1. to je DIDAKTIKA?

- Didaktika je pedagogijska znanstvena disciplina i teorija odgojno-obrazovnog

procesa
- Znanost iji je predmet sustavno organizirano uenje i pouavanje orijentirano
na pojedinca
- Grana pedagogije koja prouava zakonitosti obrazovanja
- Glavni zadaci didaktike su analiza i planiranje odgojno-obrazovnog procesa,
osiguravanje smjernica za praktino djelovanje, omoguavanje uvida u
didaktike teorije i pravce.
- Gr. didasko- pouavam, didaskein- pouavati
2. Kakvim se uenjem bavi didaktika?
- Didaktika se bavi sustavnim i organiziranim te pedagoki svrhovitim uenjem s
ciljem poticanja odreenih obrazovnih i odgojnih ciljeva
3. Temeljna 3 zadatka didaktike
- Prouavanje nastavne prakse (teorijski je ispituje i unaprijeuje)
- Cilj je optimalan i maksimalno mogu uinak nastave
- Teorija kurikuluma i kurikulum kao dio didaktike
4. Stara kola didaktike
- 17., 18. i 19. st
- Komenski: 17.st. - uveo razrede gdje su djeca istog godita, nastavu po
predmetima, kolski sat, zatim kolsku godinu, nastavni plan i program te je
razradio obrazovni sustav
- smatrao je da odgoj i nastavu treba prilagoditi djetetu i njegovim
mogunostima, no zastupa enciklopedijski nain uenja i pridaje veliku
vanost opem obrazovanju
naelo zornosti - ueniku treba omoguiti da prvo promatra svojim
osjetilima i tako spoznaje okruenje, a tek onda imenuje pojave
o smatra da nastavu treba izvoditi po stupnjevima: promatranje
pamenje spoznavanje rasuivanje
o Djela - Velika didaktika, Osjetilni svijet u slikama, Materinska kola,
Otvorena vrata u jeziku, Najnovija jezina metoda
- Ratke: osniva didaktike kao znanosti i pedagoki reformator; didaktiku
definira u pedagokom smislu vjetina, umjetnost pouavanja i uenja
didaktika naela sve treba raditi po redu i u skladu s prirodom,
esta ponavljanja, uenici trebaju najprije nauiti materinji jezik,
bez stege i prisile, ne uiti napamet i bez razumijevanja
- Herbart: 18./19.st. - smatra se osnivaem znanstvene pedagogije; prvi uvodi
nastavnu jedinicu; istie ulogu uitelja pobornik stege i formalizma; prvi je
artikulirao nastavni sat
Formalni nastavni stupovi (kroz koje prolaze svi predmeti)
Udubljivanje (Jasnoa neto to e motivirati uenika;
Asocijacija povezivanje starog i novog gradiva
Osvjeivanje( Sustav povezivanje parcijalnih dijelova u cjeline;
Metoda primjena nauenog
- Locke: protiv uenja napamet jer se time ne razvija logika stvari
- djeca ''tabula rasa'' koja se ispisuje obrazovanjem
- odgoj svemogu
5. Nova kola
- kraj 19., 20. st
- pojava novih didaktikih ideja i istovremeno kritiziranje prethodnog didaktikog
rada (koji podrazumijeva memoriranje, otuenje uenika od metoda i tehnika
uenja, uenje napamet, verbalizam, formalizam u znanju, pasivnost uenika,
naglaenu ulogu uitelja, enciklopedizam)
- nova kola naglaava osobno iskustvo, oslobaa individualne potencijale,
smanjuje stegu, uvodi dvosat, projekt...
1

