivati fondove ili preuzimati kreditne i druge
obaveze van okvira ukupnih rashoda predvienih u budetu federacije samo kad je za to ovim
ustavom ovlaena ili kad se sa osnivanjem fonda, odnosno sa preuzimanjem takvih obaveza,
suglase republike i autonomne pokrajine. Za potrebe narodne obrane i dravne sigurnosti,
koje nastanu usled vanrednih okolnosti, Skuptina SFRJ moe na prijedlog Predsednitva
SFRJ, samostalno utvrditi izvore sredstava, odnosno preuzeti kreditne ili druge obaveze radi
osiguravanja tih potreba, ako se te potrebe ne mogu osiguravati iz budeta ili iz rezervi
budeta federacije.

Glava II PRV I DUNOSTI FEDERCIJE

lan 280.
Socijalistiku Federativnu Republiku Jugoslaviju predstavljaju ovim ustavom odreeni
savezni organi.
lan 281.
Federacija preko saveznih organa:
1) osigurava nezavisnost i teritorijalnu cjelokupnost Socijalistike Federativne Republike
Jugoslavije i titi njen suvjerenitet u meunarodnim odnosima, odluuje o ratu i miru, 2)
osigurava sustav socijalistikih samoupravnih drutveno-ekonomskih odnosa i jedinstvene
osnove politikog sustava, 3) ureuje osnovna prava radnika u udruenom radu kojima se
osigurava njihov ovim ustavom utvreni poloaj u samoupravnim i drutveno-ekonomskim
odnosima i osnovna prava i obaveze organizacija udruenog rada samoupravnih interesnih
zajednica, drugih samoupravnih organizacija i zajednica i drutveno-politikih zajednica u
pogledu sredstava u drutvenoj svojini, ureuje osnovna prava radnih ljudi radi osiguravanja
njihove socijalne sigurnosti i solidarnosti, utvruje naela o poloaju, pravima i dunostima
drutvenog pravobranioca samoupravljanja, 4) ureuje osnove obligacionih odnosa (opi dio
obligacija) i ugovorne i druge obligacione odnose u oblasti prometa robe i usluga, osnovne
svojinsko-pravne odnose, osnovne odnose kojima se osigurava jedinstvo jugoslovenskog
trita, osnovne imovinsko-pravne i druge materijalno-pravne odnose u oblasti pomorstva,
unutranje i zrane plovidbe; autorsko pravo, 5) ureuje osnove sustava drutvenog planiranja
i utvruje drutveni plan Jugoslavije, utvruje osnove priprema privrede i drutvenih slubi za
funkcioniranje u ratu, ureuje monetarni sustav, utvruje zakonska sredstva plaanja i politiku
emisije novca i osigurava njeno sprovoenje, ureuje platni promet u zemlji i sa
inostranstvom, obrazovanje novanih i deviznih rezervi i raspolaganje njima kad je to od
interesa za cijelu zemlju, ureuje osnove kreditnog i bankarskog sustava, kreditne i druge
oblike ulaganja domaih lica u inostranstvu i stranih lica u Jugoslaviji i donosi propise za
izvravanje saveznih zakona u ovim oblastima kad je to u interesu cijele zemlje utvreno
saveznim zakonom, ureuje osnove sustava osiguranja imovine i lica, ureuje i osigurava
sustav mjera kojima se spreava naruavanje jedinstva jugoslovenskog trita, ureuje sustav
drutvene kontrole cena i osigurava neposrednu kontrolu cena robe i usluga od interesa za
cijelu zemlju, ureuje i osigurava savezne robne rezerve za osiguravanje potreba zemlje u
sluaju rata i drugih vanrednih prilika i radi osiguravanja stabilnosti trita u sluaju veih
poremeaja na tritu, ureuje i osigurava mjere zatite od monopola i nelojalne konkurencije,
ureuje i sprovodi mjere ogranienja trita i slobodnog prometa robe i usluga od interesa za
cijelu zemlju u sluaju elementarnih nesrea i nestaice dobara neophodnih za potrebe
privrede i ivot graana kao i kad to zahtjevaju interesi narodne obrane, ureuje sustav
spoljnotrgovinskog i deviznog poslovanja i drugog ekonomskog poslovanja sa inostranstvom

i osigurava izvravanje saveznih zakona u tim oblastima, ureuje carinski sustav, carinsku
tarifu i mjere vancarinske zatite i osigurava njihovo sprovoenje, ureuje uvjete za otvaranje
i rad carinskih zona, ureuje i osigurava kreditiranje breg razvoja privredno nedovoljno
razvijenih republika i autonomnih pokrajina, utvruje i osigurava prihode koji po ovom
ustavu pripadaju federaciji, ureuje osnove drutvenog sustava informiranja i poloaj i osnove
funkcioniranja Slube drutvenog knjigovodstva, ureuje osnove pravnog poloaja i
poslovanja organizacija udruenog rada i organizacija poslovnog udruivanja na jedinstvenom
privrednom podruju Jugoslavije, ureuje udruivanje organizacija udruenog rada i njihovih
udruenja u privrednu komoru za teritoriju Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije,
ureuje obavezno udruivanje organizacija udruenog rada u zajednice kad to zahtjeva
tehnoloko jedinstvo sustava u pojedinim oblastima i kad je to od interesa za cijelu zemlju,
ureuje uvjete pod kojima graani mogu odlaziti u inostranstvo radi obavljanja privrednih i
drugih djelatnosti i zapoljavanja, i osigurava zatitu graana Socijalistike Federativne
Republike Jugoslavije na radu u inostranstvu, 6) ureuje osnove sustava narodne obrane i
stara se o njegovom sprovoenju, ureuje osnovna prava i dunosti radnih ljudi i graana,
organizacija udruenog rada i drugih samoupravnih organizacija i zajednica, drutvenopolitikih i drugih drutvenih organizacija u oblasti narodne obrane, ureuje osnovna prava i
dunosti drutveno-politikih zajednica u ostvarivanju sustava narodne obrane, ureuje
posebna prava i obaveze organizacija udruenog rada i drugih samoupravnih organizacija i
zajednica u pogledu prioritetne proizvodnje i pruanja usluga za potrebe narodne obrane i
proizvodnje naoruanja i vojne opreme, ureuje prilagoavanje prostornih i urbanistikih
planova i investicione izgradnje potrebama obrane zemlje, utvruje osnove planova i
pripremnih mjera za obranu zemlje, proglaava mobilizaciju, ureuje rukovoenje i
komandovanje oruanim snagama Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije i
ostvaruje vrhovno komandovanje oruanim snagama, ureuje i organizira Jugoslovensku
narodnu armiju i rukovodi i komanduje njome, ureuje upravljanje i raspolaganje drutvenim
sredstvima koja se koriste u Jugoslovenskoj narodnoj armiji i za njene potrebe, ureuje vojnu
obavezu graana i zatitu lanova porodica lica na obaveznoj vojnoj slubi, ureuje statusna i
druga pitanja lica na slubi u Jugoslovenskoj narodnoj armiji i vojnih lica, ureuje posebna
prava i dunosti vojnih lica u vezi sa slubom u oruanim snagama, ureuje i osigurava vojno
kolstvo i naunoistraivaki rad za potrebe oruanih snaga, ureuje i organizira vojne sudove
i vojno tuilatvo, ureuje i osigurava socijalno osiguranje i zatitu vojnih lica, odnosno
vojnih osiguranika i njihovih porodica; ureuje i osigurava osnovna prava boraca vojnih
invalida i porodica palih boraca, 7) utvruje spoljnu politiku Socijalistike Federativne
Republike Jugoslavije i stara se o njenom sprovoenju, odrava politike, ekonomske i druge
odnose sa drugim dravama i meunarodnim organizacijama, unapreuje i podstie suradnju
sa zemljama u razvoju i osigurava sredstva za razvoj ekonomskih odnosa sa tim zemljama i
ostvarivanje solidarnosti sa oslobodilakim pokretima, zakljuuje, ratifikuje i osigurava
izvravanje meunarodnih ugovora, osigurava izvravanje meunarodnih obaveza
Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije, titi dravljane Socijalistike Federativne
Republike Jugoslavije i njihove interese i interese domaih pravnih lica u inostranstvu,
ureuje ostvarivanje meunarodnih odnosa, ureuje organizaciju i djelatnost slubi inostranih
poslova federacije, 8) ureuje osnove sustava zatite ovim ustavom utvrenog poretka
(dravna sigurnost), osigurava djelatnost slube dravne sigurnosti koja je neophodna za
ostvarivanje ovim ustavom utvrene odgovornosti saveznih organa i usklauje rad organa koji
vre poslove dravne sigurnosti, 9) ureuje dravljanstvo Socijalistike Federativne
Republike Jugoslavije, utvruje osnovne podatke za matine knjige i line karte, utvruje
praznike i odlikovanja Socijalistike Federativne Repubike Jugoslavije, utvruje himnu
Socijalistike Federativne Repubike Jugoslavije, ureuje upotrebu peata, grba i zastave
Socijalistike Federativne Repubike Jugoslavije, 10) ureuje kontrolu prometa robe i usluga

preko dravne granice i reim prelaska preko dravne granice, poloaj, boravak i zatitu
stranaca u Jugoslaviji, zatitu ivota i zdravlja ljudi od zaraznih bolesti koje ugroavaju cijelu
zemlju, stavljanje u promet lekova, zatitu ivotinja od zaraznih bolesti i zatitu bilja od
bolesti i tetoina, kad ugroavaju cijelu zemlju, stavljanje u promet sredstava za zatitu
ivotinja i bilja i kontrolu prenoenja ivotinja i bilja preko dravne granice, unoenje i
rasturanje i irenje strane tampe i drugih sredstava javnog informiranja i komuniciranja i
osigurava izvravanje saveznih propisa u tim oblastima kad je to, u interesu cijele zemlje,
utvreno saveznim zakonom, ureuje reim obalnog mora koji je od interesa za meunarodne
odnose Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije, obranu i sigurnost zemlje i jedinstvo
jugoslovenskog trita kao i nain korienja prava koja Jugoslavija ima u epikontinentalnom
pojasu i na otvorenom moru, ureuje kontrolu putnikog saobraaja preko dravne granice,
ureuje pravni poloaj stranih pravnih lica u Jugoslaviji, ureuje pravni poloaj predstavnika
stranih drava, stranih i meunarodnih organizacija, ureuje predstavljanje i zastupanje
stranih privrednih i drugih organizacija, ureuje zatitu i unapreivanje ovjekove sredine koji
su od interesa za cijelu zemlju i meunarodnu zajednicu, ureuje promet i prevoz eksploziva i
radioaktivnih i drugih opasnih materija i prevoz zapaljivih tenosti i gasova, kad je to od
interesa za cijelu zemlju, ureuje promet otrova i proizvodnju i promet opojnih droga, ureuje
osnove reima voda od interesa za dve ili vie republika, odnosno autonomnih pokrajina,
ureuje poloaj inostranih informativnih ustanova i predstavnika inostranih sredstava
informiranja, propisuje ogranienje ili zabranu slobode korienja tampe i drugih vidova
javnog informiranja i komuniciranja koji su upereni protiv osnova socijalistikog
demokratskog ureenja utvrenog ovim ustavom ili koji ugroavaju nezavisnost zemlje, mir
ili ravnopravnu meunarodnu suradnju, utvruje elemente kartografskih podataka koji su od
znaaja za obranu i sigurnost zemlje i za opu upotrebu kartografskih publikacija, ureuje
poloaj i ovlaenja Crvenog krsta Jugoslavije i drugih organizacija koje na osnovu saveznih
zakona i meunarodnih ugovora vre javna ovlaenja, ureuje obeleavanje i odravanje
grobalja i grobova pripadnika saveznikih armija i drugih stranih armija na teritoriji
Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije, 11) ureuje i osigurava sigurnost zrane
plovidbe, ureuje osnove sigurnosti u ostalim oblastima saobraaja, ureuje pitanja koja se
odnose na plovne puteve na vodama na kojima vai meunarodni ili meudravni reim
plovidbe i osigurava izvravanje saveznih propisa u toj oblasti kad je to u interesu cijele
zemlje, utvreno saveznim zakonom, ureuje pitanja sustava veza koja su od znaaja za
sigurnost zemlje i tehnoloko jedinstvo sustava veza, ureuje meunarodne veze i radio-veze i
osigurava izvravanje saveznih propisa u oblasti meunarodnih veza i radio-veza kad je to, u
interesu cijele zemlje, utvreno saveznim zakonom, 12) ureuje ope uvjete i naela za
izricanje sankcija za krivina dijela i privredne prijestupe, sustav sankcija, uvjete za gaenje
sankcija i za rehabilitaciju i opa pravila o primjeni odgojnih mjera i kanjavanju maloletnika
(opi dio krivinog zakona i zakona o privrednim prijestupima), odreuje krivina dijela
protiv osnova socijalistikog samoupravnog drutvenog ureenja Jugoslavije i sigurnosti
zemlje, ovenosti i meunarodnog prava, protiv ugleda Socijalistike Federativne Republike
Jugoslavije, njenih organa i predstavnika, protiv ugleda strane drave i organizacije i protiv
ugleda njihovih efova, odnosno predstavnika, protiv slubene dunosti slubenih lica u
saveznim organima, protiv oruanih snaga, kao i krivina dijela i privredne prijestupe kojima
se naruava jedinstvo jugoslovenskog trita ili povreuju savezni propisi, utvruje
odgovornost i sankcije za prekraje kojima se povreuju savezni propisi, ureuje prekrajni
postupak koji vode savezni organi, ureuje opi upravni postupak, ureuje krivini postupak i
druge sudske postupke, osim posebnih postupaka u oblastima u kojima drutvene odnose
ureuju republike, odnosno autonomne pokrajine, svojim propisima, ureuje amnestiju i
pomilovanje za krivina dijela predviena saveznim zakonom, 13) ureuje sustav mernih
jedinica i osigurava kontrolu mjera i dragocjenih metala, ureuje zatitu pronalazaka,

