DEMOKRATIJA I LJUDSKA PRAVA PRVI DIO

WWW.STUDOMAT.BA

DEMOKRATIJA I LJUDSKA PRAVA PRVA PARCIJALA

DEMOKRATIJA JE JEDAN OD TRADICIONALNIH OBLIKA VLADAVINE,ONA JE VLADAVINA
VEINE NAD MANJINOM.
POSTOJI NIZ POKAZATELJA NA OSNOVU KOJIH SE MOE UTVRDITI DA LI JE VLAST
DEMOKRATSKA:
TAMO GDJE PRIPADA SUVERENITET NARODU,
GDJE JE PRESUDAN UTICAJ NARODA NA ONOG KOJI VLADA NJIH,
GDJE SU PODJEDNAKE SLOBODE I PRAVA ZA SVE GRAANE BEZ OBZIRA NA NJIHIVU
VJERU,NACIJU,BOJU KOE I POLITIKU PRIPADNOST,
GDJE VLADA ZAKON I PRAVO,
GDJE VLADA VEINA I GARANTUJE SE PRAVA MANJINA,
GDJE JE VLAST PODIJELJENA I OGRANIENA,
GDJE SE PROVODE SLOBODNI I PRAVEDNI IZBORU,
GDJE JE ZAKONOM ZAGARANTOVANA SLOBODA IZRAAVANJA,LJUDSKA PRAVA,SLOBODA
IZBORA I DA SE BUDE BIRAN,
ZAKONOM ZAGARANTOVAN EKONOMSKI,SOVIJALNI I POLITICKI PLURALIZAM,
GDJE SE PROVODE PRAVEDNE ZAKONSKE PROCEDURE,
GDJE DOLAZE DO IZRAAJA TOLERANCIJA,KOMPROMISI.
BEZ DEMOKRATIJE NEMA NI PRAVE MEU LJUDIMA
FAKTORI KOJI UTIU NA RAZVOJ DEMOKRATIJE:
- EKONOMSKI RAZVOJ,
- EVOLUCIJA PRAVNOG SISTEMA,
- USPOSTAVLJANJE CIVILNOG DRUTVA
- I RAZVIJANJE OBRAZOVNOG SISTEMA.
NAINI OBRAZOVANJA ZA DEMOKRATIJU:
- OBRAZOVANJE KROZ INSTITUCIJE SISTEMA
- OBRAZOVANJE KROZ NEVLADINE ORGANIZACIJE
OBRAZOVANJE KROZ INSTITUCIJE SISTEMA:
POLITIKI SISTEMI MOGU BITI NEDEMOKRATSKI I DEMOKRATSKI.
NEDEMOKRATSKI SISTEM VLASTI SE NALAZI U RUKAMA POJEDINCA ILI JEDNE
STRANKE,TAKAV POJEDINAC ILI VOA JE IZNAD ZAKONA I IZNAD VOLJE NARODA.MO IM JE
NEOGRANIENA.GRAANIMA SU SLOBODE OGRANIENE ILI POTPUNO ODUZETE,NEMAJU
PRAVO NA PRAVEDNE ZAKONSKE PROCESE.U TAKVOM SISTEMU NEMA GOVORO O
OBRAZOVANJU ZA DEMOKRATIJU U SISTEMU VLASTI.
DEMOKRATSKI SISTEM VLASTI TU GRAANI IMAJU KONANU VLAST,ONI SU SVI UKLJUENI
U POSTIZANJE ZAJEDNIKOG DOBRA ZA SVE GRAANE.U TAKVOM DRUTVU KONANA MO
PRIPADA NARODU BILO DIREKTNO ILI POSREDNO PUTEM DIREKTNO IZABRANIH
PREDSTAVNIKA.GRAANSKA PRAVA SU ZASTIENA.
OBRAZOVANJE KROZ NEVLADINE ORGANIZACIJE:
POSTOJE ORGANIZACIJE KOJE SU ZASNOVANE NA DRUTVENIM,EKONOMSKIM ILI
POLITIKIM POTREBAMA,NJIHOVA DJELATNOST JE OBINO USMJERENA KA UNAPREIVANJU
LJUDSKIH PRAVA,EKONOMSKIH I POLITIKIH INTERESA.ONE KAO TAKVE DIREKTNO UTIU
NA DRUTVO,NAJEE SU NESTRANAKE I NEVLADINE.NE BORE SE ZA VLAST,TE IMAJU
VELIKI UTICAJ U CIVILNOM DRUTVU.POJEDINCI SE UDRUZUJU U GRUPE S NAMJEROM
OSTVARIVANJA ODREENIH INTERESA I CILJEVA.JEDNA OD NAJVANIJIH ORGANIZACIJA ZA
ZATITU LJUDSKIH PRAVA JESTE MEUNARODNA LIGA ZA ZASTITU LJUDSKIH PRAVA.
FILOZOFSKO-HISTORIJSKE PRETPOSTAVKE ZA NASTANAK DEMOKRATIJE
DEMOKRATIJA(GRC.DEMOS-NAROD,KRATOS-VLADAM-VLADAVINA
NARODA)JE OBLIK
VLADANJA,KOJI JE KROZ RAZLIITA VREMENSKA RAZDOBLJA RAZLIITO SHVAEN I
DOIVLJAVAN.
SPARTA:
IMALA SVOJ PISANI USTAV U VII ST.PRIJE KRISTA.PISAO GA JE ZAKONODAVAC LIKURG.
SPARTANSKI USTAV JE BIO SLOEN:
- DVA KRALJA-IZ RAZLIITIH PORODICA
- SAVJET STARACA-TIJELO OD 30 LJUDI (28 BIRALO GRAANE,PREKO 60 GOD)
- SKUPTINA- SASTOJALA SE OD SVIH GRAANA(NIJE IMALA INICIJATIVU ALI JE
GLASALA ZA I PROTIV I NIJEDAN ZAKON NIJE MOGAO BITI IZBRSEN BEZ NJE)
- PETORICA EFORA

