KRIVICNO PROCESNO PRAVO I

KRIVINO PROCESNO PRAVO I KRIVINI POSTUPAK

Krivino pravo u irem smislu rijei podrazumjeva povezanost materijalnog, procesnog i izvrnog krivinog prava.
1p.o.U okviru obaveza drave prema uinjenom krivinom djelu i uiniocu uoavaju se tri zaokruene, samostalne i
meusobno povezane grane prava:
Krivino pravo (materijalno krivino pravo ili krivino pravo u uem smislu rijei),
Krivino procesno pravo (procesno ili formalno krivino pravo i
Pravo izvrenja krivinih sankcija (izvrno krivino pravo)
Krivino pravo, krivino procesno pravo i pravo izvrenja krivinih sankcija dijelovi su krivinog prava u irem
smislu rijei, kojim drava radi na preventivnom i represivnom suzbijanju kriminaliteta samim tim to su oni
utvreni kroz norme u sistemu.
2p.o.Svrha krivinih sankcija je viestruka:
-Preventini uticaj na druge, potujui pravni sisetm, da ne ine krivina djela,
-Spreavanje izvrenja krivinih djela i suzbijanje protivpravnih djelatnosti kojima se ugroavaju ili povrijeuju
vrijednosti zatiene krivinim zakonodavstvom i
-Spreavanje izvrenja krivinih djela i suzbijanje protivpravnih djelatnosti
kojima se ugroavaju ili povrijeuju
vrijednosti zatiene krivinim zakonodavstvom i prevaspitavanje izvrilaca krivinih djela.
Materijalno krivino pravo i krivino pravo u uem smislu rijei
Radi se o posebnoj grani prava ija se sadrina ogleda u pravno ureenoj i ogranienoj prinudi.
3p.o.Materijalno krivino pravne odredbe odreuju koja su ovjekova djelovanja i ponaanja kanjiva, tako da ih
opisuju, definiu i odvajaju od drugih nekanjivih ponaanja.
Ova grana prava propisuje odredbe u smislu, koje se krivinopravne sankcije i pod kojim uslovima mogu izrei
izvriocu krivinog djela.
4p.o.Drutvene funkcije krivinog prava:
-Zatita posebnih vrijednosti (ustavno, drutveno-politiko i ekonomsko ureenje)
-zatita vrijednosti koje su opteljudske (ivot, tjelesni integritet, ast, ugled, dost),
-garantovanje prava i sloboda ovjeka, kao i pravne sigurnosti, tj. zatita ovjeka pred moguom samovoljom,
nezakonitim i neovjenim represivnim radnjama dravnih organa.
Prve dvije funkcije su u ulozi zatite a trea kao garant funkcija krivinog prava.
ta ureuje krivinoprocesno pravo-pojam
5p.o.Krivino procesno pravo ureuje:
-tok krivinog postupka,
-prava i dunosti dravnih organa i drugih krivinoprocesnih stranaka, subjekata, koji uestvuju u krivinom
postupku kao i
-njihove meusobne odnose.
Izvrno krivino pravo
-Postupak izvrenja krivinopravnih sankcija ureen je posebnom granom prava koja se naziva pravo izvrenja
krivinopravnih sankcija.
-I-k-p je, dakle, odvojeno od krivinog procesnog prava, ali zajedno sa tim pravom i materijalnim krivinim pravom,
ini krivino pravo u irem smislu rijei.

Pojam krivinog postupka i krivinoprocesnog prava

-Skup krivinoprocesnih radnji koje preduzimaju krivinoprocesni subjekti (odreeni dravni organi i osobe) u
sluaju postojanja sumnje da je izvreno krivino djelo kako bi se ostvario drutveno prihvatljiv cilj reakcije na
kriminalitet predstavlja krivini postupak, gdje su neizostavni krivinoprocesni odnosi.
-Skup krivinoprocesnih odnosa koji se razvijaju izmeu krivinoprocesnih subjekata u sluaju sumnje da je
izvreno krivino djelo kako bi se postigao drutveno-prihvatljiv cilj reakcije na kriminalitet predstavlja krivini
postupak.
6p.o.Krivini postupak je ureen posebnim pravnim propisima, odnosno normama krivinog procesnog prava.
7p.o.Krivinoprocesno pravo, kao pravna grana, ureuje prava i dunosti krivinoprocesnih subjekata, vrste i oblike
krivinoprocesnih radnji koje se preduzimaju, kao i oblike krivinoprocesnih odnosa u koje stupaju krivnoprocesni
subjekti kada preduzimaju krivinoprocesne radnje.
8p.o.Drutveno prihvatljiv cilj krivinog postupka se ogleda u traenju odgovora na pitanja:
-Da li je u konkretnom sluaju izvreno krivino djelo,
-Da li je osoba prema kojoj je upravljen krivinopravni zahtjev izvrila krivino djelo
-Da li je kriva ili nije kriva za djelo koje joj se stavlja na teret i
-Da li se u smislu materijalnog krivinog prava mogu primjeniti krivinopravne sankcije.
Navedeno nalae drutvenu prihvatljivost cilja postupka i da niko nevin ne bude osuen a da se izvriocu
krivinog djela izrekne krivinopravna sankcija pod uslovima propisanim u materijalnom kriinom pravu u
zakonom propisanom postupku.
Odnos
krivinog
postupka
Nauka krivinog procesnog prava

krivinog

procesnog

prava

Krivinoprocesno pravo i krivini postupak su sistemski povezani i odnose se na aktivnosti drave u sluaju sumnje
da je izreno krivino djelo.
9p.o.U okviru krivinog postupka se govori o krivinoprocesnim subjektima, radnjama i odnosima, a u okviru
krivinog procesnog prava o pravnim normama kojima se obuhvataju krivinoprocesni instituti.
Nauka krivinog procesnog prava ima za predmet prouavanja krivino procesno pravo kao granu pravnu.
Ova nauna disciplina nije ograniena samo iskljuivo na prouavanje prava kao grane de lege lata, ve i na
sagledavanje krivinoprocesnih instituta i pojmova u historijskom kompleksu, de lege ferenda.
U pogledu naunog pristupa u izuavanju krivinoprocesnih pojmova i instituta koristi se opta metoda pravnih
nauka generalizirajue uoptavanje.
Krivini postupak i drugi kazneni postupci
Obzirom da se kanjiva djela, djele na krivina djela, privredne prestupe, prekraje i disciplinske krivice, usvojena je
podjela i kaznenih postupaka na: krivini postupak, postupak za privredne prestupe, prekrajni postupak i
disciplinski postupak.
Provoenjem nekog od kaznenih/krivinih ili drugih postupaka, donosi se odgovarajua sudska, disciplinska i dr.
odluka u pogledu odgovarajue kazne ili druge mjere, imajui u vidu vrstu i teinu izvrenog kanjivog/kaznenog
djela.
Materijalno-pravna pitanja kojima se propisuju druga kanjiva djela (koja nisu krivina djela) i odgovarajue
kazne ili mjere, ureena su posebnim propisima (npr. Zakon o privrednim prestupima, Zakon o prekrajima, propisi
o disciplinskoj odgovornosti i sl.).
Odnosi, izmeu krivinog postupka i drugih kaznenih postupaka imaju odreene slinosti i razlike u pogledu:
-Procesnih naela
-Radnji dokazivanja
-Izricanju kazni i uslova za njihovu primjenu.

to se tie razlika one su u nadlenim organima i tijelima pred kojima se vodi odgovarajui kazneni
postupak, npr. Privredni sud, sud za prekraje, disciplinska komisija.
O odnosu krivinog postupka i drugih postupaka u smislu zatite osnovnih prava i sloboda ovjeka raspravlja se
vezano za primjenu lana 6. EKLJP-a, kojim je zagarantovano pravo svakog ovjeka na pravino/pravedno
suenjKrivino procesno pravo i graansko procesno pravo
Krivinoprocesno pravo ureuje odnose nastale izvrenjem krivinog djela u smislu da sud u okviru procesnih normi
izvriocu krivinog djela izrekne odgovarajuu krivinopravnu sankciju.
Graansko procesno pravo obuhvata pravila koja se odnose na postupanje suda u graanskim predmetima,
tako da ureuje odnose nastale u okviru imovinskopravnih odnosa i drugih graanskih sporova fizikih i pravnih
lica/osoba.
Osnovna razlika meu njima je u predmetima spomenutih procesnih prava, (krivina, graanska, disciplinska stvar ).
Slinosti su u tome to se odvijaju po odreenim procesnim naelima: naelo utvrivanja istine, slobodne ocjene
dokaza, neposrednosti ili usmenosti, dokaznim sredstvima(iskazi osob.isprave..
Meunarodno pravo o pravima ovjeka i krivino procesno pravo
Opti prikaz obima zatite prava i sloboda ojeka u krivinopravnom sistemu BiH se naglaava Dejtonskim
ustavnim sporazumom, odnosno,
Ustavom BiH, FBiH, RS i BD. u kojima su prihvaeni i ugraeni odreeni meunarodni dokumenti UN, VE.
Ti meunarodni dokumenti imaju pravnu snagu ustavnih odredbi i prioritet su nad svim ostalim domaim
zakonima.
Kvalitativna i kvantitativna percepcija meunarodnih standarda o pravima ovjeka u okvirima
krivinoprocesnog prava BiH pokazuje da ne postoji dilema u vezi harmonizacije ovog pravnog sistema i
meunarodnog pravnog sistema i standarda oko primjene normi u smislu zatite ljudskih prava i sloboda.
Univerzalnost prava zadovoljava standarde da se gubi razlika izmeu domaeg i meunarodnog prava, gdje
meunarodno pravo dominira.
U smislu odredaba EKLJP-a i sudske prakse, sve drave lanice VE moraju se uklopiti u standarde za zatitu
ljudskih prava i osnovnih sloboda, tako da drave moraju prilagoavati svoje ustave i zakone kao i pravnu praksu
stajalitima koja su navedena u sudskoj praksi iz Strasburga-Strazbura.
10p.o.Meunarodne deklaracije i konvencije nalau odreene norme koje se izmeu ostalog odnose i na:
-Pravo na tjelesni integritet i ljudsko dostojanstvo,
-Zabranu svakog oblika diskriminacije i muenja,
-Uslove za liavanje slobode odnosno ograniavanje prava na slobodu i sigurnost osobe/lica
-Pravo svakog ovjeka na pravino suenje
-Pretpostavku nevinosti
-Pravo na potivanje privatnog ivota i zatitu stana i prepiske-pismena
-Pravo na koritenje pravnog sredstva protiv odluke dravnog tijela
-Zabranu ponovnog suenja
Najbolji interes djeteta, kao osnovno naelo u postupanju sa maloljetnicima i zatitu prava maloljetnika
Prava osuenih osoba i tretman osoba prema kojima se izvravaju krivinoprocesne sankcije
Pravo na rehabilitaciju i naknadu tete osobama koje su neosnovano osuene i nezakonito liene slobode ili
Nezavisnost i samostalnost sudske funkcije.
Izvori krivinog/kaznenog procesnog prava BiH i FBiH
Izvori se mogu posmatrati kao:
-Izvori u materijalnom smislu;
-Izvori u formalnom smislu rijei.
Izvori krivinog procesnog prava u materijalnom smislu su drutveni odnosi u jednoj dravi koji uslovljavaju
nastajanje krivinoprocesnog prava, a
Formalni izvori kriviknog procesnog prava su:

-oblici ili
-forme u kojima su sadrana pravila krivinog procesnog prava, kojima se pravno ureuju ti drutveni odnosi.
Materijalni izvori krivinog/kaznenog procesnog prava
Izvori krivinog/kaznenog procesnog prava u materijalnom smislu su drutveni odnosi u jednoj dravi koji
uslovljavaju nastajanje krivinog/kaznenog procesnog prava.
Formalni izvori krivinog/kaznenog procesnog prava
Formalni izvori krivinog/kaznenog procesnog prava su:
-oblici ili
-forme u kojima su sadrana pravila krivinog procesnog prava kojima se pravno ureuju drutveni odnosi.
Formalni se izvori krivinog/kaznenog procesnog prava dijele na:
-Unutranje i
-Meunarodne.
Unutranji izvori su zakonski propisi unutranjeg krivinog procesnog prava i dijele se na:
-osnovne i
-dopunske.
Njihova podjela na osnovne i dopunske ovisi o tome da li se odreenim zakonskim propisima ureuje krivini
postupak ili su predmetom njihovog regulisanja druge oblasti ljudskog djelovanja ili aktivnosti.
Od unutranjih-formalnih izvora kpp kao osnovni izvori izdvajaju se propisi-zakoni o krivinom postupku u BiH
(ZKPBIH; ZKPFBiH; ZKPRS; ZKP BD.
U dopunske-formalne izvore ulaze brojni drugi propisi kojima se uz glavni predmet rjeavaju i neka pitanja iz
oblasti krivinog postupka (Uredbe, zakoni, naredbe i sl.).
Meunarodni izvori krivinog procesnog prava su multilateralni i bilateralni ugovori koje je potpisala i ratificirala
Bosna i Hercegovina kao i odredbe meunarodnog obiajnog prava.
Osnovni meunarodni izvori krivinog procesnog prava u BiH su:
-Univerzalna deklaracija o pravima ovjeka iz 1948.
-Meunarodni ugovor o graanskim i politikim pravima iz 1966, sa dopunskim protokolom iz 1989. i
-Evropska konvencija o ljudskim pravima, (Rim 1950.) sa dodatnim protokolima, ije su norme od posebnog
znaaja, a za krivino postupanje posebno:
1. l. 5.kojim je regulisano pravo na slobodu i sigurnost;
2. l. 6. kojim je ureeno pravo na pravino suenje;
3. l. 8. kojim se garantuje potivanje privatnosti, porodinog ivota i prepiske.
Vaenje krivinog procesnog prava
Vaenje krivinog procesnog prava se moe posmatrati u odnosu na:
-prostor,
-vrijeme i na
-osobu/lice.
Prostorno vaenje krivinog procesnog prava vee se sa teritorijalnim principom u smislu da se forma pravnih radnji
odreuje prema zakonima mjesta gdje se te radnje preduzimaju (lat. Locus regit actum).
U odnosu na vremensko vaenje krivinog prava primjenjuje se princip da se valjanost pravnih radnji cijeni izmeu
ostalog prema propisima koji su se primjenjivali u vrijeme njihovog preduzimanja (lat. tempus regis actum).
Krivini postupak se vodi prema zakonskim odredbama koje su na snazi u vrijeme preduzimanja krivinoprocesnih
radnji.
Nove krivinoprocesne norme primjenjuju se od stupanja na snagu na sve budue krivine postupke, bez obzira to
je krivino djelo izvreno prije stupanja na snagu konkretnog procesnog zakona.
U teoriji krivinog/kaznenog procesnog prava govori se i o vaenju ovog prava u odnosu na odreene osobe/lica.
Naime, krivini postupak se vodi protiv osobe za koju postoje osnovi sumnje da je izvrila krivino djelo, bez obzira
da li se radi o dravljaninu BiH ili dravljaninu druge drave.

Meutim, protiv odreenih osoba krivini postupak se vodi pod odreenim uslovima.
To su osobe koje uuvaju krivini- materijalnopravni imunitet i ili krivino procesni imunitet.
Pregled historijskog razvoja krivinog procesnog prava
Razvoj krivinog procesnog prava u Bosni i Herceegovini
11p.o.Historijski pregled razvoja krivinog procesnog prava u pravilu obuhvata tri modela krivinog postupka i to:
-Akuzatorski ili optuni model
-Inkvizitorski ili istrani model
Mjeoviti ili akuzatorsko-inkvizitorski model
Akuzatorski ili optuni model krivinog postupka-vanost
12p.o.Porijeklom ovaj model postupka potie iz orijentalnog prava (iz nauke o istonim narodima i njihovim
jezicima), te biva oblikovan u staroj Grkoj i Rimu.
U Rimu se odrava do treeg (III) stoljea kada isezava da bi ponovno postao vladajuom procesnom formom u VI
i VII stoljeu u dravama stvorenim na ruevinama Rima zadravajui se sve do XIII stoljea, kada ustupa mjesto
inkvizitorskom postupku,(osim u Engleskoj gdje se ouvao trajno da bi krajem XVIII stoljea preao u
kontinentalnu Evropu gdje je uz stanovite izmjene postao sastavni dio novog mjeovitog krivinog postupka).
13.p.o.Osnovne vanosti optunog, odnosno akuzatorskog postupka su:
- ima karakter spora izmeu dvije ravnopravne stranke pred sudom;
- spor pred sudom pokree tuilc (lat. accusator). nemo iudex sine acctore ili (nema postupka bez tuioca).
- teret dokazivanja (lat. onus probandi) lei na tuiocu,
- tri krivinoprocesne funkcije : funkcija gonjenja, funkcija odbrane, funkcija presuenja.
Ukoliko tuilac ne dokae svoje tvrdnje, sud je optuenog oslobodio od optube. Inkvizitorski ili istrani model
krivinog postupka-vanost
Inkvizitorski postupak kao suprotnost akuzatorskom krivinom postupku dobiva svoj konani izgled tokom XIII
stoljea uz napomenu kako je dugo vremena postojao uporedo sa akuzatorskim postupkom.
Do XV stoljea ovaj krivini postupak postaje vodei model krivinog postupka u tadanjoj Evropi osim u
Engleskoj.
Osnovne vanosti ovog modela krivinog postupka su:
- pokretanje postupka je u rukama subjekta koji istovremeno obavlja i funkciju presuenja,
- dva dijela postupka: istraga (lat. Inquisitio) i suenje. Istragu provodi inkvirent koji kroz zapisnike opisuje
poduzete procesne radnje;
- zapisnici o poduzetim procesnim radnjama i odlukama inili su spis predmeta.
- sud u svojim rukama pored presuenja dri i funkciju optube, kao i funkciju odbrane,
- za vrijeme istrage osumnjieni je mogao iznijeti svoju odbranu koju je meutim morao dokazati,
- priznanje osumnjienog smatralo se kraljicom dokaza (lat. Regina probationum);
- suenje je u pravilu bilo tajno, pismeno i nekontradiktorno a optueni istom nije mogao niti prisustvovati, dok su
odluke donoene uz posredno izvoenje dokaza,
- iroko je primjenjivan sistem takozvane zakonske - formalne ocjene dokaza.
Mjeoviti ili akuzatorskoinkvizitorski model krivinog postupka
Drutvena, politika, ekonomska i filozofska klima nakon Francuske revolucije (1789.), otvara prostor treem tipu
postupka koji nije bio samostalni procesni oblik ve mjeavina akuzatorskih i inkvizitorskih elemenata.
Prototip gotovo svih savremenih mjeovitih krivinih postupaka odreen je u nekadanjem francuskom Zakonu o
krivinoj istrazi iz 1808. u ijem tekstu po prvi put dolazi do izraaja mjeoviti krivini postupak.
14p.o.Osnovne vanosti ovog modela krivinog postupka su:
1.Odvojene funkcije krivinog gonjenja, odbrane i presuenja te povjerene razliitim procesnim subjektima
sadraj ugraen iz akuzatorskog modela krivinog postupka,
2.Primjena osnovnih krivinoprocesnih naela na glavnom pretresu (kontradiktornost, javnost, usmenost,
neposrednost sadraj ugraen iz akuzatorskog modela krivinog postupka,

3.Na glavnom pretresu pored suda uestvuju i stranke, koje su u kontradiktornom postupku i iznose svoje
tvrdnje pobijajui navode protivne stranke sadraj ugraen iz akuzatorskog modela krivinog postupka,
4.Sud donosi presudu na temelju dokaza koji su izneseni na glavnoj raspravi, a ne na temelju onoga to je
utvreno u pripremnom postupku-sadraj ugraen iz akuzatorskog modela krivinog postupka,
5.Pravo stranaka da ispituju svjedoke i vjetake na glavnom pretresu-sadraj ugraen iz akuzatorskokg modela
krivinog postupka,
6.Podjela postupka na pripremni stadij, odnosno istragu, stadij optuivanja i stadij glavnog pretresa s
donoenjem presude - sadraj ugraen iz inkvizitorskog modela krivinog postupka,
7.Primjena naela oficijelnosti krivinog gonjenja sadraj ugraen iz inkvizitorskog modela krivinog postupka
8.Pripremni postupak je tajan jer mu ne mogu prisustvovati ne samo graani, veu u mnogim dravama sa
ovim oblikom postupka ne susreu se ni sami uesnici u krivinom postupku sadraj ugraen iz
inkvizitorskog modela krivinog postupka
9.Pravo suda da na glavnoj raspravi ispituje svjedoke ili vjetake sadraj ugraen iz inkvizitorskog modela
krivinog postupka, itd.
Pregled razvoja krivinog procesnog prava u Bosni i Hergovini
Prva etapa nasljeivanje pravnih propisa bive Jugoslavije, donoenjem Uredbe sa zakonskom snagom o
preuzimanju Zakona o krivinom postupku SFRJ, (Slubeni list RBiH, br. 2/1992.) i Uredbe sa zakonskom
snagom o primjeni Zakona o krivinom postupku koji je preuzet kao republiki zakon za vrijeme neposredne
ratne opasnosti ili za vrijeme ratnog stanja (Slubeni list RBIH broj 6/1992.).
Pomenute, obje, Uredbe su potvrene Zakonom o potvrivanju uredbi sa zakonskom snagom (Slubeni list
RBiH broj 13/1994).
Druga etapa donoenje novog kriinog zakonodavstva u FBIH (Krivini zakon FBiH, Zakon o krivinom
postupku FBiH i Zakon o izvrenju krivinh sankcija u FBiH) 1998. god.
U RS-oj ova etapa poinje ogranienim izmjenama i dopunama kriinog zakonodavstva ex Jugoslavije tokom 1997.
godine,
Brko Distrikt donosi Krivini zakon i Zakon o krivinom postuoku tokom 2000. godine.
Trea etapa zapoinje donoenjem Zakona o Sudu BiH 2000. godine, da bi potom 2002. dolo i do osnivanja
Tuilatva BiH.
Konno kao posljedica iroke reforme sistema krivinog pravosua u BiH usljedilo je 2003.
Zatim je usljedilo donoenje novih zakona o krivinom postupku kako na nivou BiH, tako i u entitetima FBIH, RS i
BD-u.
Pregled osnovnih specifinosti zakona o krivinom postupku u BiH i njihove strukture
Znaajno je napomenuti da je dolo do temeljnih promjena u sistemu krivinog pravosua i krivinom
zakonodavstvu to prati saveremene tendencije na podruju borbe protiv koruocije i organizovanog kriminaliteta.
Cilj promjena se moe predstaviti kao:
-efikasnija borba protiv rastue korupcije i organizovanog kriminaliteta,
-ugraivanje novih metoda u borbi protiv sloenih oblika savremenog kriminaliteta
-ubrzanje krivinog postupka
-pojednostaljivanje krivinog postupka za laka krivina djela
-zatita prava i sloboda ovjeka i
-harmonizacija krivinopravnih propisa u BiH.
S tim u vezi, zakoni o krivinom postupku BiH:
A) naputaju koncept istranog sudije i voenje istrage povjeravaju tuiocu, kao i ovlatenim slubenim
licima/osobama unutar policijskih

organa / SIPA, DGS, poreski i carinski org. idr./ koji svoje aktivnosti moraju preduzimati u skladu sa ZKP i pod
nadzorom tuioca.
B)Predviaju funkciju sudije za prethodni postupak, koji u stadiju istrage odluuje o primjeni mjera procesne
prirode (npr. Odreivanje pritvora), te ograniavanju osnovnih prava i sloboda osumnjiene osobe (kod pretresanja
stana ili upotrebe prikrivenih istranih mjera),
C)propisuju posebne istrane radnje, koje poznaju mnogi savremeni krivinoprocesni sistemi (radi se o mjerama
koje se mogu oznaiti kao represivne i koje obuhvatju razliite metode istraivanja, tajnog nadzora, infiltriranje u
razne kriminalne grupe a to su:
*nadzor i tehniko snimanje telekomunikacija
*pregled kompjuterskih baza
*nadzor i tehniko snimanje prostora.Praenje i dr.
Cilj ovih mjera jeste otkrivanje strukture i metoda postupanja u okviru organizovanog kriminaliteta, to je
neophodno za zapoinjanje krivinog postupka.
D)podstiu efikasnost krivinog postupka posebnim mjerama, to utie na razvijanje ne samo glavnog pretresa ve i
potivanje suda.
E) ureuju mjere za ubrzanje i pojednostavljivanje krivinog postupka, na to obavezuje i EKLJP. Takoer,
postavljaju se vremenski okiri za trajanje pritvora u toku cijelig krivinog postupka.
E)propisuju uslove za liavanje slobode i odreivanje pritvora, te ograniavanje prava na privatnost,
F)reguliu konsesualne oblike krivinog postupka kroz ustanove pregovaranja o krivnji, izjanjavanje o krivnji,
imunitet svjedoka i dr.
G)sadre odredbe o zatiti svjedoka, naroito ako se u ulozi svjedoka nalaze rtve krivinih djela.,
H)naglaavaju naelo kontradikornosti na glavnom pretresu, to doprinosi ravnopravnosti tuioca i optuenog pred
sudom,
I) predviaju pravila za odvijanje postupka protiv pravnih osoba/lica, zbog utvrivanja krivine odgovornosti
privrednog drutva/subjekta.
J) otvaraju put harmonizaciji krivinih propisa u BiH, u normativnom smislu, u smislu ujednaavanja krivine
procedure pred sudovima u BiH,
K) uvruju proces usklaivanja sa meunarodnim standardima o ljudskim pravima i vladavini zakona, te
iskustvima savremenih drava u borbi protiv organizovanog kriminaliteta.OSNOVNA NAELA
Osnovna naela krivinog procesnog prava
15p.o. Krivinoprocesnim naelima utvruju se:
prava i dunosti krivinoprocesnih subjekata,
odvijanje krivinog postupka i
odreuje priroda krivinoprocesnih ustanova.
Naela predstavljaju opta pravila pri utvrivanju krivinog postupka i njegovog funkcionisanja.
Krivinoprocesna naela su znaajna kako za konstrukciju sistema krivinog procesnog prava, tako i za njegovu
primjenu.
Naela se primjenjuju u toku krivinog postupka, s tim to nije mogue u svakoj procesnoj situaciji obezbjediti
djelovanje svih naela.
Zakonitost postupanja kae da se krivina sankcija moe izrei ...,
samo u postupku koji je pokrenut i sproveden po ovom zakonu, to iskljuuje bilo koji drugi postupak.
Zakonitost postupanja odnosi se kako na primjenu normi materijalnog krivinog prava, a tako isto i na odredbe
krivino procesnog prava, tj. Zakona o krivinom postupku.
To znai da samo ona sudska odluka moe biti zakonita, kojoj je prethodno zakonito proveden postupak u kome je
na zakonit nain nesumnjivo utvrrno postojanje ili nepostojanje materijalno pravnog, jer je to i svrha krivinoh
postupka: istinito utvriva. injenica na osnovu kojih se sudi o materijalno pravnom odnosu.
Zakonitost postupanja ne iskljuuje analogiju, koja je inae mogua i dozvoljena u krivino procesnom pravu.
Analogija je mogua samo u odreenim granicama, a iskljuena je u svim onim sluajevima gdje je zakon
taksativno nabrojao ovlatenje ili obaveze pojedinih subjekata ili stranaka, odnosno odredio neke uslove, predvidio
osnove ili obaveze.
S obzirom na znaaj zakonitosti dunost je suda, javnog tuioca i organa unutranjih poslova da uvijek postupaju
zakonito i da donose zakonite odluke.

Naelo zakonitosti
Zakonitost je opti princip naeg pravnog sistema u cjelini, pa je on striktno ugraen u na krivini postupak.
Zakonitost znai da se krivcu izrekne krivina sankcija pod uslovima koje predvia krivini zakon i na osnovu
zakonito sprovedenog postupka.