tehnikih unapreenja, igova, znakova kvaliteta, oznaka porekla proizvoda, uzoraka i

modela, kao i standarde, tehnike normative i norme kvaliteta proizvoda i usluga, i osigurava
izvravanje saveznih propisa u ovim oblastima kad je to, u interesu cijele zemlje, utvreno
saveznim zakonom, 14) ureuje i organizira prikupljanje, evidentiranje i obradu statistikih i
drugih podataka o stanju u pojedinim oblastima drutvenog ivota, o stanju i kretanju
stanovnitva, o ekonomskim i drugim pojavama, kao i drugih podataka od interesa za cijelu
zemlju, 15) ureuje rjeavanje sukoba republikog, odnosno pokrajinskog zakona sa
zakonima drugih republika, odnosno autonomnih pokrajina (kolizione norme) i sukoba
nadlenosti izmeu republikih, odnosno pokrajinskih organa sa teritorija raznih republika,
ureuje rjeavanje sukoba zakona sa propisima drugih zemalja, 16) ureuje i osigurava
organizaciju, nadlenost i nain rada saveznih organa i materijalne i druge odnose saveznih
organa, izbore za savezne organe, prava i dunosti saveznih organa u pogledu sredstava u
drutvenoj svojini kojima se oni koriste, poloaj, organizaciju i nain rada ustanova i kola
koje federacija osniva za vrenje poslova od interesa za ostvarivanje funkcija federacije i
odnose saveznih organa prema tim ustanovama i kolama, prava, dunosti i odgovornosti
radnika iz rada i po osnovu rada u saveznim organima i u ustanovama i kolama koje osniva
federacija, 17) titi ustavnost utvrenu ovim ustavom i zakonitost u skladu sa ovim ustavom,
18) vri druga prava i dunosti utvrene ovim ustavom. Kad je to ovim ustavom utvreno, ova
prava i dunosti savezni organi vre na osnovu odluka, odnosno suglasnosti republikih i
pokrajinskih organa, na nain utvren ovim ustavom.

DIO ETVRTI ORGNIZCIJ FEDERCIJE

Glava I SKUPTIN
JUGOSLVIJE

SOCIJLISTIKE

FEDERTIVNE

REPUBLIKE

1 Poloaj i nadlenost

lan 282.
Skuptina Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije je organ drutvenog
samoupravljanja i najvii organ vlasti u okviru prava i dunosti federacije. Skuptina SFRJ
vri svoja prava i dunosti na osnovu i u okviru ovog ustava i saveznih zakona.
lan 283.
Skuptina SFRJ:
1) odluuje o promjeni Ustava SFRJ, 2) pretresa i utvruje osnove unutranje politike i
spoljnu politiku SFRJ, donosi savezne zakone i druge propise i ope akte, 3) donosi drutveni
plan Jugoslavije, budet federacije i zavrni raun federacije, 4) odluuje o promjeni granica
Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije, 5) odluuje o ratu i miru, ratifikuje
meunarodne ugovore o politikoj i vojnoj suradnji i meunarodne ugovore koji zahtjevaju
donoenje novih ili mjenjanje vaeih zakona, 6) utvruje politiku izvravanja saveznih
zakona, drugih propisa i opih akata i obaveze saveznih organa u vezi sa izvravanjem tih
propisa i akata, 7) bira Predsjednika Republike i proglaava izbor Predsednitva SFRJ, 8) bira
i razrjeava predsjednika i lanove Saveznog izvrnog vijea, 9) bira i razrjeava predsjednika
i suce Ustavnog suda Jugoslavije i Saveznog suda, imenuje i razrjeava saveznog drutvenog
pravobranioca samoupravljanja, imenuje i razrjeava savezne sekretare, saveznog javnog
tuioca i druge ovim ustavom i saveznim zakonom odreene funkcionere u saveznim
organima i lanove kolegijalnih tijela, 10) vri politiku kontrolu nad radom Saveznog

izvrnog vijea i saveznih organa uprave, vri drutveni nadzor, 11) vri i druge poslove
utvrene ovim ustavom.

2 Vijea i njihov djelokrug

lan 284.
Prava i dunosti Skuptine SFRJ vre Savezno vijee i Vijee republika i pokrajina prema
odredbama ovog ustava. Savezno vijee sainjavaju delegati samoupravnih organizacija i
zajednica i drutveno-politikih organizacija u republikama i autonomnim pokrajinama.
Vijee republika i pokrajina sainjavaju delegacije skuptina republika i skuptina
autonomnih pokrajina.
lan 285.
Savezno vee:
1) odluuje o promjeni Ustava SFRJ, 2) utvruje osnove unutranje politike i spoljnu politiku
Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije, 3) donosi savezne zakone, osim saveznih
zakona koje donosi Vijee republika i pokrajina, daje autentino tumaenje saveznih zakona
koje donosi, 4) utvruje politiku izvravanja saveznih zakona i drugih propisa i opih akata
koje donosi, kao i obaveze saveznih organa u vezi sa izvravanjem tih propisa i akata, 5)
donosi budet federacije i zavrni raun federacije, 6) odluuje o promjeni granica
Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije, 7) odluuje o ratu i miru, 8) ratifikuje
meunarodne ugovore o politikoj i vojnoj suradnji i meunarodne ugovore koji zahtjevaju
donoenje novih ili mjenjanje vaeih zakona koje ono donosi, 9) utvruje osnove
organizacije saveznih organa i njihovu nadlenost, 10) pretresa, u okviru svog djelokruga,
izvetaje Saveznog izvrnog vijea i saveznih organa uprave, vri politiku kontrolu nad
radom ovih organa i svojim smjernicama usmjerava njihov rad, 11) pretresa miljenja i
prijedloge Ustavnog suda Jugoslavije o ostvarivanju zatite ustavnosti i zakonitosti pred tim
sudom, 12) pretresa izvetaje Saveznog suda i saveznog javnog tuioca o primenjivanju
saveznih zakona, o opim problemima pravosua i o radu Saveznog suda i saveznog javnog
tuioca, 13) pretresa izvetaje, miljenja i prijedloge saveznog drutvenog pravobranioca
samoupravljanja, 14) daje amnestiju za krivina dijela odreena saveznim zakonom, 15) vri
verifikaciju mandata i odluuje o mandatno-imunitetskim pitanjima delegata u Vijeu, 16)
donosi poslovnik o svom radu, 17) vri i druge poslove iz nadlenosti Skuptine SFRJ koji
nisu u djelokrugu Vijea republika i pokrajina ili koje ne vri ravnopravno sa tim veem.
lan 286.
Vijee republika i pokrajina osigurava usaglaavanje stavova skuptina republika i skuptina
autonomnih pokrajina u oblastima u kojima donosi savezne zakone i druge ope akte na
osnovu suglasnosti tih skuptina. Vijee republika i pokrajina na osnovu suglasnosti skuptina
republika i skuptina autonomnih pokrajina:
1) donosi drutveni plan Jugoslavije, 2) utvruje politiku i donosi savezne zakone kojima se
utvruju odnosi u oblastima monetarnog sustava i emisije novca, deviznog sustava,
spoljnotrgovinskog prometa, kreditnih i drugih ekonomskih odnosa s inostranstvom,
obrazovanja novanih i deviznih rezervi i raspolaganja njima, kad je to od interesa za cijelu
zemlju, carinske i vancarinske zatite, drutvene kontrole cena proizvoda i usluga, kreditiranja
breg razvoja privredno nedovoljno razvijenih republika i autonomnih pokrajina, utvrivanja
prihoda drutveno-politikih zajednica koji se ostvaruju oporezivanjem proizvoda i usluga u

prometu, sustava i izvora sredstava za finansiranje federacije, utvrivanja mjera ogranienja

trita i slobodnog prometa robe i usluga i mjera koje su osnova za kompenzaciju i naina i
oblika kompenzacije, udruivanja organizacija udruenog rada koje obavljaju privrednu
djelatnost i njihovih udruenja u privrednu komoru za cijelu teritoriju Socijalistike
Federativne Republike Jugoslavije i obaveznog udruivanja organizacija udruenog rada u
zajednice, daje autentino tumaenje saveznih zakona koje donosi, 3) utvruje ukupan obim
rashoda budeta federacije za svaku godinu, 4) odluuje o osnivanju fondova i preuzimanju
obaveza federacije, osim kad su prema odredbama ovog ustava savezni organi ovlaeni
samostalno osnivati fondove i preuzimati obaveze za federaciju, 5) ratifikuje meunarodne
ugovore koji zahtjevaju donoenje novih ii mjenjanje vaeih zakona koje ono donosi, 6)
donosi poslovnik o svom radu.
Vijee republika i pokrajina samostalno:
1) donosi, kad je to predvieno ovim ustavom, zakone o privremenim mjerama, 2) utvruje,
na prijedlog Predsednitva SFRJ, izvore i obim sredstava i odluuje o preuzimanju kreditnih i
drugih obaveza za potrebe narodne obrane i dravne sigurnosti koje nastanu usled vanrednih
okolnosti, 3) pretresa, u okviru svog djelokruga, izvetaje Saveznog izvrnog vijea i saveznih
organa uprave, vri politiku kontrolu nad radom ovih organa i svojim smjernicama
usmjerava njihov rad, 4) utvruje politiku izvravanja saveznih zakona, drugih propisa i opih
akata koje donosi, kao i obaveze saveznih organa u vezi sa izvravanjem tih propisa i akata, 5)
vri verifikaciju mandata i odluuje o mandatno-imunitetskim pitanjima delegata u Vijeu.
lan 287.
Savezno vijee i Vijee republika i pokrajina mogu o pitanjima iz svog djelokruga donositi
odluke, deklaracije, rezolucije i preporuke.
lan 288.
Savezno vijee i Vijee republika i pokrajina ravnopravno:
1) biraju i razrjeavaju predsjednika i potpredsjednika, odnosno potpredsjednike Skuptine
SFRJ, 2) biraju i razrjeavaju predsjednika i lanove Saveznog izvrnog vijea, imenuju i
razrjeavaju savezne sekretare i druge ovim ustavom i saveznim zakonom odreene
funkcionere i lanove kolegijalnih tijela u saveznim organima, 3) biraju i razrjeavaju
predsjednika i suce Ustavnog suda Jugoslavije i Saveznog suda, imenuju i razrjeavaju
saveznog drutvenog pravobranioca samoupravljanja, imenuju i razrjeavaju saveznog javnog
tuioca, 4) biraju i razrjeavaju lanove Savjeta federacije, 5) ratifikuju meunarodne ugovore
koji zahtjevaju donoenje novih ili izmjenu vaeih republikih i pokrajinskih zakona; 6)
donose odluke o produenju mandata delegata u Skuptini SFRJ, 7) donose poslovnik o
zajednikom radu vijea Skuptine SFRJ i o njihovim zajednikim radnim telima i odluku o
organizaciji i radu slubi Skuptine SFRJ.
lan 289.
Prijedlog o izboru, imenovanju ili razrjeenju saveznih funkcionera smatra se usvojenim ako
su takav prijedlog prihvatila oba vea. ko podneseni prijedlog ne prihvati jedno vee,
ovlaeni predlaga podnosi novi prijedlog.
lan 290.
Zakon o ratifikaciji meunarodnog ugovora, odluka o produenju mandata delegata,
poslovnik o zajednikom radu vijea Skuptine SFRJ i odluka o organizaciji i radu slubi
Skuptine SFRJ smatraju se donesenim ako su usvojeni u istovetnom tekstu u oba vea. ko
zakon o ratifikaciji, odluka ili poslovnik nisu usvojeni u istovetnom tekstu u oba vea, sporni

akt skida se sa dnevnog reda vijea i moe biti ponovo stavljen na dnevni red jo na dve
uzastopne sjednice vea. ko ni poslije toga oba vijea ne usvoje sporni akt smatra se da
odluka o produenju mandata delegata nije ni donesena, donoenje zakona o ratifikaciji
meunarodnog ugovora odlae se za tri meseca, a do usvajanja poslovnika o zajednikom
radu vijea Skuptine SFRJ primenjivat e se poslovnik u tekstu koji je usvojilo Savezno
vee.