WWW.STUDOMAT.BA

DEMOKRATIJA I LJUDSKA PRAVA PRVI DIO

WWW.STUDOMAT.BA

PLATON:
MEU PRVIM KLASICIMA POLITIKOG MILJENJA.POD UTICAJEM SOKRATA HTIO SE BAVITI
POLITIKOM.BILO
JE
TO
VRIJEME
OBARANJA
DEMOKRATIJE
I
USPOSTAVA
ARISTOKRATIJE,KOJA SE UBRZO PRETVORILA U TIRANIJU.UTVRDIO JE KAKO DRAVE IMAJU
LOE ZAKONODASTVO,TE DA SE SAMO MOE RADITI NA TOME KAKO TO DA SE POBOLJA.
PLATON U SEDMOM PISMU SUGERIRA NUNE REFORME KOJE DRAVA TREBA
NAPRAVITI:
- TREBA SE ODLUNO BORITI PROTIV TIRANIJE,TIME JO NE ODBACUJE VLADAVINU
POJEDINCA
- UMJESTO DESPOTIJE USPOSTAVITI VLADAVINU ZAKONA
- ZDRAV USTAV SE MOZE RAZVITI UKOLIKO LJUDI PRIHVATE IVOT MORALNE
DISCIPLINE
PLATON JE BIO IDEALIST KOJI JE SANJAO O ZEMLAJSKOJ BOIJOJ DRAVI,ZADAA DRAVE JE
ISTINSKI ODGOJ DOBROG OVJEKA,SAMO SRETNI I ZADOVOLJNI LJUDI MOGU INITI SRETNU
DRAVU,PLATON JE BIO UVJEREN DA DOBROBIT CJELINE IMA VEU VANOST OD DOBROBITI
POJEDINCA.ZATO JE RAZUMLJIVO STO JE SOKRAT IZABRAO SMRT,A NE BIJEG,JER JE
POSLUNOST DRAVI IZNAD POJEDINANOG INTERESA.SMATRAO JE DA COVJEK TREBA
POSJEDOVATI ODREENE VRLINE KAKO BI BIO ISTINSKI DRAVNIK.MEUTIM PLATON JE BIO
SVJESTAN DA ZBOG NESAVRENSTVA I KONANOSTI LJUDI NIJE MOGUE STVORITI
IDEALNU ODNOSNO NAJBOLJU DRAVU NA ZEMLJI.NA.
PITANJA KAKAV JE ISTINSKI VLADAR I NAJBOLJA DRAVA ON ZAKLJUUJE DA:
1. DRAVNO UMIJEE PRIPADA FILOZOFIMA,A NE PRAKTINOJ ZNANOSTI
2. VLADAVINA ZAKONA:UMJESTO IVOG ZNANJA TU JE SISTEM KRUTIH PROPISA
3. POSTOJE TRI DRAVNA OBLIKA:MONARHIJA,ARISTOKRATIJA I DEMOKRATIJA.,KOJA
SE MOGU PRETVORITI U SVOJE SUPROTNOSTI:TIRANIJU,OLIGARHIJU I DEMOKRATIJU
BEZ ZAKONA.
CICERON:
NJEGOVO GLAVNO DJELO DE REPUBLIKA POSVEENO JE GLABNOJ TEMI USTAV MJEOVITOG
TIPA.ON SE ZALAE ZA SUDJELOVANJE CIJELOG NARODA U VLASTI.CICERON SE PRIDRAVA
IZBORA VISOKIH NOSITELJA SLUBI OD NARODNE SKUPTINE,ALI DA PRI TOM NAJBOLJI
MOGU PREGLEDATI LISTIE PRIJE PREDAJE,ON NARODU PRIJE SVEGA DAJE ZADAU
NADZIRANJA.CICERONOVA TEORIJA HISTORIJSKOG RAZVOJA GOVORI O OVJEKU KOJI JE
ROEN SA NEDOSTATCIMA I TOKOM RAZVITKA STEKAO SPOSOBNOSTI KOJE SU MU
POTREBNE ZA IVOT,ISTO TAKO SMATRA I DRAVU KOJA JE PROLAZILA KROZ STARIJE
PREMA KONANOM LIKU.OVJEK JE BIE KOJE NE MOE POSTOJATI BEZ ZAJEDNICE.ZA
PRAVOG GRAANA SMATRA ONE KOJI SU STEKLI OSOBITE ZASLUGE ZA TU DRAVU BILO
VOJNOM HRABROSU,DUHOVNIM POSTIFNUCEM,MA ODAKLE ON BIO.
THOMAS HOBBES:
HOBBES SE BAVIO PROBLEMATIKOM OVJEKA I DRUTVA.ZA RAZUMIJEVANJE HOBBSOVOG
UENJA POTREBNO JE TUMAITI NJEGOVO DJELO LEVIATAN.U PRVOM DIJELU SE BAVI
OVJEKOM KAO POJEDINCEM,TE ZAKLJUUJEDA JE OVJEK SLOBODAN POJEDINAC,A NE PO
PRIRODI DRUTVENO BIE. STOGA DRAVA NIJE PRIRODNA ZAJEDNICA,NEGO UMJETNA
TVOREVINA.PO HOBBSU OVJEK JE EGOIST I NJEGOVA OSNOVNA TENJA JE
SAMOODRANJE.OVJEK SMATRA DA JE OVJEK OVJEKU VUK,TJ.DA SVI LJUDI
PREDSTAVLJAJU POTENCIJALNU OPASNOST DRUGIMA I TO JE ZA NJEGA OVJEKOVO
PRIRODNO STANJE.FUNKCIJA DRAVE PREMA HOBBSU JE DA OSIGURA SIGURNOSTI
POJEDINCA,KOJU NIJE MOGUE OSTVARITI U PRIRODNOM STANJU.DRAVA NASTAJE
TEMELJEM UZAJAMNOG UGOVORA MEU NJENIM GRAANIMA.GRAANI SE PODVRGAVAJU
VLADAVINI VLADARA I MORAJU PRIHVATITI SVAKU NJEGOVU ODLUKU.TAKOE SMATRA DA
JE PRIRODNO PRAVO NA IVOT,ISPRED POSLUNOSTI SUVERENU.
JOHN LOCK:
ON JE SMATRAO DA PRINCIPI,NI IDEJE NISU UROENI,TAKO DA NISU UROENI NI MORALNI NI
POLITIKI PROPISI.OVO JE BILO PRVO POLAZITE, A DRUGO JE RAZUMIJEVANJE PRIRODNOG
STANJA.U PRIRODNOM STANJU NE SAMO DA SU LJUDI SLOBODNI RASPOLAGATI SAMIM
SOBOM I SVOJIM VLASNITVOM,NEGO SU I JEDNAKI.STOGA NIJEDAN OVJEK PO PRIRODI NIJE
PODLOAN DRUGOME.VLASNITVO JE ZA LOCKA UBROJENO U OSNOVNO OVJEKOVO
PRAVO,PRAVO NA SAMOODRANJE.LOCK SMATRA DA PRIRODNI ZAKON ODREUJE DA NIKO
NE SMIJE PRISVOJITI VIE PRIRODNIH PROIZVODA ZEMLJE NEGO STO MU JE POTREBNO ZA
VLASTITE POTREBE,TE DA DRUGOME OSTANE DOVOLJNO DOBARA ISTE KVALITETE.KADA SU
LJUDI IZMISLILI NOVAC,VIE SE NE PROZIVODI ZA VLASTITE POTREBE,NEGO I ZA