razlikuje se obrazovanje i odgoj, te se didaktika postaje samostalna disciplina

pedagoke znanosti
- Ellen Key: pedocentrizam stavlja dijete u centar svega
zalagala se za slobodan rast i razvoj djeteta
- Maria Montessori: pobornik slobodnog odgoja djece,radna kola - istie
vanost didaktikog materijala (bitan je za spoznaju), djeca sama biraju
sredstva, nain rada i kontroliraju uratke
- Rudolf Steiner: osniva Waldorfske kole; bazirala se na potrebama djece,
zadovoljavaju se duhovne potrebe i razvoj djeteta, vanost se pridaje
umjetnosti, runom radu, znanja se stjeu u prirodi, bez ocjenjivanja i
ponavljanja
- John Dewey: Bolje je gram iskustva nego tovar teorije - nastava zasnovana na
ivotnim potrebama, vrijednostima, zahtjevima drutvenog ivota; nastavu
izvodi u knjinicama, kolskim vrtovima, poduzeima; osnovao prvu privatnu
kolu u SAD-u; zaetnik problemske nastave
- W. H. Killpatrick: projektna nastava - postavljanja problema, postavljanja
hipoteza, izrade plana rjeavanja, izvoenja rada prema planu, izvoenja
zakljuaka i primjene zakljuaka u praktinom ivotu
- Georg Kerscheinsteiner: najpoznatiji predstavnik radne kole, afirmira runi
rad te ga die na razinu naela; umjesto pouavanja veliku vanost daje
uenju; istie samorad uenika
6. Radna kola
- W. A. Lay, Hugo Gaudig, Georg Kerschensteiner
7. Definiraj znanje, uenje, obrazovanje
- ZNANJE: znanje je sistem ili logiki pregled injenica i generalizacija o
objektivnoj stvarnosti koje je ovjek usvojio i trajno zadrao u svojoj svijesti;
informacije koje pojedinac izravno ili neizravno prima, misaono prerauje i
stvara osobno iskustvo, tj. postie osobni razvoj
- injenice konkretnosti, pojedinosti o objektivnoj stvarnosti koje
upoznajemo percepcijom
- Generalizacije apstrakcije, upoznajemo ih misaonim putem (npr.
Pojmovi, principi, ideje..)
- UENJE: proces mijenjanja pojedinca pod utjecajem njegova osobnog i
preraenog iskustva
- OBRAZOVANJE: intencionalno, pedagoki osmiljeno i sustavno organizirano
uenje koje se oituje u porastu znanja i vjetina, te u razvoju sposobnosti
pojedinca
- ima informativnu (usvajanje znanja i vjetina) i formativnu komponentu
(razvoj sposobnosti)
8. Razine znanja
- Znanje prisjeanja (osoba se samo sjea nekih sadraja)
- Znanje prepoznavanja (osoba moe prepoznati neke sadraje, ali ih ne moe
objasniti)
- Znanje reprodukcije (osoba moe reproducirati neki sadraj, ali ga ne mogu
primjeniti; npr. uenik zna objasniti pravopisno pravilo, ali u pismenom
sastavku napravi greku u vezi s tim ptravilom)
- Operativno znanje (osoba steeno znanje moe primjenjivati i koristiti)
- Kreativno ili stvaralako znanje (ovjek na temelju steenog znanja
napreduje dalje u stavaranju novih dobara)
9. Tri imbenika uenja
- Pojedinac Djelotvorno uenje Okruenje
10. to su vjetine/sposobnosti
- Sposobnosti su kvalitete linosti koje omoguuju uspjeno obavljanje odreene
djelatnosti. Razvijaju se uenjem. Dijele se na senzorne (osjetno doivljavanje),
praktine, intelektualne i sposobnosti izraavanja
-

Vjetine su organizirane i spretno izvedene radnje koje su steene vjebanjem.

