Академический Документы
Профессиональный Документы
Культура Документы
35
PRIMENA MC U MONITORINGU
Mikrokontroleri su elektronske komponente
namijenjene konstruisanju elektronskih sistema
za digitalno upravljanje i nadzor. Pomou takvih
sistema mogue je upravljati razliitim eletronskim ureajima i sistemima, a takoe vriti i
prikupljanje i obradu razliitih elektrinih i neelektrinih veliina. Digitalni sistemi zasnovani na
mikrokontrolerima mogu se programirati da u
zavisnosti od stanja upravljanog kola izvravaju
odreene obrade i na osnovu rezultata tih
obrada vre upravljanja u kolu.
Na poetku je veoma vano napomenuti koje
su razlike izmeu mikrokontrolera i mikroprocesora. Mikroprocesori su elektronske komponente koje su namijenjene razliitim vrstama
obrade u digitalnim raunarima. Da bi se mikroprocesor mogao koristiti u sistemima digitalnog
upravljanja, potrebno ga je povezati sa komponentama za memorisanje programa za obradu i
podataka nad kojima se ta obrada izvodi, kao i
sa komponantama za interakciju sa spoljnim
svijetom - ulaznim i izlaznim ureajima. Na taj
nain se dobija digitalni sklop koji je dosta
sloen i glomazan, te je stoga i dosta skup.
Za razliku od mikroprocesora, mikrokontroleri
su projektovani tako da objedine kompletan
digitalni raunar na jednom ipu, jer osim procesora sadre i memorijske i periferne jedinice.
Tako se postie da eljeni sistem ima minimalan broj komponenata, ime se tedi prostor
i vrijeme potrebno za konstruisanje ureaja.
U sadanje vrijeme na tritu postoji nekoliko
velikih proizvoaa mikrokontrolera koji u svom
proizvodnom programu imaju najrazliitije familije mikrokontrolera. Najpoznatiji od njih su
Intel, Motorola, Atmel i Microchip. Primjene
mikrokontrolera su veoma iroke, to je posljedica njihove osobine da sami zavisno od eljene namjene moemo da isprogramiramo kakvo
e biti ponaanje digitalnog ureaja koji projektujemo [1].
U elji da se utvrdi analiza radnog stanja
pumpnih agregata autori ovog rada su projektovali posebno MC razvojno okruenje iji opis
dajemo u skraenom obliku.
AD konvertora. - Ureaj se na PC raunar vezuje preko USB ili RS232 (serijski) porta
Postoji 8 analognih ulaznih kanala (opseg 0-
Pratei softver
Pratei softver je pisan u Visual Basic--u 6.
Mogue je uveavati pojedine oblasti na grafiku, radi detaljnije analize, snimati u fajl sliku i
podatke i vriti FFT analizu merenog signala.
Program za mikrokontroler je napisan u MikroBasic-u.
Ureaj je testiran na Elektronskom fakultetu u
Niu pomou signal generatora TEKTRONIX
AFG3102 i to dovoenjem sinusnog signala
100Hz na sam ureaj. Nakon uraene FFT
analize u softveru na PC-u, program je pokazao
potpuno poklapanje sa ulaznim signalomgenetarorskim.
IDENTIFIKACIJA VIBRACIONIH
PARAMETARA PUMPNIH AGREGATA
U cilju obezbeenja ispravnosti rada turbopumpi neophodno je obezbediti niz mera
nadzora. Kao osnova nadzora smatra se nadzor prema vibracijama i njihovo merenje elektrinim putem. Osnovni cilj svih mera nadzora
je blagovremeno prepoznavanje kritinih stanja
u radu. Vibracije su neeljene pratee pojave
rada pumpi.
Rad centrifugalnih pumpi praen je vibracija-ma
i umom. Nivo intenziteta vibracija i uma karakterie savrenstvo radnog procesa pumpe,
konstrukciju u stanje pumpe za vreme eksploatacije.
Opis ureaja
Izvori vibracija centrifugalnih pumpi su: mehaniki, hidraulini i elektrini procesi uslo-vljeni
konstrukcijom pumpe reimom rada, eksploatacijom i tehnologijom izrade.
36
, (zs-broj ozubljenja
ija je frekvenca f 2 = z s
2
spojnice). Vibracije elektromotora uzrokovane
su poremeajnim sila-ma, koje nastaju zbog
promenljivog elektromagnetnog polja, frekve
ncija za taj sluaj je: f E =
z y , (zy-broj kanala
2
rotora).
Mehanike vibracije pumpe bile su predmet
mnogobrojnih istraivanja [2,3,4]. Na osnovu
analize rezultata moe se zakljuiti, da se nivo
vibracija moe sniziti potovanjem odreenih
uputstava i preporuka pri uravnoteenju obrtnih
masa, izboru leita, spojnica, ekscentrinosti
izmeu osa vratila pumpe i motor i dr. [5, 6, 7].
Na ovo ukazuju i merenja izvrena na pumpi
PEA 150-85, iji je proizvoa fabrika pumpi
Jastrebac u Niu. Pumpa je namenjena za
napajanje parogeneratora nuklearnih elektrana.