3 Sastav i nain izbora vijea

lan 291.
Savezno vijee sainjavaju po trideset delegata samoupravnih organizacija i zajednica i
drutveno-politikih organizacija iz svake republike, odnosno po dvadeset delegata iz svake
autonomne pokrajine. Kandidacioni postupak sprovodi Socijalistiki savez radnog naroda.
Kandidate za delegate za Savezno vijee predlau delegacije osnovnih samoupravnih
organizacija i zajednica iz reda lanova delegacija tih organizacija i zajednica i drutvenopolitike organizacije u okviru Socijalistikog saveza radnog naroda iz reda svojih delegacija.
Listu kandidata za delegate za Savezno vijee utvruje kandidaciona konferencija
Socijalistikog saveza radnog naroda. Delegate za Savezno vijee biraju, na osnovu liste
kandidata, skuptine opina sa teritorije republike, odnosno autonomne pokrajine, tajnim
glasanjem. Izbor i opoziv delegata za Savezno vijee ureuju se saveznim zakonom.
Kandidacioni postupak za izbor delegata u Savezno vijee na mesto delegata kome je prije
isteka mandatnog perioda prestao mandat, ureuje se saveznim zakonom.
lan 292.
Vijee republika i pokrajina sainjavaju po dvanaest delegata iz skuptine svake republike i
po osam delegata iz skuptine svake autonomne pokrajine. Delegaciju u Vijeu republika i
pokrajina biraju i opozivaju sva vijea skuptine republike, odnosno skuptine autonomne
pokrajine, na zajednikoj sjednici tajnim glasanjem. Delegati izabrani u Vijee republika i
pokrajina zadravaju mandat u skuptinama u kojima su izabrani. 4 Nain rada i odluivanja u
vijeima
lan 293.
Svaki delegat i radno tijelo u Saveznom vijeu imaju pravo predlaganja saveznih zakona i
drugih propisa i opih akata iz djelokruga Vijea.
lan 294.
Savezno vijee odluuje veinom glasova na sjednici na kojoj prisustvuje veina delegata ako
ovim ustavom nije predviena posebna veina. Kad je na dnevnom redu Saveznog vijea
prijedlog zakona, drugog propisa ili opeg akta, odnosno drugo pitanje od opeg interesa za
republiku, odnosno autonomnu pokrajinu, i za ravnopravnost naroda i narodnosti, na zahtjev
veine delegata iz jedne republike, odnosno autonomne pokrajine, sprovee se poseban
postupak razmatranja i odluivanja o takvom zakonu ili drugom opem aktu, odnosno pitanju,
utvren poslovnikom o radu Saveznog vea.
lan 295.
Vijee republika i pokrajina odluuje na sjednici na kojoj su zastupljene sve delegacije
skuptina republika i skuptina autonomnih pokrajina i kojoj prisustvuje veina delegata u
Vijeu. O pitanjima o kojima se odluuje na osnovu suglasnosti skuptina republika i
skuptina autonomnih pokrajina, Vijee odluuje po delegacijama. Odluka se smatra
donesenom ako su za nju glasale sve delegacije u Vijeu. Vijee donosi zakone o
privremenim mjerama dvotreinskom veinom glasova svih delegata u Vijeu. O drugim

pitanjima iz svog djelokruga, kao i o pitanjima o kojima ravnopravno odluuje sa Saveznim

veem, Vijee republika i pokrajina odluuje veinom glasova prisutnih delegata u Vijeu.
lan 296.
U zauzimanju stavova i opredeljivanju o pitanjima o kojima se odluuje u Vijeu republika i
pokrajina, delegacija skuptine republike, odnosno skuptine autonomne pokrajine, zastupa
stavove te skuptine. Delegacija skuptine republike, odnosno skuptine autonomne pokrajine,
obavjetava svoju skuptinu o radu Vijea republika i pokrajina, o svom radu koji se odnosi
na pitanja koja to vijee razmatra i o stavovima drugih delegacija o tim pitanjima, i uestvuje
u zauzimanju stavova skuptine republike, odnosno skuptine autonomne pokrajine.
lan 297.
Savezno vijee obrazuje radna tijela za pripremanje i razmatranje prijedloga zakona, drugih
propisa i opih akata, za praenje sprovoenja politike i izvravanja zakona, drugih propisa i
opih akata koje ono donosi, kao i za prouavanje i pretresanje drugih pitanja iz djelokruga
Vijea. Vijee republika i pokrajina obrazuje radna tijela za usaglaavanje stavova u
pripremanju zakona, drugih propisa i opih akata i za razmatranje drugih pitanja iz djelokruga
Vijea. Radna tijela se obrazuju iz reda delegata u Vijeu, suglasno naelu ravnopravne
zastupljenosti republika i odgovarajue zastupljenosti autonomnih pokrajina. U radu radnih
tijela koja se obrazuju radi usaglaavanja stavova u pripremanju zakona i drugih opih akata
uestvuju i predstavnici Saveznog izvrnog vijea.
Vijea Skuptine SFRJ obrazuju zajedniku komisiju za pitanja izbora i imenovanja a mogu
obrazovati i druga zajednika radna tijela za razmatranje pitanja od zajednikog interesa.
Poslovnicima vijea i poslovnikom o zajednikom radu vijea Skuptine SFRJ mogu se
radnim telima vijea i zajednikim radnim telima Skuptine SFRJ dati ovlaenja vriti ankete
i zahtjevati od dravnih organa i samoupravnih organizacija i zajednica potrebna obavetenja,
podatke i isprave, kao i druga ovlaenja radi vrenja njihovih zadataka. Ova radna tijela ne
mogu imati istrane i druge sudske funkcije. 5 Donoenje akata u Vijeu republika i pokrajina
na osnovu suglasnosti skuptina republika i autonomnih pokrajina
lan 298.
Pravo predlaganja saveznih zakona i drugih opih akata iz djelokruga Vijea republika i
pokrajina, koji se donose na osnovu suglasnosti skuptina republika i skuptina autonomnih
pokrajina, ima svaka delegacija i radno tijelo Vijea, skuptina republike, odnosno skuptina
autonomne pokrajine i Savezno izvrno vijee.
lan 299.
Vijee republika i pokrajina, na osnovu date suglasnosti skuptina republika i skuptina
autonomnih pokrajina i usaglaavanja stavova u Vijeu o predlozima i primedbama tih
skuptina na nacrt zakona ili drugog opeg akta, utvruje prijedlog zakona odnosno drugog
opeg akta.
lan 300.
Kad Vijee republika i pokrajina utvrdi prijedlog zakona ili drugog opeg akta, dostavlja ga
skuptinama republika i skuptinama autonomnih pokrajina, koje odluuju o davanju
suglasnosti na prijedlog u cjelini. Skuptina republike, odnosno skuptina autonomne
pokrajine, moe prilikom odluivanja o nacrtu zakona ili drugog opeg akta ovlastiti svoju
delegaciju u Vijeu republika i pokrajina u ime skuptine dati suglasnost na prijedlog zakona
ili drugog opeg akta u cjelini.
lan 301.
ko se ne postigne suglasnost skuptina republika i skuptina autonomnih pokrajina o
prijedlogu zakona ili drugog opeg akta koje Vijee republika i pokrajina donosi na osnovu
suglasnosti tih skuptina, Savezno izvrno vijee predloit e Predsednitvu SFRJ da se

donese zakon o privremenim mjerama, ako smatra da je rjeavanje odreenih pitanja o kojima
nije postignuta suglasnost skuptina republika i skuptina autonomnih pokrajina neophodno
radi spreavanja ili otklanjanja veih poremeaja na tritu, ili da bi zbog nerjeavanja tih
pitanja mogla nastati znatna teta za drutvenu zajednicu, ili bi mogli biti ugroeni interesi
narodne obrane, ili bi mogli nastati neravnopravni ekonomski odnosi izmeu republika i
autonomnih pokrajina, ili ako smatra da se ne bi mogle ispunjavati obaveze prema nedovoljno
razvijenim republikama i autonomnim pokrajinama ili obaveze Socijalistike Federativne
Republike Jugoslavije prema drugim zemljama i meunarodnim organizacijama. ko se
Predsjednitvo SFRJ suglasi da je privremena mjera koju je predloilo Savezno izvrno vijee
neophodna, Savezno izvrno vijee utvruje prijedlog zakona o privremenim mjerama i
podnosi ga Skuptini SFRJ.
lan 302.
ko prijedlog zakona o privremenim mjerama nije u Vijeu republika i pokrajina usvojen
dvotreinskom veinom glasova svih delegata u Vijeu, Predsjednitvo SFRJ moe proglasiti
da se takav zakon, u tekstu za koji je glasala veina svih delegata u Vijeu, primenjuje do
konanog donoenja zakona po odredbama ovog ustava.
lan 303.
Zakon o privremenim mjerama ostaje na snazi do konanog donoenja zakona u Vijeu
republika i pokrajina na osnovu suglasnosti skuptina republika i skuptina autonomnih
pokrajina, a najdue jednu godinu od dana njegovog donoenja. ko se do isteka vaenja
zakona o privremenim mjerama u Vijeu republika i pokrajina ne donese zakon na osnovu
suglasnosti skuptina republika i skuptina autonomnih pokrajina, postupak za donoenje
zakona o privremenim mjerama se ponavlja.
lan 304.
ko se do dana kad se mora donijeti budet federacije ne postigne suglasnost skuptina
republika i skuptina autonomnih pokrajina u pogledu ukupnog obima sredstava za
finansiranje federacije, potrebe federacije privremeno e se finansirati na osnovu budeta iz
prethodne godine. 6 Prava i dunosti delegata i delegacija
lan 305.
Svaki delegat u vijeima Skuptine SFRJ i svaka delegacija u vijeu republika i pokrajina ima
pravo da, u okviru djelokruga vea, pokree pitanja, postavljati pitanja Saveznom izvrnom
vijeu i funkcionerima koji rukovode saveznim organima uprave, traiti obavetenja,
predlagati vijeu da zahtjeva podnoenje izvetaja o radu tih organa, da trai strunu pomo i
da dobije obavetenja potrebna za vrenje svoje funkcije. Najmanje deset delegata u
Saveznom vijeu i svaka delegacija u Vijeu republika i pokrajina mogu u Vijeu podnijeti
interpelaciju za pretresanje odreenih politikih pitanja u vezi sa radom Saveznog izvrnog
vijea.
lan 306.
Delegat u Skuptini SFRJ uiva imunitet. Delegat ne moe biti pozvan na krivinu
odgovornost, pritvoren ili kanjen za izraeno miljenje ili davanje glasa u vijeu iji je lan i
u Skuptini SFRJ. Delegat ne moe biti pritvoren bez odobrenja vijea iji je lan niti se
protiv njega, ako se pozove na imunitet, moe pokrenuti krivini postupak bez odobrenja
vea. Delegat moe biti pritvoren bez odobrenja vijea iji je lan samo ako je zateen u
vrenju krivinog dijela za koje je propisana kazna strogog zatvora u trajanju duem od pet
godina. U takvom sluaju dravni organ koji je delegata liio slobode duan je o tome
obavjestiti predsjednika vea, koji taj sluaj iznosi pred vijee radi odluivanja da li e se
postupak nastaviti odnosno da li e rjeenje o lienju slobode ostati na snazi. Vijee moe
odluiti se primjeniti imunitet prema delegatu koji se nije pozvao na imunitet, ako je to
potrebno radi vrenja njegove funkcije. ko vijee nije na okupu, odobrenje za lienje

slobode, odnosno za nastavljanje krivinog postupka, daje i o primjeni imuniteta delegata