WWW.STUDOMAT.BA

DEMOKRATIJA I LJUDSKA PRAVA PRVI DIO

WWW.STUDOMAT.BA

TRITE.OVJEK JE PO LOCKU SPREMAN SE UJEDINITI U DRUTVO,RADI ZATITE SVOG

VLASNITVA.LOCKE TAKOE OBRAZLAE VLAST NA ZAKONODAVNU,SUDBENU I
IZVRNU.ZAKONODAVNA VLAST KOJA IZRAAVA TEMELJNU MOTIVACIJU LJUDI,NAIME
NJIHOVU ELJU DA SE ZATITE OD PRIRODNOG PRAVA I POSTUPAKA.
KANT:
PO KANTU OVJEK JE SAM SEBI SVRHA I DA GA SVAKO DRUGI CIJENI KAO TAKVA,OD
OVJEKA TRAI DA RAZVIJA SPOSOBNOST KRITIKE, TE NA PUTU KRITIKE PRONALAZI
MJERILO ISTINE.
U POLITIKOJ FILOZOFIJI SE ZALAZE ZA:
1. USTAV KOJI JE ZASNOVAN NA PRINCIPIMA SLOBODE LANOVA DRUTVA
2. NA NAELIMA OVISNOSTI SVIH NA JEDNOM ZAKONODAVSTVU
3. NA ZAKONU NJIHOVE JEDNAKOSTI
GOVORI O DVA OBLIKA VLASTI:REPUBLIKANSKOM I DESPOTSKOM I 3 DRAVNA
OBLIKA:MONARHIJI,ARISTOKRATIJI I DEMOKRATIJI.
HISTORIJSKI I FILOZOFSKI PREGLED USTAVNE DEMOKRATIJE:
KONSTITUCIONALIZAM(USTAVNOST)POSTOJI ZATO TO SU LJUDSKA BIA SLABA,ONA SU
SLABA U DVIJE SITUACIJE,ONDA KADA NEMAJU POLITIKU MO I ONDA KADA JE
IMAJU.KONSTITUCIONALIZAM JE ODGOVOR NA OVE OBJE SITUACIJE,JER U JEDNOJ DRAVI
UVIJEK IMA ONIH KOJI IMAJU MO I ONI KOJI JE NEMAJU.ONO TO NAZIVAMO KLASINIM
KONSTITUCIONALIZMOM JESTE DA SE TITE ONI KOJI IMAJU MO OD SEBE SAMIH,JER ONI
ESTO ZABORAVLJAJU DA JE PRAVA SVRHA VLASTI,DA SLUI ONIMA NAD KOJIMA
UPRAVLJA.KONSTITUCIONALIZAM IM POMAE DA SE PRISJETE OVE SVRHE.JEDNA VANA
RAZLIKA IZMEU AROSTOTELOVE IDEJE KONSTITUCIONALIZMA(KLASINIM) I MODERNOG
KONSTITUCIONALIZMA JE SLJEDEA:ARISTOTELOVA IDEJA KONST.JE BILA DEKRIPTIVNA ILI
DEDUKTIVNA,TJ.NEKO PROMATRANJE POLITIKIH INSTITUCIJA NARODA DEDUKCIJOM
ZAKLJUUJE KOJI SU TO POLITIKI PRINCIPI KOJI POKREU TAJ SISTEM.MODERNA FORMA
KONSTITUCIONALIZMA JE KONTRARNO PREKRIPTIVNA U SVOJOJ PRIRODI,ONA
PODRAZUMIJEVA DA SE NAROD PRVO SASTANE DA PRVO RAZMOTRI I IZABERE SVOJE
POLITIKE PRINCIPE,A POTOM DA BIRA INSTITUCIJE KOJE E SLUITI TIM PRINCIPIMA.TRI
KONCEPTA SU:LIBERALIZAM,KONSTITUCIONALIZAM I DEMOKRATIJA.
LIBERALIZAM SE RAZVIJA IZ FILOZOFIJE HOBBS.A I MNOGO DRUGIH,ALI NAROITO LOCKOV
LIBERALIZAM U CILJU DA SE KREIRA DRAVA U KOJOJ JE OBEZBJEEN NAJVEI STEPEN
OSOBNIH SLOBODA.TO SE BAZIRA NA DVIJE IDEJE:PRVA DA LJUDSKA BIA IMAJU PRIRODNA
PRAVA I DRUGA DA SVAKA LEGITIMNA VLAST POIVA NA PRISTANKU ONIH KOJIMA SE
UPRAVLJA.PRISTANAK JE JEDINI NAIN NA KOJI SE TAKVA VLAST MOZE
FORMIRATI.LIBERAZLIZAM ISTO KAO MODERNI KONSTITUCIONALIZAM TITI POJEDINCA OD
DRAVE,ON TEI DA SMANJI UTICAJ DRAVE NA GOLI MINIMUM.U LIBERALIZMU LJUDI SU
SLOBODNI DA DJELUJU PO SVOM VLASTITOM NAHOENJU.
KONSTITUCIONALIZAM MOEMO REI DA JE IDEJA VLADAVINE ZAKONA KOJA SE
PRIMJENJUJE NA ONE KOJI VLADAJU,TO ZNAI DA ONI KOJI VLADAJU NE MOGU DJELOVATI
NA PROIZVOLJAN NAIN.KONSTITUCIONALIZAM MORA DA IMA SVOJ USTAV,TJ.ZBIRKU
PRAVILA KOJA OGRANIAVA MO ONIH NA VLASTI I KOJA SE SHVATA VIIM
ZAKONOM,TJ.ZAKONOM KOJI NE MOZE PROMIJENITI VLADAR I ZAKONOM KOJI VLADAR
MORA POSTOVATI.KONSTITUCIONALIZAM LIMITIRA DJELOVANJE DRAVE.
DEMOKRATIJA
MODERNA
DEMOKRATIJA
JE
ZAPRAVO
PREDSTAVNIKA
DEMOKRATIJA,LJUDI NE VLADAJU DIREKTNO SAMI NAD SOBOM NEGO PUTEM ZVANINIKA
KOJE ONI ODABERU.DEMOKRATSKA VLAST JE SAMO UPRAVNA VLAST ZA CIJELO
DRUTVO.SLABOST DEMOKRATIJE LEU U TOME STO JE VEINA U ISKUENJU DA ZAMIJENI
SVOJU VOLJU UNIVERZALNIM DOBROM.SVRHA DRAVE JE DA TITI LJUDSKA PRAVA I DA
UKIDA ZAKONE KOJE SU DONESENE SA TENDENCIJOM UKIDANJA BILO KOJEG LJUDSKOG
PRAVA,JER DRAVA NEMA PRAVA DA UKIDA OSNOVNA LJUDSKA PRAVA.POLITIKI
KONSENZUS JE BAZA AMERIKOG KONSTITUCIONALIZMA I ON JE UVRTEN U USTAV,ON LEZI
U PRIHVATANJU OSNOVNIH IDEJA FUNDAMENTALNIH PRAVA,VLADAVINI ZAKONA I
JEDNAKOSTI MEU LJUDIMA.
ANTROPOLOSKA OSNOVA LJUDSKIH PRAVA
U POLITIKOJ FILOZOFIJI POJAVU I NASTANAK LJUDSKIH PRAVA VEE SE ZA NASTANAK
MODERNE PRAVNE DRAVE.IMAMO TRI VRSTE PRAVA:GRAANSKA PRAVA,POLITIKA
PRAVA,DRUTVENA PRAVA.PITANJE TEMELJA LJUDSKIH PRAVA RIJEILA JE DEKLARACIJA O
LJUDSKIM PRAVIMA 1789.GODINE,PREMA DEKLARACIJI LJUDKSA PRAVA SU PRIRODNA
PRAVA,TEMELJ LJUDSKIH PRAVA JE LJUDSKA PRIRODA.ONA IMAJU DVA OSNOVNA PRAVNA