Pumpa je centrifugalna, horizontalna sedmostepena, sekcionog tipa. Vibracije agregata kontrolisane su prema standardima GOST 13731-68,
a za sledee parametre raima rada:
pritisak na ulazu u pumpu
pritisak na izlazu iz pumpe
1,93 [bar]
91,4 [bar]
snaga pumpe
539 [KW]
150[m /h]
934 [m]
2989 [/min]
305,55 [K]
protok pumpe
napor pumpe
brzina obrtanja
temperatura
1
2
4
3
5
6
1(v z )
1 vy
( )
3(v x )
4(v z )
5(v z )
6(v z )
1
2
3
4
4,35,0
2,22,5
3,6
1,6
3,05,9
3,45,6
1,8
1,82,5
2,33,2
2,03,5
1,81,9
3,03,3
2,02,2
1,31,5
4,2
2,02,5
2,62,7
3,24,6
1,5
0,71,1
0,91,8
2,12,6
2,8
2,32,5
v x [mm / s ]
2,02,2
v y [mm / s ]
v y [mm / s ]
1,71,8
2,02,2
2,42,6
1,41,6
2,62,8
ga nastaju i turbulentne pulsacije. Njihovo zajedniko delovanje izaziva vibracije zidova pumpi.
Polje brzine i pritiska struje tenosti iza radnog
kola heterogeno je i nestacioinarno , zbog ega
nastaju pulsacije hidrodinamike sile struje na
lopatice zakola i jezika spirale. Takoe postoje
pulsacije hidrodinamike sile struje na lopatice
radnog kola, zbog heterogenosti struje iza
ulaznog sprovodnog aparata.
Vibracije koje nastaju zbog heterogenosti struje
mogu se sniziti pravilnim izborom radijalnog
zazora izmeu kola i zakola. Kod centrifugalnih
pumpi heterogenost struje iza radnog kola izaziva najvei nivo vibracija ija je frekvenca
fz =
z z (zz-broj lopatica radnog kola). Intenzi2
tet tih vibracija proporcionalan je estom
stepenu obimske brzine radnog kola i ne zavisi
od konstrukcije kuita i pumpe.
Osim merenja izvrenih kod napojne pumpe
PEA 150-85, obavljeno je niz merenja pumpnih
agre-gata sa centrifugalnim pumpama koje
slue za vodosnabdevanje Nia i okoline vodom. Ispitivane su tri grupe pumpi: horizontalne viestepene, bunarske i ugradne pumpe,
uz pomo MC ureaja opisanog u poglavlju
(Opis ureaja) ovog rada.
0.300
0.250
0.200
0.150
Horizontalne viestepene
centrifugalne pumpe
0.100
0.050
0.000
50
100
150
200
250
300
350
400
450
500
550
600
650
700
750
800
850
900
950
50
100
150
200
250
300
350
400
450
500
550
600
650
700
750
800
850
900
950
0.060
0.055
0.050
0.045
0.040
0.035
0.030
0.025
0.020
0.015
0.010
0.005
0.000
0
50
100
150
200
250
300
350
400
450
500
550
600
650
700
750
800
850
900
950
0.070
0.060
0.050
Hz
0.040
4.25
0.030
0.020
0.010
0.000
0
50
100
150
200
250
300
350
400
450
500
550
600
650
700
750
800
850
900
950
2.5
2.5
INMOTESTAG PRISTUP U
VIBRODIJAGNOSTICI
Savremeni postupak utvrivanja stanja radne
ispravnosti agregata, uglavnom se zasniva na
deterministikom prikazivanju orbitala kretanja
vratila. Merenja nivoa vibracija (brzina i
ubrzanja) na kuitu leaja, predstavlja osnovu
za analizu radne ispravnosti agregata [9].
Ovakav pristup koji je detaljno prikazan u segmentu 3.1.1 ima fundamentalan nedostatak iz
razloga to se agregat pumpa-motor sagledava iz segmenta. Takoe, opisani postupak
iziskuje segmentno sagledavanje dijagrama
ubrzanja odnosno frekventnih dijagrama. Sve
prethodno ukazuje da se o sistemskim nedostatcima agregata (poput loe centriranosti vratila
motora i pumpe) zakljuci mogu izvesti samo
paralelnim posmatranjem svih grafika. to
iziskuje veliko iskustvo u vibrodijagnostici sistema.
Interaktivni model tehnikog stanja agregata
INMOTESTAG predstavlja inovativni pristup u
interpretaciji podataka dobijenih u vibro-dijagnostikom postupku.
Hz
4.25
2.5
2.5
2.5
2.5
39
Hz
4.25
2.5
2.5
4.25
4.25
4.25
2.5
2.5
2.5
2.5
2.5
2.5
2.5
2.5
/4/
/5/
ZAKLJUAK
Ispitivanja vibracionih pojava pumpi, pruaju
podatke o obimu nastalih promena radnih parametara i intenzitetu vibracija. Na osnovu dobijenih rezultata ocenjuje se stepen opasnosti po
bezbednost pumpe i celog postrojenja. Uz to je
najee potrebno utvrditi uzrok nestacionarnih
pojava koje treba otkloniti ili ublaiti. U mnogim
sluajevima utvruju se radna podruja koja
treba izbegavati.
Osnovni izvori vibracija centrifugalnih pumpi:
mehaniki, hidraulini i elektrini procesi uslovljeni su konstrukcijom pumpi, reimom rada,
eksploatacijom i tehnologijom izrade. Mehanike i elektrine izvore je mogue potpuno ili
40
/6/
/7/
/8/