Etika

Vrline i naela

ETIKA je filozofska refleksija o moralu

Naziv ETIKA - od grkoga ethos, obiaj, navika,
karakter, prebivalite, ozraje
MORAL - skup nepisanih i pisanih pravila koja
upravljaju ljudskim djelovanjem.
Moralno djelovanje pretpostavlja moralnost
ostvarenje univerzalnih moralnih naela

Aristotel: Nikomahova etika - inidba je odnos

meu ljudima, tvorba meu stvarima.
Nain spoznaje tvorbe je umijee. Ono se dade
obuhvatiti pravilima koja se mogu nauiti i koja se
uvijek primjenjuju na isti nain
Nain spoznaje inidbe je razboritost. Ona se ne da se
nauiti ni iz knjige, ni iz jednog postupka

MOGUE SU RAZLIITE ETIKE KONCEPCIJE

Etika naela - istrauje moralna naela po kojima
trebamo djelovati
Etika vrline - stavlja naglasak na nae ponaanje, na to da
li imamo ili nemamo predispozicije za djelovanje
Konsekvencijska etika - usmjerava se na konsekvencije,
odnosno posljedice naeg djelovanja

Vrlina nije jedan sluajan postupak. Ona je prisutna u

postupcima koje stalno iznova inimo, tako da oni
postanu navika.

Navike su poput ueta, svaki dan istkamo po jednu nit i

ue postaje neprekidljivo

VRLINE

ULJUDNOST
Uljudnost je poetak i vanjska forma svake
vrline.

Ona nije ono bitno u vrlini, a niti moe biti

zamjena za nju.

Vezana je s bontonom pravilima lijepog

ponaanja. U poslovnom svijetu je od

posebnog znaaja omoguuje bolju
komunikaciju i provedbu poslovnih zadataka

RAZBORITOST
Razboritost je preduvjet svake vrline.
Ona vodi rauna o moguim posljedicama djelovanja.

Razboritost znai djelovati s prepoznavanjem i uvidom.

Ona nas osposobljava odluiti to je dobro a to zlo u

konkretnim situacijama.

Prema Aristotelu razboritost nam omoguuje izbor

meu neumnim krajnostima; ona je nain spoznaje

onog to u odreenoj situaciji treba uiniti

MUDROST
Mudrost je uvid u cjelinu svega to jest.
Odreuje koje elje treba zadovoljiti i s kojim
sredstvima (Epikur).

uva moral od fanatizma.

Mudar poslovni ovjek zna da ne zna, i oprezan
je u oitovanju svog miljenja ili ulaenja u
posao ili investiciju.

HRABROST
Hrabrost je suprotnost kukaviluku, lijenosti i

ljigavosti Po Aristotelu nalazi se izmeu kukaviluka

i lude odvanosti.

Nije znanje nego odluivanje, nije miljenje nego

djelovanje

Pretpostavlja jakost volje. Postoji samo u

sadanjosti: ovdje i sada, a ne sutra i negdje.

Pokazuje se jednako velika u izbjegavanju kao i

savladavanju opasnosti, u biranju kako borbe tako i

bijega.

UMJERENOST
UMJERENOST odreuje mjeru u
eljama. Brine za puno uivanje.

Omoguuje nam da postanemo

gospodari uitaka.

Omoguuje intenzitet uitka ako je ovaj

prisutan, a zamjenjuje ga ako ga nema

PRAVEDNOST
PRAVEDNOST je vrlina odnosa prema drugima.
Ona je vrednija i vanija nego blagostanje ili

uspjenost i ne smije biti rtvovana niti onda

kada bi to koristilo veini.

Pravedan je onaj koji od onoga to eli uzima

samo onaj dio koji mu pripada, a od onoga to

mu ne odgovara svoj itav dio(Aristotel ).

Ona ukljuuje vrstu volju svakome dati njegovo

(Spinoza).

VJERNOST
Suprotstavlja se lakovjernoj i egoistinoj kolebljivosti,
neodravanju zadane rijei, perfidnosti,
nepostojanosti.

Spremnost poslovanja na obeanje koje nije u

potpunosti pokriveno jamstvom. Nikad ne moemo u

potpunosti provjeriti tonost svih podataka ili identitet
svih subjekata.

Izraavanja stanja u dobroj vjeri iskazujemo ono

stanje koje oekujemo.