WWW.STUDOMAT.BA

DEMOKRATIJA I LJUDSKA PRAVA PRVI DIO

WWW.STUDOMAT.BA

ATRIBUTA:NE ZASTARIJEVAJU I NEOTUIVA SU.U HISTORIJI PRIRODNOG PRAVA OVJEKOVA

DVA OREENJA SU DA JE NJEGOVA PRIRODA IVOT U ZAJEDNICI I DRUGO OVJEKOVA
POLITIKA PRIRODA ZA OUVANJEM IVOTA.PRVO SHVATANJE SE NAZIVA KLASINOM
DOKTRINU LJUDSKE PRIRODE I TEMELJI SE NA SHVATANJU OVJEKA DA JE ZOON
POLITIKON,POLITIKA IVOTINJA.ON JE PO SVOM BIU NUNO UPUEN NA IVOT U
ZAJEDNICI,NA DRUTVO.DRUGO SHVATANJE LJUDSKE PRIRODE I PRIRODNIH LJUDSKIH
PRAVA DAJE PROSTOR INDIVIDUALNIM LJUDSKIM PRAVIMA,ONA NAGLAAVA I U NJOJ
DOLAZI DO IZRAAJA NEPODUDARNOST INDIVIDUE I NJEGOVE ZAJEDNICE.
IZ OVAKVE TEORIJE POTIU DVIJE GRUPE TEORIJA DRAVE:
- INDIVIDUALISTIKE
- KONTRADUALISTIKE
GLAVNI PREDSTAVNIK SHVATANJA DA JE DRAVA TU DA TITI SIGURNOSTI I DRUGIH PRAVA
POJEDINCU JE ROUSSEAU(RUSO).ON RAZLIKUJE DVA OSNOVNA STANJA:PRIRODNO
STANJE(STANJE
LJUDSKE
SREE)
I
STANJE
DRUTVENOG
UGOVORA(NASTAJE
DRAVA).ODNOS IZMEU DRAVE,POJEDINCA I GRUPE MORA SE REGULISATI
ZAKONOM.SUVERENITET JE KOD GRAANA,TAKO DA GRAANI MORAJU IMATI ISTA
PRAVA.LJUDI TREBAJU BITI MEUSOBNO JEDNAKI I TREBAJU IMATI OGRANIENO
VLASNITVO,TJ.SAMO ONOLIKO KOLIKO JE NJIMA POTREBNO.
KLASICNA DEMOKRATIJA U ATENI
INI SE DA SE PRVA DEMOKRATSKA POLITIKA ZAJEDNICA POJAVILA SREDINOM 6 STOLJEA
U KIOSU,IAKO SU SE USKORO OBLIKOVALE I DRUGE,SA SVIM SVOJIM POSEBNOSTIMA I
SVOJSTVIMA.NA IZBORIMA SU DAVALI PRAVO GLASA SVIM SLOBODNIM GRAANIMA.U
ATENI SE DEMOS-NAROD SASTOJAO U CJELOSTI OD ODRASLIH MUSKARACA ISKLJUIVO
ATENSKOG PORIJEKLA.RAZVITAK DEMOKRACIJE U ATENI DAO JE MODERNOJ POLITIKOJ
MISLI SREDINJI IZVOR NADAHNUA.PERIKLO OPISUJE TADANJU ZAJEDNICU U KOJOJ SVI
GRAANI MOGU,A DOISTA TREBAJU SUDJELOVATI U STVARANJU I ODRANJU ZAJEDNIKOG
IVOTA.FORMALNO,ZA SUDJELOVANJE U JAVNOM IVOTU,GRAANI NISU IMALI ZAPREKA
ZASNOVANIH NA POLOAJU ILI BOGATSTVU.DEMOS JE IMAO SUVERENU MO,TO JEST
VRHOVNU VLAST,DA SE ANGAIRA U ZAKONODAVNIM I SUDSKIM FUNKCIJAMA. ATENSKU
DEMOKRACIJU OBILJEAVALA JE OPENITA PREDANOST NAELU GRAANSKE
VRLINE,ODANOST REPUBLIKANSKOM GRADU-DRAVI I PODREENOST PRIVATNOG IVOTA
JAVNIM POSLOVIMA I ZAJEDNIKOM DOBRU.SVI GRAANI SASTAJALI SU SE DA
RASPRAVLJAJU,ODLUUJU I DONOSE ZAKONE.
ZA DEMOKRATA SU,PREMA ARISTOTELU,SLOBODA I JEDNAKOST RAZLUIVO
POVEZANE.DVA SU KRITERIJA SLOBODE:
- NEIZMJENICE VLADATI I BITI VLADAN
- IVJETI KAKO TKO HOE.
SHEMA STRUKTURE ATENSKIH USTANOVA SASTOJALA SE IZ:
GRAANSTVO KAO CJELINA SAINJAVALO JE KLJUNO SUVERENO ATENSKO TIJELO;
SKUPTINA SE SASTOJALA VISE OD 40 PUTA GODINJE I IMALA JE KVORUM OD 6 000
GRAANA,KAKO JE ONA PREVELIKO TIJELO DA BI SAMA PRIPREMALA SVOJ DNEVNI
RED,BILA JE PODIJELJENA.VIJEE 500 GRAANA IMALO JE ODGOVORNOST ZA ORGANIZACIJU
I PREDLAGANEJE JAVNIH ODLUKA,ODBOR 50 SA PROELNIKOM.DOK SU SUDOVI BILI
ORGANIZIRANI SLINO SKUPTINI,IZVRNE FUNKCIJE GRADA OBAVLJALI SU MAGISTRATI,
TO SE TIE GRAANA KOJI SU MOGLI UESTVOVATI I KOJI SU BILI PRIHVAENI KAO
GRAANI BILI SU ATENSKI MUSKARCI SA NAVRENIH DVADESED GODINA.ENE NISU IMALE
NIKAKVIH POLITIKIH PRAVA,A NJIHOVA GRAANSKA PRAVA BILA SU STROGO
OGRANIENA,TAKOE ONI KOJI NISU MOGLI SUDJELOVATI U PROCEDURI UPRAVLJANJA BILI
SU DOSELJENICI I ROBOVI.ONI KOJI SU DOMINIRALI U SKUPTINI ILI VIJEU BILI SU
PRETENO VISOKA RODA ILI POLOAJA,ELITA IZ BOGATIH OBITELJI.
KRITIARI
PRVI KOJI JE OSUDIO ATENU I MEU NAJSLAVNIJIM BIO JE PLATON U SVOM DJELU
DRAVA.U DJELU JE NAVEO DA POLITIKU VLAST TREBA DATI U RUKE MANJINI.SVOJE
POGLEDE
IZLOIO
JE
NA
POZADINI
ETRI
TIPOVA
UREENJA:TIMARHIJE,OLIGARHIJE,DEMOKRACIJE I TIRANIJE.KRITIZIRAJUI DEMOKRATIJU
DEFINISAO JU JE KAO ONAJ OBLIK DRUTVA KOJI SVE LJUDE DRI JEDNAKIMA,BILI TO ONI ILI
NE I DA DAJE PRAVO SVAKOM POJEDINCU SLOBODU DA RADI KAKO ELI.PO NJEMU SVI LJUDI
NE MOGU BITI JEDNAKI.PRIKAZIVAJUI KLASINI DEMOKRATSKI MODEL I NJEGOVA KRITIKA
IMAJU TRAJNI UTJECAJ NA MODERU ZAPADNU POLITIKU MISAO.KARAKTERISTIKE
KLASINE DEMOKRATIJE SU:GRAANI TREBAJU UIVATI POLITIKU JEDNAKOST,KAKO BI