Naelo oficijelnosti
Funkciju krivinog gonjenja ostvaruje odreeni dravni organ (ex officio ili po slubenoj dunosti) u dravnom,
odnosno javnom interesu nezavisno od volje osobe koja je oteena krivinim djelom ili neke druge osobe koja bi
imala interes da se u odreenom predmetu (Ne) ostvari funkcija krivinog gonjena.
Naelo legaliteta i oportuniteta krivinog gonjenja
Znai da je tuilac duan preduzeti krivino gonjenje ako su ispunjeni zakonski uslovi, bez obzira na njegov stav o
tome da li je ili nije potrebno krivino gonjenje.
Za ostvarivanje ovog naela, uz postojanje dokaza da je krivino djelo izvreno, vee se i uslov koji se odnosi na
nepostojanje zakonskih smetnji za krivino gonjnje.
Tuilac je duan ostvariti funkciju krivinog gonjenja sve dok postoje zakonski uslovi.
18p.o.U postupku se predvia pravo tuioca da po naelu oportuniteta (ili cjelishodnosti) krivinog gonjenja ne
preduzima krivino gonjenje, bez obzira to su u konkretnom sluaju ispunjeni zakonski uslovi za to, ako to nije u
dravnom, odnosno javnom interesu.
Prema naelu oportuniteta, postojanje zakonskih uslova za gonjenje je nuan pravni predudslov za mogunost
krivinog gonjenja, naime,
Ako tuilac smatra da je u konkretnom sluaju s dravnog, odnosno javnog stajalita oportuno ili (cjelishodno)
preduzimanje krivinog gonjenja.
O pozitivnim stranama naela oportuniteta govori se u smislu:
Izbjegavanje krivinog postupka za laka krivina djela ili
Za specifine kategorije izvrenih krivinih djela,
Procesne ekonomije ili
Rastereenje krivinog pravosua
Za ostvarivanje ovog naela, uz postojanje dokaza da je krivino djelo izvreno, vee se i uslov koji se odnosi na
nepostojanje zakonskih smetnji za krivino gonjnje (npr. smrt osumnjiene osobe ili zastarjelost krivinog gonjenja.
Izuzeci od naela legaliteta krivinog gonjenja i primjena naela oportuniteta krivinog gonjenja su za:
Krivina djela za koja se goni po odobrenju (prethodno odobrenje nadlenog dravnog organa), tuilac ne moe
provesti istrgu niti podii optunicu ako ne podnese dokaz da je odobrenje dato, npr. Parlamentarna skup izuzee
Krivina djela izvrena van teritorije FBiH;
Krivina djela ije se krivino gonjenje moe ustupiti stranoj dravi pod zakonom propisanim uslovima;
Krivina djela u kojima e tuilac svjedoku dati imunitet, tj. pravo da ne odgovara na pojedina pitanja ako bi ga
istinit odgovor izloio krivinom gonjenj;
Laka krivina djela iji su izvrioci maloljetne osobe/lica;
Krivina djela o kojima se raspravlja u postupku protiv pravne osobe (tuilac nee pokrenuti postupak protiv pravne
osobe ako je njen doprinos u izvrenju krivinog djela neznatan),Tuilac ima prao da odustane od krivinog
gonjenja, ako smatra da ne postoje zakonski uslovi za krivino gonjenje.
19p.o.Mogunost tuioca da raspolae krivinopravnim zahtjevom i tako promjeni svoj stav, naziva se naelo
mutabilitea.
20p.o. Suprotno ovom naelu, naelo imutabiliteta, tuilac ne moe odustati od krivinog gonjenja ve mora u
postupku ostati do kraja, dok se nedonese meritorna sudska odluka.
Naelo akuzatornosti
Krivini postupak se pokree i vodi samo po zahtjevu tuioca (lat. nemo iudex sine actore).
Naelo kontradiktornosti

Ovo naelo omoguava strankama (tuiocu i osumnjienom odnosno optuenom) da pred sudom iznose svoje
navode i argumnte za njih, kao i da se izjasne o navodima suprotne stranke, a prije nego to sud donese odluku
povodom onog to je predmet raspravljanja u postupku (lat. audiatur et altera pars).
Naelo utvrivanja materijalne istine
Naelo utvrivanja materijalne istine /o nevinosti ili krivnji lica/osobe protiv koje se vodi krivini postupak nije
samo jedno od najanih krivinoprocesnih naela, ve je istovremeno i jedan od ciljeva krivinog postupka.
Krivini postupak u BiH je protkan/proet tradicionalnim shvatanjem doktrine mjeovoitog tipa krivinog postupka
u smislu da prije donoenja odgovarajue obavezujue sudske odluke treba utvrditi istinu o tome da li je u
konkretnom primjeru izvreno krivino djelo i da se na optuenog mogu primjeniti norme materijalnog krivinog
prava o izricanju krivinopravnih sankcija.
Zbog toga se nazivom materijalna istina (kao suprotnost formalnoj istini ili takom utvrivanju injenica koje je
zasnovano na zakonskim propisima o snazi pojedinih dokaza) oznaava utvrivanje injenica do kojeg sudija dolazi
slobodno nesputan dokaznim pravilima.
Naelo slobodne ocjene dokaza
Ovo naelo je u neposrednoj vezi sa naelom utvrivanja materijalne istine u krivinom postupku.
Znaaj ovog naela je u tome da sud ocjenjuje izvedene dokaze u skladu sa svojom logikom i psiholokom
analizom, pri emu nije vezan za zakonska pravila koja bi (a priori) odreivala vrijednost pojedinih dokaza, tj.
sud,prema slobodnom uvjerenju ocjeni dokaze u konkretnom krivinom postupku, stim da sud nije duan iznijeti
razloge
za svoje ubjeenje, odnosno u obrazloenju svoje odluke nije duan navesti razloge zbog kojih su odreene
injenice uzete kao dokazne ili nedokazne.
Naelo neposrednosti u provoenju i ocjeni dokaza
Naelo neposrednosti ogleda se u zahtjevu da izlaganja stranaka, izvoenje dokaza, i sve druge radnje potrebne za
formiranje odluke moraju biti izvedene pred sudom koji e donijeti odluku, tako da sud prima, bez posredovanja
drugih organa, ulne utiske o cjelokupnom procesnom materijalu na kojem e se zasnivati njegova odluka.
Naelo neposrednosti se moe posmatrati u uem i irem smislu.
U teoriji se razlikuje Formalna neposrednost ili nposrednost u uem smislu ili
Materijalna neposrednost ili neposrednost u irem smislu.
Naelo usmenosti
Naelo usmenosti se odnosi na oblik-stanje u kojem se preduzimaju krivinoprocesne radnje.
Suprotno naelu usmenosti zastupljeno je naelo pismenosti i znai da sud svoju odluku zasniva iskljuivo na
pismenom dokaznom materijalu, tj na dokazima koji se nalaze u spisu krivinog predmeta.
Naelo usmenosti na glavnom pretresu znai naroio slijedee:
Sav procesni materijal na kojem sud zasniva presudu mora se na glavnom pretresu iznijeti u usmenom obliku,
Tuilac i optueni svoje izjave daju usmeno
Tuilac ita optunicu na poetku glanog pretresa
Dokazni postupak je usmen
Zavrne rijei tuioca, oteenog i branioca i optuenog su takoe usmene,
Usmena izlaganja se unose u zapisnik
Izreka presude e se uvijek javno proitati i ukratko e se izloiti razlozi za odreenu presudu,
Sjednica vijea u drugostepenom postupku poinje izlaganjem podnosioca albe, a nakon toga druga strana izlae
odgovor na albu,
Na pretres pred vijeem apelacionog odjeljenja primjenjuju se odredbe koje se odnose na glavni pretres u
prvostepenom postupku.
*vrijednost naela usmenosti jeste u tome da ono doprinosi razvijanju naela kontradiktornosti, javnosti glavnog
pretresa i dr.

Naelo pravednog/pravinog postupka

U svakom racionalnom organizovanom krivinom postupku, koji trai da se odluka o krivnji i izricanju
krivinopranih sankcija temelji na potpuno utvrenom injeninom stanju i pravilnoj primjeni pravne norme, odnos
izmeu izvrioca krivinog djela i drave kojoj pripada monopol kanjavanja mora urediti tako da se taj monopol
primjenjuje pravedno/pravino prema svima.
Naelo pretpostake nevinosti i in dubio pro reo
16p.o.Saremeni krivini postupak se zasniva i na naelu pretpostavke nevinosti.
U domaem procesnom pravu, pretpostavka nevinosti (presumpcija), je odreena u skladu sa meunarodnim
dokumentima.
EKLJP i MPGPP predvia da se svako smatra nevinim za krivino djelo dok se pravosnanom presudom suda ne
utvrdi njegova krivnja.
Procesna pretpostavka nevinosti je tvz. privremena pretpostavka (lat. praesumptio iuris tantum).
Jedna od neposrednih posljedica presumpcije nevinosti je izriita zakonska odredba prema kojoj se sumnja u
pogledu postojanja injenica koja ine obiljeja krivinog djela ili o kojima ovisi primjena neke odredbe krivinog
zakonodavstva, rjeava presudom na nain koji je povoljniji za optuenog.
Rije je o naelu in dubio pro reo.
Shodno ovom naelu, sud e donijeti oslobaajuu presudu ne samo kad je dokazana nevinost optuenog, ve i onda
kad nije dokazana krivnja optuenog
Naelo ne bis in idem
17p.o. Zabrana ponovnog suenja u istoj krivinoj stvari izraena je kroz naelo ne bis in idem.
Ovo naelo je propisano u l. 14. st. 7. MPGPP i l. 4. Protokola broj 7. uz EKLJP.
Navdeni dokumenti propisuju da se nikome ne moe ponovo suditi, odnosno da se niko nemoe ponovo
kazniti u krivinom postupku iste drave za krivino djelo za koje je ve osloboen ili osuen u skladu sa
zakonom o krivinom postupku te drave.
Naelo ne bis in idem obuhvata dva kumulativna uslova:
* Da je krivini postupak ve voen protiv odreene osobe za odreeno krivino djelo,
* da je donesena pravosnana sudska odluka u tom krivinom predmetu.
Raspravljanjem o naelu, ne bis in idem, veu se pojmovi formalne i materijalne pravosnanosti
Zavreni krivini postupak moe se ponoviti samo na osnovu odredbi o ponavljanju postupka kao vanrednom
pravnom lijeku.
Naelo upotrebe jezika i pisma u krivinom postupku
ZKPBiH, s jedne strane, predvia naelo ravnopravne upotrebe slubenih jezika i pisma u BiH u krivinom
postupku.
To podrazumjeva da se u toku voenja krivinog postupka i preduzimanje krivinoprocsnih radnji ravnopravno
upotrebljavaju slubeni jezici i pisma u BiH. Meunarodne sudije su ovlatena da koriste engleski jezik u svim
postupcima pred sudom BiH.
Meunarodni tuioci su ovlateni koristiti engleski jezik u svim postupcima pred sudom BiH ili u okviru poslova
koji su u njihovoj nadlenosti.
U obadvije navedene situacije prevoenja, odnosno tumaenje na jedan od slubenih jezika BiH sud obezbjeuje
tumaa/prevodioc
Stranke, svjedoci i dr. uesnici u postupku imaju pravo sluiti se svojim jezikom.
Meunarodno pravo o pravima ovjeka predvia pravo na upotrebu svog jezika prilikom liavanja sdlobode,
odnosno pritvaranja, kod prava na pravino/pravedno suenje.
ESLJP-a je uveo praksu u krivini postupak, da optuena osoba koja ne razumije ili ne govori jezik koji se korisri na
sudu ima pravo na besplatnu pomo prevodioca pri prevoenju svih dokumenata ili izjava u postupku pokrenutom
protiv njega, jer je to neophodno da se ostvare benificije pravinog suenja.
Naelo javnosti u krivinom postupku
Ovo naelo podrazumjeva prisutnost graanske javnosti ili drugih osoba koje nemaju procesni subjektivitet da
prisustuju sudskim raspravama ito kako i prvostepenom tako i u albenom postupku pred sudom.

Obavjetavanje javnosti o krivinom djelu i njihovom procesuiranju obuhvaeno je i kroz obavjetavanje graana
putem medija o samom toku konkretnog krivinog postupka.
Prema praksi, ESLJP, odnose izmeu prava na pravino suenje, koje je praeno garancijama o sudskoj nezavisnosti
i prezumpciji nevinosti, prava na slobodno informisanje ili slobode tampe,
Treba rjeavati tako da se javnost obavjetava o krivinom postuku koji je u toku,ali tako da se to radi diskretno i uz
sve obzire koje nalae potovanje presumpcije nevinosti, pravo na odbranu, privatnost, zatitu moralnog integriteta i
ljudskog dostojanstva osumnjienog, odnosno optuenog.
Ovo znai da se lice/osoba u toku trajanja postupka ne smije prikazivati kao kriminalac, niti je doputeno u javnosti
stvarati sud o njenoj krivnji.
Informisanje javnosti kroz medije mora biti objektivno i bez prejudiciranja raspleta i ishoda u konkretnom
krivinom predmetu.
Samo pod zakonskim uslovima, sa glavnog pretresa se moe iskljiiti opta javnost.
Sud moe od otvaranja pa do zaretka glavnog pretresa, po slubenoj dunosti ili po prijedlogu stranaka i branioca,
ali uvijek po njihovom sasluanju iskljuiti javnost za cio glavni pretres ili njegov dio:
ako je to u interesu dravne bezbjednosti,
ako je to potrebno radi uvanja dravne, vojne, slubene, pslovne ili dr. tajne.,
iz razloga uvanja javnog reda,
bog zatite morala u demokratskom drutvu
radi zatite linosti i intimnog ivota optu.,
zbog zatite i intimnog ivota oteenog,
radi zatite interesa maloljetnika ili
iz razloga zatite interesa svjedoka.
Iskljuivanje javnosti izvan navedenih zakonskih uslova predstavlja apsolutno povredu odredaba krivinog
postupka, zbog ega se prvostepena presuda mora ukinuti.
U postupku prema maloljetnicima, javnost je uvijek iskljuena.
SUBJEKTI KRIVINOG POSTUPKA
Pojam i podjela
Prisutna su razliita shvatanja o subjektima krivinog postupka:
21p.o.Prema pojednim shvatanjima, krivino procesni subjekti su oni subjekti koji stupaju u krivino procesne
odnose i u njemu vre funkciju suenja, krivinog gonjenja i odbrane.
Drugo shvatanje se odnosi na svakog ko u krivinom postupku ima bilo kakva prava i dunosti (npr. Navodi se
javnost glavnog pretresa, ko ima pravo prisustvovati suenju, ali i dunost da potuje sud.
Nezanemaruje se ni tree razmiljanje o krivinoprocesnim subjektima u smislu da su tu obuhvaene sve osobe ija
je aktivnost usmjerena na donoenje presude odreene vrste (npr. Oteeni) ili koje u krivinom postupku aktivno
uestvuju (npr. Svjedoci ili Vjetaci)
Naelo akuzatornosti krivinog postupka nalae tri osnovne, odvojene funkcije koje su zakonski odreene i
povjerene razliitim subjektima:
funkcija krivinog gonjenja,
funkcija odbrane i
funkcija presuenja.
Funkciju krivinog gonjenja vri ovlateni tuilac, odnosno tuilac kao samostalni dravni organ,Oteeni kao
tuilac ili supsidijarni tuilac
i privatni tuilac
U zavisnosti od tubenog zahtjeva, gonjenje se preduzima po:
Slubenoj dunosti-oficijelno, odnosno
Po privatnoj tubi, kao i da,
Pozitivno pravo omoguava i oteenom da preduzme ili nastavi krivino gonjenje.
22p.o.Glavni ili Osnovni krivinoprocesni subjekti:
1 Tuilac
2 Sud;

3 Osumnjieni, odnosno optueni;

Ovi subjekti moraju postojati u svakom krivinom postupku, odnosno
ne moe se govoriti o krivinom postupku ako nije osigurano prisustvo navedena tri krivinoprocesna subjekta, tj.
ne moe se zasnovati, voditi, tei i okonati krivinoprocesni odnos.
ZKP propisuje prava i dunosti osnovnih krivinoprocesnih subjekata u toku postupka.
Prava i dunosti subjekata u krivinom postupku su razliitog kvaliteta i kvantiteta, u emu se ogledaju i osnovne
razlike.
23p.o.Sud u krivinom postupku ima pravo i dunost da meritorno (valjano) odluuje o krivinopravnom zahtjevu,
kao i drugim zahtjevima tuioca i osumnjienog, odnosno optuenog.
Tuilac i osumnjieni, odnosno optueni su duni prihvatiti sudske odluke i njihove posljedice.
Sud se izdvaja u krivinom postupku kao subjekat, a
24p.o.Tuilac i osumnjieni, odnosno optueni se odreuju kao krivino proc. Stranke.
Sporedni

krivinoprocesni

subjekti,

vre

sporedne

funkcije

25.p.o.Zastupnici krivinoprocesnih subjekata;

Pomonici krivinoprocesnih subjekata;
Osobe koje u krivinom postupku uestvuju u tzv. adhezionom (pridrunom) postupku i
Osobe koje su u krivinom postupku subjekti odreenih prava i dunosti.
Sporedni krivino procesni subjekti (oteeni na strani nadlenog tuioca, pravna ili fizika osoba od koje se
oduzima imovinska korist pribavljena krivinim djelom, organ socijalnog staranja prema maloljetnicima na strani
suda;
Zastupnici krivinoprocesnih subjekata, (zakonski zastupnik ili punomonik);
Punomonici krivinoprocesnih subjekata, (branilac osumnjienog odnosno optuenog, ovlatene slubene osobe
koje pruaju pomo tuiocu);
Osobe u krivinom postupku, tvz. Adhezionom ili pridruenom postupku, (osobe koje su ovlatene da postave
imovinsko pravni zahtjev jer imaju aktivnu legitimaciju prema pravilima graanskog prava);
Osobe koje su u krivinom postupku subjekti odreenih dunosti i prava (svjedoci ili vjetaci).
Stranke u krivinom postupku
Materijalnopravni i procesnopravni pojam
26p.o.Stranke u krivinom postupku ostvaruju suprotne interese i raspolau samostalnim procesnim pravima i
dunostima.
Prema krivinom procesnom pravu u BiH stranke su: tuilac i osumnjieni, odnosno optueni.
27p.o.Tuilac stranka ima pravo i dunost da trai utvrivanje krivinopravne odgovornosti (podnosi optuni
zahtjev za odgovornost),
obezbjeujui sudu pravo i dunost da ispita da li u konkretnom sluaju taj zahtjev postoji.
28p.o.Druga stranka je osoba protiv koje se vodi krivini postupak i koja osporava postojanje osnovanosti
krivinopravnog zahtjeva.
29p.o.U KP stranke su, u pogledu ostvarivanja svojih prava i interesa, naelno izjednaene.
Norme krivinoprocesnog prava B i H-e izjednaavaju stranke u krivinom postupku, tuioca, osumnjienog
odnosno optuenog.
Ovi krivinoprocesni subjekti su u principu ravnopravni.
30p.o.Tuilac je duan da s jednakom panjom ispituje i utvruje kako injenice koje:
-terete osumnjienog, odnosno optuenog,
-tako i one koje im idu u korist-prilog.
Stranaka sposobnost:
Sposobnost osobe/lica da bude strankom u krivinom postupku, tj. da bude tuilac ili osumnjieni, odnosno
optueni.
Procesna sposobnost:
Sposobnost stranke za poduzimanje krivinoprocesnih radnji.
Tuilac ima sposobnost samim tim to je imenovan na funkciju tuioca u

odreenom tuilatvu.
Kod osumnjienog, odnosno optuenog se moe kazati da stranaka sposobnost podrazumjeva i procesnu
sposobnost lica/osobe.
Zastupanje osumnjienog, odnosno optuenog u krivinom postupku je iskljueno, jer je njegova odgovornost lina,
ovdje se ne misli na duevno bolesno lice/osobu.

Krivino procesno pravo - SUD

Organizacija sudskog sistema u Bosni i Hercegovini
Sudska se funkcija ogleda u primjeni odreenog sistema pravnih propisa na konkretne drutvene odnose.
31p.o.Primjenjujui odreeni sistem pravnih propisa na konkretne drutvene odnose, sud raspravlja protivrjenosti u
drutvu i rjeava sukob interesa kroz prizmu sudskih sporova.
Sudsku funkciju u krivinom postupku na nivou BiH obavlja Sud BiH.
Sudsku funkciju u krivinom postupku u FBiH obavljaju sudovi ope (ili redovne) nadlenosti i to:
Opinski sudovi;
Kantonalni sudovi i
Vrhovni sud FBiH.
32p.o.Naela u obavljanju sudske funkcije
Naelo sudske nezavisnosti i nepristranosti;
Naelo zakonitosti;
Naelo izbornosti i razrjeivosti sudija;
Naelo zbornosti i
Naelo viestepenosti.
33p.o.Vrste sudova
Redovni sudovi (sudovi ope nadlenosti i specijalni sudovi) i
vanredni sudovi (stalni ili povremeni);
Pozivni, mjeoviti i porotni;
Sudovi vieg i nieg ranga;
Istrani i presudni, itd.
34p.o.Pojam i vrste sudske nadlenosti
Nadlenost je zakonom propisano pravo i dunost odreenog suda da postupa u odreenom krivinom predmetu.
Sudska se nadlenost u krivinim predmetima utvruje unaprijed zakonom(npr. zakonima o sudovima, ili zakonima
o krivinom postupku).
Za odreivanje nadlenosti primjenjuju se slijedei kriteri:
Priroda ili teina krivinog djela, te propisana kazna omoguava odreivanje stvarne nadlenosti,
35p.o.Podjela poslova izmau sudova iste vrste mogua je na osnovu veze koja postoji izmau krivinog djela i
njegovog izvrioca i odreenog mjesta (ratione loci), ta se nadlenost naziva mjesna nadlenost.
Stvarna nadlenost (ratione materie)
Osnov za odreivanje stvarne nadlenosti je priroda ili teina krivinog djela, odnosno propisana kazna.
Stvarna nadlenost sudova u FBiH propisana je Zakonom o sudovima u FBiH.
U prvom stepenu sude (sudije) optinski i kantonalni sudovi, a stvarna nadlenost je izmeu njih utvrena prema
slijedeim kriterijima:
Optinski sudovi sude: za krivina djela za koja je propisana kao glavna kazna novana kazna ili kazna zatvora do
10 god.,

Za krivina djela za koja je to odreeno posebnim zakonom,

Za krivina djela za koja je Sud BiH prenio nadlenost na optinske sudove,
U svim postupcima protiv maloljetnih izvrilaca (Zakon o sudovima FBiH.).
Kantonalni sudovi sude:
Za krivina djela za koja je propisana kazna zatvora preko 10 god. ili kazna dugotrajnog zatvora, ako zakonom nije
odreena nadlenost drugog suda,
Za krivina djela za koja je Sud BiH prenio nadlenost na kantonalne sudove
Odstupanja od pravila da moe suditi samo stvarno nadlean sud su:
- ako je isto lice/osoba optuena za vie krivinih djela, pa je za neka od tih djela nadlean nii a za neka vii sud,
Ako u toku glavnog pretresa sud ustanovi da je za suenje nadlean nii sud nee dostaviti predmet tom sudu, nego
e sam provesti postupak i donijeti odluku.
Na stvarnu nadlenost sud je duan paziti u toku cijelog krivinog postupka, a stranke mogu, takoer, u toku cijelog
postupka isticati prigovor stvarne nadlenosti.U sluaju stvarne nenadlenosti sud se mora oglasiti nenadlenim i po
pravosnanosti rjeenja uputiti predmet nadlenom sudu.
36p.o.Naime, stvarna nadlenost je zakonom propisano pravo i dunost odreene vrste sudova da presuuju za
odreena krivina djela s obzirom na njihovu teinu.
Mjesna nadlenost (ratione loci)
Mjesna nadlenost se odreuje na temelju veze koja postoji izmeu krivinog djela i njegovog izvrioca i odreenog
mjesta.
Naime, mjesna nadlenost je pravo i dunost stvarno nadlenog suda da preduzima krivinoprocesne radnje i
presudi odreeno krivino djelo zbog specifine povezanosti krivinog djela i njegovog uinioca, s jedne strane , i
podruja na kojem se sud nalazi s druge strane.
Pravilima o mjesnoj nadlenosti odreuje se, dakle, jedan sud u okviru veeg broja stvarno nadlenih sudova koji e
suditi u konkretnom krivinom predmetu.
Nije teko zakljuiti da na pravilno i zakonito odvijanje krivinog postupka, prije svega, utie okolnost da se
postupak mora provoditi pred stvarno nadlenim sudom.
Razlika u znaaju stvarne i mjesne nadlenosti za presuenje konkretne krivine stvari utie na ovakvo zakonsko
rjeenje.
Redovne mjesne nadlenosti:
Prema mjestu izvrenja krivinog djela, tj. prema mjestu izvrenja (forum delicti comissi);
Prema mjestu prebivalita, odnosno boravita osumnjienog odnosno optuenog (forum domicile);
Prema mjestu hvatanja, ili mjestu samoprijavljivanja poinitelja/izvrioca (forum deprehensionis).
37.p.o.Prema teoriji ubikviteta (sposobnost neega-nekoga da se nalazi svuda, svugdje, njegova sveprisutnost),
krivino djelo je uinjeno gdje je uinilac radio ili je bio duan da radi, tako i u mjestu gdje je posljedica njegovog
injenja ili neinjenja nastupila potpuno ili djelimino.
Vanredne mjesne nadlenosti:
Nadlenost po odluci suda (forum ordinatum);
38.p.o.Delegirana nadlenost (opunomoiti ovlastiti neki drugi sud nalogom da neto izvri vodi krivini
postupak po odreenom predmetu),(forum delegatum); i
Nadlenost po koneksitetu (povezanost spajanje predmeta, tj. *(kada postoji veza izmeu vie krivinih predmeta,
za koje treba voditi jedinstven krivini postupak i donijeti jednu presudu, ali su k.d. razliite teine i izvrena na
podruju razliitih sudova), (forum connexitatis).
Funkcionalna nadlenost
39.p.o.Za odreivanje ove nadlenosti je znaajna podjela krivinog postupka na stadije ili funkcije koje sudija ima
u toku krivinog postupka,Npr. Neki sudovi su nadleni za suenje u prvom stepenu, a neki za suenje u
drugostepenom postupku,ili sudija za prethodni postupak ima odreene funkcije u istrazi, a sudija za prethodno
sasluanje u postupku optuivanja.
Lina nadlenost (ratione personale)

O linoj nadlenosti se govori onda kada svojstvo osumnjienog, odnosno optuenog, ima utjecaja na odreivanje
nadlenosti.
U ovom sluaju se govori o linoj nadlenosti.
40.p.o.Lina nadlenost dolazi do izraaja u postupku prema maloljetnicima, jer je za suenje maloljetniku nadlean
sudija za maloljetnike, odnosno vijee za maloljetnike, ako je tako sud ustrojen.
Nae pravo ne poznaje posebne sudove za maloljetnike, s obzirom da je sud jedinstven i da su u njegovu nadlenost
ukljuena suenja i punoljetnim i maloljetnim osobama/licima.
Sudije po naelu izbornosti se biraju za odreeni sud a ne za odreenu vrstu predmeta.
Izabrane sudije za maloljetnike, odnosno vijee za maloljetnike su dio suda opte (redovne) nadlenosti.
41.p.o.Sukob nadlenosti
1.Pozitivan sukob nadlenosti i
2.Negativan sukob nadlenosti.
Sukob nadlenosti izmeu sudova rjeava neposredno vii sud.
42.p.o.Izuzee sudija
Izuzee sudije predstavlja njegovo izuzimanje od suenja ili vrenja drugih procesnih radnji u odreenom
krivinom predmetu zbog postojanja razloga koji dovode u sumnju njegovu nepristranost i objektivnost.
U EKLJP-a u l. 6. je ustanovljeno pravo svakog ovjeka da u krivinoj optubi protiv njega raspravi nezavisan i
nepristrasan, zakonom ustanovljen sud.
Propisima o obavljanju sudske funkcije utvreni su uslovi za izbor i razrijeenje sudije kako bi se obezbjedila
njegova apstraktna sposobnost da nepristrasno, pravino i bez bilo ijeg uticaja sa strane vri funkciju presuenja.
Apstraktna sposobnost moe biti dovedena u pitanje u konkretnom krivinom predmetu,
Naime, tada se govori o konkretnoj nesposobnosti sudije da nepristrasno i zakonito raspravi i rijei konkretnu
krivinu stvar.
43.p.o.Razlozi zbog kojih je mogue izuzeti od suenja u konkretnom krivinom postupku apstraktno sposobnog i
zakonitog sudiju navedeni su po dva kriterija:
1. razlozi koji govore o tome da je sudija oteen krivinim djelom ili da se nalazi u sasvim odreenom i vrlo
bliskim vezama i odnosima sa drugim uesnicima u postupku,
2. da je u istom krivinom predmetu uestvovao u ranijim stadijima tako to je obavljao odreene procesne radnje.
To je tzv. relativna nesposobnost sudije za suenje (iudex inhabilis) i
Sudija ne moe vriti sudijsku dunost ako postoje okolnosti koje izazivaju razumnu sumnju u njegovu nepristranost
(iudex suspectus).
Postupak izuzea se pokree po:
slubenoj dunosti,
na zahtjev stranaka ili
branioca, uz odreene zakonske uslove:
Zahtjev se mora podnijeti do odreenog trenutka u postupku, odnosno:
-do poetka glavnog pretresa i kasnije ako je rije o razlozima za izuzee koji su zakonski propisani,
Drugo, u zakonu navedena lica/osobe su dune obrazloiti zahtijev za izuzee tako to e navesti okolnosti i dokaze
zbog kojih smatraju da postoji neki od zakonskih osnova za izuzee.
Tree stranke ili branilac mogu traiti izuzee samo poimenino odreenog sudije, odnosno predsjednika suda koji
postupa u konkretnom predmetu.
O izuzeu i zamjeni, kako sudije tako i predsjednika suda, odluuje opta sjednica, odnosno kolegij sudija tog suda,
nezavisno od toga da li je izuzee po slubenoj dunodt ili na zahtjev stranaka ili branioca.
Protiv rjeenja kojim se, bilo pozitivno bilo negativno, odlui o izuzeu alba nije doputena.
alba nije doputena ni protiv rjeenja kojim se zahtjev za izuzee odbacuje.
O izuzeu tuioca odluuje kolegij tuilatva,
Tuilac odluuje o izuzeu osoba/lica koje ga zastupaju u krivinom postupku,
kao i o izuzeu ovlatene slubene osobe kad preduzima istrane radnje.
44.p.o.O izuzeu zapisniara, sudskog tumaa, strune osobe/lica i vjetaka odluuje sud.
TUILAC