Pouzdanost je rezultat poklonjenog povjerenja. Uz

nepouzdane suradnike osjeamo se nelagodno jedno

nam govore u lice a drugo iza lea. Nepovjerenje moe
razoriti timski rad.

NADA
spaja subjektivno eljeno s objektivnim okolnostima;
oekivanje da e ono to jo nije povoljno postati
povoljno.

Bitni i poteni poslovi sami po sebi, unutarnjom

logikom, mijenjaju okolnosti i okruenje i to
afirmativno, poput samoorganiziranih sustava:

Pouzdanost daje portvovnost i marljivost;

optimizam; spremnost za nove izazove

svjesnost itave situacije u svakom trenutku i

svjesnost o mogunostima nadilaenja situacije;

LJUBAV
Svijest o vlastitoj slobodi i njeno koritenje za
druge. Suprotstavlja se mrnji. Uzdie nas
prema drugima i prema nama samima, jer
nas oslobaa naeg malog Ja

Milosre - dati ansu slabome da bi mogao

postati jak.

Zanos potpuno posveivanje nekom poslu;

Ljubav je nuno velikoduna. Mogue je

poklanjati bez ljubavi, ali je nemogue voljeti

bez darovanja.

JEDNOSTAVNOST
Vrlina jasnog razmiljanja, spontanosti, prirodnosti,
vedre improvizacije. Prihvaanje sebe kakvi jesmo.

Vano nam je samo postojanje bez dodatka, lai,

pretjerivanja.

Jednostavnost je suprotnost dvoznanosti,

kompliciranosti i oholosti.

Ne podnosi okolianje, snobizam. Ne koristi

dokazivanje, lukavo nadmetanje. Nita se ne

preuuje, da bi se odrala umjetna vanjtina.

SKROMNOST
Skromnou dajemo do znanja da

znamo i priznajemo to sve nismo.

Skromnost znai voljeti istinu vie nego

sebe, te sebe cijeniti ali ne i pokazivati.

Skromnost je nastojanje naeg Ja da se

oslobodi iluzija. Svaka prava spoznaja je

pobjeda nad naim narcizmom

ISTOA
Neisto je sve to se ini nepotenom namjerom. Svaka sila
i prisila je neista kao i sve to ponizuje, obezvrjeuje, to
nije blago i obzirno.

Ona nije toliko odbacivanje uitka koliko uitak bez lai i

prisile,

Prihvaanje i dijeljenje uitka, koji nas uzdie i oduevljava.

istoa je sposobnost ne vidjeti zlo gdje ga u stvarnosti i
nema. Neisti svuda vide zlo i vesele se zbog toga.

isto voljeti znai imati odstojanje, ne posjedovati, ne

primijeniti silu, mo, kontrolu.

ISKRENOST
To je usklaenost djela i rijei s naim duevnim ivotom i s
nama samima.

Iskrenost znai govoriti to vjerujemo pa makar se i varamo

i vjerovati u ono to govorimo.

Ne htjeti niti druge niti sebe varati. Iskljuuje pretvaranje i

prikazivanje svojih greaka kao neeg dobrog.

Nalazi se u sredini izmeu hvalisanja i omalovaavanja,

pretjeranog naglaavanja i preuivanja

Razlikuje ljubav prema sebi od egoizma i velikodunost od

ispraznosti.

DUHOVITOST
Ljubav, radost i humor idu zajedno.
Sarkazam nije vrlina nego oruje

upereno na drugoga. Tu nailazimo na

zao, ismijavajui, unitavajui smjeh,
kojim se izrugujemo, vrijeamo, ubijamo.

Duhovitost pretvara alost u veselje,

razoaranje u smijeno, oaj u vedrinu.

SUOSJEAJNOST
Suosjeajnost je suprotnost tvrdoi,
okrutnosti, hladnoi, ravnodunosti,
bezosjeajnosti, egoizmu.

Sudjelovanje u boli i alosti, u patnji

drugoga.

"Brini se za sebe s najmanje moguom

tetom za druge" (Rousseau).

OPRATANJE
Oprostiti ne znai ponititi a niti zaboraviti. Pobjeuje
potrebu za osvetom i potrebu kanjavanja

Ponitava zlou. Nije prestanak borbe protiv zla nego

prestanak mrnje. Ne eli mrnji suprotstaviti mrnju,

egoizmu egoizam, i sili srdbu.