WWW.STUDOMAT.BA

DEMOKRATIJA I LJUDSKA PRAVA PRVI DIO

WWW.STUDOMAT.BA

BILO SLOBODNI DA VLADAJU I BUDU VLADANI,UKLJUUJE IZRAVNIO SUDJELOVANJE

GRAANA,VIESTRUKI NAINI IZBORA KANDIDATA ZA JAVNU SLUBU,NEPOSTOJANJE
POVLASTICA KOJIMA BI SE OBINI GRAANI RAZLIKOVALI OD JAVNIH SLUBENIKA,KRATKI
MANDATI ZA SVE.
PROTEKTIVNA DEMOKRATIJA
KONCEPT DRAVE NE POSTAJE GLAVNIM PREDMETOM POLISIKE ANALIZE SVE DO KRAJA 16
STOLJEA.UENJE LUTHERA I ALVINA NOSILO JE U SVOJOJ SRI TAKOE NOVO SHVAANJE
OSOBE KAO POJEDINCA.U TOM NOVOM NAUKU POJEDINCA SE SHVAALI KAO SAMOG PRED
BOGOM,TIM SUVERENIM SUCEM SVAKOG PONAANJA,TE IZRAVNO ODGOVORNIM ZA
TUMAENJE I PROVOENJE BOJE VOLJE.OVA BORBA VJERE I SVJETOVNIH SILA,PRUILO JE
NOVI POTICAJ PREISPITIVANJU PRIRODE DRUTVA I DRAVE.
POJAVA NOVIH TRADICIJA POLITIKE MISLI:(lock,monteskje,hobbs)
MEU TRADICIJAMA POLITIKE MISLI KOJE SU SE POJAVILE U TO VRIJEME,DVIJE E POSTATI
SREDINJE:
- GRAANSKA HUMANISTIKA
- ILI KLASINA REPUBLIKANSKA
PRVA CIJI JE PREDSTAVNIK NICOLO MAKIAVELI I DRUGA CIJI SU PREDSTAVNICI BILI THOMAS
HOBBES I JOHN LOCK.HOOBBES PREDSTAVLJA TAKU PRELAZA IZMEU PRISTAJANJA UZ
APSOLUTISTIKU VLAST ILI LIBERALIZMA PROTIV TIRANIJE.OVDJE SE POJAM LIBERALIZMA
DEFINIRA KAO OZNAKA ZA NASTOJAJE DA SE NASUPROT TIRANIJI I APSOLUTISTIKOM
SISTEMU PODRE VRIJEDNOSTI SLOBODE IZBORA,RAZUMA,TOLERANCIJE.ON JE ELIO
OGRANIITI MO DRAVE I JEDINSTVENO DEFINIRATI PRIVATNU SFERU,NEZAVISNU OD
DJELOVANJA DRAVE.U NAJRANIJIM LIBERALNIM DOKTRINAMA POJEDINCI SE SHVAAJU
KAO SLOBODNI I JEDNAKI S PRIRODNIM PRAVIMA,TJ S NEOTUIVIM PRAVIMA STEENIM
ROENJEM,S TIM DA SU TI POJEDINCI BILI MUKARCI.VEI DIO OVE DVIJE MISLI BAVILI SU SE
TOME KAKO USKLADITI OBAVEZE DRAVE PREMA GRAANIMA SA OBAVEZAMA GRAANA
PREMA DRAVI,TJ.ODNOSA PRAVA I MOI,VLASTI I ZAKONA,DUNOSTI I PRAVA.
PROTETKTIVNA
DEMOKRATIJA
JE
DOBILA
SVOJA
TUMAENJA
U
DJELIMA
JEREMYA,BENTHAMA I JAMESA MILLA. I ONA JE NAGLAAVALA KLJUNOST DEMOKRATSKIH
INSTITUCIJA U ZATITI ONIH KOJIMA SE VLADA OD SVAKOVRSNOG UGNJETAVANJA,TE
OSOBITO OD NASILJA DRAVE.TO SE TIE MAKIAVELIJA ON JE PRVI TEORETIAR MODERNE
DRAVE I NASTOJAO JE OTKRITI KAKO JE MOGUE NAI PRAVU RAVNOTEU IZMEU
OVLASTI DRAVE I OVLASTI GRAANA.MAKIAVELI SE DRI TOGA KAKO MONARHIJA,NAKON
POZITIVNOG POETNOG RAZVITKA TEE UZOPAENJU U TIRANIJU,ARISTOKRACIJA U
OLIGARHIJU,A DEMOKRACIJA U ANARHIJU.TAKOE JE SMATRAO DA NE POSTOJI NIKAKAV
PRIRODNI ILI BOGOM DANI OKVIR ZA UREENJE POLITIKOG IVOTA,TE DA JE DUNOST
POLITIKE DA STVORI RED U SVIJETU.MONTESKJE JE ZAGOVARAO USTAVNU VLADAVINU KAO
SREDINJI MEHANIZAM KOJI GARANTIRA PRAVA POJEDINCA.NJEGOVI SU SPISI NA
ODLUUJUI NAIN UNAPRIJEDILI ZAMISAO O USTAVNOJ DRAVI KOJA UVA RED I ZAKON
KOD KUE I PRUA ZATITU OD AGRESIJE S VANA.MONTESJKE JE TANIJE OD LOCKA
POZNAVAO RAZLIKU IZMEU IZVRNE ZAKONODAVNE I SUDSKE VLASTI.IZVRNA MO PO
NJEMU BI TREBALA BITI U RUKAMA MONARHA,A ZAKON TREBA DA OGHRANII VLAST
MONARHA.( OVO SU ELEMENTI TEORIJE PROT.DEMOKR.IZ 17 I 18 ST.,PRETPOSTAVKE ZA
DEMOKRATIJU)
IDEJA PROTEKTIVNE DEMOKRATIJE:
HOBBES JE BIO ONAJ TEORETIAR KOJI JE DAO PRETPOSTAVKE KLASINE
DEMOKRATIJE:SAMO JAKA PROTEKTIVNA DRAVA MOGLA JE ADEKVATNO SMANJITI
OPASNOST KOJIMA SE IZLAGAO GRAANIN PREPUTEN SAM SEBI,LOCK I MONTESKJE SU
TVRDILI DA MORAJU POSTOJATI GHRANICE LEGALNO SANKCIONIRANE POLITIKE
MOI.SVIJE GLAVNE TEZE PROTEKTIVNE DEMOKRATIJE:POLITIKA FILOZOFIJA JAMESA
MADISONA I ENGLESKI LIBERALIZAM-JEREMYA BENTHANA I JAMESA MILLA,ONI SU
ELABORIRALI DEM.UPRAVLJAI MORAJU ODGOVARATI ONIMA KOJIMA UPRAVLJAJU KROZ
POLITIKE MEHANIZME. OSNOVNE KARAKTERISTIKE SUVERENITET U KRAJNJOJ LINIJI
POIVA
U
NARODU,ALI
JE
POVJEREN
PREDSTAVNICIMA,REDOTIVI
IZBORI
I
GLASANJE,TRODJELNA PODJELA VLASTI.
OBLIKOVANJE RAZVOJNE DEMOKRATIJE:
IDEJA RAZVOJNE DEMOKRATIJE KOJA JE NAGLAAVALA NUNOST DEMOKRATSKIH
USTANOVA U STVARANJU AKTIVNO UKLJUENOG GRAANSTVA.
PREDSTAVNICI THOMAS PAINE I ZAN ZAK RUSO,JOHN STJUART MILL. RUSO JE VIDIO
POJEDINCA U OVOJ DEMOKRATIJI KOJI SU NEPOSREDNO UKLJUEN U STVARANJU ZAKONA