odluuje mandatno-imunitetska komisija odgovarajueg vea, uz naknadnu potvrdu vea.
lan 307.
Mandat delegata u vijeima Skuptine SFRJ traje etiri godine. Izbori delegata u vijea
Skuptine SFRJ moraju se odrati najdocnije na petnaest dana prije isteka izbornog perioda
delegata kojima mandat istie. Izbore za delegate raspisuje predsjednik Skuptine SFRJ. Od
dana raspisivanja izbora do dana izbora delegata u vijea Skuptine SFRJ ne smije protei
manje od jednog ni vie od dva meseca. Danom verifikacije mandata novih delegata prestaje
funkcija delegatima iji mandat istie.
lan 308.
Vijea Skuptine SFRJ mogu, u vanrednim prilikama, odluiti da se mandat delegata u
Skuptini SFRJ produi dok takvo stanje traje. Izbor novih delegata vri se odmah po
prestanku okolnosti zbog kojih je mandat delegatima produen. U sluaju ratnog stanja
mandat delegata u Skuptini SFRJ produava se dok takvo stanje traje. 7 Izbor i ovlaenja
funkcionera u Skuptini SFRJ
lan 309.
Skuptina SFRJ ima predsjednika i jednog ili vie potpredsjednika, koji se biraju iz reda
delegata u Skuptini SFRJ. Predsjednik predstavlja Skuptinu SFRJ, saziva zajednike
sjednice vijea Skuptine SFRJ, predsjedava tim sjednicama i potpisuje ukaze o proglaenju
zakona kao i odluke i druge ope akte koje vijea Skuptine SFRJ donose ravnopravno ili na
zajednikoj sjednici vea. Predsjednik Skuptine SFRJ zajedno sa potpredsjednicima
Skuptine SFRJ i predsjednicima vea, razmatra pitanja usklaivanja i programiranja rada
vijea i radnih tijela u Skuptini SFRJ i pitanja skuptinske procedure i stara se o suradnji
Skuptine SFRJ sa drugim organima i organizacijama u federaciji, republikama i autonomnim
pokrajinama i sa parlamentima drugih drava.
lan 310.
Svako vijee Skuptine SFRJ ima predsjednika i potpredsjednika. Predsjednik vijea
predstavlja vee, saziva sjednice vea, predsjedava sjednicama vijea i potpisuje odluke i
druge ope akte koje vijee donosi.
lan 311.
Predsjednik Skuptine SFRJ i predsjednik vijea sazivaju sjednice Skuptine SFRJ odnosno
sjednice vijea po svojoj inicijativi ili na zahtjev Predsjednika Republike, Predsednitva SFRJ
ili Saveznog izvrnog vijea. Predsjednik Vijea republika i pokrajina saziva sjednicu Vijea i
na zahtjev delegacije u Vijeu, a predsjednik Saveznog vijea na zahtjev odreenog broja
delegata utvrenog poslovnikom o radu Saveznog vea.
lan 312.
Predsjednik i potpredsjednici Skuptine SFRJ i predsjednici vijea biraju se na etiri godine.
Predsjednik i potpredsjednici Skuptine SFRJ i predsjednici vijea ne mogu biti na istu
funkciju birani vie od dva puta uzastopno.

Glava II PREDSJEDNITVO SOCIJLISTIKE FEDERTIVNE REPUBLIKE

JUGOSLVIJE
lan 313.
Predsjednitvo SFRJ predstavlja Socijalistiku Federativnu Republiku Jugoslaviju u zemlji i
inostranstvu i vri druga ovim ustavom utvrena prava i dunosti.

Predsjednitvo SFRJ, u okviru svojih prava i dunosti, a radi ostvarivanja ravnopravnosti

naroda i narodnosti, stara se o usklaivanju zajednikih interesa republika, odnosno
autonomnih pokrajina, u skladu sa njihovom odgovornou u ostvarivanju prava i dunosti
federacije. Predsjednitvo SFRJ je najvii organ rukovoenja i komandovanja oruanim
snagama Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije u ratu i miru. Predsjednitvo SFRJ
razmatra stanje u oblasti spoljne politike i zatite ovim ustavom utvrenog poretka (dravne
sigurnosti) i zauzima stavove radi davanja inicijative za preduzimanje mjera i usklaivanje
djelatnosti nadlenih organa u sprovoenju utvrene politike u tim oblastima.
lan 314.
Predsjednitvo SFRJ ima pravo Skuptini SFRJ predlagati utvrivanje unutranje i spoljne
politike i donoenje zakona i drugih opih akata.
lan 315.
Predsjednitvo SFRJ u okviru svojih prava i dunosti:
1) predlae Skuptini SFRJ kandidata za predsjednika Saveznog izvrnog vijea, 2)
proglaava odluku Skuptine SFRJ o izboru Saveznog izvrnog vijea, 3) proglaava ukazom
savezne zakone, 4) predlae izbor predsjednika i sudaca Ustavnog suda Jugoslavije, 5)
postavlja i opoziva ukazom ambasadore i poslanike Socijalistike Federativne Republike
Jugoslavije, prima akreditivna i opozivna pisma stranih diplomatskih predstavnika koji su kod
njega akreditovani i izdaje isprave o ratifikaciji meunarodnih ugovora, 6) postavlja,
unapreuje i razrjeava generale i admirale, kao i druge vojne stareine koje savezni zakon
odredi, postavlja i razrjeava predsjednike, suce i suce-porotnike vojnih sudova i vojne
tuioce, 7) predlae izbor i razrjeenje lanova Savjeta federacije, 8) dodeljuje odlikovanja
Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije, 9) daje, suglasno saveznom zakonu,
pomilovanja za krivina dijela predviena saveznim zakonom, 10) donosi poslovnik o svom
radu.
lan 316.
Predsjednitvo SFRJ, u ostvarivanju openarodne obrane, utvruje osnove planova i
pripremnih mjera za obranu zemlje, daje smjernice za preduzimanje mjera priprema i
mobiliranja izvora i snaga zemlje za obranu i za usklaivanje planova i mjera drutvenopolitikih zajednica, organizacija udruenog rada i drugih samoupravnih organizacija i
zajednica, utvruje postojanje neposredne ratne opasnosti, nareuje opu i djeliminu
mobilizaciju i, ako Skuptina SFRJ nije u mogunosti da se sastane, proglaava ratno stanje.
Predsjednitvo SFRJ utvruje plan upotrebe oruanih snaga Socijalistike Federativne
Republike Jugoslavije za sluaj rata i nareuje upotrebu oruanih snaga u miru.
Predsjednitvo SFRJ moe odreene poslove rukovoenja i komandovanja oruanim snagama
Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije preneti na saveznog sekretara za narodnu
obranu. Savezni sekretar za narodnu obranu odgovara Predsednitvu SFRJ za poslove koji su
na njega preneseni. Radi praenja sprovoenja utvrene politike rukovoenja i komandovanja
oruanim snagama Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije, Predsjednitvo SFRJ
moe uputiti svoje delegate kod Saveznog sekretarijata za narodnu obranu i kod drugih viih
komandi oruanih snaga SFRJ.
lan 317.
Predsjednitvo SFRJ, po svojoj inicijativi ili na prijedlog Saveznog izvrnog vijea, za
vrijeme ratnog stanja ili u sluaju neposredne ratne opasnosti, donosi uredbe sa zakonskom
snagom o pitanjima iz nadlenosti Skuptine SFRJ. Predsjednitvo SFRJ podnosi ove uredbe
na potvrdu Skuptini SFRJ im ona bude u mogunosti da se sastane. Uredbom sa zakonskom
snagom, donesenom za vrijeme ratnog stanja, mogu se izuzetno, dok to stanje traje i ako to

zahtjevaju interesi obrane zemlje, obustaviti pojedine odredbe ovog ustava koje se odnose na
donoenje zakona, drugih propisa i opih akata i preduzimanje mjera od strane saveznih
organa na osnovu suglasnosti nadlenih organa republika i autonomnih pokrajina, na pojedine
slobode, prava i dunosti ovjeka i graanina i prava samoupravnih organizacija i zajednica,
ili na sastav i ovlaenja izvrnih i upravnih organa.
lan 318.
Predsjednitvo SFRJ obavjetava Skuptinu SFRJ o stanju i problemima unutranje i spoljne
politike i moe Skuptini SFRJ predlagati pretresanje pojedinih pitanja i donoenje odluka.
Skuptina SFRJ moe traiti od Predsednitva SFRJ da izloi stavove o pojedinim pitanjima
iz njegove nadlenosti koja su od interesa za rad Skuptine SFRJ.
lan 319.
ko nadleno vijee Skuptine SFRJ ne prihvati prijedlog Predsednitva SFRJ za utvrivanje
unutranje i spoljne politike ili prijedlog za donoenje zakona, drugog propisa ili opeg akta
ije donoenje Predsjednitvo SFRJ smatra neophodnim, ili ako ne prihvati prijedlog
Predsednitva SFRJ da se odloi donoenje zakona idi drugog opeg akta, nadleno vijee
Skuptine SFRJ i Predsjednitvo SFRJ sporazumno utvruju postupak za razmatranje spornog
pitanja i odreuju rok za usaglaavanje stavova o tom pitanju. Ovaj rok ne moe biti dui od
est meseci. ko se ni poslije odreenog roka ne postigne suglasnost u pogledu utvrivanja
unutranje i spoljne politike, ili u pogledu prijedloga za donoenje, odnosno za odlaganje
donoenja zakona ili drugog opeg akta, sporno pitanje skida se s dnevnog reda nadlenog
vijea Skuptine SFRJ i stavlja se ponovo na dnevni red ako to zahtjeva Predsjednitvo SFRJ
ili ako to, po sopstvenoj inicijativi, odlui nadleno vijee Skuptine SFRJ. ko se ni poslije
ponovnog pretresanja ne postigne suglasnost u roku od tri meseca, nadleno vijee Skuptine
SFRJ se rasputa, a Predsednitvu SFRJ prestaje mandat. Izbori za nadleno vijee Skuptine
SFRJ raspisuju se u roku od petnaest dana od dana njegovog rasputanja, a izbor
Predsednitva SFRJ mora se izvriti u roku od petnaest dana od dana konstituiranja
novoizabranog vijea Skuptine SFRJ. Do izbora novog Predsednitva SFRJ, Predsjednitvo
SFRJ kome je prestao mandat ostaje na dunosti.
lan 320.
Predsjednitvo SFRJ ima pravo zauzimati stavove o sprovoenju politike i izvravanju zakona
i drugih opih akata Skuptine SFRJ i zahtjevati da Savezno izvrno vijee preduzme mjere za
sprovoenje politike i izvravanje zakona i drugih opih akata Skuptine. Predsjednitvo
SFRJ moe sazvati sjednicu Saveznog izvrnog vijea i staviti odreena pitanja na dnevni red
te sjednice. Predsjednitvo SFRJ ima pravo propisati Saveznog izvrnog vijea od opeg
politikog znaaja, prije njihovog objavljivanja, zadri od izvrenja. ko Predsjednitvo SFRJ
zadri od izvrenja propis Saveznog izvrnog vijea, iznijet e sporno pitanje pred nadleno
vijee Skuptine SFRJ radi donoenja odluke. Predsjednitvo SFRJ moe, u ostvarivanju
svojih prava i dunosti, pred Skuptinom SFRJ postaviti pitanje povjerenja Saveznom
izvrnom veu.
lan 321.
Predsjednitvo SFRJ sainjavaju po jedan lan iz svake republike i autonomne pokrajine,
koga bira skuptina republike, odnosno skuptina autonomne pokrajine, tajnim glasanjem na
zajednikoj sjednici svih vijea skuptine i, po poloaju, predsjednik Saveza komunista
Jugoslavije.
lan 322.

Skuptina SFRJ, na zajednikoj sjednici vea, proglaava izbor i objavljuje sastav

Predsednitva SFRJ.
lanovi Predsednitva SFRJ daju na zajednikoj sjednici vijea Skuptine SFRJ sveanu
izjavu. Poslije davanja sveane izjave, Predsjednitvo SFRJ se konstituie i preuzima dunost.
lan 323.
lan Predsednitva SFRJ uiva imunitet. U pogledu imuniteta lana Predsednitva SFRJ
shodno se primenjuju odredbe o imunitetu delegata u Skuptini SFRJ. O imunitetu svog lana
odluuje Predsjednitvo SFRJ.
lan 324.
lanovi Predsednitva SFRJ biraju se na vrijeme od pet godina. Nitko ne moe biti biran vie
od dva puta uzastopno za lana Predsednitva SFRJ.
lanovi Predsednitva SFRJ biraju se na trideset dana prije isteka mandata lanova
Predsednitva kojima mandat istie. ko lan Predsednitva SFRJ bude spreen da due vri
svoju funkciju, u radu ga zamjenjuje predsjednik predsjednitva republike, odnosno
predsjednik predsjednitva autonomne pokrajine. ko lanu Predsednitva SFRJ prestane
mandat prije isteka vremena na koje je biran, mandat novoizabranog lana Predsednitva
SFRJ traje do isteka mandata lana Predsednitva iji je mandat prestao. ko lanu
Predsednitva SFRJ prestane mandat prije isteka vremena na koje je izabran, njemu funkcija
prestaje danom razrjeenja u skuptini republike, odnosno skuptini autonomne pokrajine, a
funkciju lana Predsednitva SFRJ, do proglaenja izbora novog lana u Skuptini SFRJ, vri
predsjednik predsjednitva republike, odnosno predsjednik predsjednitva autonomne
pokrajine. Novoizabrani lan Predsednitva SFRJ stupa na dunost danom proglaenja izbora
u Skuptini SFRJ.
lan 325.
U sluaju neposredne ratne opasnosti ili ratnog stanja, mandat lanova Predsednitva SFRJ se
produava dok ne budu stvoreni uvjeti za izbor novih lanova Predsednitva SFRJ.
lan 326.
lan Predsednitva SFRJ ne moe vriti nikakvu samoupravnu, javnu ili drugu drutvenu
funkciju, osim funkcije u drutveno-politikim organizacijama, niti obavljati drugu
profesionalnu djelatnost.
lan 327.
Predsjednitvo SFRJ bira predsjednika i potpredsjednika iz reda svojih lanova za period od
jedne godine, po redosjledu utvrenom poslovnikom o radu Predsednitva SFRJ.
Predsjednitvo SFRJ proglaava i objavljuje izbor predsjednika i potpredsjednika
Predsednitva SFRJ. Predsjednitvo SFRJ moe, za vrijeme ratnog stanja, odluiti da se
produi mandat predsjednika Predsednitva SFRJ ili da se prije isteka mandata za
predsjednika izabere drugi lan Predsednitva SFRJ.
lan 328.
Predsjednik Predsednitva SFRJ predstavlja, u ime Predsednitva SFRJ, Socijalistiku
Federativnu Republiku Jugoslaviju, predstavlja Predsjednitvo SFRJ, saziva sjednice
Predsednitva SFRJ, predsjedava sjednicama, potpisuje akte koje Predsjednitvo SFRJ donosi,
stara se o sprovoenju akata i zakljuaka Predsednitva SFRJ, izdaje isprave o ratifikaciji