Ako su automatizirane radi se o navikama
11. Didaktiki trokut
- Uitelj uenik nastavni sadraji (osnovni faktori nastave)
12. Poredati pojmove komunikacijskog kanala
- Teorija poznaje tri komunikacijska kanala: neposredni, posredni i putem medija
13. Primanje informacija putem osjetilnih kanala
- Vid 83%, sluh 11%, miris 3,5%, dodir 1,5%, okus 1%
14. Odgojno-obrazovni proces je zajednika svrhovita aktivnost uenika i uitelja
kako bi ostvarili ciljeve odgoja i obrazovanja. Taj proces obuhvaa sustavnu
organizaciju rada koja se provodi prema odreenim didaktikim zakonitostima.
15. Materijalni/funkcionalni/odgojni zadatak nastave?
- Materijalni: uenik zna (odnosi se na stjecanje znanja o objektivnoj stvarnosti)
- Funkcionalni: uenik moe (odnosi se na razvijanje sposobnosti- senzornih,
praktinih, intelektualnih i sposobnosti izraavanja)
- Odgojni: razvijanje pozitivnih karakternih osobina (osim obrazovanja, u nastavi
se usvajaju i odreene odgojne vrijednosti- nastave je dakle odgojno-obrazovni
proces)
16. Koje sposobnosti se razvijaju u nastavnom procesu
- Senzorne, praktine, intelektualne i sposobnost izraavanja
17. Vrste obrazovanja?
- Formalno: kolsko, ovlatene institucije, propisani nastavni planovi i
programi, dobiva se diploma i odraeni stupanj kolovanja
- Znanje deklarativno (injenice), proceduralno (koje se primjenjuje),
metakognitivno (koje se propitkuje)
- Neformalno: seminari, teajevi; nema diplome, atraktivno u svijetu
- Informalno: samoobrazovanje u slobodno vrijeme, cjeloivotno
18. Vrste nastave?
- Redovna, dopunska, produena, dodatna, izborna, fakultativna
19. to je nastavni plan?
- Nastavni plan je kolski dokument koji utvruje i donosi dravna prosvjetna
vlast. Njime se odreuje: koji e se nastavni predmeti i podruja uiti u
odreenoj koli, kojim redoslijedom i u kojem vremenu.
20. to je nastavni program?
- Nastavni program je kolski dokument kojim se odreuje opseg, dubina i
redosljed nastavnih sadraja. Propisuju se konkretni sadraji pojedinog
nastavnog predmeta.
21. Definicija kurikuluma
- dokument koji sadri opseno planiranje, organiziranje i vrednovanje procesa
uenja i uenikih postignua s obzirom na jasno postavljene ciljeve
- navodi ciljeve uenja, nastavne sadraje, metode, strategije, sredstva i uvjete u
kojima se ti ciljevi mogu postii te provjeru stupnja njihova ostvarenja
- sastavnice kurikuluma (teorije sustava) - cilj i zadae nastave i uenja,
nastavni sadraji, nastavne metode i strategije, tehniko-tehnologijska potpora
procesu nastave i uenja, subjekti u nastavnom procesu te evaluacija postignua
nastave i uenja
- karakteristike (kvalitete) ciljeva - ostvarivi, jasni, precizni, mjerljivi,
opaljivi
- dinaminost kurikuluma - Svaki kurikulum karakteriziran je dinaminou
stalno se vri vrednovanje i dolaze povratne informacije
22. 4 pitanja na koja odgovara kurikulum
- 1. to? (to se odgojem i obrazovanjem eli postii, za to uenici trebaju biti
osposobljeni)
- 2. Koji sadraj? (to treba uiti da bi se ciljevi postigli, a uenici osposobili)
- 3. Kakva organizacija i koje metode pouavanja i uenja? (kako organizirati
uenje da bi bilo uspjeno i korisno
3