WWW.STUDOMAT.BA

DEMOKRATIJA I LJUDSKA PRAVA PRVI DIO

WWW.STUDOMAT.BA

PO KOJIMA E SE UPRAVLJATI NJIHOVI IVOTI,UKAZIVAO JE NA TO DA SE SVI GRAANI

TREBAJU SASTATI ZAJEDNO I ODLUITI TA JE NAJBOLJE ZA ZAJEDNICU.VLADARI TREBAJU
BITI ONI KOJIMA SE VLADA.MILL JE SMATRAO DA LJUDI NE MOGU ZAJEDNIKI DONOSITI
ODLUKE,NEGO PREKO SVOG PREDSTAVNIKOG TIJELA,TAKOE JE ELIO DA SE ENE
RAUNAJU KAO ODRASLA ZRELA BIA KOJA IMAJU PRAVO BITI SLOBODNI I RAVNORPAVNI
POJEDINCI.OSNOVNE KARAKTERISTIKE RAZVOJNE DEMOKRATIJE JESTE SUDJELOVANJE U
POLITIKOM IVOTU NUNO JE NE SAMO RADI ZATITE INDIVIDUALNIH INTERESA,NEGO I
RADI STVARANJA ANGAZIRANOG DRUTVA KOJI SE RAZVIJA.
NEPOSREDNA DEMOKRATIJA I SVRETAK POLITIKE:
MARKS I ENGELS....ENGELS TVRDI DA JE NASTANKOM KAPITALIZMA,DOLO DO KLASNE
PODIJELE.MARKS JE MISLIO DA JE KAPITALISTIKI NAIN PROIZVODNJE BITI POSLJEDNJI
VANIJI STUPANJ PRIJE JEDNOG TEMELJNO NOVOG POLITIKOH I EKONOMSKOG PORETKA,U
KOJEM E SE POSTUPNO OSTVARITI IDEAL SLOBODE I JEDNAKOSTI,A TO JE
KOMUNIZAM.POSTAVKE KAPITALIZMA ZBOG KOJIH BI BIO POELJAN I MOGU NOVI OBLIK
POLITIKE ORGANIZACIJE:
1. SUVREMENIM DRUTVOM VLADA KAPITALISTIKI NAIN PROIZVODNJE,DRUTVO
ZASNOVANO
NA
PRIVATNOM
VLASNITVU
SREDSTAVA
ZA
PROIZVODNJU,NERAVNOPRAVNA RAZMJENA IZMEU RADA I KAPITALA.
2. KAPITALIZAM NIJE SKLADAN DRUTVENI POREDAK.
3. TEMELJI KAPIRALIZMA BIVAJU PROGRESIVNO POTKOPAVANI IZNUTRA.EKONOMIJA JE
RANJIVA,VEI BROJ ZAPOSLENIH DONOSI PAD NEZAPOSLENOSTI,S PADOM
NEZAPOSLENOPSTI POJAAVA SE KLASNA BORBA OKO RASPODJELE,DA BI
POSLODAVCI SMANJILI TROKOVE PROIZVODNJE RAD ZAMIJENJUJU KAPITALOM.
4. CENTRALIZACIJA EKONOMIJE,JAE FIRME POTISKUJU MANJE
5. KLASNA BORBA SE POVEAVA
6. RAZVOJ RADNIKOG POKRETA JE SREDSTVO ZA PROIZVOENJE REVOLUCIJE.
7. IAKO SE KAPITALIZAM TEMELJI NA PRIVATNOM PRISVAJANJU ON JE
NAJPODRUTVLJENIJI OBLIK PORETKA KOJI SU GA LJUDI STVORILI.
MARKS JE SMATRAO DA JE OSNOVNI LJUDSKI CILJ SLOBODA,TE DA SE ONA NE MOE
OSTVARITI SVE DOK JE KAPITALIZAM JEDAN OD DRUTVENIH VLADAJUIH
POREDAKA.MARKS JE SVRETAK POLITIKE POVEZIVAO SA UKIDANJEM MATERIJALNE
OSKUDICE.ZA
SVRETAK
POLITIKE
ON
JE
ZAMILJAO
U
DVA
STUPNJA
KOMUNIZMA,TJ.SOCIJALIZAM I KOMUNIZAM.CILJ JE POTPUNU POLITIKU I EKONOMSKU
JEDNAKOST.
OBILJEJA SOCIJALIZMA:OSOVNJE VLASTI ITD PODLONI SU STALNIM IZBORIMA,JAVNI
SLUBENICI
RADE
SAMO
ZA
RADNIKU
PLAU,POLICIJA
UVA
POLITIKI
POREDAK,PODLONA JE KONTROLI ZAJEDNICA,UVJETI ZA TO SU UKIDANJE SVIH KLASNIH
PRIVILEGIJA
ZA
KOMUNIZAM:SAMOUPRAVLJANJE,JAVNI
POSLOVI
SE
VODE
KOLEKTIVNO,KONSENZUS KAO VID ODLUIVANJA,NESTANAK OSKUDICE I PRIVATNOG
VLASNITVA,NESTANAK DRUTVENE PODJELE RADA.
OSAM POSLJEDICA NAGLOG RAZVITKA DEMOKRATIJE:
PREDSTAVNISTVO:
PREDSTAVNICI ZAMIJENILI SKUPTINU GRAANA ANTIKE DEMOKRACIJE.
NEOGRANIENO PROIRENJE:
PREMA DOTADANJEM GRADU-POLISU,DRAVA NIJE SMJELA BITI PREVELIKA I
STANOVNITVO NIJE SMJELO PREI ODREENU GRANICU,AMERIKA JE PRVA POMJERILA TU
GRANICU STANOVNITVA NA VECI BROJ.
GRANICE PARTICIPATORNOJ DEMOKRATIJI:
RAZNOLIKOST:
TO JE VEE STANOVNITVO ,TO JE VEA RAZNOLIKOST U ODLUIVANJU RELEVANTNO ZA
POLITIKI IVOT.
SUKOB:
KAO POSLJEDICA RAZNOLIKOSTI,POVEANI SU I POLITIKI SUKOBI,KAO NEMINOVAN ASPEKT
POLITIKOG IVOTA.