45.p.o.Organizacija tuilatva u BIH

Tuilatvo BiH;
Tuilatvo RS i okruna tuilatva;
Federalno tuilatvo i kantonalna tuilatva;
Javno tuilatvo BD BiH.
Naela u radu tuilatva
Naelo jedinstva;
Naelo ustavnosti i zakonitosti;
Naelo monokratskog ureenja(vladati/gos
Naelo hijerarhijskog ureenja;
Naelo devolucije (prenos nekog prava ili posjeda na drugoga;
Naelo supstitucije(zamjena nekog,zastup.
Naelo jedinstva tuilatva
Ovaj princip principijelno nije zastupljen na nivou BiH, jer u BiH tuilatvo nije jedinstvena organizacija u kojoj bi
sva tuilatva bila po vertikalnoj liniji povezana, kada bi tuilatva bila poredana od najvieg do najnieg
O jedinstvu po vertikalnoj liniji moe se govoriti u Federaciji BiH., Ferderalno tuilatvo, zatim kantonalna
tuilatva.
BiH tuilatvo nije nadreeno tuilatvima u BiH, ve za ostvarivanje svojih prava i dunosti radi na konkretnim
predmetima koji su u nadlenosti suda BiH, po potrebi moe davati uputstva tuilatvima FBiH, RS, BD.
Drugaiji je odnos izmeu tuilatava u entitetima, tj. kantonalna i okruna su podreena Federalnom tuilatvu,
odnosno okruna tuilatvu RS. Tako da se moe govoriti i o nejedinstvu i principu jedinstva.
Naelo ustavnosti i zakonitosti
Bez obzira na princip nejedinstva-jedinstva svako tuilatvo vri svoju funkciju prema ustavnim normama i
odgovarajuim zakonskim propisima.
Kada su zakonski uslovu ispunjeni, tuilatvo mora da preduzme mjere i radnje, tj. kada postoje dokazi da je
izvreno krivino djelo (naelo legaliteta krivinog gonjenja).Naelo monokratskog ureenja
Ovo naelo odnosi se na tuioca koji se nalazi na elu odreene tuilake organizacije.
Npr. Glavni kantonalni tuilac moe funkciju krivinog gonjenja vriti neposredno sam ili te aktivnosti povjeriti
svojim zamjenicima, odnosno tuiocima.
Pored uputa koje tuilac daje zamjenicima, tuioci funkciju gonjenja vre sami i odgovorni su za zakonito
poduzimanje tih poslova i zadataka.
Naelo hijerarhijskog ureenja
Naelo hijerarhijskog urenja proizilazi iz naela jedinstva i nedjeljivosti, te naela monokratskog ureenja.
Ovo naelo znai podreenost niih tuilatava viem tuilatvu.
Npr. Kantonalna tuilatva su podreena federalnom.
Imajui u vidu to u vrenju nadzora Vii tuilac moe ukazati na odreene nedostatke u radu nieg tuioca, a moe
davati i obavezna uputstva za pravilno ostvarianje funkcije krivinog gonjenja.
Isto stanje se moe dogaati i u okviru jednog tuilatva.
Dakle, tuilac koji se nalazi na elu odreenog tuilatva, rukovodi radom tuilatva, vri raspodjelu poslova unutar
tuilatva:
moe preduzeti vrenje odreenih poslova tako da ih sam obavi ili da te poslove povjeri drugom tuiocu u tom
tuilatvu.
46.p.o.Naelo
devolucije
Odnosi se na vieg tuioca da preuzima i neposredno vri poslove iz nadlenosti nieg tuioca.
Npr. glavni federalni tuilac moe preuzeti funkciju krivinog gonjenja od kantonalnog tuioca i sam je vriti u
konkretnom krivinom postupku

47.p.o.Naelo
supstitucije
To je pravo vieg tuioca da postupanje u odreenom predmetu ili preduzimanje odreenih procesnih radnji izuzme
od nadlenog nieg tuioca i povjeri ih drugom niem tuiocu.Prava i dunosti tuioca u krivinom postupku
Tuilac ima specifian pravni poloaj u krivinom postupku, tj. da je s jedne strane stranka u krivinom postupku, a
s druge strane dravni organ kao subjekt postupka.
Tuilac je jedan od tri osnovna subjekta u kriinom postupku koji vri
funkciju krivinog gonjenja.
Osnovno pravo i osnovna dunost tuioca je otkrivanje i gonjenje uinilaca krivinih djela.
Tuilac sam preduzima procesne-istrane radnje i sam dokazuje injenice u korist optube.
Tuilac kao dravni organ-zahtjeva pomo od drugih dravnih organa u toku istrage (stranka u postupku) prednjai u
odnosu na osumnjienog-optuenog.
Tuilac je duan da prikuplja i ispituje injenice s jednakom panjom, kako one koje terete osumnjienog tako i one
koje mu idu u prilog.
U pravnom smislu tuilac na preduzimanju procesnih radnji nadilazi funkciju krivinog gonjenja i obuhvata sve one
procesne radnje koje su potrebne za donoenje pravilne i zakonite odluke, bez obzira da li su na tetu ili u korist
opuene osobe.
Tuilac u svojim pravima i dunostima ima aktivnu ulogu.
48.p.o.ira uloga tuioca/tuitelja
Provodi istragu u skladu sa zakonom,
Daje imunitet u skladu sa zakonom,
Zahtjeva dostavljanje informacija od dravnih organa, preduzea, pravnih i fizikih osoba/lica,
Izdaje pozive i naredbe i predlae izdavanje poziva i naredbi u skladu sa zakonom,
48p.o.Naredi ovlatenoj osobi da izvri naredbu izdatu od suda u skladu sa zakonom,
Predlae izdavanje kaznenog naloga,
Podie i zastupa optunicu pred sudom,
Podnosi pravne lijekove,
Obavlja i druge poslove odreene zakonom.
OSUMNJIENI, ODNOSNO OPTUENI I PRAVO NA ODBRANU
Osumnjieni,
odnosno
optueni
i
pravo
na
odbranu
49.p.o.Osumnjieni je osoba koja se na osnovu odreenih dokaza povezuje sa izvrenim krivinim djelom , odnosno
osumnjieni je osoba za koju postoje osnovi sumnje da je poinila krivino djelo.
49.p.o.optueni je osoba/lice protiv koje je jedna ili vie taaka u optunici potvrena.
Zakon je pojmovno odredio i ko je to osuena osoba/lice, naime zakon govori da se radi o osuenoj osobi za koju je
pravosnanom odlukom utvreno da je krivino odgovorna za odreeno krivino djelo.
Krivini postupak se ne moe voditi protiv osobe koja uiva krivinomaterijalni imunitet, ili krivinoprocesni, kao
ni osobe koja u vrijeme izvrenja krivinog djela nije imala 14 godina ivota (djete).
Krivini postupak se ne moe voditi protiv osobe koja je u vrijeme krivinog djela bila neuraunljiva.
Nakon utvrivanja neuraunljivosti (tempora kriminis) takva osoba se upuuje organima socijalnog staranja, to ne
znai da u daljem postupku ne moe biti osumnjiena odnosno optuena.
Krivini postupak se moe voditi protiv fizike i pravne osobe
Jedna od tri osnovne krivinoprocesne finkcije osumnjienog/ optuenog koja se manifestuje je funkcija odbrane.
Ovo pravo, zbog svog znaaja, je predvieno u meunarodnim dokumentima kojima se prua zatita osnovnih
ljudskih prava, (npr. l. 6. EKLJP).
Veina se tih prava moe koristiti u toku cijelog krivinog postupka
5o.p.o.Neka od prava osumnjienog, odnosno optuenog:
Pravo da bude obavjeten o razlozima zbog kojih je dobila svojstvo osunjienog odnosno optuenog,
Pravo da bude ispitan, kako u prethodnom postupku, tako i na glavnom pretresu,
Pravo na utnju, u smislu da nije duan iznijeti svoju odbranu, niti odgovarati na pitanja,
Pravo uvida u dokumentaciju o istrazi i kopiranju dokaznog gradiva (materijala),
Pravo na branioca prema vlastitom izboru,

Pravo na besplatnu strunu pomo branioca

Pravo uvida u dokumentaciju o istrazi i kopiranju dokaznog gradiva,
Pravo na branioca prema vlastitom izboru,
Pravo na besplatnu strunu pomo branioca
Krivini proces zbog svog karaktera sadri sredstva kojima se mogu u odreenoj mjeri ograniiti prava i slobode
osumnjienog/optuenog, zbog ega se osumnjienom/optuenom nameu odreene dunosti:
duni su dopustiti da budu predmet dokazivanja ili pasivno dokazno sredstvo u postupku koji se vodi pred sudom
Dunost odazivanja na poziv organu krivinog postupka.
Poloaj osumnjienog/optuenog u krivinom postupku treba da garantuje procesni subjektivitet, koji se manifestuje
kroz zakonom odreena prava i dunost.
Pravo na slobodnu usmenu komunikaciju sa braniocem ako se nalazi u pritvoru,
Pravo na slobodno dopisivanje i telefonske razgovore sa braniocem,
Pravo da bude prisutan suenju.
Kao osumnjieni, odnosno optueni u postupku mogu se pojaviti:
a) fizika ili pravna osoba/lice, koja ima stranaku sposobnost i protiv koje postoji odreena vrsta sumnje (osnovi
sumnje, odnosno osnovana sumnja) o izvrenju krivinog djela.
Specifinost procesnog poloaja osumnjienog, odnosno optuenog, ogledaju se u pravnom poloaju koje te osobe
imaju u krivinom postupku.
Osumnjieni, odnosno, optueni je jedan od tri osnovna subjekta u krivinom postupku (tuilac, sud i
osumnji/optueni.
Osumnjieni, pored toga to je stranka u postupku, on je procesni subjekat koji raspolae pravima na odbranu, a
moe biti i pasivno dokazno sredstvo.
Procesni poloaj osumnjienog, odnosno optuenog kao subjekta i stranke u krivinom postupku, ogleda se u veem
broju prava.
Pravo na odbranu i vrste odbrane
Najznaajnije pravo osumnjienog/ optuenog je pravo na odbranu, iz kog prava se izvode i druga prava.
Prava koja se garantuju osumnjienom/
optuenom za ostvarivanje funkcije odbrane predviena su
meunarodnim dokumentima u okviru meunarodnog prava o pravima ovjeka, ustavnim dokumentima i
procesnim zakonima
51.p.o.Prava koja se garantuju osumnjienom/ optuenom za ostvarivanje funkcije odbrane predviena su
meunarodnim dokumentima u okviru meunarodnog prava o pravima ovjeka, ustavnim dokumentima i
procesnim zakonima
Odbrana predstvlja procesnu aktivnost koja je usmjerena na pobijanje optube u cjelini ili djelimino, utvrivanje
injenica (in favorem), odnosno optuenog, kao i na primjenu onih pravnih propisa koji su za njih najpovoljniji.
Krivini postupak poznaje dvije vrste odbrane:
-materijalna ili lina i
-formalna ili struna
52.p.o.Materijalna odbrana je ona odbrana koju osumnjieni/optueni, preduzima sam, tako da daje iskaz (ako eli)
ispituje svjedoke, vjetake, predlae dokaze i daje zavrnu rije na glavnom pretresu, podnosi prigovore ili ulae
pravne lijekove.
Materijalna ili lina odbrana ne pripada samo osumnjienom/optuenom, jer tu odbranu vre i organi koji uestvuju
u krivinom postupku, kao i druga lica/osobe.
Prava i dunosti branioca u krivinom postupku
Prava i dunosti branioca u krivinom postupku su ista bez obzira da li je u krivini postupak ukljuen na temelju
punomoi ili rjeenja suda.
Procesna ovlatenja branioca usmjerena su na omoguavanje pravilne i efikasne odbrane u toku cijelog krivinog
postupka.
53.p.o.Prava branioca

53.p.o.Prije donoenja naredbe o provoenju istrage branilac moe prikupljati podatke o dokazima koji su u korist
lica/osobe protiv koje se oekuje pokretanje krivinog postupka, kako bi u eventualnom krivinom postupku mogao
raspolagati dokazima koji su in favorem osumnjienog.
U toku provoenja istrage branilac ima pravo prisustvovati ispitivanju osumnjienog.
U postupku optuivanja branilac ima pravo da prisustvuje izjanjenju o krivnji,
da izvri uvid u sve spise i dokaze,
predloi sudsko osiguranje dokaza i
podnese prigovor(e) na optunicu.
Na glavnom pretresu prisustvo branioca je obavezno, kako kad se radi o postavljenom braniocu, tako i onda kada
brailac nastupa na osnovu punomoi.
Branilac ima pravo poduzimati sve radnje koje su u korist optuenog ili slue zatiti njegovih prava:
Direktno, unakrsno ili dodatno ispitivanje svjedoka ili vjetaka;
Po zavretku dokaznog postupka branilac ima pravo, kao i tuilac, oteeni i optueni, na davanje zavrne rijei.
Nakon zavretka prvostepenog postupka branilac ima pravo da ulae redovne pravne lijekove:
alba na:
Prvostepenu i
Drugostepenu presudu
alba na rjeenje) i
podnese zahtjev za ponavljanje krivinog postupka kao vanredni pravni lijek.

Dunosti branioca
Branilac ima ne samo pravo nego i dunost da preuti injenice koje idu na tetu lica/osobe koju brani.Istovremeno
branilac ne smije sprijeavati sud, tuioca i druge organe u postupku da utvruju takve injenice (injenice vane za
voenje postupka).
Branilac je duan da prihvati odbranu i prui pravnu pomo osumnjienom, odnosno optuenom bez obzira da li je
rije o fakultativnoj, obligatornoj ili odbani osoba slabog imovnog stanja.
Branilac je duan da postupa savjesno u zatiti interesa osumnjienog, odnosno optuenog i da uva kao tajnu sve
to je saznao od osumnjienog, odnosno optuenog, tj. to mu je povjereno kao brani
OTEENI

KRIVINOM

POSTUPKU

OTEENI-Osmi dio
Oteeni je osoba ije je lino ili imovinsko pravo krivinim djelom povrijeeno ili ugroeno.
Pojam oteene osobe se moe odnositi kako na fiziku, tako i na pravnu osobu.
U svakom konkrtnom sluaju potrebno je odrediti kategoriju linih i imovinskih prava.
Osteeni u krivinom postupku ima zakonom odreena prava i dunosti.
Poloaj oteenog u krivinom postupku
Oteeni u krivinom postupku ima odreena prava i dunosti koja su u dirtektnoj vezi sa njegovim statusom.
U krivinom postupku oteeni svoja prava moe ostvarivati sam i uz pomo zakonskog zastupnika, odnosno
punomonika.
Prava oteenog u krivinom postupku:
Podnoenje prijave o izvrenom krivinom djelu;
Pravo da bude obavijeten o nesprovoenju istrage, kao i razlozima za to;
Pravo da bude obavijeten o obustavi istrage i razlozima za to, kako bi ukoliko eli podnio pritubu uredu tuioca u
roku od osam dana;
Pravo da bude upoznat sa rezultatima pregovaranja o krivnji o emu ga obajetava sud itd.
Pravo podnoenja prijedloga za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva;

Pravo predlaganja provoenja postupka medijacije (posredovanje oko izmirenja stranaka u njihovim interesima)
povodom istaknutog imovinskopravnog zahtjeva;
Pravo da bude obavjeten da je tuilac povukao optunicu i da je obustavljen krivini postupak;
Pravo da izjavi albu na odluku suda o trokovima krivinog postupka i imovinskopravnom zahtjevu;
Pravo da bude obavjeten i da bude prisutan sasluanju svjedoka ili vjetaka ili rekonstrukciji dogaaja;
U zavrnoj rijei da da primat dokazima koji se tiu imovinskopravnog zahtjeva;
Pravo da bude obavjeten o primjeni naela oportuniteta (prilagoavanje ili podvrgavanje odreenim interesima);
Pravo da postavi imovinskopravni zahtjev;
Pravo da bude sasluan kao svjedok u istrazi i na glavnom pretresu;
Pravo na osiguranje imovinskopravnog zahtjeva u postupku izruenja;
Pravo prisustvovanja glavnom pretresu;
Pravo da bude obavjeten o primjeni naela oportuniteta u postupku prema maloljetniku;
Pravo da se protivi ustupanju krivinog gonjenja stranoj dravi;
Pored prava oteeni u krivinom postupku ima i dunosti:
Dunosti oteenog u krivinom postupku
Ukoliko je pozvan kao svjedok, na oteenog se primjenjuju sve dunosti koje su vezane za poloaj svjedoka u
krivinom postupku;
Dunost da potuje sud, red i procesnu disciplinu.
Ne potivanje reda, rada, discipline i ne pokoravanje nareenjima suda, sud moe oteenog, nakon upozorenja,
udaljiti iz sudnice i kazniti novanom kaznom do 10000 KM.
Odazivanje na uredno dostavljen poziv,
Dunost svjedoenja, odnosno dunost istinitog svjedoenja,
Da poloi zakletvu ako ga sasluavaju kao svjedoka, a ne postoje zakonski razlozi za oslobaanje od te dunosti.
Imovinskopravni zahtjev
O imovinskopravnom zahtjevu se raspravlja u krivinom postupku.
Uvjeti/uslovi za isticanje imovinskopravnog zahtjeva:
Ukoliko je nastao izvrenjem krivinog djela;
Ukoliko je ovlatena osoba postavila prijedlog i
Ukoliko se time ne bi znatno odugovlaio postupak.
Imovinskopravni zahtjev se u krivinom postupku moe odnositi na:
Naknadu tete;
Povrat stvari;
Ponitenje odreenog pravnog posla.
Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva podnosi se sudu najkasnije do zavretka glavnog pretresa,
odnosno pretresa za izricanje krivinopravne sankcije.
Sud moe predloiti oteenom i optuenom, odnosno braniocu provoenje postupka medijacije putem medijatora
(posrednika) u skladu sa zakonom,
ako ocjeni da je imovinskopravni zahtjev takav da je svrsishodno da ga uputi na medijaciju.
Prijedlog za medijaciju mogu dati i oteeni, optueni i branilac do zavretka glavnog pretresa.
Na ovaj nain zakon otvara mogunost za alternativno rjeavanje sporova to moe znaajno doprinjeti rastereenju
pravosua i jedinstvenom ostvarivanju prava i interesa
Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva podnosi se:
tuiocu, odnosno,
Sudu, najkasnije do zavretka glavnog pretresa, odnosno, pretresa za izricanje krivinopravne sankcije.
Imovinsko pravni zahtjev mora biti jasan, konkretan i odreen.
Osoba koja podnese zahtjev duna je da na te okolnosti podnese dokaze o svom zahtjevu,
Ovlatena osoba iz odreenih razloga moe odustati od svog zahtjeva i ostvariti ga u parninom postupku.
Imovinskopravni zahtjev moe prei na drugo lice/osobu pravnim putem/poslom meu ivim ili za sluaj smrti.
Kad oteeni postavi prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivinom postupku, tako pokrenuti
adhezioni (pridrueni) postupak tee po slubenoj dunosti.
O imovinskopravnom zahtjevu odluuje sud.

Sud ne moe donijeti odluku kojom imovinskopravni zahtjev odbija, bez obzira to bi se u parninom postupku, za
konkretan imovinskopravni zahtjev mogla donijeti takva odluka.
Lica/osobe ovlatene za podizanje imovinskopravnog zahtjeva mogu predloiti odreivanje privremenih mjera
osiguranja zbog zahtjeva,
npr.*Zabrana raspolaganja,
* otuenja ili optereenja pokretne stvari,
*uvanje pokretnih stvari i zabrana otuenja ili optereenja pokretne stvari, uz zabiljeku te zabrane u zemljinjoj
knjizi.
Oteeni kao aktivno i pasivno dokazno sredstvo
Sasluanje oteenog kao svjedoka (aktivno dokazno sredstvo), predstalja vrlo vaan izvor saznanja o pravnorelevantnim injenicama koje se utvruju u krivinom postupku
Pojava oteenog kao svjedoka u krivinom postupku je fakultativna (dakle ne i obligatorna to zavisi od vie
faktora:
- da li je oteeni bio prisutan izvrenju krivinog djela
- da li zna ko je izvrilac krivinog djela
- da li je vidio izvrioca krivinog djela i sl.
Za sasluanje oteenog kao svjedoka, osim u zakonski predvienim sluajevima, vrijede opta pravila o sasluanju
svjedoka
Dunosti i prava koja pripadaju svjedocima odnose se i na oteenu osobu, osim ako zakonom nisu predviena
odreena ostupanja
Pravila koja se primjenjuju kod odreenih kategorija oteenih, kao svjedoka:
Sasluanje maloljetnika ne smije uticati na njegovo psihiko stanje.
U tom sluaju moe se sasluavati u prisustvu psihologa, pedagoga ili druge
strune osobe/lica.
Sa stanovita sudske psihologije pri ocjeni iskaza svjedoka, treba voditi rauna o tome da je ovlaeni zainteresovan
za ishod postupka.
Naime, treba imati na umu i stigmatizaciju svjedoka, kao i mogunost zastraivanja od osumnjienog, odnosno
optuenog.
Oteenog krivinim djelom nije doputeno ispitivati o njegovom seksualnom ivotu, a ako je to injeno na takvom
iskazu ne moe se zasnivati sudska odluka.
Imajui u vidu ivotnu dob, tjelesno i duevno stanje ili druge opravdane interese svjedok se moe sasluavati
pomou tehnikih ureaja za prijem slike i zvuka (posredno), tako da mu stranke (tuilac, osimnjieni/optueni i
branilac) mogu postavljati pitanja bez prisustva u prostoriji gdje se svjedok nalazi.
U sluajevima seksualnih delikata, prilikom prikupljanja dokaza, vladaju posebna pravila ispitivanja, koja nalau da
se ne mogu koristiti dokazi kao injenice koje se odnose na ranije seksualno ponaanje oteene strane i njene
seksualne pred-disopzicije.
Opravdani razlozi nalau, da se sasluavanje svjedoka mora snimiti audio vizuelnim sredstvima u sluajevima kada
se radi o maloljetnim osobama koje nisu navrile esnaest godina ivota i koje su oteene krivinim djelom.
Poloaj oteenog kao pasivnog svjedoka
Oteeni moe biti podvrgnut odreenim radnjama protiv njegove volje.
Npr. radi se o:
- vjetaenju duevnog stanja oteenog, kako bi se procjenila sposobnost percepcije, pamenje i reprodukcija
oteenog na odreene okolnosti;
- Vjetaenje tjelesnih povreda, koje je obavezno kod povreda ili ugroavanja tjelesnog integriteta oteenog ili
- tjelesnim pregledom uzimanje krvi na analizu i drugim medicinskim radnjama.
PREDMET KRIVINOG POSTUPKA
O predmetu krivinog postupka
Sud pod zakonskim uslovima u krivinom postupku utvruje postojanje krivinog djela i krivine odgovornosti
izvrioca, te odluuje o primjeni krivinopravne sankcije na izvrioca krivinog djela.
54.p.o.Predmet krivinog postupka je krivina stvar (lat. causa criminalis), kao dogaaj u stvarnosti, koji ukazuje na
mogunost postojanja odreenog krivinog djela i njegovog izvrioca.
Zbog predmeta (stvari) se vodi krivini postupak.

Predmet moe biti raspravljanje i utvrivanje samo u krivinom postupku, dok npr. raspravljanje o prekrajima ne
moe biti predmet krivinog postupka, jer se o njima raspravlja u posebnom postupku.
55.p.o.Zakon propisuje da se krivini postupak moe voditi kao jedinstven krivini postupak zbog vie krivinih
djela i /ili protiv vie osoba/lica, a koji su u meusobnoj vezi imajuu u vidu odreene vrste koneksiteta (subjektivni,
objektivni i mjeoviti).
U krivinom postupku raspravljaju se i sporni predmeti i to:
imovinskopravni zahtjevi nastali krivinim djelom,
trokovi krivinog postupka,
prethodna pitanja.
Druga kanjiva djela (npr. prekraji) ne mogu biti predmet raspravljanja u krivinom postupku, o njima se raspravlja
u prekrajnom (posebnom) postupku.
Zakonom su propisani sluajevi kada se moe voditi jedinstven krivini postupak zbog vie krivinih djela ili protiv
vie lica/osoba.
U takvim sluajevima predmet krivinog postupka je vie krivinih stvari u meusobnoj vezi.
Pored voenja rasprave o krivinoj stvari, u krivinom postupku se raspravljaju i sporedni predmeti i to:
Imovinskopravni zahtjev, koji nastaje zbog izvrenja krivinog djela,
Trokova krivinog postupka i
prethodna (prejudicijalna) pitanja.
Sporedni predmeti krivinog postupka
Da bi se rjeavao imovinskopravni zahtjev moraju biti ispunjene tri pretpostavke, i to:
imovinsko pravni zahtjev nastao izvrenjem krivinog djela,
ako je ovlatena osoba postavila prijedlog,
ako predloeni (adhezioni) postupak nee odugolaiti postupak u krivinoj stvari.
Sud o ovim predpostavkama mora voditi rauna prije no to odlui da li e prihvatiti tvz. pridrueno raspravljanje i o
imoinskopravnom zahtjevu odluiti prema naelima i pravilima graanskog prava.
U trokove krivinog postupka ulaze novani izdaci uinjeni povodom krivinog postupku od njegovog
zapoinjanja do njegovog pravosnanog okonanja, koji su neophodni za uspjeno voenje krivinog postupka.
Trokovi krivinog postupka nastaju raspravljanjem o osnovnim i sporednim predmetima-pitanjima, a odnose se na
posebne aktivnosti u toku postupka o krivinoj stvari
(npr. trokovi postupka izuzea, sukob nadlenosti,
prenoenje nadlenosti i dr.)
U trokove krivinog postupka ukljueni su i trokovi u postupku po vanrednim pravnim lijekovima.
Pored redovnih trokova krivinog postupka, javljaju se i sporedni trokovi koje proizvedu posebne aktivnosti:
Trokovi postupka izuzea
Sukoba nadlenosti
Prenoenja nadlenosti
Da bi krivini postupak mogao zapoeti i tei, potrebno je trokove postupka unaprijed isplatiti
Dunost isplaivanja trokova unaprijed traje do donoenja odluke kojom se konano rjeava ko snosi trokove
krivinog postupka.
Isplaivanje trokova postupka unaprijed je privremeno, jer organ koji je duan isplatiti ne mora ih uvijek biti duan
isplatiti, bez obzira na ishod postupka.
Vano je naglasiti da trokovi branioca koji je postavljen zbog slabog imovnog stanja osumnjienog, odnosno
optuenog, te trokovi prevoenja padaju na teret budetskih sredstava.
Kroz zatitu osnovnih ljudskih prava, prilikom odluivanja u krivinom postupku, moraju se primjeniti odredbe
lana 6. st. 3.taka c) i e) EKLJP i lan 14. stav 3. taka d) i f) MPGPP (meunarodni pakt o graanskim i politikim
pravima.
Prilikom odluivanja o trokovima krivinog postupka moraju se imati u vidu prava osumnjienog, odnosno
optuenog na besplatnu strunu pomo branioca, te besplatnu pomo tumaa ako ne razumije ili ne govori jezik na
kojem se vodi krivini postupak.
Odluka o trokovima postupka sastavni je dio izreke presude, odnosno rjeenja kojim se obustavlja krivini
postupak.
Odluka treba da sadri:
odluku o tome ko snosi trokove postupka odnosno, ako je utvreno, odluku o oslobaanju od dunosti naknade
trokova krivinog postupka u cjelini ili djelimino,
visinu trokova kriinog postupka

U okviru sporednih predmeta krivinog postupka (zahtjev za izdavanje kaznenog naloga i trokova krivinog
postupka) prethodna ili (prejudicijalna) pitanja su sastavni dio.
Prethodna pitanja su pitanja graaskog ili upravnog prava, a u krivinom postupku postaju prethodna onda kad od
njihovog prethodnog rjeenja zavisi primjena krivinog zakona.
U tom smislu prethodna pitanja su pravna pitanja i ne mogu biti procesna niti injenina.
Sud moe samostalno odluiti o prethodnom pitanju prema pravilima dokazivanja u krivinom postupku i
tada odluka suda o prethodnom pitanju ima dejstvo samo u konkretnom predmetu u kojem se raspravljalo o
prethodnom pitanju.
Odluku o prethodnom pitanju koju je donio sud u nekom drugom postupku ili neki drugi organ, ne moe promjeniti
sud u krivinom postupku.
Sud u krivinom postupku nije vezan takvom odlukom u pogledu ocjene da li je izvreno odreeno krivino djelo,
jer se o krivinoj stvari raspravlja po pravilima krivinog postupka.
MJERE ZA OSIGURANJE PRISUSTVA OSUMNJIENOG, ODNOSNO POTUENOG I USPJENO
VOENJE KRIVINOG POSTUPKA
Deseti dio*
Mjere za obezbjeenje prisustva osumnjienog, odnosno optuenog i uspjeno voenje krivinog postupka
56.p.o.Da bi se uspjeno proveo krivini postupak moraju prisustvovati odreeni subjekti.
Po slubenoj dunosti prisustvuju sudija i tuilac, dok se za odreene krvinoprocesne subjekte mogu koristiti mjere
prinude.
Prisustvo odreenih lica u krivinom postupku se postie propisivanjem dunosti odazivanja pozivu organa koji
vodi krivini postupak, dok se osiguranje potrebnih predmeta ili stvari realizuje utvrivanjem dunosti izdavanja
traenih predmeta ili stvari.
57.p.o.Mjere koje se mogu poduzeti prema optuenom za osiguranje njegove prisutnosti i za uspjeno voenje
krivinog postupka jesu:
poziv,
dovoenje,
mjere zabrane,
jamstvo i
pritvor.
Ove mjere ukinut e se i po slubenoj dunosti odmah kad prestanu razlozi koji su ih izazvali, odnosno zamjenit e
se drugom blaom mjerom kad za to nastupe uslovi/uvjeti.
Pomenute odredbe se primjenjuju shodno Zakonu i na
osumnjienog/optuenog - okrivljenog.
58.p.o.Naela u odreivanju mjera za obezbjeenje prisustva osumnjienog, odnosno optuenog i uspjeno voenje
krivinog postupka su:
1. Legalitet;
2. Srazmjernost;
3. Supsidijarnost;
4. Sudski nadzor.
Prilikom odluivanja koju e od navedenih mjera primjeniti, nadleni organ
pridravat e se uvjeta/uslova odreenih za primjenu pojedinih mjera, vodei
rauna da se ne primjenjuje tea mjera ako se ista svrha moe postii blaom
mjerom.
Ove mjere ukinut e se i po slubenoj dunosti odmah kad prestanu razlozi koji su ih izazvali, odnosno zamijenit e
se drugom blaom mjerom kad za to nastupe uvjeti/uslovi.
Poziv
Prisutnost optuenog pri izvrenju radnji u krivinom postupku osigurava se njegovim pozivanjem.
Kad se optueni prvi put poziva, pouit e se u pozivu o pravu da uzme branitelja i da branitelj moe biti prisutan
njegovom sasluanju.
Kad se osumnjieni prvi put poziva, pouit e se u pozivu o njegovim pravima u skladu s lanom 78. zakona.