- 4. Kako vrednovati? (na koji nain mjeriti ili procjenjivati rezultate uenja)
23. Razlika kurikulum/ didaktika
- Didaktika je usmjerena na prouavanje zakonitosti u odgojno-obrazovnom
procesu te gradi okvir za rad uitelja
- Kurikulum je usmjeren na kolski sutav i potrebe ireg drutvenog i kulturnog
reda
24. Razlika kurikulum/ nastavni plan i program
- Razvoj kurikuluma utjee na razumljivost programa; kurikulum se utvruje
demokratskim nainom, temelji se na analizi ivotnih situacija, a nastavni
program donosi prosvjetna vlast; kurikulum uzima u obzir objektivnu drutvenu
stvarnost pa i kritiku
25. Razine kurikuluma
- Nacionalni- temeljni dokument na razini drave, odnosno odgojno-obrazovnog
sustava, te se prema njemu izrauju ostali kurikulumi
- kolski- cjelokupan proces odgoja i obrazovanja koji svaka kola planira za
svoje uenike, a nastaje na temelju nacionalnog kurikuluma i primjenom svih
njegovih sastavnica
- Nastavni- sastavni dio kolskog koji omoguuje da se ispitaju uenikove
potrebe te da ih se zatim prevede u ciljeve uenja. Omoguuje planiranje i
programiranje nastavnog rada
- Ueniki- izvedbeni i individualni kurikulum koji se prilagouje odgojnim i
obrazovnim potrebama pojedinog uenika
- Posebni- nastaje u sloenim situacijama (npr. ratno stanje)
- Skriveni- implictan, nepisan, neregistriran, parakurikulum. Neformalan sustav
kole tj. zahtjevi kole koje uenik mora ispuniti. Uiteljev stil, meuljudski
odnosi, nain upravljanja kolom etc.
26. NASTAVNe METODe
- sustav aktivnosti pouavanja i uenja s ciljem stjecanja odreenih znanja i
vjetina, razvoja sposobnosti i drugih osobina linosti
- nain kojim se ostvaruju ciljevi uenja
- verbalne metode - Metoda razgovora, metoda usmenog izlaganja, metoda
itanja i rada na tekstu, metoda pisanja
- vizualne metode - metoda demonstracije, Metoda crtanja, metoda izrade
umnih mapa
- metoda praktinih radova
- metoda uenja prema modelu
27.
VERBALNE METODE - Metoda usmenog izlaganja
- Dominantna; pretjerana dominacija nastavnika
- Kako izlagati jasno i razgovjetno, na hr. standardnom jeziku, paziti na
intonaciju, ukljuiti uenike u raspravu, objanjavati nepoznate rijei, pratiti
sve uenike pogledom, interakcija, neverbalna komunikacija, kontrolirani
humor, primjeri iz ivota, gestikulacija
- oblici usmenog izlaganja (modaliteti usmenog izlaganja):
- Predavanje (pripovijedanje), Opisivanje, Objanjavanje, Obrazloenje,
Izvjeivanje, Glasno razmiljanje, Posredno izlaganje
- Metoda razgovora - dijalog izmeu nastavnika i uenika, i uenika i uenika
- Razgovor se sastoji od pitanja i odgovora
- Vrste razgovora: Katehetiki: nastao u srednjovjekovnim kolama kao
nain uenja crkvenih dogmi iz katekizama. Crkvene dogme uile su se
napamet. Tono se postavlja pitanje na koje se mora tono odgovoriti
definicijom. Karakteristian i dominantan za staru kolu; veliki faktor
zaboravljanja
- Sokratovski: metoda je dobila ime po starogrkom filozofu Sokratu koji je
sa svojim uenicima izgradio poseban oblik razgovora, tkz. primaljsku
4

metodu ili majeutiku. U ovoj metodi razgovora pitanja su alternativa,

disjunktivna. U prvom dijelu razgovora (ironija) postavljaju se pitanja
sugovorniku kako bismo probudili radoznalost za novu temu, dok se u
drugom dijelu razgovora (majeutika, primateljstvo) pomae uenicima da
sami spoznaju odgovore.
- Heuristiki: Ovim oblikom razgovora nastavnik ukljuuje uenike u proces
otkrivanja novih spoznaja. Postavljanjem heuristinih (razvojnih) pitanja
uenike vodimo do novih spoznaja, umjesto da im metodom usmenog
izlaganja jednostavno izloimo injenice i na temelju njih objasnimo
generalizacije, potrebna vjetina nastavnika, induktivni put korak po korak
- Slobodan: Slian slobodnijem dijalogu, svakodnevnom razgovoru. Pitanja
postavljaju nastavnik i uenici, komunikacija je simetrina. Odgovori mogu
biti netoni
- Diskusija: oblik dijaloga karakteristian za demokratski drutveni sustav.
Ovom oblikom daje se vie slobodnog hoda sudionicima rasprave. Diskusija
se vodi oko neke teme i javlja se kada ne postoji suglasje. Zahtjeva
poznavanje tematike, pobijaju se argumenti
- Metoda itanja i rada na tekstu - Rad na tekstu podrazumijeva i itanje, ali
e rad na tekstu biti efikasniji ako se obuhavti to vie aktivnosti
- Stupnjevi rada na tekstu su sljedei:
- itanje, itanje+ misaona aktivnost, itanje+ miljenje + izraavanje,
itanje+ miljenje+ izraavanje+ promatranje, itanje+ miljenje+
izraavanje+ promatranje+ praktini rad
- Tok rada na tekstu - itanje - Intenzivno razmiljanje Analiza
Razumijevanje - Samostalno istraivanje
- Metoda pismenih radova dijeli se na nastavnike i uenike - Nastavnici piu
po ploi, odabiru se nastavni sadraji koji e se napisati na ploi (naslovi
jedinica). Moe se pisati saeto i opirno, ovisno o potrebama nastave. Takoer
pisanjem se slui i prije nastave u izradi teksta, kao izvora znanja, nastavnih
listia i priprema
- Pisanje kao nastavnu metodu na svakom satu primjenjuju uenici. S obzirom na
stupanj samostalnosti moemo razlikovati:
- Vezani pismeni radovi- prepisivanje, zovemo ih tako jer su uenici vezani
za tekst koji prepisuju
- Poluvezani pismeni radovi- slobodnije izraavanje o prije pripremljenom
sadraju, dijelimo ih na:
Diktati, Dopunjavanje i proirivanje, Pismeni odgovori, Biljeke za
vrijeme predavanja, Konceptiranje i doslovno konceptiranje, Slobodno
konceptiranje (konceptiranje parafreziranjem), Saeto koncipiranje,
Marginalije
- Samostalni pismeni radovi- uenici slobodno odabiru tematiku, odnosno
sadraj. Takoer o tom sadraju se slobodno pismeno izraavaju
28. VIZUALNE METODE - Metoda demonstracije - Demonstracija u didaktikom
pogledu jest pokazivanje u nastavi svega onoga to je mogue perciptivno doivjeti
- Demonstrirati moemo statike predmete (modeli, slike, dijelovi izvorne
stvarnosti), dinamine prirodne pojave (prirodni procesi, eksperimenti) i
aktivnosti (kako se neto radi)
- Metoda crtanja - crtanjem kao nainom rada u nastavi mogu se izraziti
razliiti nastavni sadraji:
- crtanje grafikih znakova, simbola, geometrijski crte, grafiko prikazivanje
kvantitativnih odnosa, shematsko crtanje predmeta, prikazivanje procesa,
crtanje na temelju promatranja i predodbe prirodnih predmeta, konkretizacija
apstrakcije, ilustriranje fabule
5

