Meunarodni olimpijski komitet 1978.

godine, u Atini, je odabrao Sarajevo za organizatora

XIV zimskih olimpijskih igara. U konkurenciji su bili japanski Sapporo i zajednika
kandidatura dva vedska grada Falun i Gteborg.
U organizaciju su utroena velika sredstva. Pripreme koje su trajale godinama, pored dobro
organizovanih igara, kao rezultat imaju izgraene saobraajnice, hotelske komplekse kako na
planinama (Bjelanica, Igman, Jahorina) tako i u gradu, sportski centri Skenderija i Zetra,
iare, ski liftovi...
Sarajevo je postalo centar svjetskih i medijskih interesovanja. XIV zimske olimpijske igre bile
su odrane od 8. do 19. februara. U programu je bilo alpsko skijanje (Bjelanica i Jahorina),
bob i sankanje (Trebevi), hokej i umjetniko klizanje (Zetra i Skenderija), biatlon, nordijsko
skijanje i skokovi (Igman). Na ovim igrama prijavilo se 49 nacionalnih olimpijskih komiteta.
U Sarajevo je stigao rekordan broj uesnika (preko 2500). Sarajevo je otvorilo vrata i poelilo
dobrodolicu svima!
Otvaranje XIV zimskih olimpijskih igara pratilo je oko 60 000 Sarajlija, na stadionu Koevo, i
oko dvije milijarde ljudi preko TV-a. Olimpijski plamen je upalila klizaica Sanda Dubravi.
Igre su meu uesnicima, a i meu gledateljima ostale u vrlo dobrom sjeanju. Domainima
je posebno bilo drago to je slovenski alpski skija Jure Franko osvojio srebrnu medalju u
veleslalomu - prvu medalju koju e Jugoslavija dobiti na zimskim olimpijadama. Franka su
Sarajlije na skijalitu bodrile s transparentima na kojima je pisalo "Vie volimo naeg Jureka,
nego domaeg bureka", ili krae "Volimo Jureka, vie od bureka".
Ipak, najvee zvijezde sarajevske Olimpijade su bili uesnici u umjetnikom klizanju.
Najbolji dojam je ostavio britanski par Jayne Torvill i Christopher Dean koji su osvojili zlatnu
medalju. Na Igrama je zlatnu medalju dobila i istononjemaka klizaica Katarina Witt koju
je upravo sarajevska olimpijada uinila jednom od najveih sportskih ikona kraja 20. vijeka.
19. februara na ceremoniji zatvaranja Zimskih olimpijskih igara tadanji predsjednik
Meunarodnog organizacionog komiteta Juan Antonio Samaran je rekao kako je Sarajevo
najbolji organizator Zimskih olimpijskih igara do tada u njihovoj historiji. "Dovienja drago
Sarajevo", bile su rijei Juana Antonia Samarana.
Olimpijski duh jo uvijek ivi u ovom gradu i njegovim stanovnicima, uprkos generacijskim
smjenama. Zimske olimpijske igre su sigurno jedna od najboljih stvari koje su se desile gradu
Sarajevu i dravi Bosni i Hercegovini.

Zastitni znak igara - autor Miroslav Antonic

Vucko, zvanicna maskota Zimskih olimpijskih igara 1984. - autor dizajner i crtac Joze
Trobec

Ceremonija otvaranja na stadionu Kosevo

Podizanje zastave medunarodnog olimpijskog komiteta

Olimpijski plamen

Klizacica Sanda Dubravcic je zapalila olimpijski plamen

Vjecna vatra pred Olimpijadu

Plato ispred KSC Skenderija

Planina Bjelasnica

Skakaonice, Igman

Kad je 1977. Sarajevu povjerena organizacija Zimskih olimpijskih igara 1984., predloena je
izgradnja staze za bob i sanjkanje. Dizajn staze odobren je 1981., a izgradnja je poela 1. lipnja
iste godine.[1] Izgradnja je zavrena 30. rujna 1982. uz troak od 563.209.000 YUD. Na Igrama
1984. olimpijska sanjkaka natjecanja pratilo je 20.000 gledatelja, a natjecanja u bobu 30.000
gledatelja. Nakon Igara staza je rabljena za natjecanja u sklopu Svjetskog kupa [2] sve do
poetka jugoslavenskih ratova 1991., ukljuujui i opsadu Sarajeva sljedee godine. Staza je
oteena tijekom ove opsade koja se zbila tijekom rata u BiH.[3] Tijekom opsade stazu su
kao artiljerijski poloaj rabile snage bosanskih Srba.[4] Danas je staza veinom ouvana, mada se

na jednoj od posljednjih njezinih zavoja nalaze ratna oteenja u obliku rupa nastalih od
obrambene borbe. Danas se staza uglavnom rabi za grafite.

Bob staza, Trebevic

Skakaonice, Igman

Hokej, Kanada - Cehoslovacka

KSC Skenderija - Dodjela medalja

Gaetan Boucher (Brzo klizanje)

Igman je popularno odredite za planinarenje i skijanje. Tijekom 14. zimskih Olimpijskih igara, bila
je glavna planina koritena za olimpijske dogaaje, uz Jahorinu, Trebevi i Bjelanicu. Jo uvijek
dosta predmeta na Igmanu datira iz tog vremena, ali veina se suoila sa posljedicama rata
iz 1990-ih. Postoje planovi za novu iaru izmeu Igmana i dijela Ilide, Hrasnice. Danas je
Igman jedna od vodeih turistikih atrakcija Sarajeva. Olimpijska dvorana "Juan Antonio
Samaranch"(Zetra)NadimakZetraPrijanja imenaOlimpijska dvorana
Zetra:Lokacija Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Cijena izgradnje90.000.000,00 KMArhitektProf Duan Djapa i Lidumil AlikalfiOtvoren14. 12.
1982. godineRenoviran1999.VlasnikKJP ZOI'84-Olimpijski centar SarajevoUpraviteljKJP ZOI'84Olimpijski centar SarajevoKorisniciGraani i sportisti SarajevaKapacitet12 000 (18 000 za
koncerte)