Do podizanja optunice poziv osumnjienom upuuje Tuitelj/Tuilac.

Ako optueni nije u stanju odazvati se pozivu usljed bolesti ili druge neotklonjive smetnje, ispitat e se u mjestu
gdje se nalazi ili e se osigurati njegov prijevoz do zgrade suda ili drugog mjesta gdje se radnja preduzima.

Dovoenje
60.p.o.Naredbu da se optueni dovede moe izdati Sud ako je donijeto rjeenje o pritvoru ili ako uredno pozvan,
optueni ne doe, a svoj izostanak ne opravda, ili ako se nije moglo izvriti uredno dostavljanje poziva, a iz
okolnosti oigledno proizlazi da optueni izbjegava prijem poziva.
61.p.o.Izuzetno, u hitnim sluajevima, naredbu moe izdati i Tuitelj ukoliko uredno pozvani osumnjieni ne doe a
svoj izostanak ne opravda.
Naredbu za dovoenje izvrava sudska policija.
Osoba kojoj je povjereno izvrenje naredbe predaje naredbu optuenom i poziva ga da poe s njom.
Ako optueni to odbije, dovest e ga prinudno.
Mjere zabrane su:
a) Zabrana naputanja boravita i zabrana putovanja
62.p.o.Ako postoje okolnosti koje ukazuju da bi optueni mogao pobjei, sakriti se, otii u nepoznato mjesto ili u
inostranstvo, Sud moe, obrazloenim rjeenjem, zabraniti osumnjienom ili optuenom da napusti boravite.
U pomenutim okolnostima Sud takoe moe, bilo kao dodatnu mjeru uz zabranu naputanja boravita bilo kao
zasebnu mjeru, narediti privremeno oduzimanje putnih isprava uz zabranu izdavanja novih putnih isprava, kao i
zabranu koritenja line karte za prelazak dravne granice Bosne i Hercegovine, (zabrana putovanja).
b) Ostale mjere zabrane
Kada okolnosti sluaja na to ukazuju, Sud moe izrei jednu ili vie sljedeih mjera zabrane:
1. zabranu preduzimanja odreenih poslovnih aktivnosti ili slubenih dunosti,
2. zabranu posjeivanja odreenih mjesta ili podruja,
Ostale mjere zabrane mogu biti izreene uz zabranu naputanja boravita kao i uz zabranu putovanja iz lana 126.
zakona, ili kao zasebne mjere.
3. zabranu sastajanja s odreenim osobama/licima,
4. naredbu da se povremeno javlja odreenom dravnom organu, i
privremeno oduzimanje vozake dozvole.
Jamstvo
63.p.o. Optueni kojem se pritvor ima odrediti ili mu je pritvor ve odreen
samo zbog bojazni da e pobjei, moe se ostaviti na slobodi, odnosno,
moe se pustiti na slobodu ako on osobno/lino ili ko drugi za njega prui jamstvo da do kraja krivinog postupka
nee pobjei,
a sam optueni obea da se nee kriti i da bez odobrenja nee napustiti svoje boravite.
Jamstvo uvijek glasi na novani iznos koji se odreuje s obzirom na teinu krivinog djela,osobne i obiteljske prilike
optuenog i
imovno stanje osobe koja daje jamstvo.
Jamstvo se sastoji u polaganju gotovog novca, papira od vrijednosti, dragocjenosti ili drugih pokretnih stvari vee
vrijednosti koje se lako mogu
unoviti i uvati ili u stavljanju hipoteke za iznos jamstva na nepokretna dobra osobe koja daje jamstvo ili u osobnoj
obavezi jednog ili vie graana da e u sluaju bjekstva optuenog platiti utvreni iznos jamstva.
Osoba koja daje jamstvo mora dostaviti dokaze o svom imovnom stanju, porijeklu imovine, vlasnitvu i posjedu nad
imovinom koja se daje kao jamstvo.
Ako optueni pobjegne, rjeenjem e se odrediti da je vrijednost data kao jamstvo prihod budeta Bosne i
Hercegovine.
Optuenom e se i pored datog jamstva odrediti pritvor:
ako na uredan poziv ne doe a izostanak ne opravda,
ako se sprema za bjekstvo ili
ako se protiv njega, poto je ostavljen na slobodi, pojavi koji drugi zakonski osnov za pritvor.

U navedenom sluaju, jamstvo se ukida.

Poloeni novani iznos, dragocjenosti, papiri od vrijednosti ili druge pokretne stvari vraaju se, a hipoteka se skida.
Na isti nain se postupa i kad se krivini postupak pravomono dovri rjeenjem o obustavi postupka ili presudom.
Pritvor
Definicija
Pritvor kao preventivno lienje slobode predstavlja prinudno zadravanje osumnjienog, odnosno optuenog na
odreenom mjestu, koje je osigurano straom ili drugom vrstom nadzora uz provoenje odreenog reima izvrenja
pritvora i postupanja s pritvorenicima.
Pritvor se uvijek ukida istekom izreene kazne.
64.p.o.Pritvor se moe odrediti ili produiti samo pod uslovima propisanim zakonom i samo ako se isti cilj ne moe
ostvariti drugom mjerom.
Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkrae nuno vrijeme.
Ako se osumnjieni ili optueni nalazi u pritvoru, dunost je svih organa koji uestvuju u krivinom postupku i
organa koji im pruaju pravnu pomo da postupaju s posebnom hitnou.
U toku cijelog postupka pritvor e se ukinuti im prestanu razlozi na osnovu kojih je odreen, a pritvoreni e odmah
biti puten na slobodu.
65.p.o.U prvom rjeenju o pritvoru stoji, da se lice/osoba pritvara do 30 dana, jer se po sticanju odreenih razloga
moe imenovani pustiti i ranije.
Zakonski
razlozi
za
pritvor:
Ako postoji osnovana sumnja da je odreena osoba uinila krivino djelo, pritvor joj se moe odrediti:
ako se krije ili ako postoje druge okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva,
ako postoji osnovana bojazan da e unititi, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove vane za krivini
postupak ili
ako naroite okolnosti ukazuju da e ometati krivini postupak, utjecajem na
svjedoke, sauesnike ili prikrivae,
ako naroite okolnosti opravdavaju bojazan da e ponoviti krivino djelo ili
da e dovriti pokuano krivino djelo ili
da e uiniti krivino djelo kojim prijeti, a za ta krivina djela moe se izrei kazna zatvora pet godina ili tea kazna,
d) u vanrednim okolnostima:
ako se radi o krivinom djelu za koje se moe izrei kazna zatvora deset godina ili tea kazna, a koje je posebno
teko s obzirom na nain izvrenja ili posljedice krivinog djela,
ako bi putanje na slobodu rezultiralo stvarnom prijetnjom naruavanja javnog reda.
Pritvor odreuje ili produava rjeenjem Sud na prijedlog tuioca, a nakon to Sud prethodno saslua osumnjienog,
odnosno optuenog na okolnosti razloga zbog kojih se pritvor predlae, osim u sluaju da se pritvor odreuje iz
razloga to se osumnjieni, odnosno optueni krije ili ako postoje druge okolnosti koje ukazuju na opasnost od
bjekstva .
Trajanje
pritvora
u
istrazi:
U istrazi pritvor moe trajati najdue (1) mjesec od dana liavanja slobode tj. do mjesec dana.
Poslije isteka ovog roka osumnjieni se moe zadrati u pritvoru samo na temelju rjeenja o produenju pritvora.
U tom smislu pritvor se moe produiti na obrazloen prijedlog tuioca za najvie do(2) dva mjeseca.
Ako se postupak vodi za krivino djelo za koje se moe izrei kazna zatvora (10) deset godina ili tea kazna i
ako postoje naroito vani razlozi, vijee Vrhovnog suda moe na obrazloeni prijedlog tuioca pritvor produiti za
jo najvie (3) tri mjeseca.
Izuzetno i u izrazito sloenom predmetu vezano za krivino djelo za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora,
pritvor se moe ponovo produiti za jo najvie tri (3) mjeseca nakon produetka pritvora iz stava 3. ovog lana.
Pritvor se moe produiti dva puta uzastopno, po obrazloenom prijedlogu Tuioca za svako produenje, koji treba
da sadri izjavu kolegija Tuilatva o potrebnim mjerama da bi se istraga okonala.
O albi protiv rjeenja vijea o produenju pritvora odluuje vijee Apelacionog odjeljenja.
alba ne zadrava izvrenje rjeenja.
Ako se do isteka navednih rokova ne potvrdi optunica, osumnjieni e se pustiti na slobodu.

Pritvor
nakon
potvrivanja
optunice
Pritvor se moe odrediti, produiti ili ukinuti i nakon potvrivanja optunice.
Kontrola opravdanosti pritvora se vri po isteku svaka dva mjeseca od dana
donoenja posljednjeg rjeenja o pritvoru.
Kontrola opravdanosti pritvora se vri po isteku svaka dva mjeseca od dana donoenja posljednjeg rjeenja o
pritvoru.
Nakon potvrivanja optunice i prije izricanja prvostepene presude, pritvor moe trajati najdue:
jednu godinu u sluaju krivinog djela za koje je propisana kazna zatvora do pet godina;
jednu godinu i est mjeseci u sluaju krivinog djela za koje je propisana kazna zatvora do deset godina;
dvije godine u sluaju krivinog djela za koje je propisana kazna zatvora preko deset godina, ali ne i kazna
dugotrajnog zatvora;
tri godine u sluaju krivinog djela za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora.
Ako u navedenim periodima ne bude izreena prvostepena presuda, pritvor e se ukinuti i optueni pustiti na
slobodu.
Odreivanje
pritvora
nakon
izricanja
presude
Kada izrekne presudu na kaznu zatvora, Sud e optuenom odrediti pritvor, odnosno pritvor e se produiti ako
postoje razlozi iz lana 132. stava 1. take a). C). i d). zakona,a optuenom koji se nalazi u pritvoru ukinut e
pritvor ako za pritvor vie ne postoje razlozi zbog kojih je bio odreen.
Pritvor e se ukinuti ako je optueni osloboen od optube ili je optuba odbijena osim iz razloga nenadlenosti
Suda ili ako je oglaen krivim, a osloboen od kazne ili je osuen samo na novanu kaznu ili je uvjetno osuen ili je
zbog uraunavanja pritvora kaznu ve izdrao.
Poslije izricanja prvostepene presude, pritvor moe trajati najdue jo devet mjeseci.
Ako za to vrijeme ne bude izreena drugostepena presuda kojom se prvostepena presuda preinaava ili potvruje,
pritvor e se ukinuti i optueni pustiti na slobodu.
Ako u roku od devet mjeseci bude izreena drugostepena odluka kojom se prvostepena presuda ukida, pritvor moe
trajati najdue jo jednu godinu od izricanja drugostepene odluke.
Na zahtjev optuenog, koji se poslije izricanja kazne zatvora nalazi u pritvoru, sudija, odnosno predsjednik vijea
moe optuenog rjeenjem uputiti u ustanovu za izdravanje kazne i prije pravomonosti presude.
Pritvor se uvijek ukida istekom izreene kazne.
Optueni koji se nalazi u pritvoru, a presuda kojom mu je izreena kazna zatvora je postala pravosnana, ostat e u
pritvoru do upuivanja na izdravanje kazne, a najdue do isteka trajanja izreene kazne.
Ope pravo zadravanja i liavanje slobode
Od pritvora kao mjere za osiguranje prisutnosti osumnjienog, odnosno optuenog i uspjeno voenje krivinog
postupka treba razlikovati liavanje slobode koje po pravilu prethodi odreivanju pritvora.
Prema procesnom zakonodavstvu postoje dva oblika liavanja slobode u smislu lienja slobode kao kratkotrajne i
privremene mjere oduzimanja slobode osobi zbog sumnje da je poinila krivino djelo. To su:
Ope pravo zadravanja i
Liavanje slobode i zadravanje.
Zaticanje na izvrenju krivinog djela (in flagranti) nije razlog za odreivanje pritvora ali jeste razlog za
zadravanje, pa osobu zateenu u izvrenju krivinog djela moe svako zadrati.
Osoba koja je zadrana mora se odmah predati sudu, tuiocu ili najbliem policijskom organu, a ako se to ne
moe uiniti mora se odmah obavijestiti jedan od tih organa.Liavanje slobode i zadravanje
Policijski organ moe lice liiti slobode ako postoje osnovi sumnje da je to lice poinilo krivino djelo i ako postoji
bilo koji razlog za pritvor, ali je policijski organ duan da takvo lice bez odgaanja, a najkasnije u roku od 24 sata,
sprovede tuiocu.
Prilikom dovoenja, policijski organ obavijestit e tuioca o razlozima i o vremenu liavanja slobode. Upotreba sile
prilikom dovoenja dozvoljena je u skladu sa zakonom.
Izuzetno, kada se radi o krivinim djelima terorizma, lice se mora sprovesti tuiocu najkasnije u roku od 72 sata.
Lice lieno slobode mora biti poueno u skladu s lanom 5. ZKP-a.
Ako lice lieno slobode ne bude sprovedeno tuiocu u navedenim rokovima, pustit e se na slobodu.

Tuilac je duan lice lieno slobode ispitati bez odgaanja, a najkasnije u roku od 24 sata i u tom roku odluiti da li
e lice lieno slobode pustiti na slobodu ili e postaviti obrazloeni prijedlog za odreivanje pritvora osiguravajui
izvoenje lica pred sudiju za prethodni postupak.
Sudija za prethodni postupak e odmah, a najkasnije u roku od 24 sata, donijeti odluku o prijedlogu za odreivanje
pritvora.
Ako sudija za prethodni postupak ne prihvati prijedlog za odreivanje pritvora, donijet e rjeenje kojim se prijedlog
odbija i lice odmah puta na slobodu.
Tuilac moe uloiti albu na rjeenje sudije za prethodni postupak, ali alba ne zadrava izvrenje rjeenja.
RADNJE U KRIVINOM POSTUPKU
Pojam oblik i forma radnji u kpp
Krivini postupak je skup krivinoprocesnih radnji koje preduzimaju krivinoprocesni subjekti (odreeni dravni
organi i osobe/lica).
Radnje preduzimaju u sluaju postojanja sumnje da je izvreno krivino djelo, kako bi razjasnili sve okolnosti u vezi
njega i izvrioca.
Radnje su raznovrsne a preduzimaju ih subjekti postupka u odreenim stadijumima i oblicima krivinog postupka.
Radnje se mogu podjeliti na one koje preduzima:
sud i
stranke u postupku, te
procesne radnje ostalih krivino procesnih subjekata (npr. oteenog, svjedoka, vjetaka).
Radnje voenja postupka dijele se na:
radnje utvrivnja injenica
radnje procesne prinude i
ostale radnje kojima se upravlja postupkom.
Radnje stranaka dijele se na:
radnje kojima se nastoji uticati na volju procesnih subjekata kako bi se dolo do odgovarajue odluke (napr. razliiti
prijedlozi stranaka) i na
radnje koje nemaju takav cilj (napr. izjava tuioca da odustaje od krivinog gonjenja).
Procesne radnje se dijele prema svom sadraju:
kao izjave volje (napr. optuni akt ili alba) i
kao izjave o znanju (vjetaenje), te,
prema svom obliku (usmene i pismene).
Procesnim zakonodavstvom su ureene, odnosno,
zakonima o krivinom postupku su:
propisane krivinoprocesne radnje,
njihova struktura,
oblici i forme, te
nain preduzimanja i vrenja.
Krivinoprocesne radnje su okvirene u tri vrste procesnih normi:
Oblik ili forma krivinoprocesnih radnji,
Mjesto izvrenja krivinoprocesnih radnji i
Vrijeme izvrenja krivinoprocesnih radnji.
Oblik i forma krivinoprocesnih radnji
Znaaj preduzimanja procesnih radnji u propisanom obliku ili formi sastoji
se u:
Obezbjeenju kvalitetnog dokaznog materijala.
Obezbjeenju nesmetanog i stvarnog vrenja prava koja su priznata procesnim subjektima,
Postizanje procesnih rezultata na efikasan nain.
Procesnim zakonom oblik i forma procesnih radnji predviena je na dva
naina:
propisivanje optih procesnih oblika ili formi za zapisnike i podneske, te
Propisivanjem procesnog oblika ili forme za odreene krivinoprocesne radnje (napr. Ukoliko se podnosi usmeni
zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje, sudija za prethodni postupak e,u zavisnosti od naina saoptavanja
zahtjeva, zabiljeiti tok razgovora na odgovarajui nain i prepis zapisnika dostaviti sudu.

Zakon propisuje da se o svakoj radnji, preduzetoj u toku krivinog postupka, sastavlja zapisnik istovremeno kada se
radnja obavlja, a ako to nije mogue, onda neposredno poslije zavrene radnje.
Zapisnik pie zapisniar.
Kada se vri pretresanje stana, drugih prostorija i osoba/lica, van slubenih prostorija, zapisnik pie ovlateno lice
organa koji vri tu radnju.
Svrha zapisnika kao pisanog dokumenta- isprave, jeste da se obavljena radnja procesnopravno fiksira i sauva od
zaborava, te da bude koriten kao dokaz o toj radnji ili da poslui kao naknadno ispitivanje pravilnosti obavljene
radnje.
Zakon propisuje sadraj zapisnika, kako u pogledu njegovog uvodnog dijela, tako i u odnosu na sam tok i sadraj
preduzete radnje.
U uvodnom dijelu su podaci o:
onome ko obavlja radnju,
vrjeme i mjesto preduzimanja radnje,
krivinom predmetu po kojem se preduzima radnja, te
osobama koje su prisutne.
Imajui u vidu tok i sadraj preduzete radnje u zapisnik se unose bitni podaci o tome , kao i postavljena pitanja i dati
odgovori, te da li je dolo do privremenog oduzimanja predmeta i spisa.
Kada se preduzimaju neke radnje, kao (napr. Uviaj) obaveza je onog ko sastavlja i potpisuje zapisnik da u zapisnik
unese i druge podatke koji su bitni za radnju koja se preduzima.
Osobe/lica koja su prisutna u toku provoenja radnje imaju pravo proitati zapisnik ili zahtijevati da im se proita.
Na zapisniku e se naznaiti da li je upozorenje uinjeno i da li je zapisnik proitan.
Ukoliko je bilo prigovora u pogledu sadraja zapisnika, navest e se u zapisniku i ti prigovori.
Posebnu vrstu zapisnika predstavljaju zapisnici koji su sainjeni pomou ureaja za zvuno snimanje, odnosno
pomou ureaja za filmsko i drugo snimanje.
Uz snimanje audijovizuelnim sredstvima posebno se vodi i pisani zapisnik u
koji se samo unosi:
da je izvreno zvuno , filmsko ili drugo snimanje istrane radnje,
ko je snimanje izvrio,
da je osoba koja se sasluava prethodno obavjetena o snimanju,
da je snimak reprodukovan i
gdje se uva.
Naime, ne vodi se sadraj zapisnika u pisanoj formi preduzete procesne
radnje.
Zakon sadri posebne odredbe o zapisniku o vjetaenju i glasanju radi donoenja odluke, te o zapisniku o glavnom
pretresu.

Mjesto izvrenja radnji u krivinom postupku

U skladu sa uobiajenim pravilima, sve krivinoprocesne radnje se preduzimaju na podruju sjedita suda, odnosno
u zgradi suda, tj. organ koji vri tu radnju, ali se mogu preduzimati i na drugom mjestu, to zavisi od konkretnih
okolnosti i potreba.
Krivinoprocesne radnje koje se vre na glavnom pretresu preduzimaju se u prostorijama stvarno i mjesno
nadlenog suda.
Krivinoprocesne radnje se mogu preduzimati i van zgrade, ako se:
u toku suenja sazna da svjedok ili vjetak nije u mogunisti da doe pred sud ili da bi njegov dolazak bio povezan s
nesrazmjernim tekoama, tada sudija odnosno predsjednik vjea moe narediti da se svjedok, odnosno vjetak
ispita van sudnice,odreivanje rekonstrukcije dogaaja van sudnice.
U toku istrage krivinoprocesne radnje se mogu preduzimati na raznim mjestima.
To je sluaj kod obdukcije i ekshumacije lea,
Psihijatrijskog pregleda ili posmatranja radi vjetaenja u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi,
Uviaja na licu mjesta izvrenog krivinog djela,
Pretresanje stana, prostorija i lica, te
Preduzimanje posebnih istranih radnji,
Ispitivanje bolesnog osumnjienog u mjestu gdje se nalazi i dr.

Imajui u vidu obavljanje radnji pa i pruanje pravne pomoi, sudovi u FBIH su duni pruiti pravnu pomo sudu
koji vodi postupak.
Svi organi vlasti u FBIH duni su oficijelno saraivati sa sudovima i tuilatvima i drugim organima koji uestvuju
u krivinom postupku.
Pruanje pravne pomoi i slubena saradnja provode se bez naknade trokova.
Pored pravne pomoi u:
unutranjem pravnom poretku, postoji i
meunarodna pravna pomo koja se ostvaruje u okviru postupka za pruanje meunarodne pravne pomoi i
izvrenja meunarodnih ugovora u krivinim stvarima, odnosno
u okviru postupka za izruenje osumnjienih, optuenih i osuenih osoba.
Vrijeme izvrenja radnji u krivinom postupku
Uvaavajui principe:
Efikasnog odvijanja krivinog postupka,
Procesne ekonomije i realizacije propisanih prava i obaveza,
krivinoprocesne radnje se moraju izvravati brzo i u odreenom
vremenskom periodu.
Naime, pravila radnog vremena nalau da se krivinoprocesne radnje preduzimaju u toku radnog vremena suda,
tuilatva i drugih organa koji uestvuju u krivinom postupku.
ivotne potrebe i nemogunost odlaganja krivinoprocesnih radnji, one se mogu preduzimati i izvan radnog
vremena, ako je to potrebno (napr. Uviaj kao istrana radnja).
Radi blagovremenog i efikasnog preduzimanja radnji u krivinom postupku predviaju se razliite vrste rokova.
Rok je vremenski period u kojem ovlatena osoba/lice treba da obavi odreenu procesnu radnju, odnosno,u kojem je
zabranjeno preduzimati konkretnu procesnu aktivnost koja se moe preduzimati tek protekom roka.
Rokovi se dijele na one:
Koji spreavaju izvrenje odreene procesne radnje sve dok ne protekne rok
a) suspenzivni ili dilatorni rok,
U okviru kojih treba preduzeti radnju, jer se njegovim proputanjem gubi
pravo na proputanje procesne radnje,
B) prekluzivni ili peremptorni rok,
U kojem je doputeno preduzimanje radnje ali ijim protekom se ne gubi mogunost njegovog naknadnog izvrenja,
C) instrukcioni rok.
Rokovi mogu biti:
Zakonski i
Sudski.
Zakonski rokovi su odreeni zakonom i njihovo trajanje nemogu mjenjati uesnici u krivinom postupku.
Zbog toga se rok predvien zakonom moe produiti samo kad to zakon izriito doputa (lat. Dura lex, sed lex)
Zakonski rokovi se ne mogu ni skraivati osim ako osumnjieni, odnosno optueni, to zahtjeva od suda, a radi se o
roku koji je odreen radi zatite prava na odbranu.
Zakonski rokovi su prekluzivni i njihovim proputanjem gubi se pravo na odreenu procesnu aktivnost.
Naime, izuzetno tetne posljedice proputanja zakonskog roka mogu se odstraniti kroz ustanovu povraaja u
preanje stanje.
Sudske rokove odreuje sud i oni se mogu, kad za to postoje uslovi, produiti odlukom suda.
Rokovi se mogu podjeliti i na:
subjektivne (koji poinju tei od saznanja za odreenu okolnost) i
Objektivne (rok se rauna od nastupanja odrerenog dogaaja).
Vrijeme raunanja rokova ureeno je zakonom, i to na identian nain bez obzira da li se radi o zakonskim ili
sudskim rokovima.
Rokovi se odreuju na sate, dane, mjesece i godine.
Rokovi odreeni na dane,mjesece ili godine poinju tei prvog narednog dana od dana dostavljanja ili saoptenja,
bez obzira da li je to neradni ili praznini dan.
Ako je rok odreen na sate za poetak roka uzima se prvi naredni sat od sata kada je dostavljanje ili saoptavanje
izvreno.
Ovakav zakonski osnov potvruje pravilo da svako mora imati na raspolaganju PUNU JEDINICU VREMENA)
kojom je rok odreen.

Rok tee samo ako je dostavljanje ili saoptenje uredno.