WWW.STUDOMAT.BA

DEMOKRATIJA I LJUDSKA PRAVA PRVI DIO

WWW.STUDOMAT.BA

POLIARHIJA:
VRSTA POLITIKOG SUSTAVA...SKUP POLITIKIH INSTITUCIJA NUAN ZA VELIKU
DEMOKRATIJU.
ISTITUCIJE POLIARHIJE:
- IZABRANI DUNOSNICI
- SLOBODNI I POTENI IZBORI
- PRAVO GLASA
- PRAVO NA NATJECANJE ZA POLOAJ U DRAVI
- SLOBODA IZRAAVANJA
- ALTERNATIVNE INFORMACIJE
- SLOBODA UDRUIVANJA
DRUTVENI I ORGANIZACIJSKI PLURALIZAM:
PROIRENJE INDIVIDUALNIH PRAVA:
KONSENZUS
MINIMALNI,BAZINI DRUTVENI I POLITIKI KONSENZUS OKO TEMLEJNIH VRIJEDNOSTI
JEDNA JE OD KLJUNIH PRETPOSTAVNI SUNKCIONIRANJA I REPRODUKCIJE MODERNIH
PLURALISTIKIH DEMOKRATIJA.
IZVRNA VLAST:PREMIJER I PREDSJEDNIK, I VLADA
DUNI SU RADITI POSLOVE OKO USTAVNIH I ZAKONODAVNIH NORMI,NPR.IMENOVANJE
DRAVNIH SLUBENIKA
ZAKONODAVNA
VLAST:PARLAMENT
KOJI
MOE
BITI
DVODOMAN
ILI
JEDNODOMAN...DVODOMNI SE SASTOJI OD 2 SKUPINE VIJECA)
SUDSKA:DRAVNO ODVJETNITVO(GONI SUBJEKTE KOJI PREKRILI DRAVNU NORMU) I
SUDSTVO(RIJEAVANJE PRAVA IZMEU SUBJEKATA I ODREIVANJE KAZNI PREKRITELJA
PRAVA) OSNOVNA MJERA DEMOKRATIJE JE SUDSTVO,TU SE ZAPRAVO VIDI KOLIKO UISTINU
IMA DEMOKRATIJE
ODNOS PRAVA,PRAVNE DRAVE I DEMOKRATIJE:
U DEMOKRATIJU SPADAJU LJUDSKA PRAVA I ONA SU ZAGARANTOVANA,PRAVNA DRAVA NE
MOZE POSTOJATI UKOLIKO SE NE POSTOJE LJUDSKA PRAVA,LJUDSKA PRAVA SU OSNOV
PRAVNE DRAVE,A PRAVNA DRAVA JE ODLIKA DEMOKRATIJE.
KONSENZUS:
- PROFESIONALNI ( SPORAZUM OKO STRUNOG PITANJA)
- NACIONALNI(
BAVI
SE
PITANJIMA
NACIONALNIH
INTERESA,RAZVOJA
NARODA,NACIJE,DRAVE)
- NOVI KONSENZUS ( NOVI PRAVAC-AKTIVNO EKONOMSKA POLITIKA ITD )
- POLITIKI KONSENZUS ( SUGLASNOST STRANAKA O RIJEAVANJU EKONOMSKE
KRIZE)
- DRUTVENI KONSENZUS( SVEOBUHVATAN NIZ STRANAKI OMEEN)
SPOSOBNOST POLITIKE I POLITIARA DA POSTIU KONSENZUS I KOMPROMIS PRIPADA
KLJUNIM PRETPOSTAVKAMA OPSTANKA I FUNKCIONIRANJA I NAPRETKA BiH KAO DRAVE
I DRUTVA
TIPOLOGIJA KONSENZUSA:
- PROBLEMSKI-NAELO KONKURENCIJE SVI TREBAJU PRIHVATITI
- FUNDAMENTALNI- PRAVILA IGRE ZA IZNOENJE KONFLIKTA I TEMELJE USTAVNE
NORME
- AUTORITETNI- ODOBRAVANJE ODREENIH PRAVA I AKATA

WWW.STUDOMAT.BA

DEMOKRATIJA I LJUDSKA PRAVA PRVI DIO

WWW.STUDOMAT.BA

POJMOVI:
TOTALITARIZAM-ideologija ili praksa irokog uplitanja drave u drutvene odnose koji se moe ostvariti
samo uz pomo organizovane prinudne sile.
KOMUNIZAM.-kolektivna organizacija drutvenog ivota zasnovana na kolektivnom vlasnitvu.Dovodi se u
vezu sa Marxovim djelima,za koga je on znaio besklasno drutvo u kome je vlasnitvo zajedniko.
SOCIJALIZAM-drutveno-ekonomsko ureenje u kojemu je veina sredstava za proizvodnju u
javnom,tj.dravnom vlasnitvu.Takoe je zajedniki naziv za veliki broj esto razliitih ideologija kojima je
zajednika crta zalaganje za javno,odnosno kolektivno vlasnitvo nad sredstvima za proizvodnju.
KAPITALIZAM-je drutveno-ekonomsko ureenje ili ekonomski sustav u kome su sredstva za proizvodnju u
privatnom vlasnitvu i kome privatne osobe obavljaju ekonomsku djelatnost na slobodnom tritu,najee u
svrhu dobijanja profita.
FEUDALIZAM-je naziv drutvenog odnosa koji je preovladavao u srednjem vijeku,a inili su ga feudalci i
kmetovi,koje su bile dvije suprotstavljene klase.Feudalci su vlasnici zemljita,a kmetovi su duni feudalcima
obraivati zemlju i davati im veinu svojih proizvoda i novca.
ROBOVLASNITVO-je prvi oblik klasnog i izrabljivakog drutvenog ureenja,a temelji se na privatnom
vlasnitvu i na radu robova.
FEDERALIZAM-openito podrazumijeva sustav upravljanja zemljom koji obuhvata nekoliko drava,koje
unato ujedinjenosti zadravaju veliki dio samostalnosti i nezavisnosti u upravljanju odredjenim pitanjima.
KONFEDERALIZAM-podrazumijeva sustav vie samostalnih drava,gdje te drave imaju dravne
funkcije.Primjer konfederacije je Evropska Unija.
SEGREGACIJA-je razdvajanje ljudi na osnovu nekih razliitih kriterija koji se u pravilu kose sa naelima
ljudskih prava i sloboda
LOBIRANJE-izraz koji u uem smislu znai profesionalnu aktivnost usmjerenu u cilju utjecaja na dravne
organe,najee parlament i druga zakonodavna tijela
KONSENZUS-postupak donoenja odluka koji se ne zasniva na vladavini veine,ve na najveoj moguoj
suglasnosti unutar grupe
DISKRIMINACIJA-bilo kakvo razliito tretiranje po bilo kojoj osnovi koje sprijeava ili umanjuje
ravnopravno uivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda.
JURISDIKCIJA-podruje nadlenosti slubenika ili institucije vlasti da donosi ili provodi odluke
ERIJATSKO PRAVO-je islamsko pravo za koje se smatra da je proizasla iz Kur'ana,Hadisa i drugih
izvora,sastoji se od niza vjerskih islamskih propisa
INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA-u drugoj polovini XVIII st. runa proizvodnja poela je zamjenjivati parnim
strojevima.Time je poeo razvoj koji je od kraja 18 do sredine 19 st.temeljito izmjenio ranije
politike,gospodarske i drutvene sustave u veem dijelu svijeta.Poela je prva industrijska revolucija.Promjene
izazvane primjenom parnog stroja nazivaju se prvom industrijskom revolucijom.
OLIGARHIJA-znai vladavina male grupe ljudi ili autoritarnu vlast politikog vrha,esto bez potivanja
demokratskih institucija i demokratske volje graana.
PRAVNI LIJEKOVI-su pravna sredstva kojima se pobijaju odluke dravnih tijela zbog njihove nezakonitosti
ili nepravilnosti s ciljem da se takve odluke izmjene u korist albe.
RATIFIKACIJA-je jednostrani meunarodni cin kojim drzava na medjunarodnom planu daje svoj pristanak da
bude vezana meunarodnim ugovorom.Radi se o jednostranom oitovanju jedne ugovorne stranke drugoj
ugovonoj stranci kojim se potpisani meunarodni ugovor prihvaa kao obavezan.
ANARHIZAM-je politika filozofija ili skupina uenja i stavova usmjerenih na odbacivanje bilo kakvog oblika
prisilne vlasti i podravanje njenog ukinua.Anarhizam je u svom najirem znaenju vjerovanje da su svi oblici
vladavine nepoeljni i da bi trebali biti ukninuti.
ETNIKA GRUPA-je kultura ili podkultura ciji pripadnici se jasno razlikuju od ostalih ljudi prema odreenim
karakteristikama baziranim na rasnim,nacionalnim,jezikim ili vjerskim izvorima.Za pripadnike ernike grupe se
smatra da su kulturno i bioloki slini,mada to u principu nije neophodno.
EUTANAZIJA-je in s ciljem,da se uzrokuje smrt,kako bi se uklonula svaka bol.eli se ukloniti bol ubojstvom
ovjeka,a za to se primjenjuju primjerena sredstva.
NAROD-je skupina ljudi karakterizirana slijedeim znaajkama:kolektivno vlastito ime,mit o zajednikim
podacima,zajednika povijesna sjeanja,povezanost sa odreenom domovinom,osjeaj solidarnosti itd.
NACIJA-je grupa ljudi koji sebe dozivljavaju kao prirodnu politiku zajednicu,kultusno je grupa ljudi koji su
povezani zajednikim jezikom,vjerom,historijom i tradicijom,iako nacije odlikuje kulturna raznolikost.
OMBUDSMEN-je nezavisna institucija osnovana radi zatite ljudskog dostojanstva,prava,sloboda fizikih
osoba kako je i zajameno Ustavom BiH i Ustavom Federacije BiH,kao i meunarodnim ugovorima koji su
njihov sastavni dio.
PROPAGANDA-oznaava sastavni pokuaj oblikovanja percepcije i spoznaje te manipuliranje ponaanjem
pojedinca,u svrhu generiranja reakcije koju propagandi ele postii.