- Metoda izrade i interpretiranja umnih mapa - Umna mapa je dijagram za

prezentiranje rijei, dijela i zadataka organiziranih oko kljune rijei i ideje.
Pomae u vizualizaciji i klasifikaciji da bi se lake razumio kontekst, lake uilo
te odluivalo i rjeavali problemi. Jedna od najjednostavnijih i vrlo uinkovitih
metoda i tehnika nelinearnog organiziranja informacija. Moe biti primarni izvor
za usvajanje znanja. Pohranjivanje misli i sloenih sadraja na malom prostoru.
29. METODA PRAKTINIH RADOVA - najvie se primjenjuje u nastavi prirodne i
tehnike skupine predmeta
- Za praktian rad potrebni su materija, energija, organ rada i orue za rad. To je
metoda u kojoj uenik i uitelj aktivno i izravno djeluju na odgovarajuu
materiju
- Metoda praktinog rada odnosi se na uenje sloenih praktinih vjetina uz
razumijevanje njihova smisla, primjerice, uenje tehnika crtanja i sviranja,
laboratorijskih radova, tehnika promatranja i biljeenja
30. METODA UENJA PREMA MODELU oponaanjem
- Identifikacija ili poistovjeivanje
31. OBLICI RADA U NASTAVI
- Frontalni, individualni, Rad u grupi, Rad u paru
32. Frontalni oblik rada
- Pasivna pozicija uenika, 1-smjerna komunikacija, nema individualizacije,
monotonija, pasivnost, uenik se ne potie na potragu za informacijama, nema
djelotvorne evaluacije; uitelj je usmjeren na cijeli razredni odjel, problematina
motivacija
- Pogodno za uvodni dio, demonstraciju odreenog postupka, ekonomino
33. Individualni oblik rada
- Naglasak je na uenju, ne na pouavanju
- Individualizirani rad je prilagoen ueniku, njegovim sposobnostima i
potrebama, interesima, motivima i tempu rada i napredovanja, direktan susret
s informacijama
- Nema razmjene informacija kao i u frontalnom, no nema ni neverbalne
komunikacije- ovdje smo sami, razvijanje samostalnosti, potraga za znanjem i
informacijama
- Proces stjecanja znanja vaniji od rezultata, samoevaluacija, kritinost prema
vlastitim rezultatima
34. Rad u paru
- Meusobno pomaganje, bolja suradnja, nadogradnja znanja, udruivanje
znanja, obostrana odgovornost za rezultate
- Ograniena suradnja, suparnitvo, sukobi, dominacija, velik broj parova,
oteana kontrola nastavnika, nedostatak radnih materijala i zadataka
- Oblici komunikacije simetrina (dvosmjerna), asimetrina (1-smjerna,
dominacija jednog uenika), intrapersonalna (uenik komunicira sam sa sobom,
odbija komunikaciju s partnerom)
- Vrste rada instruktivni (slabiji i jai uenik), zajedniki (rasprava o
rjeenjima)
35. Grupni oblik rada
- Zajedniki rad vie uenika, optimalno 3 6 u grupi najbolje 3-4; meusobna
suradnja i pomaganje, timski rad
- Voditelja grupe biraju uenici, nastavnik po potrebi korektira trajanje vodstva
stalni i povremeni voa (prikladnije svi se moraju nai u ulozi voe razvoj
samopotovanja i samoaktivnosti)
- Hodogram za grupni rad:
- Odabrati sadraje rada, formirati grupe, izvori informacija i tehnoloka
potpora, upute s jasnim ciljevima i zadacima, predvidjeti zadatke za
rjeavanje, predvidjeti zadatke za sintezu grupnog rada