U okviru zakonskih rjeenja o rokovima su i ona kojima treba premostiti situaciju u sluaju proputanja
preduzimanja radnje o odreenom roku.
Rje je o povraaju u preanje stanje (lat. restitutio in integrum),
zbog proputanja roka za albu na presudu ili rjeenje o primjeni mjere bezbjednosti,vaspitne mjere ili o oduzimanju
imovinske koristi.
Molbu za povraaj u preanje stanje podnosi optueni u roku od osam dana od dana prestanka uzroka zbog kojeg je
proputeno ulaganje albe (subjektivni rok).
O molbi za povraaj u preanje stanje odluuje sudija, odnosno
predsjednik vijea koje je donijelo presudu ili rjeenje.
Molba za povraaj u pranje stanje nema suspenzivno dejstvo, ali sud moe odluiti da se zastane sa izvrenjem
presude, odnosno rjeenja.
Odluka da se zastane sa izvrenjem presude ili rjeenja predstavlja osnov za donoenje odluke o prekidu izvrenja,
(napr. Kazna liavanja slobode).
ODLUKE U KRIVINOM POSTUPKU
Pojam i vrste odluka u krivinom postupku
II a. Pojam sudske odluke
Sudska odluka je vrsta procesne radnje s izjavom volje procesnog tijela da se pravna pravila sadrana u apstraktnim
normama, primijene na konkretno injenino stanje, te da se tako na autoritativan nain stvore odreeni pravni
uinci 1.
1. Krapac, D.: Kazneno procesno pravo,Prva knjiga: Institucije, Narodne novine, Zagreb, 2003. str. 207.
II b. Vrste sudskih odluka
Prema kriteriju oblika, odluke se u krivinom postupku dijele na:
Presude,
Rjeenja i
Naredbe-Nalozi.
Presuda je najvanija odluka u krivinom postupku a njom se odluuje o osnovnim i sporednim predmetima
voenim u krivinom postupku.
Presudu donosi iskljuivo nadlean sud.
Zakon o krivinom postupku poznaje a sud provodi sljedee vrste presuda:
Presuda kojom se optuba odbija,
Presuda kojom se optueni oslobaa od optube i
Presudu kojom se optueni oglaava krivim.
Rjeenjem se, u pravilu, ne raspravljaju pitanja krivinog djela, njegovog izvrioca i primjene krivinopravnih
sankcija (osim u:
Sluaju izricanja sudske opomene,
Odgojnih mjera ili
Obustave postupka prema maloljetniku), ve odreena druga pitanja koja su vezana uz materijalnopravnu ili
procesnopravnu stranu krivine stvari i koja se postavljaju u toku postupka.
Sud najvei broj odluka kao proizvod krivinog postupka donosi u obliku rjeenja, jer se Rjeenjem obuhvataju
razliite procesne situacije.
Naredbom se rjeavaju pitanja vezana uz tok krivinog postupka ili preduzimanje odreenih procesnih radnji napr.:
Naredba o dovoenju,
Naredba o pretresanju i sl.
Neovisno od suda, kada se za to ukae potreba, zakon omoguava da
Rjeenje i naredbu mogu donijeti i drugi organi koji uestvuju u krivinom
postupku (napr. Tuilac).
Zakonodavac je u zakonu utvrdio formu i sadrinu odluka u krivinom
postupku, u:
smislu propisivanja njihovog sadraja (napr. sadraj presude),

Bilo da predvia ta te odluke sadre u odreenoj procesnoj situaciji (napr. sadraj naredbe o dovoenju,(sadraj
rjeenja o pritvoru).
Presuda i rjeenje moraju imati obrazloenje, dok naredba ne sadri
obrazloenje.
Razumljivo je da od prirode odluke zavisi mogunost njenog pobijanja.
Vano je znati da je protiv prvostepene presude alba uvijek dozvoljena, a protiv rjeenja alba je dozvoljena uvijek
kad u zakonu nije izriito odreeno da alba nije dozvoljena.
Pod odreenim zakonskim uslovima presuda i rjeenje dobijaju klauzulu pravosnanosti i izvrnosti.
Naredba nije obuhvaena pravosnanou i promjena odreene situacije moe dovesti do ukidanja naredbe prije
nego to je nadleno tijelo-organ izvri
Napr. Ako do nareenog privoenja na glavni pretres optueni opravda izostanak, sudija odnosno predsjednik vjea
e opozvati naredbu o prinudnom dovoenju.
Donoenje i saoptavanje odluka
Odluke se u krivinom postupku donose u inokosnom i zbornom sastavu.
U prvoj situaciji znai da je odluku donijelo jedno lice/osoba sudija koji je vodio postupak i sl. (napr.
Naredba tuioca o provoenju istrage,
Rjeenje o odreivanju pritvora sudije za prethodni postupak, Presuda kojom se izdaje kazneni nalog sudije
pojedinca.
Zakon o krivinom postupku posebno ureuje nain donoenja kolegijalnih odluka u smislu primjene pravila o
vijeanju i glasanju.
Ako zakonom o KP nije drugaije odreeno, odluke se saoptavaju licima/osobana usmenim obavjetavanjem ako
su prisutne, odnosno dostavljanjem ovjerenog prepisa odluke ako su osobe/lica odsutna.
Odluke protiv kojih je dozvoljena alba moraju se uvijek dosaviti zainteresovanoj osobi/licu.
Dostavljanje sudske odluke (ili nekog drugog pismena), strankama, braniocu ili drugim uesnicima u krivinom
postupku, odnosno upuivanje odluka od
tuioca uesnicima u krivinom postupku, predstavlja radnju kojom se odreenom uesniku u postupku predaje
odluka na nain propisan zakonom.
Odluke se dostavljaju preko pote, a moe i preko ovlatenog lica (kurira) organa koji je donio odluku.
Dostavljanje moe biti:
Neposredno ili lino uruenje licu kojem je upuena
Posredno, kada se odluka preda drugoj osobi, a ne onoj kojoj se upuuje.
Posebni sluajevi dostavljanja propisani su za lica/osobe koje su:
liene slobode,
osobe koje uivaju pravo imuniteta u BiH i
dravljanina BiH koji se nalazi u inozemstvu.
Pravosnanost odluka
Sudske odluke moraju, u zakonom utvrenom vremenu-momentu, dobiti klauzilu pravosnanosti.
Kroz pravosnanost sudska odluka dobiva konaan sadraj, a krivini postupak konaan zavretak.
Naime, pravosnanost sudske odluke znai da je krivinopravni zahtjev o kojem se raspravljalo presuena stvar,
(res. Iudicata).
Prema kriteriju sadraja pravosnanosti se mogu podijelit na:
Meritorne (sutinske) i
Formalne (procesne).
Formalna pravosnanost znai da sudsku odluku ne mogu pobijati radovnim pravnim lijekom subjekti pravnog
lijeka, kako iz razloga to pravni lijek nije doputen (napr. Protiv treestepene presude,tako i zbog toga to se pravo
na upotrebu pravnog lijeka vie ne moe koristiti(napr. Protekom roka na albu)
Za materijalnu pravosnanost se smatra, nemogunost voenja novog krivinog postupka povodom istog krivinog
djela
Ne bis in idem, naelo institut krivinog postupka zabranjuje ponavljanje krivinog postupka, to upravo
predstavlja materijalnu pravosnanost.

U krivinom postupku obje navedene vrste pravosnanosti nastupaju u istom trenutku tj. kad je sudska odluka
postala formalno pravosnana, time je rijeen i materijalnopravni odnos koji je predmet sudske odluke.
Pravosnano presuena stvar uzima se za istinitu (lat. Res iundicata pro veritate habetur) i kao takva je neopoziva
jer ne postoje redovni pravni lijekovi, odnosno stranke su iscrpile i takve lijekove ili su propustile rok za njihovo
ulaganje.
Samo u postupku po vanrednom pravnom lijeku (ponavljanje postupka) moe se iskljuiti primjena spomenutog
principa ne bis in idem,
O pravnoj snazi odluke raspravlja i ESLJP naglaavajui da krivina stvar nije stvarno odluena, dok osuujua ili
oslobaajua odluka na postane pravosnana.
Pravosnanost (kako formalna tako i materijalna) moe biti:
apsolutna i
relativna
Za apsolutnu pravosnanost je znaajno da nijedan procesni subjekat ne moe vie pobijati odluku redovnim
pravnim lijekom.
Kad je u pitanju relativna pravosnanost,znai da neki procesni subjekti mogu pobijati sudsku odluku redovnim
pravnim lijekom,odnosno da su neki od procesnih subjekata izgubili mogunost ulagana redovnog pravnog lijeka.
Pravosnanost se javlja kao potpuna i djelimina.
Potpuna pravosnanost postoji kad je izreka sudske odluke stupila na pravnu snagu u cjelini
O djeliminoj pravosnanosti govorimo onda kada je jedan dio izreke stupio na pravnu snagu, dok drugi nije.
Napr. Kod subjektivnog koneksiteta optueni je za jedno krivino djelo oglaen krivim, a za drugo osloboen od
optube.
Ukoliko je izjavljen redovni pravni lijek u pogledu dijela izreke presude kojim se optueni oglaava krivim, a ne i u
pogledu dijela izreke presude kojim se optueni oslobaa od optube,onda dio presude kojim se optueni oslobaa
od optube postaje pravosnaan protekom roka za ulaganje pravnog lijeka.
Prema kriteriju funkcije dijele se na:
Zakljune (odluke kojima se zavrava postupak u pojedinom stadiju ili u cjelini) i
Interimne (odluke kojima se rjeava o pitanjima od prethodne vanosti za donoenje zakljune odluke).
Pravomonost
i
izvrnost
sudskih
odluka
u
krivinom
postupku
III a. Pravomonost pojam i svrha
Pravomonost znai da odluka u postupku u kojem je donesena postaje neopozivom i neizmjenjivom, te ujedno
sadri zapovijed da se mora izvriti.
III b. Vrste pravomonosti
Formalna pravomonost; i
Materijalna pravomonost.
U pravnoj su teoriji poznate jo i tzv.:
- apsolutna i relativna, te
- potpuna i djelomina pravomonost.
Pravosnanost i izvrnost po pravilu prioriteta nastupaju istovremeno.
Sudska odluka ne moe biti izvrena prije nego to stupi na pravnu snagu.
Izuztak je uinjen u pogledu optuenog koji se poslije izricanja kazne zatvora nalazi u pritvoru.
Napr. Na zahtjev optuenog,
sudija, odnosno
predsjednik vijea moe ga uputiti u ustanovu za izdravanje kazne, bez obzira to presuda nije stupila na pravnu
snagu.
Pozitivni procesni zakon u pogledu izvrnost odluke postavlja tri uvjeta/uslova:
Pravosnana - Pravomona;, da je
Dostavljana; i da
Ne postoje zakonske smetnje za izvrenje.
U vezi rjeenja, ova odluka se po pravilu izvrava kad stupi na pravnu snagu.
Rjeenje se moe izvriti i prije sticanja klauzule pravosnanosti ako je to izriito propisano zakonom (napr.
Izricanje kazne ako je lice odbilo da preda predmete ili dokumentaciju koju je trebalo oduzeti i u dr. sluajevima.
Izvrenju naredbe se pristupa odmah po njenom donoenju, ako organ koji je naredbu donio ne odredi drugaije.

Evropska konvencija o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda

Odredbe Evropske konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (Rim, 1950. godine.) koje su od posebnog
znaaja za krivino postupanje su posebno:
lan 5. kojim se regulira pravo na slobodu i sigurnost;
lan 6. kojim se ureuje pravo na pravino suenje; i
lan 8. kojim se garantira potovanje privatnosti, porodinog ivota i prepiske.
injenice
i
injenino
stanje
u
krivinom
postupku

U krivinom postupku, kao i u svakom drugom sudskom postupku nastoje se utvrditi stanovite-osnovne
injenice.
Prema krivinoprocesnoj teoriji za ovaj postupak specifine injenice koje se moraju utvrditi su one koje e
nam dati odgovore na slijedea pitanja:
1. Da li je u konkretnom sluaju izvreno krivino djelo?
2. Da li je osoba/lice prema kojem je upravljen krivinopravni zahtjev, izvrila krivino djelo?
3. Da li je kriva ili nije kriva za djelo koje joj se stavlja na teret?
4. Da li se u smislu materijalnog krivinog prava mogu primijeniti krivinopravne sankcije.[1]
[1]Vidi Sijeri-oli, H.: Krivino procesno pravo, Knjiga I, Krivinoprocesni subjekti i krivinoprocesne radnje,
Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2005., str. 257.
Treba imati u vidu da se u krivinom postupku istinito i potpuno moraju utvrivati (i utvrditi) samo odlunevane i bitne injenice koje su od znaaja za sudsku odluku.
Tako se u smislu krivinog procesnog prava i krivinog postupka, injenica odreuje kao pojava u stvarnosti,
u kojoj se sastoje uslovi primjene krivinog materijalnog prava za primjenu krivine sankcije u konkretnom
sluaju i uslovi procesnog prava za voenje krivinog postupka i vrenje procesnih radnji.[1]
[1] Bayer, V.: Kazneno procesno pravo odabrana poglavlja, Knjiga I, Uvod u teoriju kaznenog procesnog prava,
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, 1995., str. 165.
Samo injenino stanje se razumijeva kao kompleks, ili skup odreenih injenica koje se moraju utvrditi u
krivinom postupku, a za donoenje pravilne sudske odluke, odnosno kao skup injenica na kojima se
neposredno temelji primjena materijalnog ili formalnog krivinog zakona u odreenom krivinom predmetupostupku.
[1] Ibidem, str. 1. i 4.
Koje
se
to
injenice
utvruju
u
krivinom
postupku?
Nije sporno kako u krivinom postupku nema potrebe za spoznavanjem injenica koje nemaju nikakva doticaja s
izvriocem, oteenim ili uope s okolnostima krivinog dogaaja.
U tom smislu, dakle utvruju se samo one injenice koje su od znaenja za konkretni postupak i utvrivanje
istine odreenog kvaliteta (da li materijalne, apsolutne, stvarne, objektivne ili kakve druge, o tome emo
imati prilike raspravljati kasnije).
Drugim rijeima utvruju se samo one injenice koje su za taj postupak relevantne sa spoznajnog stajalitaaspekta.
Vrste injenica koje se utvruju u krivinom postupku
Materijalnopravno relevantne injenice (injenice na koje materijalno
krivino pravo nadovezuje odreenu pravnu posljedicu;
Procesnopravno relevantne injenice (to su sve injenice na koje se neposredno nadovezuje primjena kakve
norme krivinog procesnog prava),
Indicije
(Kako se naglaava[1] rije je o injenicama koje su utvrene sa sigurnou ili/i okolnostima koje
neizravno/nedirektno ukazuju na postojanje odreenog krivinog djela i bliu ili dalju vezu izmeu tog djela i neke
osobe
kao
izvrioca,
odnosno
sauesnike,
rtvu
i
sl.
[1] Modly, D., Korajli, N.: Kriminalistiki rjenik, Centar za kulturu i obrazovanje, Teanj, 2002., str. 168.

Pomone injenice
Su injenice koje se u krivinom postupku utvruju radi provjeravanja vjerodostojnosti izvora saznanja o pravno
relevatnim injenicama ili indicijima.[1]
[1] Sijeri-oli, H., I, 2005., str. 258.
injenice koje se ne utvruju u krivinom postupku
1.injenice koje ne treba utvrivati i krivinom postupku (oite ili oigledne injenice, notorne ili
opepoznate injenice i presumpcije-pretpostavke);
2.injenice koje sud ne smije utvrivati u krivinom postupku (npr. injenice ijim bi se utvrivanjem
povrijedilo naelo zabrane, reformatio in peius, injenice ijim bi se utvrivanjem povrijedile odredbe, o
iskljuivanju od dunosti svjedoenja i sl.)

Utvrivanje injenica u krivinom postupku

injenice vane za krivini postupak mogu se utvrditi (saznati) na etiri
slijedea naina i to:
vlastitim opaanjem,
tako da neko ko zna neto o injenicama iz vlastitog opaanja to svoje
znanje saopi tijelu krivinog postupka (to moe biti npr. osumnjieni,
odnosno optueni),
itanjem pismenih saopenja odnosno pismenih biljeki o injenicama, (ta
pismena saoptenja i biljeke nose naziv isprave), to ih je uinio neko
drugi ko o tim injenicama neto zna iz vlastitog opaanja, bez obzira na to
u koju je svrhu takav zapis uinjen,
gledanjem ili sluanjem snimki uinjenih tehnikom registracijom injenica
(fotografija, filmova, magnetofonskih ili magnetoskopskih snimki itd.).[1]
[1] Bayer, V., I, 1995., str. 174.
Navedena etiri naina utvrivanja injenica kako se naglaava[1] mogu biti svedena na dva glavna i to:
1.vlastitim opaanjem tijela (subjekata) krivinog postupka; i
2. dokazivanjem, posredno.
[1] Tako, Krapac, D., 2003., str. 323.
Utvrivanje injenica vlastitim opaanjem u najopenitijem smislu predstavlja zakljuivanje o postojanju ili
nepostojanju kakve vane injenice ili o njenom sadraju (kvalitetu ili kvantitetu tog sadraja) na temelju vlastitih
osjetila subjekta ili tijela koje ih utvruje.
Do utvrivanja injenica vlastitim opaanjem u krivinom postupku moe doi na vie naina,npr.putem dokazne
radnje uviaja, takoer rekonstrukcije dogaaja, i sl.*
Za razliku od vlastitog (linog) opaanja injenica, prilikom njihova utvrivanja posrednim putem, odnosno
dokazivanjem, tijela pozvana i ovlatena na njihovo utvrivanje susreu se sa tzv. posrednicima u njihovu
utvrivanju, od ije vjerodostojnosti e ovisiti i vjerodostojnost zakljuka o postojanju ili nepostojanju odreene
injenice.
Dokazi
Pojam dokaza podrazumijeva svaki osnov koji govori u prilog istinitosti neke vane injenice u postupku.[1]
To je, (dokaz je), krivinopravno relevantna informacija sadrana u licima i stvarima, koja je dobivena na procesno
propisan nain i upotrebom procesno predvienih sredstava.[2]
[1]Ili, M.: Krivino procesno pravo, priredila dr. Hajrija Sijeri-oli, COLPI, Sarajevo, 2001., str. 144.
[2] Modly, D., Korajli, N., 2002., str. 86.
[3] Krapac, D., 2003., str. 331.
To je izvor saznanja o vanoj injenici koja se u krivinom postupku ne moe utvrditi vlastitim opaanjem, pa
procesno tijelo (subjekat, misaono uporite) za njezino utvrenje izvodi iz sadraja iskaza osobe, isprave ili
tehnike
snimke
zakljuivanjem
o
postojanju
ili
nepostojanju
te
injenice.[3]
Predmet dokaza, dokazni osnov ili razlog i dokazno sredstvoPredmet dokaza (lat. thema probandi) predmet
dokaza je injenica koju treba dokazati;

Dokazni osnov (lat. argumentum probatio) dokazni osnov je injenica koja je ve dokazana i iz koje se izvodi
zakljuak o postojanju ili nepostojanju injenice koja se dokazuje;
Dokazni osnov (lat. argumentum probatio) dokazni osnov je injenica koja je ve dokazana i iz koje se izvodi
zakljuak o postojanju ili nepostojanju injenice koja se dokazuje;
Dokazno sredstvo (lat. media probandi) je izvor iz kojega se dobiva
injenica koja je dokazni osnov.
Neke klasifikacije dokaza
Neposredni i posredni dokazi.
Podjela dokaza na neposredne i posredne temelji se na nainu na koji tijelo krivinog postupka utvruje odreenu
pravno relevantnu injenicu ili injenice u postupku.
[1] Vidi Krapac, D., 2003., str. 332.
Ako se to utvrivanje vri izravno, odnosno neposredno onda govorimo o neposrednim dokazima, a ako se
vri putem injenica indicija onda govorimo o posrednim dokazima.[1]
Ovi posljednji su u literaturi poznati i kao indicijalni dokazi.
Prvobitni i izvedeni dokazi.
Ova se podjela temelji na tome da li se radi o utvrivanju injenica na temelju dokaza iz prve ruke ili na temelju
dokaza iz druge ruke.
Tako bi se prvobitnim dokazom imalo smatrati npr. izvornu ispravu (Zapisnik sa glavnog pretresa-izvorni
dokumenat) ili iskaz svjedoka oevica, a izvedenim dokazom prijepis isprave (Sidska odluka-presuda)ili iskaz
svjedoka po uvenju.
Osobni/Lini-stvarni dokazi.
Ova podjela polazi od izvora dokaza.
U tom smislu ako je izvor dokaza osoba/lice, govorimo o osobnim ili personalnim dokazima, a ako je izvor dokaza
predmet, odnosno stvar onda govorimo o stvarnim ili materijalnim dokazima.
Dokazi optube i dokazi odbrane.
Dokazi se dijele na optuujue i opravdavajue,
obzirom na to da li potvruju postojanje injenica koje ukazuju na povezanost osumnjienog odnosno optuenog sa
djelom koje mu se stavlja na teret (u smislu da se radi o krivinom djelu, da je osumnjieni, odnosno optueni
izvrilac, te da je kriv za djelo koje mu se stavlja na teret) ili
potvruju nepostojanje injenica koje ukazuju na prethodno pomenute vidove povezanosti osumnjienog, odnosno
optuenog sa krivinim djelom koje mu se stavlja na teret.
Dokazi
u
savremenom
krivinom
postupku
iskaz osumnjienog, odnosno optuenog,
iskaz svjedoka,
iskaz vjetaka,
isprave, spisi i sl. i snimci dobiveni tehnikom registracijom injenica.
Nezakoniti
dokazi
Pravna teorija razlikuje vie vidova nezakonitih dokaza i to:[1]
dokazi koji su pribavljeni na zakonom zabranjen nain,
npr. (iznuivanje priznanja ili kakve druge izjave od osumnjienog,
odnosno optuenog ili bilo kojeg drugog lica koje uestvuje u postupku);
Jaarevi Osman, Alibi kao dokazno sredstvo u krivinom postupku,
2009.
dokazi koji su pribavljeni povredama temeljnih ljudskih prava i sloboda, kao i bitnim povredama odredaba
procesnog zakona,
(npr. dokazi dobiveni povredom prava na odbranu, kao i dokazi dobiveni pretresom stana, prostorija i osoba koji je
izvren bez sudske naredbe ili bez prisutnosti osoba koje moraju biti prisutne pretresu); i
dokazi proizali iz nezakonitih dokaza, (tzv. plodovi otrovne voke), koji takoer predstavljaju nezakonite dokaze.
Radi se o dokazima koji su pribavljeni na zakonit nain ali se za njih
saznalo iz dokaza koji su prvobitno pribavljeni na nezakonit nain,
(npr. u okviru provoenja pretresa stana, prostorija ili osoba bez sudske
naredbe, osim u sluajevima kada to zakon dozvoljava, izvreno je

privremeno oduzimanje predmeta koji su posluili za izvrenje krivinog

djela na nain kako to predvia procesni zakon
U navedenom sluaju bez obzira to su predmeti koji su posluili za izvrenje krivinog djela privremeno oduzeti u
skladu sa odredbama procesnog zakona, pa su prema tome i zakoniti,oni se nee moi koristiti u postupku koji se
provodi, niti e se na njima moi temeljiti presuda, obzirom da je njihovom zakonitom oduzimanju prethodio
nezakonito izvren pretres).
Pretresanje
stana,
prostorija
i
lica/osoba

I
Pretres
stana
prostorija
i
osoba
1.
Pojam
Pretresanje je materijalno istraivanje nad stanom, prostorima, osobama i stvarima, koje se poduzima s ciljem
pronalaenja tragova krivinog djela ili predmeta vanih za krivini postupak ili s ciljem hvatanja izvrioca
krivinog djela.
2.
Vrste
pretresa
Vrste pretresanja se veu uz objekt pretresanja, te pravila postupanja u toku pretresanja.
S obzirom na objekat pretresanja razlikujemo:
Pretresanje nepokretnih i pokretnih stvari; i
Pretresanje osoba.
a)
Pretresanje
nepokretnih
i
pokretnih
stvari
Pretresanje se moe odnositi na stan, druge prostorije ili pokretne stvari osumnjienog, odnosno optuenog i drugih
osoba.
Pretresanje se moe poduzeti ne samo kod osobe za koju se sumnja da je izvrila krivino djelo, ve i kod osobe za
koju ta sumnja ne postoji, pa i kod osobe koja je zbog srodstva ili drugih bliskih odnosa sa osumnjienim, odnosno
optuenim, osloboena dunosti svjedoenja.
b)
Pretresanje
osoba
Pretresanje osoba se odnosi kako na osumnjienog, tako i na svaku drugu osobu koja nije izvrilac krivinog djela,
ako je vjerojatno da se kod te osobe nalaze predmeti ili tragovi vani za krivini postupak.
S
obzirom
na
pravila
koja
se
primjenjuju
u
toku
pretresanja
razlikujemo:
a)Redovno pretresanje ili pretresanje s prethodnom predajom naredbe za pretresanje osobi kod koje e se ili na kojoj
e se izvriti pretresanje;
b) Pretresanje kod kojeg se osoba ne obavjetava o razlozima pretresanja, te se pretresanje obavlja bez prethodne
najave;
c) Pretresanje sa sudskom naredbom i
d) Pretresanje bez sudske naredbe.
Pretresanje stana prostorija i osoba se u pravilu poduzima kao radnja dokazivanja u istrazi, ali se moe poduzeti i u
kasnijim stadijima krivinog postupka uz napomenu kako su zakonski uvjeti za pretresanje uvijek isti bez obzira u
kojem stadiju postupka se pretres provodi.
Odredbe
ZKP
BiH
o
pretresanju
stana,
prostorija
i
osoba
Pretresanje stana i ostalih prostorija osumnjienog, odnosno optuenog i drugih osoba, kao i njihovih pokretnih
stvari izvan stana moe se poduzeti samo onda ako ima dovoljno osnova za sumnju da se kod njih nalaze uinitelj,
sauesnik, tragovi krivinog djela ili predmeti vani za postupak.
3.1.

Pretres

stana,

ostalih

prostorija

pokretnih

stvari

Pretresanje pokretnih stvari, obuhvata i pretresanje kompjuterskih sistema, ureaja za pohranjivanje kompjuterskih i
elektronskih podataka, kao i mobilnih telefonskih aparata.
Lica koja se koriste ovim ureajima duna su omoguiti pristup, predati medij na kojem su pohranjeni podaci, te
pruiti potrebna obavjetenja za upotrebu tih ureaja.

3.2.
Pretresanje
osoba
Pretresanje osobe moe se poduzeti kad je vjerovatno da je ta osoba poinila krivino djelo ili da e se pretresanjem
pronai predmeti ili tragovi vani za krivini postupak.
Pretresanje osobe obavlja osoba istog spola.
3.3.
Naredba
za
pretresanje
Naredbu za pretresanje izdaje Sud pod uvjetima/uslovima propisanim zakonom.
Naredbu za pretresanje Sud moe izdati na zahtjev Tuitelja/tuioca ili na zahtjev ovlatenih slubenih osoba koje su
dobile odobrenje od Tuitelja.
Zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje moe se podnijeti u pismenoj ili usmenoj formi.
Usmeni zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje moe se podnijeti kada postoji opasnost od odlaganja.
Kad je podnesen usmeni zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje, Sud e daljnji tok razgovora zabiljeiti.
U sluaju kada se koristi zvuni ili stenografski zapisnik, zapisnik se u roku od 24 sata mora dati na prijepis ija e
se istovjetnost ovjeriti i uvati s originalnim zapisnikom.
3.4.
Vrijeme
izvrenja
naredbe
za
pretresanje
Naredba za pretresanje mora se izvriti najkasnije 15 dana od izdavanja naredbe, nakon ega se, bez odlaganja, mora
vratiti Sudu.
Naredba za pretresanje se moe izvriti bilo kojeg dana u sedmici.
Naredba se moe izvriti samo u vremenskom periodu od 6 sati do 21 sata, osim ako u naredbi nije izriito dato
ovlatenje da se moe izvriti u bilo koje doba dana ili noi.
3.5.
Postupak
izvrenja
naredbe
za
pretresanje
Prije poetka pretresanja ovlatena slubena osoba mora dati obavjetenje o svojoj funkciji i razlogu dolaska i
predati naredbu za pretresanje osobi kod koje e se ili na kojoj e se izvriti pretresanje.
Ako je nakon toga ovlatenoj slubenoj osobi pristup uskraen, moe upotrijebiti silu u skladu sa zakonom.
Prilikom izvravanja naredbe za pretresanje kojom se odreuje pretresanje stana i drugih prostorija, ovlatena
slubena osoba nije duna obavijestiti bilo koga o svojoj funkciji i razlozima pretresanja, ve moe odmah ui u stan
ili druge prostorije ako su prazni ili ako ovlatena slubena osoba opravdano smatra da su prazni ili ako je ovlatena
slubena osoba naredbom izriito ovlatena da ue bez prethodne najave.
Korisnik stana i drugih prostorija pozvat e se da bude prisutan pretresanju, a ako je on odsutan - pozvat e se
njegov zastupnik ili neko od odraslih lanova domainstva ili susjeda.
Ukoliko osoba kod koje se pretresanje ima izvriti nije prisutna, naredba se ostavlja u prostoriji gdje se vri
pretresanje, a pretresanje se izvrava i bez njene prisutnosti.
Pretresanju stana, ostalih prostorija ili osobe prisustvuju dva punoljetna graanina kao svjedoci.
Pretresanju osobe prisustvuju svjedoci istog spola.
Svjedoci e se prije poetka pretresanja upozoriti da paze kako se pretresanje vri, kao i da imaju pravo da prije
potpisivanja zapisnika o pretresanju stave svoje prigovore, ako smatraju da sadraj zapisnika nije taan.
Prilikom vrenja pretresanja slubenih prostorija pozvat e se njihov starjeina ili rukovoditelj da bude prisutan
pretresanju.
Ako se pretresanje mora poduzeti u vojnom objektu, pismena naredba o pretresanju dostavlja se vojnim vlastima,
koje e odrediti najmanje jednu vojnu osobu da bude prisutna pretresanju.
3.6.
Zapisnik
o
pretresanju
O svakom pretresanju stana, prostorije ili osobe sastavit e se zapisnik koji potpisuje osoba kod koje se ili na kojoj
se vri pretresanje i osobe ija je prisutnost obavezna.
Prilikom vrenja pretresanja oduzet e se privremeno samo oni predmeti i isprave koji su u vezi sa svrhom
pretresanja.
U zapisnik e se unijeti i tano opisati predmeti i isprave koje se oduzimaju, a to e se naznaiti i u potvrdi o
oduzimanju predmeta koja e se odmah uruiti osobi kojoj su predmeti, odnosno isprave oduzete.
Ako se pri pretresanju stana, prostorije, odnosno osobe nau predmeti koji nemaju veze s krivinim djelom zbog
kojeg je izdata naredba za pretresanje, ali upuuju na drugo krivino djelo, oni e se opisati u zapisniku i privremeno
oduzeti, a o oduzimanju e se odmah izdati potvrda.
O tome e se obavijestiti tuitelj/tuilac.
Ti e se predmeti odmah vratiti ako Tuitelj ustanovi da nema osnova za pokretanje krivinog postupka, a ne postoji
neki drugi zakonski osnov po kojem bi se ti predmeti imali oduzeti.
Predmeti upotrijebljeni kod pretresanja kompjutera i slinih ureaja za automatsku obradu podataka vratit e se
nakon pretresanja njihovim korisnicima, ako nisu potrebni za daljnje voenje krivinog postupka.