Pomae ovjeku koji je povrijeen i oteen, da i sam ne

bude zao.

Znai shvatiti, da su drugi zli tako dugo dok su zli, da se

drugi varaju dokle se varaju, da je drugima veoma teko

djelovati suprotno onome to jesu i odjednom biti dobri,
blagi, razumni i tolerantni.

Osuivati znai oito ne razumjeti ono to osuujmo, jer

ZAHVALNOST
Biti zahvalan znai priznati sebe dunikom,
shvatiti da nam je neto poklonjeno.

To je jeka radosti na doivljenu radost. Nita

nam ne uzima.

To je uzvratni dar bez gubitka, zadovoljstvo za

zadovoljstvo, srea za sreu, uzvraena
radost, uzvraena ljubav (Spinoza),

U drugome, a ne samo u sebi vidjeti uzrok

svoje radosti.

BLAGOST
Smionost bez nasilja, jakost bez tvrdoe. Ne
eli uzrokovati a niti uveati patnju.

Povlaenje, nekoritenje svoje snage, svoje

moi, svoje sile.

Ljutiti se kada treba, zbog ega treba, kako

dugo treba i ne raditi to ee, due a niti
vie nego to treba (Aristotel).

TOLERANCIJA
Ona je suprotnost fanatizmu, sektatvu, autoritarizmu,
netolerantnosti

Ma kako netko bio uvjeren da ima pravo, on mora

dozvoliti da nije u stanju to dokazati i da je protivnik

jednako uvjeren u svoje stavove i misli.

Ne moemo nekoga prisiliti da misli drukije nego to

misli ili da prihvati kao istinu to smatra neistinom.

Netolerantnost nas ini glupim kao to nas glupost ini

netolerantnim.

Ne treba, zbog tolerancije, prestati voljeti istinu.

OSNOVNA MORALNA
NAELA
Naela su ishodina pravila etikog

ponaanja, sheme i obrasci koji predstoje

kodeksima i pravilima

Pravila koja mogu nanijeti tetu ili korist

nisu naelna pravila ve naprosto pravila.

Naela nikad ne mogu biti tetna, ako su

pravilno definirana i pravilno procijenjena.

Covey: "stavljanje teita na naela mnogo jae utjee

na ponaanje nego stavljanje teita na samo
ponaanje

UPRAVLJANJE SAMO ZA PROFIT JE KAO IGRANJE TENISA

S POGLEDOM UPERENIM U TABELU REZULTATA, A NE
NA LOPTICU

Blanchard, Pea

Covey: naela su nam intuitivno ve poznata i postoje

duboko negdje u nama

Naela ne govore to moramo initi; ona pruaju nain

razmiljanja tako da mi znamo to nam je initi

Ne moramo nauiti stotinu novih postupaka, traiti

uvijek nove tehnike potreban je temeljni okvir
osnovnih naela

moralna naela su nepromjenljiva poput zakona

gravitacije

ako ih krimo neemo proi nekanjeno; ako ih

slijedimo postajemo ljudski djelotvorni

moralno djelovanje, kao ni priroda, ne priznaje

preace, kampanjstvo, lakirovke, surogate

Kao umno, odnosno

slobodno bie, ovjek je u
mogunosti da bira reakcije
na odreene podraaje,
ak u toj mjeri da povratno
djeluje na same podraaje

dostojanstvo ljudske osobe koje se potvruje kroz

njenu fiziku, emocionalnu i intelektualnu neovisnost
meuzavisnost u zajednici, gdje sloboda jedne osobe
ograniava, ali i obogauje slobodu druge
pravo na privatno vlasnitvo, ali ono koje je
ogranieno opom namjenom dobara
naelo supsidijarnosti - sudjelovati u odluivanju - ako
ne na onim viim razinama onda na niim, a svakako na
osobnoj razini

Univerzalna naela ukljuuju i one koji su van

gospodarskih procesa, jer gospodarstvo je samo jedan
vid ljudske djelatnosti
Ne moe se cjelokupno ljudsko bivanje svesti samo na
proizvodnju dobara i usluga