meunarodnih ugovora i prima akreditivna i opozivna pisma stranih diplomatskih

predstavnika akreditovanih kod Predsednitva SFRJ. Predsjednik Predsednitva SFRJ, u ime
Predsednitva SFRJ, ostvaruje komandovanje oruanim snagama Socijalistike Federativne
Republike Jugoslavije, u skladu sa ovim ustavom i saveznim zakonom. Predsjednik
Predsednitva SFRJ je predsjednik Savjeta za narodnu obranu. Predsjednik Predsednitva
SFRJ, u ime Predsednitva SFRJ vri, za vrijeme ratnog stanja, neposredne ratne opasnosti i u
drugim slinim vanrednim prilikama kad Predsjednitvo SFRJ nije u mogunosti sastati se,
odreena prava i dunosti za ije vrenje ga Predsjednitvo SFRJ ovlasti. Potpredsjednik
Predsednitva SFRJ zamjenjuje predsjednika u sluaju njegove odsutnosti ili due spreenosti
i moe ga zastupati u vrenju poslova koje mu povjeri predsjednik. Prestankom funkcije
Predsjednika Republike, Predsjednitvo SFRJ vri sva prava i dunosti koje ima prema ovom
ustavu, a potpredsjednik Predsednitva SFRJ postaje predsjednik Predsednitva SFRJ do
isteka mandata za koji je izabran za potpredsjednika.
lan 329.
Predsjednitvo SFRJ vri svoja prava i dunosti na osnovu i u okviru ovog ustava i saveznih
zakona i odgovorno je za to.
lan 330.
Predsjednitvo SFRJ radi na osnovu usaglaavanja stavova svojih lanova. Predsjednitvo
SFRJ odluuje na nain utvren poslovnikom o radu Predsednitva SFRJ.
lan 331.
Predsjednitvo SFRJ ima Savjet za narodnu obranu. Predsjednitvo SFRJ moe obrazovati i
druge savjete, odnosno druga radna tijela, potrebna za njegov rad. Saveznim zakonom
utvruju se sastav organizacija i djelokrug Savjeta za narodnu obranu, kao i sastav i djelokrug
drugih radnih tijela Predsednitva SFRJ kojima se povjerava samostalno vrenje odreenih
poslova u okviru prava i dunosti Predsednitva.
lan 332.
Predsjednitvo SFRJ moe sazvati Savjet federacije radi razmatranja pitanja ope politike.
Predsjednitvo SFRJ moe lanu Savjeta federacije povjeriti izvrenje odreenog zadatka.
lanovi Savjeta federacije biraju se, na prijedlog Predsednitva SFRJ, iz reda drutvenopolitikih i drugih javnih radnika.

Glava III PREDSJEDNIK REPUBLIKE

lan 333.
Polazei od povijesne uloge Josipa Broza Tita u narodnooslobodilakom ratu i socijalistikoj
revoluciji, stvaranju i razvijanju Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije, razvoju
jugoslovenskog socijalistikog samoupravnog drutva, ostvarivanju bratstva i jedinstva
naroda i narodnosti Jugoslavije, uvrenju nezavisnosti zemlje i njenog poloaja u
meunarodnim odnosima i u borbi za mir u svijetu, a u skladu sa izraenom voljom radnih
ljudi i graana, naroda i narodnosti Jugoslavije Skuptina SFRJ moe, na prijedlog
skuptina republika i skuptina autonomnih pokrajina, izabrati Josipa Broza Tita za
Predsjednika Republike bez ogranienja trajanja mandata.
lan 334.
Predsjednik Republike bira se na zajednikoj sjednici vijea Skuptine SFRJ veinom glasova
prisutnih delegata tajnim glasanjem. Predsjednik Republike, poslije izbora, daje sveanu
izjavu na zajednikoj sjednici vijea Skuptine SFRJ.
lan 335.

Predsjednik Republike predstavlja Socijalistiku Federativnu Republiku Jugoslaviju u zemlji i

inostranstvu. Predsjednik Republike je predsjednik Predsednitva SFRJ. Predsjednik
Republike je vrhovni komandant oruanih snaga Socijalistike Federativne Republike
Jugoslavije. Predsjednik Republike je predsjednik Savjeta za narodnu obranu.
lan 336.
Predsjednik Republike vri svoja prava i dunosti na osnovu i u okviru ovog ustava i saveznih
zakona.
lan 337.
Predsjednik Republike:
1) proglaava ukazom savezne zakone, 2) proglaava odluku Skuptine SFRJ o izboru
Saveznog izvrnog vijea, 3) postavlja i opoziva ukazom ambasadore i poslanike
Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije, prima akreditivna i opozivna pisma od
stranih diplomatskih predstavnika koji su kod njega akreditovani, izdaje isprave o ratifikaciji
meunarodnih ugovora, 4) dodjeljuje odlikovanja Socijalistike Federativne Republike
Jugoslavije, 5) utvruje postojanje neposredne ratne opasnosti, nareuje opu ili djeliminu
mobilizaciju i, ako Skuptina SFRJ i Predsjednitvo SFRJ nisu u mogunosti sastati se,
proglaava ratno stanje, 6) osniva odgovarajue slube za vrenje poslova iz svog djelokruga.
lan 338.
Za vrijeme ratnog stanja ili u sluaju neposredne ratne opasnosti, ako Predsjednitvo SFRJ
nije u mogunosti sastati se, Predsjednik Republike donosi uredbe sa zakonskom snagom o
pitanjima iz nadlenosti Skuptine SFRJ. Predsjednik Republike podnosi ove uredbe na
potvrdu Skuptini SFRJ im ona bude u mogunosti sastati se.
lan 339.
Predsjednik Republike obavjetava Skuptinu SFRJ o stanju i problemima unutranje i
spoljne politike i moe Skuptini SFRJ predlagati pretresanje pojedinih pitanja i donoenja
odluka.
lan 340.
Predsjednik Republike moe sazvati sjednicu Saveznog izvrnog vijea i staviti odreena
pitanja na dnevni red sjednice Vijea. Predsjednik Republike predsjedava sjednici Vijea
kojoj prisustvuje.
lan 341.
Predsjednik Republike moe sazvati Savjet federacije radi razmatranja pitanja ope politike.
Predsjednik Republike moe lanu Savjeta federacije povjeriti izvrenje odreenog zadatka.
lan 342.
Predsjednik Republike, kao vrhovni komandant oruanih snaga Socijalistike Federativne
Republike Jugoslavije:
1) rukovodi i komanduje oruanim snagama Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije
i utvruje osnove planova i pripremnih mjera za obranu zemlje, 2) utvruje plan upotrebe
oruanih snaga Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije za sluaj rata i nareuje
upotrebu oruanih snaga u miru, 3) postavlja, unapreuje i razrjeava generale i admirale, kao
i druge vojne stareine za koje to savezni zakon odredi, 4) postavlja i razrjeava predsjednike,
suce i suce-porotnike vojnih sudova i vojne tuioce.
lan 343.
Predsjednik Republike moe odreene poslove rukovoenja i komandovanja oruanim
snagama Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije preneti na saveznog sekretara za

narodnu obranu. Savezni sekretar za narodnu obranu odgovara Predsjedniku Republike za

poslove koji su na njega preneseni.
lan 344.
Predsjednik Republike moe sazvati zajedniku sjednicu Predsednitva SFRJ i Saveznog
izvrnog vijea i toj sjednici predsjedava.
lan 345.
Predsjednik Republike moe povjeriti potpredsjedniku Predsednitva SFRJ vrenje odreenih
poslova iz svog djelokruga.

Glava IV SVEZNO IZVRNO VIJEE

1 Poloaj i nadlenost

lan 346.
Savezno izvrno vijee je izvrni organ Skuptine SFRJ. Savezno izvrno vijee je, u okviru
prava i dunosti federacije, odgovorno Skuptini SFRJ za stanje u svim oblastima drutvenog
ivota, za sprovoenje politike i izvravanje saveznih zakona i drugih propisa i opih akata
Skuptine SFRJ i za usmjeravanje i usklaivanje rada saveznih organa uprave. Savezno
izvrno vijee vri svoja prava i dunosti na osnovu i u okviru ovog ustava i saveznih zakona.
lan 347.
Savezno izvrno vijee:
1) prati stanje i ostvarivanje politike Skuptine SFRJ i predlae Skuptini utvrivanje
unutranje i spoljne politike, 2) predlae savezne zakone, druge propise i ope akte i ima
pravo dati miljenje o predlozima zakona, drugih propisa i opih akata koje Skuptini SFRJ
podnose drugi ovlaeni predlagai, 3) utvruje prijedlog drutvenog plana Jugoslavije, 4)
podnosi prijedlog za utvrivanje ukupnog obima rashoda budeta federacije, utvruje
prijedlog budeta federacije i zavrnog rauna federacije i stara se o izvrenju budeta
federacije i zavrnog rauna federacije, 5) donosi uredbe, odluke i druge propise za
izvravanje saveznih zakona i drugih propisa i opih akata Skuptine SFRJ, 6) stara se o
sprovoenju politike i izvravanju zakona, drugih propisa i opih akata Skuptine SFRJ, 7)
stara se, u okviru prava i dunosti utvrenih ovim ustavom i saveznim zakonom, o
izvravanju politike obrane zemlje i o sprovoenju priprema za obranu, 8) ratifikuje
meunarodne ugovore ije ratifikovanje ne spada u nadlenost Skuptine SFRJ, 9) usklauje i
usmjerava rad saveznih organa uprave radi osiguravanja sprovoenja politike i izvravanja
zakona, drugih propisa i opih akata Skuptine SFRJ, vri nadzor nad radom saveznih organa
uprave i ukida propise saveznih organa uprave koji su u suprotnosti sa saveznim zakonom,
drugim propisom ili opim aktom Skuptine SFRJ ili propisom koji je ono donelo radi
sprovoenja saveznog zakona, drugog propisa ili opeg akta, a moe, pod uvjetima utvrenim
saveznim zakonom, ponititi propise tih organa, 10) utvruje opa naela unutranje
organizacije saveznih organa uprave, otvara diplomatska i konzularna predstavnitva
Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije u inostranstvu, osniva strune i druge slube
za svoje potrebe i zajednike slube za potrebe saveznih organa uprave, postavlja i razrjeava
funkcionere za koje je to saveznim zakonom odreeno, 11) donosi poslovnik o svom radu, 12)
vri druge poslove utvrene ovim ustavom.

