Financiranje : udruga, uprave, projekata

je razvoj cesta visokog nivoa usluga vaan uslov bre dravne i meunarodne
integracije BiH i stvaranje ambijenta za bri drutveno ekonomski i prostorni razvoj.

BiH u to kraem roku treba da donese strategiju razvoja cesta visokog

ranga.

Neophodno je razviti upravljake instrumente koji se odnose na: formiranje

baze podataka, izradu planova, programa i strategija, formiranje institucije za upravljanje
cestama visokog ranga i obezbjeenje izvornih sredstva (iz cijene goriva) za finansiranje
ovih cesta.

Neophodan je bri razvoj nauno istraivakog rada i edukacije kadrova u

oblasti cestovne transportne infrastrukture.
Finansiranje, graenje i odravanje cestovne infrastrukture

Kao ato treba finansirat (ualgat u infrastr.)

Uspjeno finansiranje, graenje i odravanje cestovne infrastrukture zahtijeva

integrirane dravne planove razvoja cestovne mree, postojanje regulatornog okvira,
dravnih institucija i odrivih izvora finansiranja.

Gradnja autocesta nudi visoke makroekonomske, odnosno drutvenoekonomske efekte, koji esto nisu praeni i odgovarajuom trino-finansijskom
efikasnou projekata. Javno financiranje je nesumnjivo najprihvatljiviji nain
finansiranja, ako za to postoje uslovi kreditne sposobnosti drave i kapacitet njenog
unutarnjeg i vanjskog zaduivanja.

Partnerstvo privatnog i javnog sektora, u kome se privlae privatni

investitori, postaje, takoer, prihvatljiv nain finansiranja. Pri tome, vlade moraju razviti
atraktivan i obostrano prihvatljiv program beneficija za privatne investitore, davanje
odreenih garancija, unos vlastitih resursa u zajednike projekte i dr..

Veoma je znaajno osiguranje atraktivnog makeoekonomskog i poslovnog

ambijenta za angaman vodeih meunarodnih financijskih institucija u financiranja
cesta (IBRD, EBRD, EIB), koje svojim prisustvom ohrabruju i privatne investitore za
ulazak u razliite aranmane gradnje i eksploatacije cesta.

U jaanju finansijskog kapaciteta vlade za finansiranje gradnje cesta, veliku

ulogu ima tzv. naftni prihod.

BiH treba uvesti petro-marku za gradnju autocesta u zemlji, kao znaajan i

stabilizirajui faktor u graenju sistema finansiranja gradnje cesta.
Zajednike deklaracije o naplati kojom se podravaju politike naplate diljem Europe i
sjeverne Amerike, promie mobilnost i ekonomski rast.

Predsjednik ASECAP-a i Predsjednik Uprave ASECAP-a K. Schierhackl istaknuo je

da "pravilna aplikacija sistema naplate doputa da osiguramo kvalitetu naih mrea.
Omoguuje nam pruanje usluga visoke kvalitete koja se od nas i oekuje od strane korisnika
i drutva u cijelosti. Imajui na umu ogromne potrebe za investicijama u Europi i sjevernoj
Americi, pravo je vrijeme da otkljuamo puni potencijal dobro uspostavljene suradnje izmeu
ASECAP-a i IBTTA: fluidnost prometa, sigurnost i odriva mobilnost trebaju biti financirani
na najuinkovitiji i najpravedniji mogui nain".(uvod)
Cestarina
"Sa rastuim proraunskim deficitom i poveanim potrebama prometne infrastrukture
diljem svijeta, naplata brzo postaje moan alat za financiranje prometne infrastrukture",
rekao je Robert Horr, predsjednik IBTTA i izvrni direktor Thousand Islands Bridge Authority
u New Yorku. "Ovaj zajedniki sporazum demonstrira snanu vezu izmeu vlasnika naplatnih
objekata i upravljaa na dva kontinenta predanih artikuliranju i usavravanju dobrobiti
naplate. Veselimo se zajednikoj suradnji sa svrhom podravanja dokazane, pouzdane metode
prometnog financiranja i jaanju cestovne infrastrukture diljem svijeta".(razlog financiranja iz
naplata)