Oni koji proizvode moraju misliti i na ope dobro i na

one koji mu doprinose

Ne smiju biti iskljueni ni oni koji su zbog raznih razloga

onemogueni da daju neki znatniji doprinos naelo
solidarnosti

Da bi moralno naelo imalo mo da djeluje na nau

volju mora biti autonomno

Izricanje zahtjeva moralnog naela ne moe biti

izricanje nekog sadraja pa ma koko on poeljan
bio, ve samo izricanje forme djelovanja kategorikog imperativa
DJELUJMO PO ONIM PRINCIPIMA ZA KOJE MOEMO
HTJETI DA SVI DRUGI PO NJIMA DJELUJU

Ljudi instinktivno vjeruju onima iji karakter

poiva na ispravnim naelima

tehnika je nevana u odnosu na povjerenje,

koje je posljedica nae pouzdanosti
u duem periodu

Upitnik o moralnom
ponaanju :

Da li je to to namjeravam uiniti zakonito?

Da li e se naim postupkom poremetiti

ravnotea odnosa?
Kako u se nakon svoje odluke osjeati
odnosno da li e mi savjest biti mirna?

5 naela moi etikog poslovanja

Svrha - ako smo usmjereni na najvia naela mi
znamo to nam je na dui rok initi
Ponos - mo da inimo ono to je ispravno
Strpljenje - vjerovanje u proces, u rast
Upornost - treba i prionuti uz svoja
stajalita
Perspektiva - mo distanciranja od sebe

ETIKI KODEKS
ELEKTROTEHNIARA

Sastavili i potpisima prihvatili lanovi

IEEE - Institute of Electrical and

Electronics Engineers, to okuplja
nekoliko stotina tisua lanova iz SAD
i cijelog svijeta,

"Mi lanovi IEEE shvaajui vanost

utjecaja naih tehnologija na
kvalitetu ivota u svijetu i
prihvaajui osobnu odanost svojoj
struci obvezujemo se najviem
etikom i strunom ponaanju i
slaemo se:

1. poduzeti odgovornost za

inenjersko odluivanje u skladu sa

sigurnosti, zdravljem i blagostanjem
ljudi odmah obznaniti imbenike to
bi mogli dovesti u opasnost ljude i
okoli;

2. sprijeiti stvarne ili uoene sukobe

interesa kadgod je mogue, i
obznaniti ih pogoenim stranama
ako postoje:

3. biti poten i realan u izjavama i

procjenama temeljenim na
raspoloivim podacima

4. odbiti potkupljivanje u svim

njegovim oblicima;

5. poboljati razumijevanje tehnike,

njene odgovarajue primjene i
moguih posljedica;

6. odravati i poboljavati svoju

tehniku mjerodavnost i preuzeti

tehnike zadatke za druge, jedino
ako sam podukom i iskustvom
stekao kvalifikaciju, ili nakon to
sam obznanio odgovarajua
ogranienja:

7. traiti, prihvatiti i ponuditi potenu

kritiku tehnikog rada, priznati i
ispraviti pogreke, a i ispravno
cijeniti doprinose drugih;

8. poteno postupati sa svim osobama

bez obzira na rasu, vjeru, spol,
invaliditet, dob ili nacionalno
podrijetlo;

9. sprijeiti oteenje drugih, njihove

svojine, ugleda ili zaposlenja s

krivim ili zlonamjernim djelovanjem:

10.pomagati kolegama i suradnicima

u njihovom profesionalnom razvoju i

podupirati ih u prihvaanju ovog
etikog kodeksa.

ZAKLETVA
Znanje i vjetine rabit emo na dobrobit ovjeanstva,
pri radu e nas voditi potenje i nepristranost

Preziremo stavljanje nae profesije u slubu politike i

gospodarski i struno nedomiljenih politikih
projekata.

Svjesni koliko inenjersko znanje ima utjecaj na ivot

ljudi, na sfere politikog i gospodarskog odluivanja,

odano emo obavljati svoje dunosti i neprekidno teiti
poveanju vlastite mjerodavnosti i prestiu inenjerske
profesije.

 Prihvaamo ideju odrivog razvoja

kao meta - etiko naelo, jer

podrazumijeva domiljeno razvijanje
gospodarstva, da bi se udovoljile
potrebe sadanjosti, a ne bi ugrozila
mogunost ispunjenja potreba
buduih generacija.