2 Sastav i izbor

lan 348.
Savezno izvrno vijee sainjavaju predsjednik, lanovi Vijea izabrani suglasno naelu
ravnopravne zastupljenosti republika i odgovarajue zastupljenosti autonomnih pokrajina i
savezni sekretari i drugi funkcioneri koji rukovode saveznim organima uprave i saveznim
organizacijama odreenim saveznim zakonom. Predsjednika Saveznog izvrnog vijea biraju
vijea Skuptine SFRJ, na prijedlog Predsednitva SFRJ, a lanove Vijea na prijedlog
kandidata za predsjednika Vijea, na osnovu miljenja komisije Skuptine SFRJ za izbor i
imenovanja. Poslije svakog konstituiranja novoizabranih vijea Skuptine SFRJ bira se
Savezno izvrno vijee. Pri imenovanju saveznih sekretara i drugih funkcionera koji rukovode
saveznim organima uprave i saveznim organizacijama, koji su lanovi Saveznog izvrnog
vijea, vodi se rauna o nacionalnom sastavu. Predsjedniku i lanu Saveznog izvrnog vijea
izabranom iz reda delegata u Skuptini SFRJ prestaje mandat u Skuptini SFRJ. Savezno
izvrno vijee ima jednog ili vie potpredsjednika Vijea, koji se biraju iz reda lanova
Vijea.
lan 349.
Predsjednik i lanovi Saveznog izvrnog vijea biraju se na etiri godine. Za predsjednika
Saveznog izvrnog vijea moe biti birano isto lice najvie dva puta uzastopno.
lanovi Saveznog izvrnog vijea mogu biti birani dva puta uzastopno, a izuzetno, po
posebnom postupku utvrenom saveznim zakonom, jo za jedan mandatni period. Predsjednik
Saveznog izvrnog vijea ima pravo vijeima Skuptine SFRJ predlagati razrjeenje od
dunosti pojedinih lanova Vijea i izbor novih lanova. Ostavka ili razrjeenje od dunosti
predsjednika Saveznog izvrnog vijea povlai ostavku, odnosno razrjeenje cijelog Vijea.
lan 350.
lanovi Saveznog izvrnog vijea uivaju imunitet kao i delegati u Skuptini SFRJ. O pitanju
imuniteta lana Saveznog izvrnog vijea odluuje Vijee.
lan 351.
Svaki lan Saveznog izvrnog vijea ima pravo predlagati pretresanje pojedinih pitanja iz
nadlenosti Vijea, dati inicijative za pripremanje zakona, drugih propisa i opih akata za ije
je predlaganje nadleno Vijee i propisa i drugih akata koje ono donosi, kao i predlagati
Vijeu utvrivanje naelnih stavova i smjernica za rad saveznih organa uprave.
lan Saveznog izvrnog vijea ima pravo i dunost da, u skladu sa stavom Vijea, predstavlja
Vijee u Skuptini SFRJ. Svaki lan Saveznog izvrnog vijea moe podnijeti ostavku.

3 Nain rada i donoenje akata u Saveznom izvrnom vijeu

lan 352.
Predsjednik Saveznog izvrnog vijea saziva sjednice Vijea po svojoj inicijativi ili na zahtjev
Predsjednika Republike, Predsednitva SFRJ ili najmanje pet lanova Vijea. Predsjednik
Saveznog izvrnog vijea predstavlja Vijee, saziva sjednice Vijea i predsjedava tim
sjednicama, potpisuje propise i druge ope akte koje donosi Vijee i stara se o sprovoenju tih
propisa i akata, stara se o primenjivanju poslovnika Vijea i o ostvarivanju suradnje Vijea sa
drugim organima i organizacijama.
lan 353.

Savezno izvrno vijee radi i odluuje o pitanjima iz svoje nadlenosti na sjednici. Savezno
izvrno vijee odluuje veinom glasova lanova Vijea prisutnih na sjednici.
lan 354.
U predlaganju zakona i drugih opih akata Vijeu republika i pokrajina, koji se donose na
osnovu suglasnosti nadlenih republikih i pokrajinskih organa, Savezno izvrno vijee
surauje sa izvrnim vijeima republika i autonomnih pokrajina.
lan 355.
Savezno izvrno vijee donosi, na osnovu suglasnosti nadlenih republikih i pokrajinskih
organa, propise za izvrenje zakona i drugih opih akata koje donosi Vijee republika i
pokrajina, ako je u tim zakonima i drugim opim aktima predvieno usaglaavanje stavova.
Smatra se da postoji suglasnost nadlenog republikog, odnosno pokrajinskog organa, ako se
taj organ izjasni da prihvata prijedlog propisa za izvrenje zakona ili drugog opeg akta
Skuptine SFRJ ili da se ne protivi njegovom donoenju.
lan 356.
ko Savezno izvrno vijee sa nadlenim republikim i pokrajinskim organima ne postigne
suglasnost o prijedlogu propisa za izvrenje zakona i drugog opeg akta, za ije je donoenje
nadleno, ono e Predsednitvu SFRJ predloiti da se donese propis o privremenim mjerama
ako smatra da je rjeavanje odreenih pitanja o kojima nije postignuta suglasnost neophodno
radi spreavanja ili otklanjanja veih poremeaja na tritu, ili da bi zbog nerjeavanja tih
pitanja mogla nastati znatna teta za drutvenu zajednicu, ili bi mogli biti ugroeni interesi
narodne obrane, ili bi mogli nastati neravnopravni ekonomski odnosi izmeu republika i
autonomnih pokrajina, ili ako smatra da se ne bi mogle ispunjavati obaveze prema nedovoljno
razvijenim republikama i autonomnim pokrajinama ili obaveze Socijalistike Federativne
Republike Jugoslavije prema drugim zemljama i meunarodnim organizacijama. ko se
Predsjednitvo SFRJ suglasi sa potrebom da se donese propis o privremenim mjerama i sa
razlozima za njegovo donoenje, Savezno izvrno vijee e donijeti takav propis. Savezno
izvrno vijee donosi propis o privremenim mjerama iz svoje nadlenosti veinom glasova
svih lanova Vijea. Propis o privremenim mjerama ostaje na snazi dok se na osnovu
usaglaenih stavova sa nadlenim republikim i pokrajinskim organima ne regulira pitanje
koje je ureeno tim propisom, a najdue jednu godinu od dana donoenja propisa o
privremenim mjerama.
lan 357.
Radi osiguravanja uea nadlenih republikih i pokrajinskih organa u donoenju propisa za
izvrenje zakona i drugih opih akata Skuptine SFRJ koji se donose na osnovu suglasnosti
tih organa, Savezno izvrno vijee i nadleni republiki i pokrajinski organi sporazumno
obrazuju meurepublike komitete za pojedine oblasti. Meurepubliki komiteti obrazuju se
na naelu ravnopravne zastupljenosti republika i odgovarajue zastupljenosti autonomnih
pokrajina.
lanove meurepublikih komiteta delegiraju nadleni republiki i pokrajinski organi.
Predsjednika meurepublikog komiteta imenuje Savezno izvrno vijee iz reda svojih
lanova.

4 Odnosi Saveznog izvrnog vijea sa Skuptinom SFRJ i njegova odgovornost

lan 358.
Savezno izvrno vijee duno je izvjetavati vijea Skuptine SFRJ o svom radu. Savezno
izvrno vijee moe predloiti vijeu Skuptine SFRJ da se odloi pretresanje prijedloga

zakona, drugog propisa i opeg akta Skuptine SFRJ ili da se, radi pretresanja odreenog
pitanja, obrazuje zajednika komisija od lanova nadlenog vijea Skuptine SFRJ i lanova
Saveznog izvrnog vijea, ili da se sazove sjednica nadlenog vijea Skuptine SFRJ na kojoj
bi ono izloilo svoj stav.
lan 359.
Savezno izvrno vijee odgovorno je za svoj rad svakom vijeu Skuptine SFRJ u oblasti iz
djelokruga tog vea. Savezno izvrno vijee moe vijeima Skuptine SFRJ podnijeti
kolektivnu ostavku. ko smatra da nije u stanju osiguravati sprovoenje utvrene politike i
izvravanje zakona, drugog propisa ili opeg akta Skuptine SFRJ ije se donoenje predlae
ili sprovoenje stavova ili predloenih mjera Predsednitva SFRJ, ili da ne moe preuzeti
odgovornost za vrenje svoje funkcije ako se ne donese savezni zakon, drugi propis ili opi
akt ije donoenje predlae, Savezno izvrno vijee moe postaviti pitanje povjerenja.
ko Savezno izvrno vijee podnese kolektivnu ostavku ili mu vijea Skuptine SFRJ
izglasaju nepovjerenje, kao i u drugim sluajevima kad Vijeu prestane funkcija, ono ostaje
na dunosti do izbora novog Vijea.
lan 360.
Savezno vijee moe, na prijedlog najmanje deset delegata u Vijeu, a Vijee republika i
pokrajina na prijedlog delegacije u Vijeu, postaviti pitanje povjerenja Saveznom
izvrnom veu. O pitanju povjerenja Saveznom izvrnom vijeu vodi se pretres u vijeima
Skuptine SFRJ.
lan 361.
Nadleno vijee Skuptine SFRJ moe ukinuti ili ponititi propis Saveznog izvrnog vijea
koji je u suprotnosti sa ovim ustavom, saveznim zakonom, drugim propisom ili opim aktom
koji je ono donelo. ko je Predsjednitvo SFRJ zadralo od izvrenja propis Saveznog
izvrnog vijea od opeg politikog znaaja, o spornom pitanju odluuje nadleno vijee
Skuptine SFRJ.
lan 362.
lanovi Saveznog izvrnog vijea i funkcioneri u saveznim organima uprave i saveznim
organizacijama odgovorni su za sprovoenje politike i izvravanje zakona, drugih propisa i
opih akata iskljuivo organima federacije i u vrenju svoje funkcije ne mogu primati
smjernice i naloge organa i funkcionera drugih drutveno-politikih zajednica ni postupati po
njihovim smjernicama i nalozima.

Glava V SVEZNI ORGNI UPRVE

lan 363.
Za vrenje upravnih poslova u odreenim oblastima osnivaju se, u okviru prava i dunosti
federacije, savezni sekretarijati. Savezni sekretarijati osnivaju se i njihov djelokrug utvruje
saveznim zakonom. Saveznim zakonom mogu se osnivati i drugi savezni organi uprave i
savezne organizacije za vrenje odreenih upravnih, strunih i drugih poslova iz okvira prava
i dunosti federacije, kao i kole, naune i druge ustanove za vrenje poslova od interesa za
ostvarivanje funkcija federacije. Saveznim zakonom ureuju se poloaj, prava i dunosti
saveznih organizacija koje vre odreene upravne, strune i druge poslove iz okvira prava i
dunosti federacije i njihova odgovornost Skuptini SFRJ i Saveznom izvrnom veu. Za
potrebe saveznih organa mogu se osnivati strune i druge slube.
lan 364.

Savezni organi uprave i savezne organizacije vre samostalno, na osnovu i u okviru ovog
ustava i saveznih zakona, poslove iz svoje nadlenosti. U vrenju poslova iz svoje nadlenosti
savezni organi uprave i savezne organizacije pridravaju se saveznih zakona i drugih propisa i
opih akata, smjernica Skuptine SFRJ i naelnih stavova i smjernica Saveznog izvrnog
vijea. Savezni organi uprave i savezne organizacije duni su osiguravati izvravanje saveznih
zakona i drugih saveznih propisa i opih akata za ije su izvravanje odgovorni. Savezni
organi uprave i savezne organizacije imaju pravo u izvravanju saveznih zakona i drugih
propisa i opih akata vriti inspekcijske poslove sa ovlaenjima utvrenim saveznim
zakonom.
lan 365.
Funkcioneri koji rukovode saveznim organima uprave i saveznim organizacijama mogu
donositi pravilnike, naredbe i uputstva za izvravanje saveznih zakona, drugih propisa i opih
akata Skuptine SFRJ i propisa Saveznog izvrnog vijea, ako su za to ovlaeni tim
propisima, odnosno aktima.
lan 366.
Funkcioneri koji rukovode saveznim organima uprave i saveznim organizacijama i drugi
funkcioneri koje imenuje Skuptina SFRJ, imenuju se na etiri godine. Funkcioneri koji
rukovode saveznim organima uprave i saveznim organizacijama i drugi funkcioneri koje
imenuje Skuptina SFRJ mogu biti imenovani dva puta uzastopno, a izuzetno, po posebnom
postupku utvrenom saveznim zakonom jo za jedan mandatni period.
lan 367.
Funkcioneri koji rukovode saveznim organima uprave i saveznim organizacijama koje
imenuje Skuptina SFRJ, odgovorni su Skuptini SFRJ i Saveznom izvrnom vijeu za svoj
rad, za rad organa, odnosno organizacije kojom rukovode, kao i za stanje u odgovarajuoj
oblasti drutvenog ivota u okviru djelokruga organa, odnosno organizacije kojom rukovode.
Funkcioneri u saveznim organima uprave i saveznim organizacijama koje imenuje Skuptina
SFRJ, odgovorni su za svoj rad Skuptini SFRJ i Saveznom izvrnom veu.
lan 368.
Funkcioneri koji rukovode saveznim organima uprave i saveznim organizacijama duni su
vijea Skuptine SFRJ i Savezno izvrno vijee izvetavati o stanju u odgovarajuoj oblasti
uprave i o radu organa, odnosno organizacije kojom rukovode. Ovi funkcioneri su duni
vijeima Skuptine SFRJ i Saveznom izvrnom veu, na njihov zahtjev, dati obavetenja i
objanjenja o pitanjima iz djelokruga organa odnosno organizacije kojom rukovode. Oni su
duni davati i odgovore na pitanja delegata i delegacija u vijeima Skuptine SFRJ.