Osobni podaci pribavljeni pretresanjem mogu se koristiti samo u svrhe krivinog postupka i izbrisat e se, bez
odlaganja, kad ta svrha prestane.
3.7.
Oduzimanje
predmeta
na
osnovu
naredbe
za
pretresanje
Nakon privremenog oduzimanja predmeta na osnovu naredbe za pretresanje, ovlatena slubena osoba e napisati i
potpisati potvrdu u kojoj e navesti oduzete predmete i naziv Suda koji je izdao naredbu.
Ako je predmet privremeno oduzet od odreene osobe, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta mora se
uruiti toj osobi.
Ako je predmet privremeno oduzet iz stana ili prostorije, takva potvrda mora se uruiti vlasniku, stanaru ili
korisniku.
Nakon oduzimanja predmeta na osnovu naredbe za pretresanje, ovlatena slubena osoba mora, bez odlaganja,
vratiti Sudu naredbu i predati predmete i spisak oduzetih predmeta.
Nakon prijema stvari oduzetih na osnovu naredbe za pretresanje, Sud e zadrati predmete pod nadzorom Suda do
daljnje odluke ili odrediti da predmeti ostanu pod nadzorom podnositelja zahtjeva za izdavanje naredbe ili pod
nadzorom ovlatenog izvritelja naredbe.
3.8.
Pretresanje
bez
naredbe
i
svjedoka
Ovlatena slubena osoba moe ui u stan i druge prostorije bez naredbe i bez svjedoka i, po potrebi, izvriti
pretresanje:
1. ako stanar tog stana to eli,
2.ako neko zove u pomo,
3.ako je potrebno uhvatiti izvrioca krivinog djela koji je zateen na djelu ili radi sigurnosti ljudi i imovine,
4.ako se u stanu ili drugoj prostoriji nalazi osoba koja se po naredbi Suda
ima pritvoriti ili prinudno dovesti ili koja se tu sklonila od gonjenja.
Ovlatena slubena osoba moe pretresti osobu bez naredbe za pretresanje i bez prisutnosti svjedoka:
1. pri izvrenju naredbe o dovoenju,
2. prilikom lienja slobode,
3. ako postoji sumnja da ta osoba posjeduje vatreno ili hladno oruje,
4.ako postoji sumnja da e sakriti, unititi ili rijeiti se predmeta koji se
trebaju od njega oduzeti i upotrijebiti kao dokaz u krivinom postupku.
Nakon izvrenja pretresanja bez naredbe za pretresanje i bez prisustva svjedoka, ovlatena slubena osoba mora
odmah podnijeti izvjetaj Tuitelju, koji e o tome obavijestiti sudiju za prethodni postupak.
Izvjetaj mora sadravati razloge pretresanja bez naredbe i svjedoka.

II Privremeno oduzimanje predmeta

1.Pojam i pojavni oblici
Privremeno oduzimanje predmeta i imovine se oznaava kao mjera
procesne prinude sa viestruko razliitom prirodom.
Ovom radnjom dokazivanja se:
1.Pribavljaju dokazi vani za voenje krivinog postupka i donoenje sudske odluke;
2.Osigurava sigurnost ljudi i imovine sprijeavanjem vrenja krivinih djela;
3. Omoguava efikasno odvijanje krivinog postupka, s obzirom da
privremeno oduzimanje predmeta, a naroito imovine, doprinosi efikasnijem
odvijanju krivinog postupka i uspjenijem suzbijanju kriminaliteta.
Privremeno oduzimanje predmeta ima slijedee pojavne oblike:
1.Privremeno oduzimanje predmeta koji se po KZ BiH imaju oduzeti;
2.Privremeno oduzimanje predmeta koji mogu posluiti kao dokaz u krivinom postupku;
3.Prikupljanje podataka pohranjenih u kompjuteru ili slinim ureajima za automatsku obradu podataka;
4.Privremeno oduzimanje pisama, telegrama i drugih poiljki;
5.Privremeno oduzimanje dokumentacije;
6. Dostavljanje podataka o bankovnim depozitima i drugim financijskim
transakcijama i poslovima odreene osobe;

7. Privremeno obustavljanje izvrenja odreene financijske transakcije;

8. Privremeno oduzimanje imovine radi obezbjeenja;
9. Dostavljanje podataka o koritenju telekomunikacijskih usluga odreene
osobe.
2.
Odredbe
ZKP
BiH
o
privremenom
oduzimanju
predmeta
Predmeti koji se po KZ BiH imaju oduzeti ili koji mogu posluiti kao dokaz u krivinom postupku privremeno e se
oduzeti i na osnovu sudske odluke e se obezbijediti njihovo uvanje.
2.1.
Naredba
za
oduzimanje
predmeta
Naredbu za oduzimanje predmeta izdaje Sud, na prijedlog Tuitelja ili na prijedlog ovlatene slubene osobe koja je
dobila odobrenje od Tuitelja.
Oduzimanje predmeta vri ovlatena slubena osoba na osnovu izdate naredbe.
Ko dri takve predmete, duan ih je predati po naredbi Suda.
Osoba koja ih odbije predati, moe se kazniti do 50.000 KM, a u sluaju daljnjeg odbijanja - moe se zatvoriti.
Zatvor traje do predaje predmeta ili do zavretka krivinog postupka, a najdue 90 dana.
Na isti nain postupit e se prema slubenoj ili odgovornoj osobi u dravnom organu ili pravnoj osobi.
Pomenuto vrijedi i u pogledu podataka pohranjenih u kompjuteru ili slinim ureajima za automatsku obradu
podataka.
Meutim, navedene mjere ne mogu se primijeniti prema osumnjienom, odnosno optuenom niti osobama koje su
osloboene dunosti svjedoenja.
2.2.
Privremeno
oduzimanje
predmeta
bez
naredbe
Predmeti koji se po KZ BiH imaju oduzeti ili koji mogu posluiti kao dokaz u krivinom postupku mogu se
privremeno oduzeti i bez naredbe Suda ukoliko postoji opasnost od odlaganja.
Ukoliko se osoba koja se pretresa izriito usprotivi oduzimanju predmeta, Tuitelj e u roku od 72 sata od izvrenog
pretresanja podnijeti zahtjev sudiji za prethodni postupak za naknadno odobrenje oduzimanja predmeta.
Ukoliko sudija za prethodni postupak odbije zahtjev Tuitelja, oduzeti predmeti se ne mogu koristiti kao dokaz u
krivinom postupku.
Privremeno oduzeti predmeti e se odmah vratiti osobi od koje su oduzeti.
2.3.
Privremeno
oduzimanje
pisama,
telegrama
i
drugih
poiljki
Privremeno se mogu oduzeti pisma, telegrami i druge poiljke upuene osumnjienom, odnosnom optuenom ili one
koje on odailje, a koje se nalaze kod preduzea i osoba koje vre poslove pote i telekomunikacija.
Pomenute poiljke mogu se privremeno oduzeti ako postoje okolnosti zbog kojih se s osnovom moe oekivati da e
ove poiljke posluiti kao dokaz u postupku.
Naredbu za privremeno oduzimanje poiljki izdaje Sud, na prijedlog Tuitelja.
Naredbu za privremeno oduzimanje poiljki moe izdati i Tuitelj, ako postoji opasnost od odlaganja, s tim da o
njenom potvrivanju odluuje sudija za prethodni postupak u roku od 72 sata od privremenog oduzimanja poiljki.
Ukoliko naredba ne bude potvrena te poiljke se ne mogu koristiti kao dokaz u krivinom postupku.
Mjere privremenog oduzimanja ne mogu se primjenjivati na pisma, telegrame i druge poiljke razmijenjene izmeu
osumnjienog, odnosno optuenog i njegovog branitelja.
Ukoliko to interesi postupka doputaju, o poduzetim mjerama privremenog oduzimanja obavijestit e se
osumnjieni, odnosno optueni protiv koga su primijenjene te mjere.
Izdate poiljke otvara Tuitelj u prisutnosti dva svjedoka.
Pri otvaranju e se paziti da se ne povrijedi peat, a omoti i adresa e se sauvati.
O otvaranju e se sastaviti/napisati Zapisnik.
2.4.
Popis
privremeno
oduzetih
predmeta
i
dokumentacije
Nakon privremenog oduzimanja predmeta i dokumentacije, u zapisniku e se popisati privremeno oduzeti predmeti i
dokumentacija, i o tome izdati Potvrda.
Ako popis predmeta i dokumentacije nije mogu, predmeti i dokumentacija e se staviti u omot i zapeatiti. Predmet
koji je oduzet od fizike, odnosno pravne osobe ne moe se prodati, pokloniti ili na drugi nain njim raspolagati.

2.
5.
Pravo
Osoba od koje se privremeno oduzima predmet i dokumentacija ima pravo albe.
Meutim, alba ne odlae privremeno oduzimanje predmeta i dokumentacije.
Protiv odluke Suda kojom se vraaju oduzeti predmeti ili dokumentacija, Tuitelj ima pravo podnijeti albu.

albe

2.6.
Otvaranje
i
pregled
privremeno
oduzetih
predmeta
i
dokumentacije
Otvaranje i pregled privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije vri Tuitelj.
O otvaranju privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije Tuitelj je duan obavijestiti osobu ili preduzee od koje
su predmeti oduzeti, sudiju za prethodni postupak i branitelja.
Pri otvaranju i pregledu oduzetih predmeta i dokumentacije mora se voditi rauna da njihov sadraj ne saznaju
neovlatene osobe.
PRIVREMENO ODUZIMANJE PREDMETA I IMOVINE
Privremeno oduzimanje predmeta i imovine se oznaava kao mjera procesne prinude sa viestruko razliitom
prirodom.
Ovom procesnom radnjom dokazivanja se:
- pribavljaju dokazi vani za voenje krivinog postupka i donoenje sudske odluke,
- obezbjeuje sigurnost ljudi i imovine spreavanjem vrenja krivinih djela (npr. da ne bi izvrilac dalje vrio
krivina djela opasnim predmetom, odnosno ponovio krivino djelo),
- omoguava efikasno odvijanjenje krivinog postupka i uspjenom suzbijanju kriminaliteta.
ISKAZ OSUMNJIENOG ODNOSNO OPTUENOG
Uope o
ispitivanje

iskazu

osumnjienog

krivinom

postupku

historijska

geneza

ovog instituta
osumnjienog

Specifinost poloaja optuenog/okrivljenog u krivinom postupku ogleda se u tome to mu istovremeno pripadaju

dvije uloge:
s jedne strane,on je subjekt krivinog postupka koji ima sve pravne i faktike mogunosti da u postupku sam zastupa
svoje interese, dok:
s druge strane,on biva i osoba iji iskaz slui kao dokaz u krivinom postupku[(1].(stranka u postupku).
1] Bayer, V.: str. 268.
Iskaz osumnjienog, odnosno optuenog, kao dokazno sredstvo predstavlja izvor saznanja o injenicama koje su
predmet utvrivanja u postupku, a njegov iskaz jedan od najvanijih dokaza u krivinom postupku[1].
[1] Sijeri-oli, H.: Knjiga I, str. 293.
Sadraj tog iskaza moe biti priznanje, (izjava kojom u cjelini ili djelomino iznose injenice koje predstavljaju
zakonska obiljeja krivinog djela), poricanje onog to mu se - optubom stavlja na teret ili neka druga izjava
kojom pristaje na tvrdnje optube o postojanju injenica na njegovu tetu[2].
[2] Krapac, D.: Institucije, str. 357.
Historijski razvoj ovog instituta poznaje, kako se navodi, etiri osnovna nadzora o tome kako rijeiti pitanje pod
kojim uvjetima osoba osumnjiena, odnosno optuena moe biti izvorom saznanja o injenicama koje se utvruju u
krivinom postupku. To su:
U akuzatorkom krivinom postupku:
Pravo moe staviti na raspolaganje tijelima-subjektima krivinog
postupka samo iskaz, osumnjienog, odnosno optuenog to ga je on na
vlastitu inicijativu dao u krivinom postupku.
Ta prava zabranjuju ispitivanje osumnjienog, odnosno optuenog u krivinom postupku da bi se dobio njegov
iskaz.
Optueni nije duan da da iskaz o navodnom krivinom djelu.
U istom akuzatorskom postupku ni tuilac a ni sud nisu ovlateni optuenom postavljati bilo kakva druga pitanja
osim pitanja da li smatra tubu osnovanom ili ne.2. Tijela subjekti krivinog postupka imaju pravo, temeljito,

osumnjienog, odnosno optuenog podvrgnuti muenju (torturi) da bi se ispitivanjem na mukama utvrdilo je li kriv
ili nevin.
U inkvizitorskom postupku, za vrijeme istrage osumnjieni je mogao iznijeti svoju odbranu, koju je imao i
dokazivati.
On je bio duan da govori istinu i na to se mogao prisiliti primjenom torture i drugih nehumanih postupaka.
3. Pravo, moe tijelima subjektima krivinog postupka staviti na raspolaganje samo iskaz osumnjienog, odnosno
optuenog dobiven obinim ispitivanjem (bez muenja), ali je osumnjieni, odnosno optueni duan u krivinom
postupku istinito odgovarati na pitanja koja mu se postave.
U vrijeme prelaska sa inkvizitorskog na mjeoviti krivini postupak, osumnjieni, odnosno, optueni nije duan
da da iskaz, ali mu se pitanja mogu postavljati i on moe na njih odgovarati pri emu nije duan govoriti istinu.
4. Pravo, moe tijelima subjektima krivinog postupka staviti na
raspolaganje samo iskaz okrivljenika dobiven obinim ispitivanjem (bez
muenja), pri emu osumnjieni, odnosno optueni nije uope duan
odgovarati na pitanja, a ako iskazuje, nije pravno duan govoriti
istinu.
Vidi Bayer, V., I, str. 270.
Odredbe ZKP BiH o ispitivanju osumnjienog
Ispitivanje osumnjienog u istrazi vri Tuitelj ili ovlateno slubeno lice.
U naem krivinom procesnom pravu osumnjienom, se mora omoguiti da se izjasni o svim injenicama i
dokazima koji ga terete i da iznese sve injenice i dokaze koji mu idu i korist,s tim da osumnjieni, odnosno
optueni nije duan iznijeti svoju odbranu niti odgovarati na postavljena pitanja.
Ispitivanje treba vriti tako da se u punoj mjeri potuje linost osumnjienog.
Prilikom ispitivanja osumnjienog ne smije se upotrijebiti sila, prijetnja, prevara, iznuda, narkotici ili druga
sredstava koja mogu utjecati na slobodu odluivanja i izraavanja volje prilikom davanja izjave ili priznanja.
Ako je postupljeno suprotno, (s tim da se procesno-pravno utvrdi) na iskazu osumnjienog ne moe se zasnivati
sudska odluka.Pouka osumnjienom o njegovim pravima
Na poetku ispitivanja osumnjienom e se saopiti za koje krivino djelo se tereti i osnove sumnje protiv njega, a
pouit e se i o sljedeim pravima:
1.da nije duan iznijeti svoju odbranu niti odgovarati na postavljena
pitanja,
2.da moe uzeti branitelja po svom izboru koji moe biti prisutan njegovom ispitivanju, kao i da ima pravo na
branitelja bez naknade u sluajevima predvienim ovim zakonom,
3. da se moe izjasniti o djelu koje mu se stavlja na teret i iznijeti sve injenice i dokaze koji mu idu u korist i ako to
uini u prisustvu branioca da je takav njegov iskaz doputen kao dokaz na glavnom pretresu i da bez njegove
saglasnosti moe biti proitan i koriten na glavnom pretresu,
4. da ima pravo u toku istrage razmatrati spise i razgledati pribavljene predmete koji mu idu u korist, osim ako je
rije o spisima i predmetima ije bi otkrivanje moglo dovesti u opasnost cilj istrage,
5. da ima pravo na besplatne usluge prevoditelja-prevodioca ako ne
razumije ili ne govori jezik koji se koristi prilikom ispitivanja.
Osumnjieni se moe dobrovoljno odrei navedenih prava, ali njegovo ispitivanje ne moe zapoeti ukoliko se i dok
se njegova izjava o odricanju ne zabiljei pismeno i dok ne bude potpisana od strane osumnjienog.
Osumnjieni se ni pod kojim okolnostima ne moe odrei prava na prisustvo branitelja ako je njegova odbrana
obavezna u skladu s ovim zakonom.
Ako se osumnjieni dobrovoljno odrekne prava da ne odgovara na postavljena pitanja, mora mu se i u tom sluaju
omoguiti da se izjasni o svim injenicama i dokazima koji mu idu u korist.
Ako je postupljeno protivno navedenim odredbama, na iskazu osumnjienog ne moe se zasnivati sudska odluka.
Nain ispitivanja osumnjienog
O svakom ispitivanju osumnjienog sainjava se zapisnik.
Bitni dijelovi iskaza, ispitivamjem, unijet e se doslovno u zapisnik.
Nakon to je zapisnik sainjen, osumnjienom e se proitati zapisnik, dati da ga potpie i predati kopija zapisnika.

Procesna pravila za ispitivanje osumnjienog odnose se na garancije koje se moraju potivati prilikom ispitivanja
osumnjienog, subjekte koji mogu ispitivati osumnjienog, te sam tok ispitivanja.
Polazei od procesnih garancija, ispitivanje treba vriti tako da se u punoj mjeri potuje linost osumnjienog.
Ispitivanje osumnjienog u pravilu se snima na audio ili video traku, pod slijedeim uvjetima/uslovima (video zapis)
:
1.da je osumnjieni obavijeten na jeziku koji govori i razumije da se
ispitivanje snima na audio ili video traku,
2.u sluaju prekida ispitivanja, razlog i vrijeme prekida e se naznaiti
u snimku, kao i vrijeme nastavljanja i zakljuenja ispitivanja,
3. na kraju ispitivanja osumnjieni e dobiti mogunost da pojasni sve
to je rekao i da doda sve to eli,
4.zapis s trake e se prepisati nakon zavretka ispitivanja, a kopija prijepisa uruit e se osumnjienom zajedno s
kopijom snimljene trake ili ako je koritena aparatura za istovremeno pravljenje veeg broja snimaka, uruit e mu
se jedna od originalno snimljenih traka,
5. Kada se napravi kopija originalne trake u svrhu prijepisa, originalno snimljena traka ili jedna od originalno
snimljenih traka e se zapeatiti u prisustvu osumnjienog, s ovjerom potpisa slubenika organa krivinog postupka
i osumnjienog.
Dokazna vrijednost iskaza osumnjienog, odnosno optuenog
Pod ocjenom vrijednosti iskaza osumnjienog, odnosno optuenog, kao dokaza u konkretnom sluaju, razumijemo
ocjenu to dokazuje iskaz osumnjienog, odnosno optuenog u konkretnom sluaju, uzevi u obzir sve ostale
raspoloive dokaze sluaja, kao i injenice to ih je organ - subjekat krivinog postupka utvrdio vlastitim
opaanjem[1].
[1] Bayer, str. 296.
Sama dokazna vrijednost iskaza osumnjienog, odnosno optuenog kao dokaza sagledava se u okviru naela
slobodne ocjene dokaza pri emu se bez obzira na sadraj iskaza osumnjienog, odnosno optuenog, taj iskaz
ocjenjuje kao i svaki drugi dokaz u krivinom postupku[2].
[2] Sijeri-oli, H.: str. 301.
SVJEDOCI
Pojam svjedoka i svjedoenja
Svrha voenja svakog krivinog postupka jeste razmatranje pitanja postojanja krivinog djela i njegovog izvrioca,
zbog ega se s posebnom panjom sasluavaju osobe koje raspolau odreenim saznanjima o pravnorelevantnim
injenicama.
Svjedok je nezamjenjiva i od osumnjienog, odnosno optuenog razliita osoba koja na poziv organa krivinog
postupka svjedoi o injenicama koje su predmet utvrivanja u postupku i o kojima ima ulna zapaanja.
Svjedoenje je, kao procesna radnja izvoenja dokaza, zakonom regulisano iskazivanje pred sudom, tuiocem i
drugim organima koji uestvuju u postupku o ulnom opaanju injenica koje su predmet utvrivanja u krivinom
postupku.
Predmet svjedoenja obuhvata krivini dogaaj iz prolosti sa svim injenicama o krivinom djelu i uiniocu i o
drugim vanim okolnostima.
U okviru teorije o dokazima i dokazivanju u krivinom postupku svjedok je dokazno sredstvo, njegov iskaz dokazni
osnov, a svjedoenje predstavlja procesnu radnju izvoenja dokaza koja se sastoji u saznavanju na zakonom utvren
nain dokaznih osnova sadranih u dokaznom sredstvu.
Organi krivinog postupka sasluavaju svjedoke kada postoji vjerovatnoa da e svojim iskazom moi dati obavjesti
o krivinom djelu, izvriocu i o drugim vanim okolnostima.
Kao svjedok se moe pojaviti svaka osoba, pa i ona s psihikim ili fizikom nedostatcima, s tim to e se dokazna
vrijednost njihovih iskaza cijeniti prema naelu slobodne ocjene dokaza.
U odnosu na izvor saznanja, tj. odakle potiu saznanja svjedoku, svjedoci se mogu klasifikovati u dvije grupe:
1) Svjedoci koji su neposredno, na temelju vlastitog ulnog zapaanja, stekli saznanja o injenicama koje su predmet
u krivinom postupku.
U praksi se najee ovi svjedoci nazivaju, svjedoci-oevidci, ali se u literaturi susrei i drugi nazivi neposredni
svjedoci (lat. Testis rogatus) ili dokaz iz prve ruke i
2) svjedoci koji su na posredan nain saznali injenice koje su predmet utvrivanja u krivinom postupku. Takav
svjedok se naziva svjedok-neoevidac ili svjedok po uvenju, (lat. testis de audiatu).
Svjedoci se dijele i po drugim osnovama:

1) svjedok djela ili glavni svjedok, koji o djelu moe sam neto izvorno izjaviti,
2) dodatni ili sporedni svjedok, koji na okolnosti djela moe dati samo takve navode koji su izvan izvrenog
krivinog djela.
Npr. karakterne osobine izvrioca, pa se radi o svjedoku koji je svjedoio o neijem dobrom ili loem karakteruponaanju.
Podjela svjedoka na :
1. svjedoke optube, koje poziva tuilac,
2. svjedoke odbrane, koje poziva optueni ili njegov branilac.
U toku svjedoenja, primaran znaaj ima funkcija svjedoenja.
Izjednaavanje optuenog sa svjedokom u smislu njegovog sasluanja kao svjedoka u vlastitoj stvari nije predvieno
u naem pravnom sistemu, kao to nije predvieno ni u drugim evropskim mjeovitim krivinim postupcima.
Moginost da optueni zauzme mjesto svjedoka i podvrgne se sasluanju u vlastitoj stvari prihvaena je u
anglosaksonskom, odnosno angloamerikom pravu.
Tako, funkcija svjedoka je nespoiva i sa nekim drugim procesnim funkcijama, npr. sa finkcijom sudije, tuioca ili
branioca.
Za vjetaka se, takoe, nee angaovati osoba koja je sasluana kao svjedok, bez obzira to je zainteresovan za tok i
ishod postupka i to se postavlja pitanje dokazne vrijednosti njegovog iskaza.
Dunosti svjedoka i sankcije za njihovu povredu. Prava svjedoka
U toku krivinog postupka svjedok ima odreene dunosti i prava.
Dunost svjedoka je da se odazove na poziv, sastoji se u tome da se svjedok, u odreeno vrijeme i na odreenom
mjestu, koji su naznaeni u pozivu, pojavi i zadri sve dok organ krivinog postupka ne izjavi, izriito ili
konkludentnim radnjama, da je svjedok slobodan.
Poziv za svjedoenje dostavlja tuilac, odnosno sud.
Neodazivanju na poziv moe imati za posljedicu izricanje novane kazne od 5.000 ili prinudno dovoenje.
Naredbu o prinudnom dovoenju donosi sud.
Izuzetno, naredbu o dovoenju moe izdati i tuilac ukoliko uredno pozvani svjedok ne doe a svoj izostanak ne
opravda, s tim da ovu naredbu mora odobriti sudija za prethodni postupak u roku od 24 sata od izdavanja naredbe.
Protiv rjeenja o novanom kanjavanju dozvoljena je alba.
Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili tekih tjelesnih mana ne mogu odazvati pozivu, mogu biti sasluani u svom
stanu, kui, bolnici ili drugom mjestu.
Druga osnovna dunost svjedoka je svjedoenje.
Ova se dunost-obaveza odnosi na svaku osobu koja je pozvana da da iskaz o predmetu svjedoenja, osim ako se ne
radi o osobi koja ne moe biti sasluana kao svjedok, odnosno koja moe odbiti svjedoenje.
Dunost svjedoka je da daje iskaz odgovarajui na opta pitanja, na osnovu kojih se utvruje identitet svjedoka i
eventualno postojanje zakonskih osnova za iskljuivanje ili oslobaanje dunosti svjedoenja.
Dunost svjedoka je da kae sve ono to zna o predmetu svjedoenja.
Poslije optih pitanja svjedok se poziva da iznese sve to mu je o predmetu poznato, a zatim mu se postavljaju
pitanja radi provjeravanja, dopune i razrjeenja.
Prilikom sasluanja svjedoka nije doputeno sluiti se obmanom niti postavljati takva pitanja u kojima je ve
sadrano kako bi trebalo odgovoriti.
Kroz svjedoenje se ima interes utvrivanje materijalne istine.
Svjedok je duan govoriti istinu, a davanje lanog iskaza predstavlja krivino djelo.
Svjedok ima pravo da ne odgovara na pojedina pitanja ako bi ga istinit odgovor izloio krivinom gonjenju.
Svjedok se mora opomenuti na dunost, da govori istinu, odnosno upozoriti ga na to da je davanje lanog iskaza
krivino djelo.
Pozvani svjedoci na glavnom pretresu polau zakletvu ili daju izjavu prije svjedoenja.
Polaganje zakletve prije glavnog pretresa ima fakultativni karakter.
Svjedok je u toku postupka obavezan obavjestiti sud o promjeni adrese prebivalita-boravita i dr. A o svom iskazu
ne smije razgovarati s drugim svjedocima.
Mora se podvrgnuti ljekarskom pregledu ako se mora utvrditi da se na njegovom tjelu nalazi odreeni trag ili
posljedica krivinog djela.
Kao pravo svjedoka, istiu se:
Human i zakonit odnos pri sasluanju,
Upotreba svog jezika,

Nadoknada trokova,
Zatitu u sluaju svjedoenja pred sudom druge drave (lat. salvus conductus),
Zatitu od vrijeanja, prijetnji i napada,
Oslobaanje od dunosti svjedoenja.
Iskljuenje i oslobaanje od dunosti svjedoenja
U odreenim krivinim predmetima ne mogu se sasluavati odreene osobe kao svjedoci, tj. moraju se iskljuiti od
dunosti svjedoenja, odnosno osloboditi od dunosti svjedoenja.
Nije doputeno sasluavati:
Osobu koja bi svojim iskazom povrijedila dunost uvanja dravne, vojne ili slubene tajne dok ga nadleni organ
ne oslobodi od te dunosti,
Branioca osumnjienog, odnosno optuenog u pogledu injenica koje su mu postale poznate u ulozi branioca,
Osobu koja bi svojim iskazom povrijedila dunosti uvanja profesionalne tajne (vjerski slubenik, odnosno
ispovjednik, novinar u svrhu zatite informacija-uslovno da su istinite, notar, advokat i dr.) osim ako je te dunosti
osloboena propisom,
Maloljetnu osobu koja, s obzirom na uzrast i duevnu razvijenost nije sposobna shvatiti znaaj prava da ne mora
svjedoiti.
Svjedoenje mogu odbiti :
Brani, odnosno vanbrani drug osumnjienog, odnosno optuenog,
Roditelji ili dijete,
Usvojitelj ili usvojenik osumnjienog ili optuenog.
Sasluanje svjedoka
Zakoni o krivinom postupku ureuju nain i tok sasluanja svjedoka, kao i suoenje i prepoznavanje osoba i
predmeta.
U toku istrage, poslije optih pitanja, svjedok se poziva da iznese sve to mu je o predmetu poznato.
Svoja saznanja o krivinom djelu i izvriocu svjedok treba iznijeti u slobodnom i neometanom izlaganju.
Svjedok se izriito obavezuje da iskae sve ono to zna o predmetu svjedoenja i to ne samo onda kad mu je pitanje
postavljeno konkretno, ve i onda kad je pitanje manje-vie uopteno.
Na glavnom pretresu ispitivanje svjedoka poprima drugi oblik.
Naime, u strukturi glavnog pretresa dominiraju akuzatorski elementi tako da se uzimanje iskaza od svjedoka odvija
kroz direktno, unakrsno i dodatno ispitivanje svjedoka.
U tom smislu pravo ispitivanja dato je strankama i braniocu u obliku direktnog ispitivanja (pitanje direktno postavlja
svjedoku ona stranka, odnosno branilac koja ga je pozvala), zatim unakrsnog ispitivanja (stranka ili branilac ima
pravo unakrsno ispitati svjedoka kojeg je pozvala suprotstavljena strana) i ponovnog ispitivanja (svjedoka ispituje
stranka ili branilac, koja ga je pozvala).
U toku glavnog pretresa, za razliku od istrage, dozvoljeno je postavljati pitanja koja navode na odgovor koji se eli
uti.
Prilikom sasluanja u istrazi i na glavnom pretresu, svjedoka se mora pitati odakle mu je poznato ono o emu
svjedoi, tj. da li je na temelju vlastitog saznanja ili zakljuivanja, od saznanja drugih osoba.
U toku sasluanja maloljetne osobe, iako podlijee pravilima sasluanja svjedoka, zahtjeva obazrivo postupanje, a
naroito kada je maloljetna osoba oteena krivinim djelom.
Zabranjeno je ispitivanje oteenog krivinim djelom o njegovom seksualnom ivotu prije izvrenog krivinog
djela, a ako je takvo ispitivanje obavljeno, na takvom iskazu se ne moe zasnivati sudska odluka.