36. OSNOVNE ETAPE NASTAVNOG PROCESA

- Pripremanje uenika za nastavni rad (5 min)
- Obrada novih nastavnih sadraja (35 min)
- Ponavljanje (5 min)
- Vjebanje (7 min)
- Provjeravnje (3 min)
37. Pripremanje ili uvoenje u nastavu i uenje
- sve potrebne predradnje materijalno-tehnikog, spoznajnog, psiholokog,
organizacijskog i metodikog karaktera koje e pridonijeti uspjenom izvoenju
glavnog dijela nastavnog sata
- obvezno i neophodno; godinje, mjeseno, tjedno i dnevno, olakava fluidnost
- materijalno-tehnika strana pripremanja: pripremiti pomagala i nastavna
sredstva, raspodijeliti uenika ako se radi samostalni rad, provjeriti
funkcioniranje ureaja i mehanizama u uionici
- spoznajna strana pripremanja: dati uenicima osnovne podatke o tome to
e raditi, uiti
- psiholoka strana pripremanja: motivirati uenike (ukljuiti njhov psihiki
mehanizam (intelektualni i emocionalni) u funkciju) nadahnuti poticanjem
osjetila
38.
Operacionalizacija zadatka nastave materijalni usvajanje
odgovarajuih znanja, umijea i navika
- Funkcionalni razvoj psihofizikih sposobnosti
- Odgojni prihvaanje odgojnih vrijednosti
39. Proces usvajanja znanja
- osnovni je zadatak ove etape usvajanje novog znanja, a to znai usvajanje
odreene koliine novih injenica i generalizacija u njihovoj potrebnoj dubini
- vano je da uenici u nastavi stjeu injenice na adekvatnim ili primarnim
izvorima znanja (izvori iz prve ruke) jer su injenice uenicim onda evidentne,
nesumljive, prezentne (bez obzira koristmo li se izvornom stvarnou ili
nastavnim sredstvima)
- verbalno izlaganje injenica je sekundaran izvor ili izvor iz druge ruke
- pogreke suvie nepotrebnih injenica (preoptereenost, zaboravljanje,
premalo injenica (nerazumijevanje, teina), injenice na sekundarnim
izvorima (nemogunost osjetilnog doivljaja, nemotiviranost, zaboravljanje),
generalizacije bez injenica
40.
Vjebanje
- svojevrstan vid uenja gdje uenici na organiziran nain vre radnje da bi
steena znanja i vjetine postale primjenjive; razvijanje radnih sposobnosti,
nadogradnja znanja
- Vjetine- brzo i precizno izvoenje radnji
- Navike- automatizirane vjetine
41.
Vjebanje/instruktaa
- Na organiziran nain se obavljaju radnje kako bismo ih mogli primjenjivati u
praksi
- Istruktaa je analiza vjebe u toku koje se panja stavlja na tee dijelove kako bi
se preduhitrile greke
42.
Uvodno (poetno) vjebanje
- Uenici se prvi put susreu s vjebom- novim sadrajima i problemom
- Cilj je pravilno izvesti radnju, bez obzira na potroeno vrijeme
- Velika je misaona angairanost, potrebna pomo nastavnika
43.
Temeljno (osnovno) vjebanje
- kontinuirano ponavljanje neke radnje zbog poveanja uinka kvalitativne
promjene
- Radnju treba izvesti to bre i to tonije sa sve manjom misaonom aktivnou;
nastavnik je kontrolor
7