Glava VI SVEZNI SUD, SVEZNO JVNO TUILTVO I SVEZNI

DRUTVENI PRVOBRNILC SMOUPRVLJNJ
lan 369.
Savezni sud:
1) odluuje pod uvjetima i na nain utvren saveznim zakonom, u posljednjem stepenu ili po
vanrednom pravnom sredstvu, o sporovima koji nastanu iz protivustavnih i protivzakonitih
pojedinanih akata i radnji kojima se organizacije udruenog rada ili radni ljudi na teritoriji
drugih republika i autonomnih pokrajina, pa time i druge republike i autonomne pokrajine,
stavljaju na jedinstvenom jugoslovenskom tritu u neravnopravan poloaj, ukljuujui i
sporove o naknadi tete koja se time prouzrokuje, 2) odluuje o imovinskim sporovima
izmeu republika, odnosno autonomnih pokrajina, kao i izmeu federacije i republike,

odnosno autonomne pokrajine, 3) odluuje o zakonitosti konanih upravnih akata saveznih

organa ako saveznim zakonom nije drukije odreeno, 4) odluuje o vanrednim pravnim
sredstvima, ako je to odreeno saveznim zakonom, 5) odluuje u posljednjem stepenu o
presudama sudova u republici i autonomnoj pokrajini, kao i vojnih sudova kad je izreena
smrtna kazna za krivina dijela utvrena saveznim zakonom, 6) rjeava o sukobu nadlenosti
izmeu sudova sa teritorija dve ili vie republika i autonomnih pokrajina, kao i izmeu vojnih
sudova i drugih sudova, 7) vri i druge poslove koji su mu stavljeni u nadlenost saveznim
zakonom, u okviru prava i dunosti federacije.
lan 370.
Predsjednika i suce Saveznog suda bira i razrjeava Skuptina SFRJ. Sastav i broj sudaca
Saveznog suda odreuje se po principu paritetne zastupljenosti svih republika i odgovarajue
zastupljenosti autonomnih pokrajina, a prema naelima koja vae i za druge organe u
federaciji.
lan 371.
Savezni sud, republiki vrhovni sudovi, pokrajinski vrhovni sudovi i odgovarajui vojni sud,
preko svojih delegata, zajedniki zauzimaju, na nain utvren saveznim zakonom, naelne
stavove o pitanjima koja su od interesa za primenjivanje saveznih propisa.
lan 372.
Funkciju javnog tuilatva, u okviru prava i dunosti federacije, vri savezni javni tuilac.
Saveznog javnog tuioca imenuje i razrjeava Skuptina SFRJ.
lan 373.
Savezni javni tuilac ulae pravna sredstva za koja je ovlaen saveznim zakonom u stvarima
za koje je nadlean Savezni sud i vri druge poslove odreene saveznim zakonom. Savezni
javni tuilac moe davati obavezna uputstva republikom, odnosno pokrajinskom javnom
tuiocu i moe preuzeti krivino gonjenje u stvarima u kojima federacija odreuje krivina
dijela za koja su nadlena javna tuilatva u republikama i autonomnim pokrajinama.
Savezni javni tuilac moe davati obavezna uputstva republikom, odnosno pokrajinskom
javnom tuiocu i moe preuzeti gonjenje i u stvarima koje se odnose na privredne prijestupe
odreene saveznim zakonom za ije su izvravanje odgovorni savezni organi.
lan 374.
Funkciju drutvenog pravobranioca samoupravljanja, u okviru prava i dunosti federacije, vri
savezni drutveni pravobranilac samoupravljanja. Saveznog drutvenog pravobranioca
samoupravljanja imenuje i razrjeava Skuptina SFRJ.

Glava VII USTVNI SUD JUGOSLVIJE

lan 375.
Ustavni sud Jugoslavije:
1) odluuje o suglasnosti zakona sa Ustavom SFRJ, 2) odluuje da li je republiki, odnosno
pokrajinski zakon, u suprotnosti sa saveznim zakonom, 3) odluuje o suglasnosti propisa i
drugih opih akata saveznih organa sa Ustavom SFRJ i saveznim zakonom, 4) odluuje da li
su propisi i drugi opi akti organa drutveno-politikih zajednica i samoupravni opi akti u
suglasnosti sa Ustavom SFRJ, odnosno u suprotnosti sa saveznim zakonom za ije su
izvravanje odgovorni savezni organi, 5) rjeava sporove o pravima i dunostima izmeu

federacije i republike, odnosno autonomne pokrajine, izmeu republika, izmeu republika i

autonomnih pokrajina i izmeu drugih drutveno-politikih zajednica sa teritorije raznih
republika, ako za rjeavanje takvih sporova zakonom nije predviena nadlenost drugog suda,
6) rjeava o sukobu nadlenosti izmeu republikih, odnosno pokrajinskih ustavnih sudova,
izmeu sudova i saveznih organa, izmeu saveznih organa i republikih, odnosno
pokrajinskih organa, izmeu sudova i drugih dravnih organa sa teritorije dve ili vie
republika, odnosno sa teritorija republika i autonomnih pokrajina. Ustavni sud Jugoslavije
moe ocjenjivati ustavnost zakona i ustavnost i zakonitost propisa i opih akata organa
drutveno-politikih zajednica i samoupravnih opih akata koji su prestali vaiti, ako od
prestanka vaenja do pokretanja postupka nije proteklo vie od jedne godine.
lan 376.
Ustavni sud Jugoslavije prati pojave od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti,
obavjetava Skuptinu SFRJ o stanju i problemima ostvarivanja ustavnosti i zakonitosti i daje
Skuptini SFRJ miljenja i prijedloge za donoenje i izmjenu zakona i preduzimanje drugih
mjera radi osiguravanja ustavnosti i zakonitosti i zatite prava samoupravljanja i drugih
sloboda i prava graana i samoupravnih organizacija i zajednica.
lan 377.
ko Ustavni sud Jugoslavije utvrdi da nadleni organ nije doneo propis za izvrenje odredaba
Ustava SFRJ, saveznih zakona i drugih saveznih propisa i opih akata, a bio je duan donijeti
takav propis, obavjestit e o tome Skuptinu SFRJ.
lan 378.
Ustavni sud Jugoslavije daje Skuptini SFRJ miljenje o tome da li je republiki ustav,
odnosno pokrajinski ustav, u suprotnosti sa Ustavom SFRJ.
lan 379.
Ustavni sud Jugoslavije moe, u toku postupka, do donoenja konane odluke, narediti da se
obustavi izvrenje pojedinanog akta ili radnje koja je preduzeta na osnovu zakona, drugog
propisa ili opeg akta organa drutveno-politike zajednice ili samoupravnog opeg akta ija
se ustavnost, odnosno zakonitost ocjenjuje, ako bi njihovim izvrenjem mogle nastupiti
neotklonjive tetne posljedice.
lan 380.
Rad Ustavnog suda Jugoslavije je javan.
lan 381.
Ustavni sud Jugoslavije sastoji se od predsjednika i trinaest sudaca koje bira Skuptina SFRJ.
U Ustavni sud Jugoslavije biraju se po dva lana iz svake republike i po jedan lan iz svake
autonomne pokrajine. Predsjednik i suci Ustavnog suda Jugoslavije biraju se na osam godina i
ne mogu biti ponovo birani na funkciju predsjednika ili suca Ustavnog suda Jugoslavije.
Predsjednik i suci Ustavnog suda Jugoslavije ne mogu u isto vrijeme vriti funkcije u

dravnim ili samoupravnim organima. Predsjednik i suci Ustavnog suda Jugoslavije uivaju
imunitet kao i delegati u Skuptini SFRJ.
lan 382.
Predsjednik i suci Ustavnog suda Jugoslavije mogu prije isteka mandata biti razrjeeni samo
ako sami zatrae da budu razrjeeni, ako budu osueni za krivino dijelo na kaznu lienja
slobode ili ako trajno izgube radnu sposobnost za vrenje svoje funkcije. Razloge za
razrjeenje predsjednika i sudaca Ustavnog suda Jugoslavije prije isteka njihovog mandata,
utvruje Ustavni sud i o tome obavjetava Skuptinu SFRJ. ko predsjednik ili sudac
Ustavnog suda Jugoslavije zatrai da bude razrjeen, a Skuptina SFRJ ne donese odluku o
ovom zahtjevu u roku od tri meseca od dana podnoenja zahtjeva, Ustavni sud e, na traenje
predsjednika ili suca Ustavnog suda, utvrditi da mu je prestala dunost u Ustavnom sudu i o
tome obavjestiti Skuptinu SFRJ. Ustavni sud Jugoslavije moe odluiti da predsjednik ili
sudac Ustavnog suda protiv koga je pokrenut krivini postupak ne vri dunost u Ustavnom
sudu dok taj postupak traje.
lan 383.
Predsjednik i suci Ustavnog suda Jugoslavije prije stupanja na dunost daju pred
Predsjednikom Predsednitva SFRJ sveanu izjavu.
lan 384.
ko Ustavni sud Jugoslavije utvrdi da savezni, republiki ili pokrajinski zakon nije u skladu
sa Ustavom SFRJ, odnosno da je republiki ili pokrajinski zakon u suprotnosti sa saveznim
zakonom, utvrdit e to svojom odlukom koju dostavlja nadlenoj skuptini. Nadlena
skuptina duna je, u roku od est meseci od dana dostavljanja odluke Ustavnog suda
Jugoslavije, uskladiti zakon sa Ustavom SFRJ, odnosno otkloniti suprotnost izmeu
republikog ili pokrajinskog zakona i saveznog zakona. Na zahtjev nadlene skuptine,
Ustavni sud Jugoslavije moe produiti rok za usaglaavanje zakona najdue jo za est
meseci. ko nadlena skuptina u odreenom roku ne usuglasi zakon sa Ustavom SFRJ,
odnosno ne otkloni suprotnost izmeu republikog ili pokrajinskog zakona i saveznog zakona,
odredbe zakona koje nisu u suglasnosti sa Ustavom SFRJ, odnosno odredbe republikog ili
pokrajinskog zakona koje su u suprotnosti sa saveznim zakonom, prestaju vaiti, to e
Ustavni sud Jugoslavije utvrditi svojom odlukom.
lan 385.
ko Ustavni sud Jugoslavije utvrdi da propis, osim zakona, ili opi akt organa drutvenopolitike zajednice ili samoupravni opi akt nije u suglasnosti s Ustavom SFRJ ili da je u
suprotnosti sa saveznim zakonom za ije su izvravanje odgovorni savezni organi, odnosno da
propis ili drugi opi akt saveznog organa nije u suglasnosti sa saveznim zakonom, ponitit e
ili ukinut e taj propis ili opi akt, odnosno one njegove odredbe koje nisu u suglasnosti sa
Ustavom SFRJ ili saveznim zakonom, odnosno koje su u suprotnosti sa saveznim zakonom.
lan 386.
Zakoni za koje je utvreno da su prestali vaiti i drugi propisi i opi akti organa drutvenopolitikih zajednica i samoupravni opi akti koji su poniteni ili ukinuti, nee se primenjivati

na odnose koji su nastali prije dana objavljivanja odluke Ustavnog suda Jugoslavije, ako do
tog dana nisu pravnosnano rjeeni. Propisi i drugi opi akti doneseni za izvrenje propisa ili
samoupravnih opih akata koji se vie ne mogu primenjivati nee se primenjivati od dana
objavljivanja odluke Ustavnog suda Jugoslavije, ako iz odluke proizlazi da su ti propisi i akti
protivni Ustavu SFRJ ili saveznom zakonu. Izvrenje pravnosnanih pojedinanih akata
donesenih na osnovu propisa koji se vie ne mogu primenjivati, ne moe se ni dozvoliti ni
sprovesti, a ako je izvrenje zapoeto obustavit e se.
lan 387.
Svatko moe dati inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti.
Postupak pred Ustavnim sudom Jugoslavije mogu pokrenuti:
1) Skuptina SFRJ, republika skuptina, pokrajinska skuptina ili skuptina druge drutvenopolitike zajednice, 2) Predsjednitvo SFRJ, predsjednitvo republike i predsjednitvo
autonomne pokrajine, 3) Savezno izvrno vijee, republiko izvrno vijee ili pokrajinsko
izvrno vijee osim za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti propisa koje donose skuptine
odgovarajue drutveno-politike zajednice, 4) republiki ustavni sud ili pokrajinski ustavni
sud, 5) sud, ako se pitanje ustavnosti i zakonitosti postavi u postupku pred sudom, 6) savezni,
republiki ili pokrajinski javni tuilac i odgovarajui vojni tuilac ako se pitanje ustavnosti i
zakonitosti postavi u radu odnosnog javnog tuioca, 7) drutveni pravobranilac
samoupravljanja, 8) organizacija udruenog rada, mjesna zajednica, samoupravna interesna
zajednica ili druga samoupravna organizacija i zajednica, ako je povreeno njeno pravo
utvreno Ustavom SFRJ ili saveznim zakonom, 9) savezni, republiki ili pokrajinski sekretar
ili drugi funkcioner koji rukovodi radom saveznog, republikog ili pokrajinskog organa
uprave ili savezni, republiki ili pokrajinski organ, svaki u svom djelokrugu, osim za
ocjenjivanje ustavnosti zakona, suprotnosti izmeu republikog, odnosno pokrajinskog
zakona i saveznog zakona, kao i za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti propisa izvrnog
vijea drutveno-politike zajednice iji je on organ, 10) organ koji je po ustavu i zakonu
ovlaen obustaviti izvrenje propisa ili drugog opeg akta organa drutveno-politike
zajednice i samoupravnog opeg akta, zbog njegove nesuglasnosti sa Ustavom SFRJ, 11)
Sluba drutvenog knjigovodstva u federaciji, republici i autonomnoj pokrajini. Ustavni sud
Jugoslavije moe i sam pokrenuti postupak za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti.
lan 388.
Svatko kome je povreeno pravo konanim ili pravnosnanim pojedinanim aktom,
donesenim na osnovu zakona, drugog propisa ili opeg akta organa drutveno-politike
zajednice ili samoupravnog opeg akta, koji prema odluci Ustavnog suda Jugoslavije nije u
suglasnosti sa Ustavom SFRJ ili saveznim zakonom, odnosno koji je u suprotnosti sa
saveznim zakonom, ima pravo da trai od nadlenog organa izmjenu tog pojedinanog akta.
Prijedlog za izmjenu konanog ili pravnosnanog pojedinanog akta donesenog na osnovu
zakona, drugog propisa, opeg akta organa drutveno-politike zajednice i samoupravnog
opeg akta koji prema odluci Ustavnog suda Jugoslavije nije u suglasnosti sa Ustavom SFRJ,
odnosno koji je u suprotnosti sa saveznim zakonom, moe se podnijeti u roku od est meseci
od dana objavljivanja odluke u slubenom glasilu Socijalistike Federativne Republike
Jugoslavije, ako od dostavljanja pojedinanog akta do donoenja odluke Ustavnog suda nije
proteklo vie od jedne godine. Kad sud pravnosnanom odlukom odbije primjeniti propis ili
opi akt organa drutveno-politike zajednice ili samoupravni opi akt zbog njegove
nesuglasnosti sa Ustavom SFRJ ili saveznim zakonom, odnosno zbog suprotnosti sa saveznim