Dokazna vrijednost iskaza svjedoka

Provjeravanje i ocjenjivanje svjedokovih izlaganja-iskaza predstavlja jedan od izuzetno vanih razloga utvrivanja
istine o izvrenom krivinom djelu.
Provjeravanje iskaza svjedoka obuhvata:
Utvrivanje izvora svjedokovih saznanja o predmetu svjedoenja,
Predoavanje ranijeg iskaza,
Postavljanje pitanja svjedoku,

Prepoznavanje osoba i predmeta,

Suoenje i
Rekonstrukcija dogaaja.
U pogledu ocjenjuvanja iskaza svjedoka, istie se da ocjenjivanje vjerodostojnosti svjedoenja treba obaviti sa
aspekta:
- Pouzdanosti davaoca iskaza i
- Vrijednosti sadraja samog iskaza.
Svjedoke iskaza treba posmatrati sa aspekta:
- moralne osobine,
- intelektualne sposobnosti,
- dob, spol,
- fiziki status,
- psihiko stanje, ili
- emocionalni odnos.
Zatita svjedoka
Pozitivni zakonski propisi utvruju status zatienog svjedoka.
Radi se o zakonima o zatiti svjedoka pod prijetnjom ugroenih svjedoka.
Da bi svjedok mogao imati takav poloaj u krivinom postupku, koji povlai odreene posljedice u dokaznom
postupku, moraju se ispuniti odreeni kumulativni uslovi:
- oigledne opasnosti za linost za linu sigurnost svjedoka ili njegovu porodicu,
- opravdano vjerovanje da e ta opasnost ostati nakon to svjedok bude sasluan,
odnosno,Da e se ta opasnost zbog davanja iskaza poveati.
Sukladno zakonskim rjeenjima, nakon to svjedok dobije status zatienog svjedoka, njegovo ispitivanje se obavlja
po propisima spomenutih zakona o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka.
Naprijed izloeno znai:
Zatieni svjedok se ne ispituje po pravilima o direktnom, unakrsnom i dodatnom ispitivanju, nego zatienog
svjedoka ispituje vjee sastavljeno od troice sudija, bez prisustva stranaka i branioca.
Na glavnom pretresu se ita zapisnik o sasluanju zatienog svjedoka.
Sud moe po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranaka i branioca zatienom svjedoku postaviti dodatna pitanja.
Odgovore na dodatna pitanja zatieni svjedok daje po istim pravilima kao i prilikom ispitivanja.
U postupku utvrivanja injenica i donoenja odluke prilikom sasluanja zatienog svjedoka, mora se respektovati
pravo na odbranu a naroito zahtjevi iz l. 6. st. 3. taka d) EKLJP.
Zahtjevi se odnose na pravo optuenog da ispita i ospori navode svjedoka optube, bilo u toku samog svjedoenja ili
kasnije.

Imunitet svjedoka
Naime, svjedoku se daje imunitet onda kada pristaje da odgovara na pitanja na koja ima pravo da uskrati odgovore,
jer e ga istiniti odgovori izloiti krivinom gonjenju.
Kroz dobijeni imunitet od tuioca svjedok pristaje na saradnju sa tuiocem, bez obzira to e ga istinit odgovor
izloiti krivinom gonjenju.
Saradnja kooperativnog svjedoka i tuioca usmjerena je na otkrivanje saizvrilaca ili sauesnika krivinog djela,
kao i na otkrivanje izvrenih krivinih djela ili krivinih djela koja se planiraju ili pripremaju, odnosno saznanje o
bitnim podacima vezanih za naprijed navedeno.Praktina iskustva pokazuju da je dogovor tuioca i svjedoka
naroito vaan u sluajevima organizovanog kriminaliteta, spreavanja vrenja novih krivinih djela ili hvatanje
uinilaca.
U krivinom postupku iskaz svjedoka mora biti potkrepljen i drugim dokazima.
Na taj nain se provjerava dati iskaz i ocjenjuje njegova vjerodostojnost.
Opravdanost davanja imuniteta svjedoku procjenjuje tuilac koji svojom odlukom daje imunitet svjedoku.
U odluci mora biti naglaeno da svjedok koji je dobio imunitet i koji je svjedoio nee biti krivino gonjen osim za
davanje lanog iskaza, l. 98. st. 4. ZKP FBiH.
UVIAJ I REKONSTRUKCIJA DOGAAJA-

Uviaj
POJAM
Uviaj je istrana (dokazna) radnja putem i u procesnom okviru koje organi krivinog postupka na osnovu/temelju
svog vlastitog opaanja ispituju prikupljene dokaze i utvruju, te razjanjavaju za krivini postupak vane injenice.
Uviaj prije svega slui otkrivanju i prikupljanju dokaza o postojanju krivinog djela i dokaza vanih za otkrivanje
njegovog izvrioca, ali je, takoer, bitan i za provjeravanje i ocjenu drugih prikupljenih dokaza, kao i za prikupljanje
podataka koji su od znaaja za utvrivanje imovinskopravnog zahtjeva[1].
[1]Sijeri-oli, H., I, 2005., str. 323.
U praksi uviaj se poduzima u vezi s onim krivinim djelima usljed ijeg su izvrenja nastupile promjene ili su
ostavljeni tragovi u vanjskom svijetu.
U toku krivinog postupka uviaj se moe izvriti u istrazi i tada ga poduzima tuilac ili ovlatena slubena
osoba/lice.
Ovlatena slubena osoba/lice duna je obavijestiti tuioca o poduzimanju uviaja, duna je izvriti uviaj, odrediti
potrebna vjetaenja osim obdukcije i ekshumacije lea.
Uviaj se takoer moe poduzeti prije donoenja naredbe o provoenju istrage u tzv. predistranom postupku.
Na glavnoj raspravi/pretresu uviaj vri raspravno vijee, odnosno sudija, a van glavnog pretresa sudija ili
predsjednik vijea, odnosno lan vijea.
Uviaj se moe obaviti i na pretresu pred vijeem apelacionog odjeljenja ili odrediti da se izvri izvan pretresa.
MJESTO
I
OBJEKTI
UVIAJA
Uviaj se vri na otvornom ili u zatvorenom prostoru gdje je izvreno krivino djelo, odnosno nad mjestom radnje
izvrenja i mjestom gdje je posljedica nastupila.
Uviaj se moe vriti i na predmetima koji su posluili za pripremanje ili izvrenje krivinog djela, predmetima
sa/na kojima je krivino djelo izvreno ili predmetima koji su nastali izvrenjem krivinog djela.
Uviaj se moe poduzeti i nad osobama i to se oznaava kao tjelesni pregled osumnjienog ili drugih osoba.
Ovaj tjelesni pregled osumnjienog i drugih osoba moe se oznaiti kao uviaj samo onda ako ga poduzima organ
krivinog postupka, a ne vjetak.
PRISUSTVO
PROCESNIH
SUBJEKATA
UVIAJU
U ovisnosti od stadija u kojem se poduzima uviaj, osim organa koji vri uviaj, uviaju mogu prisustvovati
odreeni krivinoprocesni subjekti.
Tako u istrazi/uviaju mogu prisustvovati osumnjieni i njegov branilac.
Uviaju moe prisustvovati i oteen krivinim djelom.
U ostalim stadijima kada se kao organ uviaja pojavljuje sud obavezno je da se o poduzimanju uviaja obavijeste
optueni ili njegov branilac, te tuitelj.
ZAPISNIK O UVIAJU
Bez obzira kada se poduzima, o uviaju se mora sastaviti zapisnik.
Zapisnik o uviaju pored opeg sadraja (propisanog odredbama ZKP-a) mora obuhvatiti i podatke koji su u vezi sa
prirodom ove procesne radnje.
U zapisnik o uviaju unose se i podaci koji su vani s obzirom na prirodu ove procesne radnje ili koji su vani za
utvrivanje istovjetnosti pojedinih predmeta (opis, mjere, veliine i sl.), a ako su napravljene skice, fotografije i sl.
to e se navesti u zapsniku i prikljuiti istom.
Zapisnik o uviaju sainjava se odmah tj. u toku vrenja uviaja ili neposredno nakon njega.
Zapisnik o uviaju potpisuje organ koji vri uviaj i zapisniar.
POZIVANJE VJETAKA ILI STRUNE OSOBE KRIMINALISTIKO-TEHNIKE ILI DRUGE
STRUKE
Prilikom obavljanja uviaja moe se pozvati vjetak ukoliko bi njegova prisutnost bila od koristi za davanje nalaza i
miljenja.

Takoer, uviaj se moe vriti i uz pomo strune osobe kriminalistiko-tehnike ili druge struke koja e pomoi u
pronalaenju, osiguranju ili opisivanju tragova, izvriti potrebna mjerenja i snimanja, sainiti skicu i fotodokumentaciju ili prikupiti druge podatke.
Rekonstrukcija dogaaja (sudski eksperiment)
Za razliku od uviaja rekonstrukcija dogaaja je istrana radnja kojom se u supstancijalnom smislu stvara stanje
slino onom kakvo je bilo u toku uviaja ili neke druge radnje, u njenim se okvirima zapravo vjetaki
ponavljaju neke injenice i okolnosti krivinog dogaaja u vjetaki postavljenim uvjetima[1].
[1] Modly, D., Korajli, N. 2002., str. 553.
Rekonstrukcija dogaaja se poduzima radi provjeravanja izvedenih dokaza ili utvrivanja injenica koje su od
znaaja za razjanjenje stvari.
Sama rekonstrukcija se vri tako to se ponavljaju radnje ili situacije u uvjetima pod kojima se prema izvedenim
dokazima dogaaj odigrao/dogaao.
Rekonstrukciji dogaaja moe se pristupiti u toku cijelog krivinog postupka uz napomenu da je u istrazi vri
tuilac, a u daljem toku krivinog postupka sud.
Zakonske odredbe izriito zabranjuju odreene naine vrenja rekonstrukcije dogaaja.
U tom smislu rekonstrukcija se ne smije vriti na nain kojim se vrijea javni red i moral ili se dovodi u opasnost
ivot i zdravlje ljudi.
VJETAENJE
Pojam
vjetaka
i
vjetaenja
Krivini postupak zahtjeva da se neke injenice rasprave kako bi se donjela pravilna sudska odluka.
esto se raspraljaju neka pitanja na koja tuilac i sud nemogu dati odgovore, pa ni pripadnici organa unutranjih
poslova nemaju za to odgovarajuu spremu ni znanje kako bi dali odgovor,(npr. da li je osumnjieni, optueni
duevno bolestan ili poremeen, odnosno optueni uraunljiv i krivino odgovoran).
Na takva pitanja se mora dobiti odgovor jer od njih zavisi pravilno i zakonito rjeavanje krivine stvari i donoenje
sudske odluke.
Za rjeavanje takvih pitanja u postupku se pozivaju struna lica da daju
odgovore.
Ta lica/osobe se nazivaju vjetaci/eksperti (artis periti).
Vjetak je, dakle, nezainteresovana osoba lice koja raspolae posebnim strunim znanjem i koju je tuilac, odnosno
sud, pozvao da mu pomogne prilikom utvrivanja vanih injenica u krivinom postupku.
U krivinom postupku vjetak pomae u utvrivanju injenica, a nikada prilikom odluivanja u primjeni pravne
norme.
Vjetaci na osnovu svoje strune spreme, strunog znanja opaaju injenice i o uinjenom opaanju daju struno
miljenje.
To je nain na koji vjetaci preduzimaju procesnu radnju vjetaenja u krivinom postupku.
Vjetaenje je procesna radnja u okviru koje vjetak, kao lice/osoba koja raspolae posebnim naunim ili strunim
znanjem i umijeem, primjenjuje nauna i struna znanja, vjetine i metode na injenice koje predstavljaju predmet
vjetaenja.
Vjetaenje se sastoji iz dva dijela:
A) Nalaza i
B) Miljenja.
Nalaz (visum repertum) je neposredno ulno opaanje ili posmatranje predmeta vjetaenja.
Miljenje (avis parere) je izvoenje zakljuaka prema pravilima struke ili nauke iz utvrenih injenica.
Vjetaenjem se opisno pribavlja iskaz vjetaka kao izvor saznanja o vanim injenicama, koje su predmet
utvrivanja u krivinom postupku.
Vjetaenje se odreuje kada za utvrivanje ili ocjenu neke vane injenice treba pribaviti nalaz i miljene
osobe/lica koja raspolae potrebnim strunim znanjem, moto je procesnih zakona.
Vjetaenje se preduzima:
U predistranom postupku,
U istrazi,
U okviru sudskog obezbjeenja dokaza u toku istrage i postupka optuivanja, te
na glavnom pretresu.
Za vjetaka se ne moe odrediti lice/osoba koja ne moe biti sasluana kao svjedok ili osoba koja je osloboena
dunosti svjedoenja, kao ni osoba prema kojoj je krivino djelo izvreno.

Ukoliko je takva osoba odreena za vjetaka na njenom nalazu i miljenju ne moe se zasnivati sudska odluka.
Vjetak ne moe biti ni lice/osoba za koju postoje razlozi za izuzee, ili osimnjiena, optuena ili na neki drugi nain
povezana osoba/lice sa krivinim djelom.
Osoba/lice koje je sasluano kao svjedok se ne moe uzeti za vjetaka.
Odreivanje vjetaenja i postupak vjetaenja
Vjetaenje se nareuje kada je za utvrianje ili ocjenu vanih injenica potrebno pribaviti nalaz i miljenje vjetaka.
Sloenija vjetaenja se povjeravaju strunoj ustanovi ili dravnom organu-institutu koji su specijalizovani za
odreena vjetaenja.
Vjetaenja se povjeravaju i individualno odreenim vjetaku, koji je zaklet na sudu.
Postupak vjetaenja prolazi kroz tri faze:
Uvodna faza ...
Operativna faza ... i
Zakljuna faza ....
Dunosti i prava vjetaka
Osoba/lice izabrano za vjetaka ima slijede dunosti:
Dunost odazvati se pozivu, u suprotnom slijede odreene mjere/sankcije.
Tuilac/sud kada odrede lice/osobu za vjetaka, duan je dostaviti svoj izvjetaj.
Vjetak detaljno obrazloi kako je doao do odreenog miljenja.
Vjetak je duan da da istinit nalaz i miljenje, jer je lano vjetaenje krivino djelo.
Vjetak je duan da na glavnom pretresu, prije svjedoenja, poloiti zakletvu,dati izjavu
Vjetak je duan da na glavnom pretresu, prije svjedoenja, poloiti zakletvu,
odnosno da izjavu da e raditi savjesno, odgovorno, zakonito, potujui kodeks struke i nauke oblasti iz koje vri
vjetaenje.
Sporedne dunosti vjetaka:
uvanje tajne,
Potivanje suda, te reda i discipline na glavnom pretresu.
Prava vjetaka:
Sloboda iskaza na uoene injenice,
Pravo na upotrebu svog jezika
Pravo da se upozna sa predmetom vjetaenja i podacima,
Pravo na nagradu i nadoknadu trokova.
Obavezne vrste vjetaenja
U obavezne vrste vjetaenja ulaze vjetaenja u sluaju:
Sumnje da je smrt prouzrokovana krivinim djelom, sumnja na trovanje, tjelesnih povreda i sumnja da je
uraunljivost osumnjienog ili optuenog potpuno iskljuena ili smanjena.
Sudskomedicinska vjetaenja,
Toksikoloko vjetaenje,
Vjetaenje tjelesnih povreda,
Tjelesni pregled osumnjienog odnosno optuenog,
Tjelesni pregled drugih lica/osoba
Psihijatrijsko vjetaenje lica,
Vjetaenje poslovnih knjiga,
Analiza DNK a moe se vriti ukoliko je to neophodno potrebno za odreivanje identiteta i injenice da li otkriveni
tragovi materije potiu od osumnjienog, odnosno optuenog ili oteenog i sl.
Dokazna vrijednost iskaza vjetaka
Iskaz vjetaka se cijeni kao i svako drugo dokazno sredstvo po naelu slobodne ocjene dokaza.
Na glavnom pretresu sud slobodno ocjenjuje sve dokaze, pa tako i nalaz i miljenje vjetaka.
Sud ne mora prihvatiti nalaz i miljenje vjetaka i tada uvijek moe traiti novo vjetaenje.
Sud moe donijeti odluku na osnovu drugih dokaza sa kojima raspolae, odnosno ako drugih dokaza nema uzima se
da je injenica koju je sud trebao da utvrdi vjetaenjem-ostala nedokazana.
Sud mora obratiti panju na slijedee:
da li je vjetak ostao u okviru povjerenog mu vjetaenja u granicama struke/vjetine

da li je objektivno nastupio vjetaenju,

da li je raspolagao sa dovoljno materijala za vjetaenje i da li su koritene metode za vjetaenje optepriznate i
prihvaene.
Nalaz i miljenje vjetaka.
Posebne istrane radnje
Uope o posebnim istranim radnjama
Posebne istrane radnje (specijalne istrane tehnike, prikrivene istrane mjere), predstavljaju istranu djelatnost
do koje dolazi (ultima ratio) u sluaju istraivanja tekih krivinih djela kada na drugi nain ili nije mogue
pribaviti dokaze ili bi to predstavljalo nesrazmjernu tekou.
U pogledu poduzimanja, provoenja i koritenja rezultata prikrivenog istraivanja zahtjeva se potivanje slijedeih
naela:
1.Neophodnost;
2.Odluka suda;
3.Postojanje odreene vjerovatnosti u vezi sa krivinim djelom;
4.Zakonski katalog radnji;
5. Zakonski katalog krivinih djela;
6. Odreenost lica/osobe i vrste mjere , koja e se primjeniti i
7. Vremenska ogranienost.
Posebne
istrane
radnje
prema
ZKP
BiH
Nadzor i tehniko snimanje telekomunikacija;
Nadzor i tehniko snimanje prostorija;
Pristup kompjuterskim sistemima i kompjutersko sravnjenje podataka;
Tajno praenje i tehniko snimanje lica/osoba, transportnih sredstava i predmeta koji stoje u vezi s njima;
Koritenje prikrivenih istraitelja i koritenje informatora;
Simulirani i kontrolirani otkup i simulirano davanje potkupnine i
Nadzirani prijevoz i isporuka predmeta krivinog djela.
Prikrivene istrane radnje se:
Moraju uvijek propisati zakonom,
Primjenjuju samo onda ako se na drugi nain ne mogu prikupiti dokazi u vezi k. d. i izvrioca,
Primjenjuju samo uz postojanje odreenog stepena sumnje da je lice/osoba izvrila krivino djelo propisane teine,
odnosno da je zajedno sa drugom osobom /licima) uestvovala u izvrenju takvog krivinog djela,
Primjenjuju samo uz prethodnu saglasnost suda i obavljaju pod njegovom nadzorom.
Zakonski
uslovi/uvjeti
za
odreivanje
posebnih
istranih
radnji
Postojanje osnova sumnje u pogledu odreeneog lica/osobe da je sama ili zajedno s drugim osobama/licima
uestvovala ili uestvuje u izvrenju odreenog zakonski katalogiziranog (utvrenog-propisanog) krivinog djela, a
na drugi nain se ne mogu pribaviti dokazi ili bi njihovo pribavljanje bilo povezano s nesrazmjernim tekoama.
Moraju vremenski ograniiti i
Moraju opteretiti procesnom sankcijom o neupotrebljivosti dokaznog materijala koji nije prikupljen pod
zakonskim uslovima.
Krivina djela za koje se mogu odrediti posebne istrane radnje prema ZKP BiH su:
Protiv integriteta BiH;
Protiv ovjenosti i vrijednosti zatienih meunarodnim pravom,
Terorizma i
Sva druga krivina djela za koja se prema zakonu moe izrei kazna zatvora od 3 godine ili tea kazna.
Prema licu/osobi za koju postoje osnovi sumnje da poiniocu, odnosno od poinioca prenosi informacije u vezi sa
krivinim djelom, odnosno da poinilac koristi njeno sredstvo telekomunikacije moe se poduzeti posebna istrana
radnja nadzora i tehnikog snimanja telekomunikacija.
Nadlenost
za
odreivanje
posebnih
istranih
Nadlean za odreivanje posebnih istranih radnji je sud, odnosno sudija za prethodni postupak.

radnji

Odreivanje posebnih istranih radnji vri se na osnovu Naredbe uz obrazloni prijedlog tuitelja/tuioca.
Provoenje posebnih istranih radnji vri se iskljuivo na osnovu Pismene NAREDBE, izuzetno meutim ako
se pismena naredba ne moe dobiti na vrijeme, a postoji opasnost od odlaganja, onda se moe zapoeti i sa
izvravanjem radnje i na osnovu Usmene naredbe sudije za prethodni postupak.
U tom sluaju pismena naredba mora biti pribavljena u roku od 24 sata od izdavanja usmene naredbe.
Trajanje, produenje i obustava, odnosno prestanak prikrivene istrage
Posebne istrane radnje nadzora i tehnikog snimanja telekomunikacija, pristupa kompjuterskim sistemima i
kompjuterskog sravnjenja podataka, nadzora i tehnikog snimanja prostorija, tajnog praenja i tehnikog snimanja
lica/osoba i predmeta, te nadziranog prevoza i isporuke predmeta krivinog djela mogu trajati najdue l.mj mjesec
dana.
Na obrazloeni prijedlog tuioca iz posebno vanih razloga mogu se pomenute radnje produiti za jo mjesec dana
pri emu tri prvonavedene mogu trajati ukupno najdue 6 mjeseci, dok je za tajno praenje i tehniko snimanje lica,
transportnih sredstava i predmeta koji su u vezi s njima, te nadzirani prevoz i isporuku predmeta krivinog djela
predvieno ukupno najdue trajanje od 3 mjeseca.
U odnosu na radnju simuliranog i kontroliranog otkupa predmeta i simuliranog davanja potkupnine
usvojeno je rjeenje o vremenskom neograniavanju ove radnje to je u skladu sa njezinim specifinim
sadrajem.
Koritenje prikrivenog istraitelja i informatora kao posebne istrane radnje nisu vremenski ogranieni.
Obaveza je suda da PISMENOM NAREDBOM bez odlaganja obustavi izvrenje poduzetih radnji ako su
prestali razlozi zbog kojih su bile odreene.
Postupanje s materijalom pribavljenim posebnim istranim radnjama
Nakon prestanka primjene bilo koje od posebnih istranih radnji obaveza je organa unutarnjih poslova da sve
informacije, podatke i predmete dobivene njihovom primjenom, kao i izvjetaj dostave tuiocu/tuitelju.
Tuilac/Tuitelj je duan sudiji za prethodni postupak dostaviti pismeni izvjetaj o preduzetim radnjama na osnovu
kojeg e on provjeriti da li je postupljeno po njegovoj naredbi.
U sluaju da tuilac odustane od krivinog gonjenja, odnosno ako se ispostavi da podaci i obavijesti prikupljeni
primjenom nareenih radnji nisu potrebni za krivini postupak, unititi e se pod nadzorom sudije za prethodni
postupak, o emu e se sastaviti poseban Zapisnik.
O preduzimanju radnji, razlozima za njihovo preduzimanje, informaciji da dobiveni materijal nije bio osnov za
krivino gonjenje i da je uniten,
pismeno se obavjetava lice/osoba protiv koje je primjenjena bilo koja od posebnih istranih radnji.
Obaveza je suda da bez odlaganja, a nakon preduzimanja pomenutih radnji obavijesti lice/osobu protiv koje je radnja
bila preduzeta, a lice/osoba protiv koje je radnja bila poduzeta moe od suda zatraiti ispitivanje zakonitosti Naredbe
i naina na koji je provedena.
Granice djelovanja i zabrana ulaska u kanjivu zonu
Prema izriitoj odredbi ZKP-a prilikom angaovanja prikrivenog istraitelja, te provoenja radnje simuliranog
otkupa i simuliranog davanja potkupnine organi unutarnjih poslova ili druge osobe ne smiju poduzimati aktivnosti
koje predstavjaju poticanje na izvrenje krivinog djela.
Zatita odnosa osumnjieni branitelj/branilac
Na razgovor lica/osobe za koju postoje osnovi sumnje da je sama ili zajedno
s drugim osobama/licima uestvovala ili uestvuje u izvrenju krivinog
djela za koje se mogu odrediti posebne istrane radnje i njenog branica
imaju se na odgovarajui nain primijeniti odredbe o komunikaciji
osumnjienog i branioca to e rei da takva komunikacija ne moe biti
objektom prikrivene istrage.
1. Dokazivanje odreenje i odnos spram utvrivanja injenica vlastitim opaanjem

Upotrebu dokaza u krivinom postupku radi utvrivanja injenica nazivamo dokazivanjem. [1] Navedeno se moe
smatrati najjednostavnijim ali istodobno i najpotpunijim odgovorom na pitanje ta je to dokazivanje?. U osnovi
dokazivanje podrazumijeva posredno utvrivanje injenica u postupku.
[1] Bayer, V.: Kazneno procesno pravo odabrana poglavlja, Knjiga I, Uvod u teoriju kaznenog procesnog prava,
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, 1995 , str. 177.
S druge strane injenice se u krivinom postupku mogu utvrivati i neposredno vlastitim opaanjem tijela postupka
(putem procesnih radnji: uviaja, rekonstrukcije dogaaja, pretresa stana, prostorija i osoba, prepoznavanjem osoba i
predmeta, te suoenjem). [2]
[2] Krapac, D.: Kazneno procesno pravo, Prva knjiga Institucije, Zagreb, 2003. str. 326.
Utvrditi injenice znai uvjeriti se u njihovo postojanje ili nepostojanje, a pitanje naina na koji e se sud uvjeriti u
postojanje ili nepostojanje injenica je sredinje pitanje krivinog, zapravo i svakog drugog sudskog postupka. [3]
[3] Ibidem, str. 318.
2. Svrha dokazivanja u krivinom postupku
Svrha dokazivanja u krivinom postupku jeste spoznavanje materijalno i
procesno pravno relevantnih injenica, na temelju kojih e onda sud
samostalno ili u vezi sa injeninim utvrenjima koja su rezultat njegova
vlastitog opaanja, donijeti ispravnu odluku.
3. Predmet dokazivanja
Kao predmet dokazivanja (lat. thema probandi) u krivinom postupku mogu se pojaviti sve one injenice koje se u
istom postupku imaju i utvrditi. To su dakle materijalno i procesno pravno relevantne injenice, injenice indicije, te
pomone injenice.
Tako npr. prema lanu 187. st. 1-3. Zakonika o krivinom postupku Republike Italije predmet dokaza su injenice
koje se odnose na optubu, kanjivost i na utvrivanje kazne ili sigurnosne mjere. Takoer predmet dokaza su i
injenice o kojima ovisi primjena procesnih odredbi, a u sluaju da je uspostavljena graanska stranka, predmet
dokaza su i injenice koje se odnose na graansku odgovornost proisteklu iz krivinog djela. Talijanski kazneni
postupak, redakcija Berislav Pavii, predgovor Gaetano Insolera,
uvod, Glauco Giostra, Pravni fakultet Sveuilita u Rijeci, Biblioteka Zavoda za kaznene znanosti moenice,
Rijeka, 2002., str. 99.
4. Teret dokazivanja
Teret dokazivanja (lat. onus probandi) ili dunost da se u postupku dokae ono to se i tvrdi ovisno o tome o
kakvom je tipu krivinog postupka rije lei ili samo na tuitelju ili i na tuitelju i na sudu.
U isto optunom ili akuzatorskom postupku teret dokazivanja lei na tuitelju (lat. actore incubit probatio). 4
Jedno od glavnih obiljeja inkvizitorskog postupka je da teret dokazivanja lei na sudu.
4.Vidi Sijeri-oli, H.: Krivino procesno pravo, Knjiga I,
Krivinoprocesni subjekti i krivinoprocesne radnje, Pravni fakultet
Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2005., str. 263.
U savremenom krivinom postupku mjeovitog tipa u kome je zahtjev za kontradiktornou postupka djelimino
ogranien u korist traenja materijalne istine, princip podjele tereta dokazivanja zamjenjen je naelom tzv. sudske
odgovornosti za nastupanje dokaza.5
5. Tako, Gruba, M.: Krivino procesno pravo, Pravni fakultet Univerziteta Union, Beograd 2006., str. 252.
Krivini postupak u Bosni i Hercegovini karakterizira teret dokazivanja na strani tuitelja pri emu nije zanemariva
niti uloga koju u pogledu pitanja koji e se dokazi izvesti imaju optueni, njegov branitelj i sud.
5. Stadiji dokazivanja
Postupak dokazivanja je okviru savremenog krivinog postupka podijeljen u tri stadija i to:
1. Nastupanje dokaza;
2. Izvoenje dokaza; i
3. Ocjena dokaza.
Svaki od navedenih stadija, uokviren je u onaj dio krivinog postupka ije
je temeljno obiljeje postupak pred sudom, dakle glavni pretres, odnosno
glavnu raspravu (eng. trial).