Razvoj psihomotornog podruja; u koli i izvan nje, preduvjet za stvaranje

navike
44. Zavrno (dopunsko) vjebanje
- Uenici usvojenu radnju primjenjuju u svakodnevnom radu
- Neprestanom upotrebom steene vjetine uenici e radnje i dalje ponavljati te ih
tako automatizirati i formirati e se navike
45. Koji su operacijski/globalni sustavi u vjebanju?
- Operacijski (sloeni) sustav- sloene vjebe, izvode se dio po dio
- Globalni (cjelovit) sustav- jednostavna vjeba, vjeba se u cjelini
46. Ponavljanje
- pamenje proces zadravanja nauenog sadraja
- razvrstavamo, usporeujemo, sistematiziramo neki pregled- nakon ovih procesa
naueni sadraji postaju jasniji, a time i trajniji
- cilj ponavljanja je uvrivanje, sistematiziranje i produbljavanje usvojenog
znanja
47.
Reproduktivno ponavljanje izvorno, Najnia razina ponavljanja,
reproduciranje sadraja bez ikakvih promjena, na razini prepoznavanja (npr uenje
pjesmice napamet)
- 2 problema retroaktivna inhibicija zaboravljanje starog zbog novog
znanja
Proaktivna inhibicija tee usvajanje novih znanja zbog starih
sadraja
- produktivno ponavljanje - Nova znanja podiu se na viu razinu shvaanja,
povezujemo staro i novo znanje- dolazimo do novih spoznaja; uenika
intelektualna aktivnost je naglaena
- Reorganiziramo naueno uz misaone aktivnosti: analiza, sinteza, klasifikacija,
usporeivanje, analogija, dokazivanje, rjeavanje problema
48. EVALUACIJA - procjena
- Neizostavno; utvruju se materijalni, funkcionalni i odgojni zadaci nastave
- Ukupno vrednovanje postignua uenika i uitelja
- Vrste prethodna (inicijalna), formativna, dijagnostika i sumativna
49. Formativno vrednovanje
- provodi se tijekom ostarivanja kurikuluma. Uitelji prikupljaju i interpretiraju
podatke o uenikovu napredovanju tijekom kolske godine, ali i o kvaliteti
procesa uenja i nastave, to uitelju omoguuje odabir nove nastavne metode
i strategije, a takoer i tehnike vrednovanja
- Formativno vrednovanje je procjena kvalitete rada, utvruje se predznanje,
temelj za individualizaciju, U funkciji poticanja i optimiziranja uenja
50. Sumativno vrednovanje
- provodi se na kraju jednog vremenskog razdoblja (na kraju polugodita ili
kolske godine) te prouenih sadrajnih cjelina. Primjenjuju se odgovarajue
tehnike i postupci testovi znanja, skale sudova, procjene crtea, referata i
drugih programskih uradaka
51. Ocjena - Vrijednosni sud utemeljen na mjerenju i procjenjivanju
- Mjerenje: iskazivanje znanja i vjetine uenika u brojevnim vrijednostima
- Procjenjivanje: nastavnik pita uenika, razgovara i mi procjenjujemo koliko
zna
52. to utjee na greke u ocjenjivanju kada imamo nedovoljan broj
injenica?
- Nedovoljno se esto provjerava
- Ne provjeravaju se sva relevantna podruja znanja i vjetina
- Nedovoljan uvid u sve razine znanja
- Nedovoljna raznolikost ispitnih postupaka
53. to utjee na greke u ocjenjivanju kada imamo dovoljan broj injenica?
- Kriteriji variraju
8