WWW.STUDOMAT.BA

DEMOKRATIJA I LJUDSKA PRAVA PRVI DIO

WWW.STUDOMAT.BA

ORUANE SNAGE-u BiH je zvanini naziv vojnih snaga u BiH.

JAVNO MNJIENJE-smatra miljenje drutvene skupine,oblik kolektivnog rasuivanja politike javnosti o
vanim pitanjima od interesa za njih.To je kolektivna predstava o odreenim pitanjima ili pojavama u drutvu.
APARTHEJD-je naziv za sustav rasne segregacije koji je nakon pobjede burske Nacionalistike stranke na
izborima 1948. godine uveden kao slubena politika Junoafrike Republike. Njime je stanovnitvo June Afrike
podijeljeno na bijelce, crnce, Indijce i "obojene" (mulate), s time da su jedino bijelci imali puna politika prava.
IZVRNA VLAST U BiH- provodi zakone koje je donijela zakonodavna vlast i interpretirala sudska vlast. U
opem smislu, izvrnu vlast ini vlada.
ZAKONODAVNA VLAST U BiH- je jedan od tri nivoa vlasti. Glavni zadatak zakonodavne vlasti jeste
donoenje zakona. U liberalnim demokratijama graani biraju svoje predstavnike u parlamentu (na izborima) i
time im daju autoritet da glasaju za zakone u njihovo ime.
SUDSKA VLAST U BiH-Ustavni sud Bosne i Hercegovine je najvia i konana instanca u pravnim pitanjima i
broji devet lanova: etiri se biraju iz Predstavnikog doma Federacije, dva se biraju iz Narodne skuptine
Republike Srpske, a tri lana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konzultacija sa
Predsjednitvom zemlje.Dravni sud Bosne i Hercegovine ima tri odjeljenja: krivino, upravno i apelaciono.
NEVLADINA ORGANIZACIJA (NVO) je udruenje ili organizacija koja nije pod nadlenou vlade i iji
osniva nije drava. Zbog toga NVO je uglavnom nezavisna od vlade.
URED VISOKOG PREDSTAVNIKA (OHR) i specijalnog predstavnika Evropske unije za Bosnu i
Hercegovinu je vodea organizacija za civilni aspekt implementacije mira u Bosni i Hercegovini.
DEROGACIJA-kada pravne norme izgube svoje vaenje.Derogacija se deava onda kada na snagu stupi jedna
norma ija je sadrina suprotna nekoj vecoj postojeoj normi.
DRAVLJANSTVO-je poseban pravni odnos,trajan po svom karakteru,koji postoji izmeu drave i
pojedinca.Na osnovu postojanja dravljanstva kao specifinog pravnog odnosa nastaju odreena prava ali i
obaveze,kako na strani pojedinca,ali tako i drave
RELIGIJA-za veinu osoba religija je organizirani sustav vjerovanja i obreda koje stavljaju Boga u sredite.Za
druge ipak predstavljaju vjerovanje u vie bogova,a postoje osobe koje ne posjeduju neku tradicionalnu vjeru ili
reliciju ve prakticirau neku vrstu vjerovanja na svoj osobni nain.
TIRANIJA-je despotska vladavina u dravi ili drutvu,a jednako je mogua i u drugim oblicima
zajednica,organizacija i udruenja.Ovakav oblik vladavine nije zasnovana na sistemu zakona ili pravde ve na
arvbitrarnom ispoljavanju moi tiranina.
UJEDINJENE NACIJE-je svjetska oganizacija sa sjedistem u New Yourk.uTekst Povelje usvojene na
konferenciji predstavnika pedeset zemalja u San Francisku 1945.godine,Povelja je promovisala osnovne ciljeve
UN.a.
BIROKRACIJA-vladavina uprave,potie od fr.rijei biroe-ured i od starogrke rijeci kratos-vladati.
DECENTRALIZACIJA-oznaava onu vrstu organizacije kojom se upravljanje ili rukovodenje prenosi s
centralnih organa na nie.
KOALICIJA-je privremeni savez razliitih grupa,partija ili stranaka.Koalicija je izraz kojim se oznaava savez
odreenih organizacija u svrhu postizanja odreenog cilja.
SAMOUPRAVLJANJE-koncept koji nalae upravljanje drutva samim sobom,bez spoljanje prinude.
ORGANIZACIJA UN.A-Glavni organi UN-a su Generalna skuptina, Vijee sigurnosti, Ekonomski i socijalno
vijee, Meunarodni sud i Tajnitvo.
Opa skuptina UN-a ima najvie nadlenosti, raspravlja o svim pitanjima iz osnivake povelje, odluuje o
sastavu svih organizacija, proraunu, primanju novih lanica i menovanju novog tajnika.
Vijee sigurnosti najvanija je organizacija UN-a jer je odgovorno za ouvanje mira i sigurnosti u svijetu. Ima
pet stalnih lanica s pravom veta (SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Rusija i Kina) i deset nestalnih
lanica koje bira Generalna skuptina na dvije godine po regionalnom naelu.
Ekonomsko i socijalno vijee kao organ Generalne skuptine usklauje djelatnost UN-a i specijaliziranih
organizacija koje djeluju na gospodarskom, socijalnom, kulturnom, humanitarnom, obrazovnom, zdravstvenom i
drugim podrujima.
Meunarodni sud osnovan je 1945. godine osnivakom poveljom UN-a. Djeluje u Haagu, a ini ga petnaest
sudaca koje bira Generalna skuptina i Vijee sigurnosti, s mandatom od devet godina.
Tajnitvo brine o tekuem poslovanju UN-a, provodi politike odluke i program UN-a.

WWW.STUDOMAT.BA