Prema tome, dokazni je postupak sa svim svojim stadijima smjeten u okvire glavne rasprave uz napomenu kako
pojedini stadiji dokazivanja mogu biti provedeni i prije nastupanja glavne rasprave (npr. pojedini se dokazi mogu
izvesti i cijeniti jo u toku istrage) ali moraju biti ponovno izvedeni i na glavnoj raspravi.
U tom smislu moemo govoriti o dokaznom postupku kao centralnom dijelu glavne rasprave. Na pitanje zato je
tako, dat emo jednostavan odgovor, zbog toga to sud presudu moe donijeti samo na temelju dokaza koji su
izvedeni na glavnoj raspravi i samo na temelju injenica koje su iznesene opet na glavnoj raspravi.
Radi se zapravo o zahtjevu za neposrednim izvoenjem dokaza koji omoguava i njihovu neposrednu ocjenu od
strane tijela ovlatenog za to. Navedeno je i jedno od temeljnih naela savremenog krivinog postupanja.
Treba napomenuti kako postoje i stanoviti izuzeci od neposrednog izvoenja dokaza na glavnoj raspravi na nain da
se npr. zapisnici o iskazima datim u istrazi proitaju i koriste kao dokaz na glavnoj raspravi.
U tom je smislu odredba lana 273. stav 1. ZKP BiH prema kojoj su iskazi dati u istrazi doputeni kao dokaz na
glavnom pretresu i mogu biti koriteni prilikom unakrsnog ispitivanja ili pobijanja iznesenih navoda ili u odgovoru
na pobijanje, u kojem se sluaju osobi moe dati mogunost da objasni ili pobije svoj prethodni iskaz. Takoer i stav
2. prema kojem izuzetno od stava 1. zapisnici o iskazima datim u istrazi mogu se po odluci sudije, odnosno vijea
proitati i koristiti kao dokaz na glavnoj raspravi samo u sluaju ako su ispitane osobe umrle, duevno oboljele, ili se
ne mogu pronai, ili je njihov dolazak pred sud nemogu, ili je znatno otean iz vanih uzroka.
5.1. Nastupanje dokaza 6
Jedno od temeljnih prava stranaka u postupku jeste predlaganje dokaza za koje smatraju da e potkrijepiti njihove
tvrdnje.
6.Navedeni termin koristi Gruba, M. u svom udbeniku Krivino procesno pravo i smatrali smo ga
najadekvatnijim pored termina prihvatanje dokaza i jo nekih, za oznaavanje onog dijela dokaznog postupka u
okviru kojeg se donosi odluka o tome koji e dokazi biti izvedeni.
Ipak, injenica da je neka od stranaka u postupku predloila izvoenje
odreenih dokaza ne znai da e ti dokazi biti i izvedeni na glavnoj
raspravi. Naime, navedeno je pravo ogranieno odreenim formalnim
pravilima koja ne doputaju izvoenje odreenih dokaza.
Takoer pomenuto pravo stranaka moe biti ogranieno i odlukom suda da ne prihvati izvoenje odreenih dokaza
ukoliko oni nisu od znaaja za utvrivanje injenica u postupku.
Nastupanje dokaza je prema tome odluka da se jedan dokaz izvede u postupku koja pripada iskljuivo sudu, dok
sama inicijativa da dokaz u
postupku nastupi moe biti pokrenuta kako od strane suda, tako i od stranaka kojima ovo pravo pripada tokom
cijelog postupka.7
7. Vidi Gruba, M., 2006., str. 251.
Slina rjeenja prihvata i na Zakon o krivinom postupku. Tako u okviru krivinog postupka Bosne i Hercegovine
dokaze u postupku mogu predlagati prvenstveno stranke, kao i branitelj, te sud. Takoer, hoe li se izvoenje
odreenog dokaza i prihvatiti u postupku nije stvar iskljuivo odluke suda.
Pravo stranaka i suda u krivinom postupku da predlau nove dokaze i iznose nove injenice nije ogranieno
nikakvim rokovima. Isto znai da stranke, odnosno sud mogu predlagati, odnosno iznositi nove injenice i nove
dokaze (lat. beneficium novorum) ne samo do okonanja postupka pravomonom presudom, ve i kasnije u
postupku po vanrednom pravnom lijeku.
5.2. Izvoenje dokaza
Izvoenje dokaza je onaj stadij dokazivanja u okviru kojeg se vri sadrajna prezentacija dokaza, a poradi
neposrednog ulnog zapaanja subjekata postupka, pri emu sadraj izvoenja svakog pojedinog dokaza ovisi o
njegovoj prirodi.
Ukoliko se radi o ispravama one e se proitati. Ukoliko se radi o iskazu svjedoka, onda e se svjedok kao dokazno
sredstvo ispitati na nain kako je to utvreno posebnim odredbama ZKP BiH o ispitivanju svjedoka itd.
Redoslijed izvoenja dokaza utvren je u lanu 261. stav 2. ZKP BiH koji propisuje da e se dokazi na glavnoj
raspravi ukoliko sudac ili vijee u interesu pravde ne odrede drugaije izvesti slijedeim redom:
1. Dokazi optube;
2. Dokazi odbrane;
3. Dokazi optube kojima se pobijaju navodi odbrane (replika);
4. Dokazi odbrane kao odgovor na pobijanje (duplika);

5.Dokazi ije je izvoenje naredio sudac, odnosno vijee; i

6.Svi dokazi relevantni za izricanje krivinopravne sankcije.
Prilikom izvoenja dokaza dozvoljeno je direktno, unakrsno i dodatno
ispitivanje
5.3. Ocjena dokaza
Iako sud nije jedini subjekat koji izvodi pojedine dokaze, niti je subjekat od
ije volje naelno ovisi koji e se dokazi izvesti na glavnoj raspravi, on, a u
kontekstu dokaznog postupka ipak ima odluujuu ulogu jer je subjekat
koji e izvriti ocjenu vrijednosti dokaza koji su predloeni i izvedeni od
strane stranaka.
Ocjena dokaza je i konani stadij dokazivanja, odnosno dokaznog postupka na kojem se treba temeljiti i odluka o
dokazanosti ili nedokazanosti odreenih pravno relevantnih injenica ije je postojanje, odnosno nepostojanje bilo i
predmetom dokazivanja.
5.3.1. Zakonska (formalna) ocjena dokaza
Formalna ili zakonska ocjena dokaza kako joj i sam naziv kazuje je takav oblik ocjene dokaza koji podrazumijeva
da je zakonom unaprijed odreeno pod kojim uvjetima se odreena injenica ima smatrati dokazanom i kolika je
dokazna snaga svakog pojedinog dokaza. Ovaj vid dokazne ocjene karakterizirao je inkvizitorski krivini postupak,
a zadrao se i do danas u pogledu utvrivanja stanovitih injenica u krivinom postupku.
Historijat krivinog postupanja poznaje tzv. pozitivnu i negativnu formalnu ocjenu dokaza. Specifinost pozitivne
formalne ocjene ogledala se u zahtjevu da sud donese osuujuu presudu kod postojanja zakonom predvienih
dokaza, ne doputajui oslobaanje optuenog od optube, za razliku od negativne koja nije dozvoljavala osudu u
sluaju nepostojanja potrebnih dokaza koji su takoer bili odreeni u zakonu.7
7. Viinski, A.J., 1948., str. 55.
U sistemu formalne dokazne ocjene sredinje mjesto je zauzimalo priznanje optuenog (koje se u to doba smatralo
kraljicom dokaza lat. regina probationum) koje se dobivalo stavljanjem optuenog na muke, pri emu se samo
muenje nazivalo pripremom muenja (fra. question preparatoire) to je u to vrijeme predstavljalo univerzalan
nain provoenja istrage.
5.3.2. Slobodna ocjena dokaza
Slobodna ocjena dokaza je takav vid ocjene u okviru kojeg sud cijeni dokaze u skladu sa svojim slobodnim
uvjerenjem, ne i u skladu sa uvjetima koje
pogledu dokazne vrijednosti svakog pojedinog dokaza odreuje zakon, u smislu da jedan dokaz ima vei znaaj u
odnosu na neki drugi dokaz ili da odreeni dokaz treba da bude upravo tako ocjenjen i sl.
Naelo slobodne ocjene dokaza znai prema tome, da sud ocjenjuje izvedene dokaze u skladu sa svojom logikom i
psiholokom analizom, pri emu nije vezan za zakonska pravila koja bi a priori odreivala vrijednost pojedinih
dokaza.8
8. Sijeri-oli, H., I, 2005., str. 92.
Savremeni pogled na ocjenu dokaza u krivinom postupku ukazuje na dva oblika u okviru kojih je mogue
ocjenjivati dokaze i to kao pravo suda da
prema svom slobodnom uvjerenju ocijeni dokaze u konkretnom krivinom postupku, pri emu nije duan obrazloiti
razloge svoga ubjeenja u dokazanost ili nedokazanost injenica koje su se utvrivale, za razliku od pravnih sistema
gdje postoji obaveza suda da nakon donoenja odluke, razloge za donoenje iste i obrazloi.
6. Izuzeci od slobodne ocjene dokaza prema odredbama ZKP BiH:
1. lan 10. st. 1-3. u skladu s kojima je zabranjeno od osumnjienog, optuenog ili bilo koje druge osobe koja
uestvuje u postupku iznuivati priznanje ili kakvu drugu izjavu, potom da sud ne moe zasnovati svoju odluku
na dokazima pribavljenim povredama ljudskih prava i sloboda propisanih Ustavom i meunarodnim ugovorima
koje je Bosna i Hercegovina ratificirala, niti na dokazima koji su pribavljeni bitnim povredama zakona o
krivinom postupku, te konano da sud ne moe zasnivati svoju odluku na dokazima koji su dobiveni na temelju
prethodno pomenutih dokaza tzv. plodovi otrovne voke.

2. lan 78. stav 6. prema kojem ukoliko nisu ispotovane odredbe Zakona o pravima osumnjienog, na iskazu
osumnjienog ne moe se zasnivati sudska odluka;
3. lan 109. stav 4. u skladu s kojim nije doputeno prema osumnjienom, odnosno optuenom ili svjedoku
primijeniti medicinsku intervenciju ili da im se daju takva sredstva kojima bi se utjecalo na njihovu volju pri
davanju iskaza;
4. lan 86. stav 5. temeljem kojeg oteenog krivinim djelom nije doputeno ispitivati o njegovom seksualnom
ivotu prije izvrenog krivinog djela, a ako je takvo ispitivanje obavljeno na takvom iskazu ne moe se
zasnivati sudska odluka;
5.lan 109. stav 5. ukoliko je postupljeno protivno odredbama Zakona o provoenju tjelesnog pregleda i drugih
radnji, na tako pribavljenim dokazima se ne moe temeljiti sudska odluka;
6. lan 264. stav 1. u postupku se ne mogu koristiti kao dokazi injenice koje se odnose na ranije seksualno
ponaanje oteene strane i njene seksualne predispozicije;
7. lan 121. prema kojem u sluaju da su posebne istrane radnje poduzete bez naredbe suca za prethodni postupak
ili u suprotnosti s njom, sud na tako pribavljenim podacima ili dokazima ne moe temeljiti svoju odluku;
8. lan 264. stav 3. u sluajevima uinjenja krivinih djela protiv ovjenosti i vrijednosti zatienih meunarodnim
pravom, pristanak rtve se ne moe upotrijebiti u prilog odbrane optuenog;
9. lan 103. stav 1. pregled i obdukcija lea poduzet e se uvijek kad u nekom smrtnom sluaju postoji sumnja da se
ne radi o prirodnoj smrti, a ukoliko je le ve zakopan, odredit e se ekshumacija u cilju njegovog pregleda i
obdukcije;
10. lan 107. stav 1. prema kojem ukoliko postoji sumnja o trovanju, sumnjive materije koje su naene u leu ili na
drugom mjestu e se uputiti na vjetaenje ustanovi ili dravnom organu koji vre toksikoloka ispitivanja;
11.lan 110. stav 1. prema kojem u sluaju sumnje da je iskljuena ili smanjena uraunljivost osumnjienog,
odnosno optuenog, ili da je osumnjieni, odnosno optueni uinio krivino djelo uslijed ovisnosti od alkohola ili
opojnih droga, ili da zbog duevnih smetnji nije sposoban uestvovati u postupku, odredit e se psihijatrijsko
vjetaenje;
12. lan 327. stav 2. prema kojem u sluaju da je presuda zasnovana na lanoj ispravi ili na lanom iskazu svjedoka,
vjetaka ili tumaa ili je do presude dolo uslijed krivinog djela sudije ili osobe koja je vrila istrane radnje
mora se pravomonom presudom dokazati da su navedene osobe oglaene krivim za odnosna krivina djela. U
sluaju da se postupak protiv navedenih osoba ne moe provesti zbog toga to su umrle ili zato to postoje
okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje, pomenute se injenice mogu utvrditi i drugim dokazima;
13. lan 328. stav 2. u skladu s kojim ukoliko je presuda kojom se optuba odbija donesena uslijed odustanka
tuitelja od optube, a dokae se da je do odustanka dolo uslijed krivinog djela korupcije ili krivinog djela
protiv slubene i druge dunosti tuitelja, mora se pravomonom presudom dokazati da je tuitelj oglaen krivim
za odnosna krivina djela. I ovdje kao i u prethodnom sluaju vrijedi da ukoliko se postupak
protiv tuitelja ne moe provesti uslijed njegove smrti ili zato to postoje
okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje, navedene se injenice mogu
utvrditi i drugim dokazima.
Literatura:
Bayer, V.: Kazneno procesno pravo odabrana poglavlja, Knjiga I, Uvod u
teoriju kaznenog procesnog prava, Ministarstvo unutarnjih poslova
Republike Hrvatske, Zagreb, 1995.
Damaka, M.: Dokazno pravo u kaznenom postupku, oris novih tendencija,
Zagreb, 2001.
Grubia, M.: injenino stanje u krivinom postupku, Informator Zagreb,
1980.
Gruba, M.: Krivino procesno pravo, Pravni fakultet Univerziteta Union,
Beograd 2006.
Halilovi, H.: Predmeti i tragovi kao izvor saznanja o odlunim injenicama u krivinom postupku, Sarajevo, 2010.
Ili, M.: Krivino procesno pravo, priredila dr. Hajrija Sijeri-oli, COLPI, Sarajevo, 2001.,
Krapac, D.: Kazneno procesno pravo, Prva knjiga Institucije, Zagreb, 2003.
Modly, D., Korajli, N.: Kriminalistiki rjenik, Centar za kulturu i obrazovanje, Teanj, 2002.
Sijeri-oli, H.: Krivino procesno pravo, Knjiga I, Krivinoprocesni subjekti i krivinoprocesne radnje, Pravni
fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2008.

To je izvor saznanja o vanoj injenici koja se u krivinom postupku ne moe utvrditi vlastitim opaanjem, pa
procesno tijelo misaono uporite za njezino utvrenje izvodi iz sadraja iskaza osobe, isprave ili tehnike snimke
zakljuivanjem o postojanju ili nepostojanju te injenice.[3]
[3] Krapac, D.: Kazneno procesno pravo, Prva knjiga Institucije, Zagreb, 2003. str. 331.

2. Predmet dokaza, dokazni osnov ili razlog i dokazno sredstvo

Predmet dokaza (lat. thema probandi) predmet dokaza je injenica koju treba dokazati;
Dokazni osnov (lat. argumentum probatio) dokazni osnov je injenica koja je ve dokazana i iz koje se izvodi
zakljuak o postojanju ili nepostojanju injenice koja se dokazuje;
Dokazno sredstvo (lat. media probandi) je izvor iz kojega se dobiva injenica koja je dokazni osnov.
3. Neke klasifikacije dokaza
1. Neposredni i posredni dokazi. Podjela dokaza na neposredne i posredne temelji se na nainu na koji tijelo
krivinog postupka utvruje odreenu pravno relevantnu injenicu ili injenice u postupku. Pa ako se to
utvrivanje vri izravno, odnosno neposredno onda govorimo o neposrednim dokazima, a ako se vri putem
injenica indicija onda govorimo o posrednim dokazima.[4] Ovi potonji su u literaturi poznati i kao indicijalni
dokazi.
[4] Vidi Krapac, D., 2003., str. 332.
2. Prvobitni i izvedeni dokazi. Ova se podjela temelji na tome da li se radi o utvrivanju injenica na temelju dokaza
iz prve ruke ili na temelju dokaza iz druge ruke. Tako bi se prvobitnim dokazom imalo smatrati npr. izvornu
ispravu ili iskaz svjedoka oevica, a izvedenim dokazom prijepis isprave ili iskaz svjedoka po uvenju.
3. Osobni i stvarni dokazi. Ova podjela polazi od izvora dokaza. U tom smislu ako je izvor dokaza osoba, govorimo
o osobnim ili personalnim dokazima, a ako je izvor dokaza predmet, odnosno stvar onda govorimo o stvarnim ili
materijalnim dokazima.
4. Dokazi optube i dokazi odbrane. Dokazi se dijele na optuujue i opravdavajue obzirom na to da li potvruju
postojanje injenica koje ukazuju na povezanost osumnjienog odnosno optuenog sa djelom koje mu se stavlja
na teret (u smislu da se radi o krivinom djelu, da je osumnjieni, odnosno optueni poinitelj, te da je kriv za
djelo koje mu se stavlja na teret) ili potvruju nepostojanje injenica koje ukazuju na prethodno pomenute vidove
povezanosti osumnjienog, odnosno optuenog sa krivinim djelom koje mu se stavlja na teret.
4. Dokazi u savremenom krivinom postupku
iskaz osumnjienog, odnosno optuenog,
iskaz svjedoka,
iskaz vjetaka,
isprave,
snimke dobivene tehnikom registracijom injenica.
5. Nezakoniti dokazi
Pravna teorija razlikuje vie vidova nezakonitih dokaza i to:[5]
dokazi koji su pribavljeni na zakonom zabranjen nain, (npr. iznuivanje priznanja ili kakve druge izjave od
osumnjienog, odnosno optuenog ili bilo koje druge osobe koja uestvuje u postupku);
[5] Sijeri-oli, H.: Krivino procesno pravo, Knjiga I, Krivinoprocesni
subjekti i krivinoprocesne radnje, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu,
Sarajevo, 2008.
dokazi koji su pribavljeni povredama temeljnih ljudskih prava i sloboda, kao i bitnim povredama odredaba
procesnog zakona, (npr. dokazi dobiveni povredom prava na odbranu, kao i dokazi dobiveni pretresom stana,
prostorija i osoba koji je izvren bez sudske naredbe ili prisutnosti osoba koje moraju biti prisutne pretresu); i
dokazi proizali iz nezakonitih dokaza (tzv. plodovi otrovne voke), koji takoer predstavljaju nezakonite dokaze.
Radi se o dokazima koji su pribavljeni na zakonit nain ali se za njih saznalo iz dokaza koji su prvotno pribavljeni

na nezakonit nain (npr. u okviru provoenja pretresa stana, prostorija ili osoba bez sudske naredbe, osim u
sluajevima kada to zakon
dozvoljava, izvreno je privremeno oduzimanje predmeta koji su posluili za izvrenje krivinog djela na nain kako
to predvia procesni zakon
U navedenom sluaju bez obzira to su predmeti koji su posluili za izvrenje krivinog djela privremeno oduzeti u
skladu sa odredbama procesnog zakona pa su prema tome i zakoniti oni se nee moi koristiti u postupku, niti e se
na njima moi temeljiti presuda obzirom da je njihovom zakonitom oduzimanju prethodio nezakonito izvren
pretres).
Literatura:
Bayer, V.: Kazneno procesno pravo odabrana poglavlja, Knjiga I, Uvod
u teoriju kaznenog procesnog prava, Ministarstvo unutarnjih poslova
Republike Hrvatske, Zagreb, 1995.
Damaka, M.: Dokazno pravo u kaznenom postupku, oris novih tendencija, Zagreb, 2001.
Grubia, M.: injenino stanje u krivinom postupku, Informator Zagreb, 1980.
Gruba, M.: Krivino procesno pravo, Pravni fakultet Univerziteta Union, Beograd 2006.
Halilovi, H.: Predmeti i tragovi kao izvor saznanja o odlunim injenicama u krivinom postupku, Sarajevo, 2010.
Ili, M.: Krivino procesno pravo, priredila dr. Hajrija Sijeri-oli, COLPI, Sarajevo, 2001.,
Krapac, D.: Kazneno procesno pravo, Prva knjiga Institucije, Zagreb, 2003.
Modly, D., Korajli, N.: Kriminalistiki rjenik, Centar za kulturu i obrazovanje, Teanj, 2002.
Sijeri-oli, H.: Krivino procesno pravo, Knjiga I, Krivinoprocesni subjekti i krivinoprocesne radnje, Pravni
fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2008.
O pojmu injenice i injeninog stanja u krivinom postupku
U krivinom se postupku, kao i u svakom drugom sudskom postupku nastoji utvrditi stanovite injenice. Prema
krivinoprocesnoj teoriji za ovaj postupak specifine injenice koje se moraju utvrditi su one koje e nam dati
odgovore na slijedea pitanja:
1. Da li je u konkretnom sluaju izvreno krivino djelo?
2. Da li je osoba prema kojoj je upravljen krivinopravni zahtjev izvrila krivino djelo?
3. Da li je kriva ili nije kriva za djelo koje joj se stavlja na teret?
4. Da li se u smislu materijalnog krivinog prava mogu primijeniti krivinopravne sankcije.[1]
[1] Sijeri-oli, H.: Krivino procesno pravo, Knjiga I, Krivinoprocesni subjekti i krivinoprocesne radnje,
Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2008., str. 329.
U smislu krivinog procesnog prava i krivinog postupka injenica se odreuje kao pojava u stvarnosti, u
kojoj se sastoje uvjeti primjene krivinog materijalnog prava za primjenu krivine sankcije u konkretnom
sluaju i uvjeti procesnog prava za voenje krivinog postupka i vrenje procesnih radnji.[2]
2] Bayer, V.: Kazneno procesno pravo odabrana poglavlja, Knjiga I, Uvod u teoriju kaznenog procesnog prava,
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, 1995., str. 165.
Pod pojmom injeninog stanja razumijeva se kompleks, ili skup odreenih injenica koje se moraju utvrditi
u krivinom postupku, a za donoenje pravilne odluke, odnosno skup injenica na kojima se neposredno temelji
primjena materijalnog ili formalnog krivinog zakona u odreenom krivinom predmetu.[3]
[3] Grubia, M.: injenino stanje u krivinom postupku, Informator Zagreb, 1980. str. 1-2.
2. Vrste injenica koje se utvruju u krivinom
postupku:
Materijalnopravno relevantne injenice (injenice na koje materijalno krivino pravo nadovezuje odreenu pravnu
posljedicu ;
Procesnopravno relevantne injenice (to su sve injenice na koje se neposredno nadovezuje primjena kakve norme
krivinog procesnog prava );
3. Indicije (Kako se naglaava[4] rije je o injenicama koje su utvrene sa sigurnou ili/i okolnostima koje
neizravno ukazuju na postojanje odreenog krivinog djela i bliu ili dalju vezu izmeu tog djela i neke osobe kao
poinitelja, odnosno sauesnike, rtvu i sl
[4] Modly, D., Korajli, N.: Kriminalistiki rjenik, Centar za kulturu i obrazovanje, Teanj, 2002., str. 168.
4. Pomone injenice (injenice koje se u krivinom utvruju radi provjeravanja vjerodostojnosti izvora saznanja o
pravno relevatnim injenicama ili indicijima.[5]

[5] Sijeri-oli, H., I, 2008., str. 330.

Poznate su jo neke klasifikacije injenica koje se utvruju, odnosno dokazuju u krivinom postupku. Tako se prema
M. Grubau [6] navedene dijele na:
Materijalne i procesne;
Unutranje i spoljanje;
Pozitivne i negativne;
Sporne i nesporne.
[6] Gruba, M.: Krivino procesno pravo, Pravni fakultet Univerziteta Union, Beograd 2006.
3. injenice koje se ne utvruju u krivinom postupku
1. injenice koje ne treba utvrivati u krivinom postupku (oite ili oigledne injenice, notorne ili opepoznate
injenice i presumpcije presumptio iuris, presumptio iuris et de iure);
2. injenice koje sud ne smije utvrivati u krivinom postupku (npr. injenice ijim bi se utvrivanjem povrijedilo
naelo zabrane reformatio in peius, injenice ijim bi se utvrivanjem povrijedile odredbe o iskljuivanju od
dunosti svjedoenja i sl.)
4. Utvrivanje injenica u krivinom postupku
injenice vane za krivini postupak mogu se utvrditi (saznati) na
etiri slijedea naina i to:
vlastitim opaanjem,
tako da neko ko zna neto o injenicama iz vlastitog opaanja to svoje
znanje saopi tijelu krivinog postupka (to moe biti npr.osumnjieni,
odnosno optueni),
itanjem pismenih saopenja odnosno pismenih biljeki o injenicama (ta
pismena saopenja i biljeke nose naziv isprave) to ih je uinio neko
drugi ko o tim injenicama neto zna iz vlastitog opaanja, bez obzira na to
u koju je svrhu takav zapis uinjen,gledanjem ili sluanjem snimki uinjenih
tehnikom registracijom injenica (fotografija, filmova,
magnetofonskih ili magnetoskopskih snimki itd.).[7]
[7] Bayer, V., I, 1995., str. 174.
Navedena etiri naina utvrivanja injenica kako se naglaava[8] mogu biti svedena na dva glavna i to:
1.vlastitim opaanjem tijela krivinog postupka; i
2. dokazivanjem, posredno.
[8] Krapac, D.: Kazneno procesno pravo, Prva knjiga Institucije, Zagreb, 2003., str. 323.
Utvrivanje injenica vlastitim opaanjem u najopenitijem smislu predstavlja zakljuivanje o postojanju ili
nepostojanju kakve injenice ili o njenom sadraju (kvalitetu ili kvantitetu tog sadraja) na temelju vlastitih osjetila
subjekta ili tijela koje ih utvruje.
Do utvrivanja injenica vlastitim opaanjem u krivinom postupku moe doi na vie naina npr. putem dokazne
radnje uviaja, takoer rekonstrukcije dogaaja, i sl.
Za razliku od vlastitog opaanja injenica, prilikom njihova utvrivanja posrednim putem, odnosno dokazivanjem,
tijela pozvana i ovlatena na njihovo utvrivanje susreu se sa tzv. posrednicima u njihovu utvrivanju, od ije
vjerodostojnosti e ovisiti i vjerodostojnost zakljuka o postojanju ili nepostojanju odreene injenice.
5. Teorije o utvrivanju injenica u krivinom postupku
atomistike teorije svakom izvedenom dokazu pripisuje se odreena dokazna vrijednost;
globalistike teorije ocjena dokazne vrijednosti nije u potpunosti transparentna niti samoj osobi koja dokaze
ocjenjuje [9].
[9] Damaka, M. Dokazno pravo u kaznenom postupku, oris novih tendencija, Zagreb, 2001. Str. 20
Literatura:
Bayer, V.: Kazneno procesno pravo odabrana poglavlja, Knjiga I, Uvod u teoriju kaznenog procesnog prava,
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, 1995.
Damaka, M.: Dokazno pravo u kaznenom postupku, oris novih tendencija, Zagreb, 2001.
Grubia, M.: injenino stanje u krivinom postupku, Informator Zagreb, 1980.

Krapac, D.: Kazneno procesno pravo, Prva knjiga Institucije, Zagreb, 2003.
Modly, D., Korajli, N.: Kriminalistiki rjenik, Centar za kulturu i obrazovanje, Teanj, 2002.
Sijeri-oli, H.: Krivino procesno pravo, Knjiga I, Krivinoprocesni subjekti i krivinoprocesne radnje, Pravni
fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2008