- Izrazita sklonost slabijim ili boljim ocjenama

- Halo efekt (ope miljenje o ueniku, simpatija ili empatija prema ueniku)
54. Ocjenjivanje - Postupak kojim se na ugovoreni nain izraava uspjeh uenika
- Zbog nepravilnosti trajno upropateni talenti; trajne posljedice, ne izuava se
dovoljno
- Uenik se nesmije poistovjeivati s ocjenom, uvijek pruiti ansu za ispravak,
ne plaiti ocjenama, na kanjavati ocjenama, dogovarati s uenicima sadraj
provjere
55. Zato je vaan kontinuitet ocjenjivanja?
- esta provjeravanja/ocjenjivanja aktiviraju uenika, suzbijaju kampanjsko
uenje, stvaraju naviku redovitog uenja
56. Nastavne strategije
- Osmiljena kombinacija metoda i postupaka kojima se potie uenikova
aktivnost te mu se omoguuje upravljanje vlastitim procesom uenja radi
ostvarivanja cilja odgoja i obrazovanja

kolski kurikulum - cjelokupan proces odgoja i obrazovanja koji svaka kola planira za
svoje uenike, a nastaje na temelju nacionalnog kurikuluma i primjenom svih njegovih
sastavnica
2. Uloga i znaenje didaktike Didaktika je pedagogijska znanstvena disciplina i teorija
odgojno-obrazovnog procesa. Znanost iji je predmet sustavno organizirano uenje i
pouavanje orijentirano na pojedinca. Grana pedagogije koja prouava zakonitosti
obrazovanja. Glavni zadaci didaktike su analiza i planiranje odgojno-obrazovnog procesa,
osiguravanje smjernica za praktino djelovanje, omoguavanje uvida u didaktike teorije
i pravce.
3. Bloomova taksonomija - slui kao okvir za definiranje ishoda uenja sa podjelom na
kognitivno podruje: znanje, razumijevanje, analiza psihomotoriko podruje:
percepcija, spremnost, stvaranje i afektivno podruje: odgovaranje, vrednovanje,
organizacija
4. Grupni oblik rada (vrste voenja, izbor voe, vrste zadataka) Zajedniki rad
vie uenika, optimalno 3 6 u grupi najbolje 3-4; meusobna suradnja i pomaganje,
timski rad. Voditelja grupe biraju uenici, nastavnik po potrebi korektira trajanje
vodstva stalni i povremeni voa (prikladnije svi se moraju nai u ulozi voe razvoj
samopotovanja i samoaktivnosti) Hodogram za grupni rad: Odabrati sadraje rada,
formirati grupe, izvori informacija i tehnoloka potpora, upute s jasnim ciljevima i
zadacima, predvidjeti zadatke za rjeavanje, predvidjeti zadatke za sintezu grupnog rada
5. Inhibicija u reproduktivnom ponavljanju Reproduktivno ponavljanje izvorno,
Najnia razina ponavljanja, reproduciranje sadraja bez ikakvih promjena, na razini
prepoznavanja (npr uenje pjesmice napamet) 2 problema a)retroaktivna inhibicija
zaboravljanje starog zbog novog znanja b)Proaktivna inhibicija tee usvajanje novih
znanja zbog starih sadraja
6. Na primjeru vrste znanja
7. Objasni verbalne metode Verbalne metode su: Metoda usmenog izlaganja,
metoda razgovora, metoda itanja i rada na tekstu, metoda pismenih radova
8. Pogreke u ocjenjivanju s obzirom na subjektivni faktor nastavnika
Ocjenjivanje - Postupak kojim se na ugovoreni nain izraava uspjeh uenika
9

Zbog nepravilnosti trajno upropateni talenti; trajne posljedice, ne izuava se

dovoljno
Uenik se ne smije poistovjeivati s ocjenom, uvijek pruiti ansu za
ispravak, ne plaiti ocjenama, na kanjavati ocjenama, dogovarati s
uenicima sadraj provjere

9. Prednosti individualnoga rada

-

Naglasak je na uenju, ne na pouavanju

Individualizirani rad je prilagoen ueniku, njegovim sposobnostima i
potrebama, interesima, motivima i tempu rada i napredovanja, direktan susret
s informacijama
Nema razmjene informacija kao i u frontalnom, no nema ni neverbalne
komunikacije- ovdje smo sami, razvijanje samostalnosti, potraga za znanjem i
informacijama
Proces stjecanja znanja vaniji od rezultata, samoevaluacija, kritinost prema
vlastitim rezultatima

10. Objasni skriveni kurikulum

-

Skriveni- implictan, nepisan, neregistriran, parakurikulum. Neformalan sustav

kole tj. zahtjevi kole koje uenik mora ispuniti. Uiteljev stil, meuljudski
odnosi, nain upravljanja kolom etc.

10