Predmet: Romaniko kiparstvo i slikarstvo u Francuskoj

Kratki prikaz: Deimling, Barbara, Medieval church portals and their importance in the
history of law

Razdoblje srednjeg vijeka ispunjeno je zanimljivim, mistinim pojavama koje

zahtjevaju od povjesniara umjetnosti bujnu matu i mogunost sagledavanja srednjovjekovne
svakidanjice iz onovremene stvarnosti. Interesantna je injenica koliku su panju domai
klesari posveivali oblikovanju ulaza u crkvu,a ne nekom drugom dijelu iste graevine.
Takoer, znaimljivo je koliko su se pokrovitelji, crkveni ili svjetovni, diili tom istom ulazu
ostavljajui svoja imena i brojne zapise o izradi portala. U eseju Barbare Deimling panja se
posveuje tome kakvu su vanosti imali srednjovjekovni portali na podruju pravne povijesti.
U uvodnom dijelu donosi nam autorica jedan dogaaj povezan s knezom Raymondom
IV od Toulousea i stanovnicima grad Saint Gilles du Gard. Taj knez gol je morao proetati
gradom i proi ispod crkvenih vrata s prikazom Drugog Kristovog dolaska, odnosno scene
Majestas Domini, u znak svoje pokore i oprosta grijeha zbog ubojstva papina legata. Scena
Majestas Domini nam govori kakvu se eshatoloku poruku eljelo poslati preko
srednjovjekovnih, posebice romanikih portala. Prostor ispred portala, kojemu je portal
kulisa, je predstavljao prostor za svjetovna i crkvena suenja i mjesto rasprave oko nekog
spora. Svoju legalnu tradiciju vue iz karolinkog i otonskog vremena kada su se razni sudovi
svjetovnih problema odigravali u atriju ispred glavnog ulaza. Tradicija se nastavila i kroz
srednji vijek, a moe se povezati i sa sucem Salomonom, strozavjetnim kraljem koji je
takoer bio prikazivan na portalima (u Strasbourg). ak su se izdavali dekreti kojima bi bilo
odreeno postavljanje nadstrenice ili krova. U nekim dijelovima svijeta (Valencia) i danas se
odralo vijeanje ispred crkvenih vrata. Na sudsku funkciju vrata upuivala je crvena boja,
simbol moi i statusa dostojanstvenika (porfirna boja kamena), odnosno u srednjem vijeku
predstavlja poveznicu s pravnim stvarima. Crvene vratnice imale su neke njemake katedrale
u Frankfurtu, Paderbornu, Mnster, Magdeburg, Bamberg da bi ak i sam Krist na portalima
ili nekim slikama imao crveno obojenu haljinu kao Pravi Sudac. Uz crvenu boju, kao znak
sudske funkcije, postavljali su se i lavovi na svakoj strani ulaza. Oni nas podsjeaju na
Salomonove lavove uz njegovo prijestolje iz Starog Zavjeta. U kronikama se govori o
sudovanju inter duos leones.

Ispred portala se nisu samo obavljale pravne aktivnosti vezane uz sudovanje ve su se

prinosile zakletve i zavjeti. Osobito je bilo rasprostranjeno na sjeveru. Izrei zakletvu ispred
portala znailo je legitimirati svoj postupak. Autorica donosi sjajan primjer izricanja zakletve
u literarnom izvoru spjevu o Nibelunzima iz 1200.godine kada dvije sestre, Krimhilda i
Brunhilda, odlaze pred katedralu u Wormsu pokuavajui rijeiti svoju svau. Jedan od
mueva, Sigfrid, daje zakletvu pred ulazom. Koliku su vanost imala ta vrata govori nam da
je Fridrik Barbarossa prinio privilegije pred vrata 1184.godine.
U srednjem vijeku, pred crkvenim vratima mogao se traiti azil. Svi strani bjegunci
traili su doputenje grada za boravak dodirujui vrata. Potpisivanje ugovora, ak i sklapanje
braka, moralo se obaviti ispred vrata. Mladenci nisu mogli stupiti u crkvu prije nego su izrekli
zavjete pred sveenikom to se i vidi po nekim slikama (Robert Campin, Vjenanje Josipa i
Marije). Trgovaki putovi sastajali su se po gradovima, a glavno mjesto okupljanja bile su
gradske trnice u blizini katedrale ili upne crkve. Ispred crkvenih vrata potpisivali su se
trgovaki sporazumi, a na nekim portalima ostale su sauvane ope mjere za kruh, kukuruz,
drvo, ugljen i cigle.
Autorica se ponovno vraa isjeku o Raymondu i dovodi ga u vezu s golim Adamom
kao iskonskim grenikom. Kako bi otkupili grijehe, grenici su dolazili pred portal i sveenik
bi uzevi ih za ruke uvodio u crkvu. Ovu scenu moemo pronai na portalu crkve u Conquesu
gdje aneo uzima za ruke Blagoslovljene i uvodi ih u nebeski Jeruzalem. Autorica se potom
pita zato se daje tolika pravna vanost crkvenom portalu. Odgovor bi se mogao povezati sa
Starim Zavjetom gdje su gradska vrata bila mjesto okupljanja starijih ljudi u raspavama o
pravdi. Igrom sluaja, u srednjem vijeku su ekvivalent za gradska vrata postali crkveni portali.
Giotto ih prikazuje na svojim personifikacija Iustitia i Iniustitia u kapeli Arena u Padovi.
U zakljuku svog izlaganja, Barbara Deimling se vraa na Krista, polazinu toku
cijelog srednjeg vijeka. On predstavlja otvorena vrata, Krist je prolaz u Raj za sve one koji
vjeruju u Krista i iskupljenje u novom ivotu. Onda se vrata mogu poistovjetiti s mjestom
suda, prolaza u raj koje je otvoreno pravdi.

Student: Gabrijela Barii

Godina studija: 2.godina, 3.semestar