zakonom, a Ustavni sud Jugoslavije utvrdi da takva nesuglasnost, odnosno suprotnost ne

postoji, svatko kome je povreeno neko pravo moe zahtjevati izmjenu pravnosnane odluke
suda u roku od jedne godine od dana objavljivanja odluke Ustavnog suda Jugoslavije. ko se
utvrdi da se izmjenom pojedinanog akta ne mogu otkloniti posljedice nastale usled
primenjivanja propisa ili drugog opeg akta koji nije u suglasnosti sa Ustavom SFRJ ili
saveznim zakonom, odnosno koji je u suprotnosti sa saveznim zakonom, Ustavni sud
Jugoslavije moe odrediti da se ove posljedice otklone povraajem u preanje stanje,
naknadom tete ili na drugi nain.
lan 389.
ko je pokrenut postupak za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti propisa ili drugog opeg
akta organa drutveno-politike zajednice ili samoupravnog opeg akta, za koji se tvrdi da je
istovremeno protivan Ustavu SFRJ ili saveznom zakonu i republikom ustavu, odnosno
pokrajinskom ustavu ili republikom, odnosno pokrajinskom zakonu, ocjenu ustavnosti i
zakonitosti vri republiki, odnosno pokrajinski ustavni sud, ocjenjujui samo suglasnost tog
propisa ili opeg akta sa republikim ustavom, odnosno pokrajinskim ustavom i republikim,
odnosno pokrajinskim zakonom i saveznim zakonom za ije su izvravanje odgovorni organi
u republikama i autonomnim pokrajinama. ko republiki ustavni sud ili pokrajinski ustavni
sud ocjeni da je propis ili opi akt suglasan sa republikim ustavom, odnosno sa pokrajinskim
ustavom, odnosno saveznim zakonom za ije izvravanje su odgovorni organi u republikama i
autonomnim pokrajinama, dostavit e predmet Ustavnom sudu Jugoslavije radi ocjenjivanja
suglasnosti propisa ili opeg akta sa Ustavom SFRJ, odnosno radi ocjenjivanja da li je propis i
opi akt u suprotnosti sa saveznim zakonom za ije izvravanje su odgovorni savezni organi.
lan 390.
Dravni organi, organizacije udruenog rada i druge samoupravne organizacije i zajednice,
kao i nosioci samoupravnih javnih i drugih drutvenih funkcija, duni su Ustavnom sudu
Jugoslavije, na njegov zahtjev, davati podatke i obavetenja potrebna za rad Ustavnog suda i
preduzimati, po nalogu Ustavnog suda, radnje koje su od interesa za voenje postupka.
lan 391.
Ustavni sud Jugoslavije donosi odluke i rjeenja veinom glasova svih lanova Ustavnog
suda. lan Ustavnog suda Jugoslavije koji izdvoji miljenje ima pravo i dunost pismeno
izloiti i obrazloiti njega.
lan 392.
Ustavni sud Jugoslavije donosi odluke, po pravilu, na osnovu javne rasprave.
lan 393.
Kad je u toku postupka zakon, drugi propis ili opi akt organa drutveno-politike zajednice
ili samoupravni opi akt doveden u sklad sa Ustavom SFRJ odnosno saveznim zakonom, ali
nisu otklonjene posljedice neustavnosti, odnosno nezakonitosti, Ustavni sud Jugoslavije moe
odlukom utvrditi da zakon, drugi propis ili opi akt nije bio u suglasnosti sa Ustavom SFRJ ili
saveznim zakonom, odnosno da je bio u suprotnosti sa saveznim zakonom. Ova odluka
Ustavnog suda Jugoslavije ima isto pravno dejstvo kao odluka kojom se utvruje da je zakon
prestao vaiti, odnosno kojom se ukida ili ponitava drugi propis ili opi akt.

lan 394.
Odluke Ustavnog suda Jugoslavije su obavezne i izvrne. U sluaju potrebe, izvrenje odluka
Ustavnog suda Jugoslavije osigurava Savezno izvrno vijee. Ustavni sud Jugoslavije moe
zahtjevati da se prema odgovornom licu preduzmu mjere zbog neizvrenja odluke Ustavnog
suda.
lan 395.
Odluke Ustavnog suda Jugoslavije objavljuju se u slubenom glasilu Socijalistike
Federativne Republike Jugoslavije, kao i u slubenom glasilu u kome je objavljen zakon,
drugi propis ili opi akt organa drutveno-politike zajednice, ili na nain na koji se objavljuje
samoupravni opi akt o kome je Ustavni sud Jugoslavije odluivao.
lan 396.
Postupak pred Ustavnim sudom Jugoslavije i organizaciju Ustavnog suda ureuje Ustavni sud
Jugoslavije.

Glava VIII DVNJE SVENE IZJVE

lan 397.
Sveanu izjavu, prilikom stupanja na dunost, daju Predsjednik Republike, predsjednik i
lanovi Predsednitva SFRJ i predsjednik i lanovi Ustavnog suda Jugoslavije. Tekst sveane
izjave glasi:
Izjavljujem da u se boriti za zatitu suverenosti, nezavisnosti i integriteta zemlje i za
ostvarivanje vlasti radnike klase i svih radnih ljudi, da u se zalagati za ostvarivanje bratstva
i jedinstva i za ravnopravnost naroda i narodnosti, za razvitak socijalistikog samoupravnog
drutva i za ostvarivanje zajednikih interesa radnih ljudi i graana Socijalistike Federativne
Republike Jugoslavije i da u se pridravati Ustava SFRJ i saveznih zakona i savesno i
odgovorno vriti svoju dunost.
Predsjednik i potpredsjednici Skuptine SFRJ, predsjednici vijea Skuptine SFRJ,
predsjednik i lanovi Saveznog izvrnog vijea, predsjednik i suci Saveznog suda, savezni
sekretari i drugi savezni funkcioneri koje bira ili imenuje Skuptina SFRJ prilikom stupanja
na dunost, daju sveanu izjavu u tekstu koji utvrdi Skuptina SFRJ.

DIO PETI
PROMJEN USTV SOCIJLISTIKE FEDERTIVNE REPUBLIKE
JUGOSLVIJE
lan 398.

O promjeni Ustava SFRJ odluuje Savezno vijee Skuptine SFRJ, uz suglasnost skuptina
svih republika i autonomnih pokrajina, a ako se promjenom Ustava SFRJ ureuju samo
poloaj republika i meusobni odnosi federacije i republika Savezno vijee Skuptine
SFRJ, uz suglasnost skuptina svih republika.
lan 399.
Prijedlog da se pristupi promjeni Ustava SFRJ moe podnijeti najmanje trideset delegata u
Saveznom veu, Predsjednitvo SFRJ, skuptina republike, skuptina autonomne pokrajine i
Savezno izvrno vijee.
lan 400.
O prijedlogu da se pristupi promjeni Ustava SFRJ odluuje Savezno vijee Skuptine SFRJ.
Savezno vijee moe odluiti da se pristupi promjeni Ustava SFRJ ako se sa prijedlogom za
pristupanje promjeni Ustava SFRJ suglase skuptine svih republika i autonomnih pokrajina,
odnosno skuptine svih republika.
lan 401.
Nacrt akta o promjeni Ustava SFRJ utvruje Savezno vijee Skuptine SFRJ, dostavlja ga na
miljenje skuptinama svih republika i autonomnih pokrajina i stavlja ga na javnu diskusiju.
Nacrt akta o promjeni Ustava SFRJ pretresaju skuptine svih republika i autonomnih
pokrajina i daju svoje miljenje o njemu. Kad dobije miljenja skuptina svih republika i
autonomnih pokrajina i poslije sprovedene javne diskusije, Savezno vijee utvruje prijedlog
akta o promjeni Ustava SFRJ i odluuje o njemu. Promjena Ustava SFRJ usvojena je u
Saveznom vijeu ako za nju glasaju dve treine svih delegata u Saveznom veu. ko
promjena Ustava SFRJ u Saveznom vijeu nije usvojena, prijedlog za promjenu Ustava SFRJ
po istom pitanju ne moe se ponoviti prije isteka jedne godine od dana kad je prijedlog
odbijen.
lan 402.
Promjena Ustava SFRJ je usvojena kad se sa tekstom koji je usvojilo Savezno vijee
Skuptine SFRJ suglase skuptine svih republika i autonomnih pokrajina, odnosno skuptine
svih republika. ko se skuptina jedne ili vie republika, odnosno skuptina jedne autonomne
pokrajine, ne suglasi sa tekstom akta o promjeni Ustava SFRJ koji je usvojilo Savezno vee,
prijedlog za promjenu Ustava SFRJ o kome nije postignuta suglasnost ne moe se staviti na
dnevni red prije isteka jedne godine od dana kad Savezno vijee utvrdi da ne postoji
suglasnost.
lan 403.
Usvojenu promjenu Ustava SFRJ proglaava Savezno vijee Skuptine SFRJ.

DIO ESTI

PRIJELZNE I ZVRNE ODREDBE

lan 404.
Pod izrazom ustav u ovom ustavu podrazumijevaju se odredbe Ustava SFRJ, republikih
ustava i pokrajinskih ustava. Pod izrazom samoupravni opi akt u ovom ustavu
podrazumijevaju se drutveni dogovori, samoupravni sporazumi kojima se na opi nain
ureuju samoupravni odnosi i drugi opi akti organizacija udruenog rada i drugih
samoupravnih organizacija i zajednica.
lan 405.
Za sprovoenje ovog ustava i osiguravanje prelaska na njegovo primenjivanje donijet e se
poseban ustavni zakon. Ustavni zakon za sprovoenje Ustava SFRJ donose, na prijedlog
Vijea naroda, sva vijea Savezne skuptine. Prijedlog ustavnog zakona usvaja se
dvotreinskom veinom u svakom vijeu shodno odredbama take 2. st. 4. do 8. Ustavnog
amandmana XII. Ustavni zakon za sprovoenje Ustava SFRJ proglaava se i stupa na snagu
istovremeno sa Ustavom SFRJ.
lan 406.
Ovaj ustav stupa na snagu danom proglaenja.
Kategorije:

Dovrenost 25%
Pravni propisi socijalistike Jugoslavije
lanci koje je potrebno lektorirati

Navigacijski izbornik

Otvori novi suradniki raun

Prijavi se

lanak
razgovor

itaj
Uredi
Vidi stare izmjene

Glavna stranica
Portal zajednice
Pisarnica
Novosti
Nedavne promjene
Sluajna stranica
Pomo
Novani prilozi

Ispis/izvoz

Napravi zbirku
Preuzmi kao PDF
Inaica za ispis

Pomagala

to vodi ovamo
Povezane stranice
Posebne stranice
Trajna poveznica
Podatci o stranici
Citiraj ovaj lanak

Drugi jezici

Slovenina
/ srpski

Vrijeme i datum posljednje promjene na ovoj stranici: 18:36, 18. lipnja 2011.
Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim
uvjetima; dodatni uvjeti se mogu primjenjivati. Pogledajte Uvjete koritenja za detalje.

Zatita privatnosti
O projektu Wikizvor
Odricanje od odgovornosti
Developers
Mobilni prikaz