Deklaracija navodi 6 prednosti NAPLATE CESTARINE nad

porezima:
1. "Oskudnost" poreznih prihoda.
2. Vea odrivost obzirom na pad prihoda od goriva: "Naplata cestarine obuhvaa princip "korisnik
plaa" puno uinkovitije od poreza na gorivo".-

porez na promet;
Vinjeta je naljepnica koja slui kao dokaz plaanja vremenski ogranienog prava na upotrebu
odreenih vrsta cesta. Plaanje vinjetom alternativa je naplati u naplatnim kuicama. 1
Vinjeta je naljepnica ijom se kupovinom plaa putarina u odreenom vremenskom periodu.
Danas se putarina u Evropi na auto-putovima na ovaj nain naplauje
u Austriji, ekoj, Maarskoj, Slovakoj, Sloveniji i vicarskoj. Postoje vinjete kojima se
naplauje jednodnevna, sedmina, mjesena ili godinja putarina. Obaveza lijepljenja je na
prednje automobilsko staklo
Slike za vinjetu, I sve za zemlje u evropi

http://www.dw.de/cestarine-vinjete-i-slobodna-vo
%C5%BEnja-europom/a-15967913
slika T
1 http://bs.wikipedia.org/wiki/Vinjeta_(autoput)

http://www.dars.si/Dokumenti/3_vinjete/Vinjete
%202014%20RGB-23.jpg
slika R
http://avtoarena.si/images/gallery/vinjeta-za-leto2014-bo-vijolicne-barve-1377680202.jpg
slika Z
http://mmc.bolha.com/2/image/181498/182112/letnavinjeta-2014-KUPIM_544902318eb4e.jpg
slika G
http://www.poslovni.hr/media/cache/52/df/52dfc63f5
c51cd2ab139a358df0f8c83.jpg
slika J
http://www.delo.si/assets/media/picture/20090327/vin
jeta_igor_zaplatil.jpg?rev=1
slika U
http://www.dars.si/Dokumenti/3_vinjete/Vinjete
%202014%20RGB-13.jpg
slika
http://www.dars.si/Dokumenti/3_vinjete/Vinjete
%202014%20RGB-09.jpg
3. U mjeri do koje su ceste pod naplatom, porezni prihodi mogu ii za podravanje drugih vanih
dravnih potreba edukaciju, obranu, drutvenu sigurnost itd.
4. Naplata cestarine najpoteniji je i najbolji nain za financiranje cesta.
5. Omoguava upravljanje prometom u gustim urbanim podrujima pomou varijabilnih tarifa.
6. Mogunost brzog i kvalitetnog graenja cesta potie ekonomski rast.

Za vrijeme potpisivanja meunarodnog sporazuma, ASECAP i IBTTA takoer su predstavili i brouru

pod naslovom Informacije o naplati u SAD-u i Europi koja istie najvanije injenice i brojke o tome kako
naplata podrava mobilnost i ekonomski rast diljem SAD-a i Europe. u ovim zemljama se to radilo, jako
dobri rezultati
Odrane su tri tehnike sjednice sa strunim prezentacijama nakon kojih su slijedila pitanja i
odgovori iz podruja odgovornosti razliitih ASECAP-ovih strunih odbora (COPER-a) odnosno:

COPER I: naplata i koncesije

COPER II: sigurnost prometa i odrivost
COPER III: inteligentni transportni sustavi.
Gabelica koji su svi pokuali dati svoj odgovor na pitanje je li kriza gotova te svoje miljenje o
ulozi koju naplata cestarine ima kao kljuni imbenik za zelenu mobilnost i odrivi rast.
(( Dionelisa poruio je da je za izlazak iz ekonomske krize od iznimne vanosti zajednika
suradnja EIB-a i Europske komisije te da prometni sektor predstavlja kljuan imbenik za budui rast.))
Postojanje kvalitetne infrastrukture od kljunog je znaaja pri emu imamo mogunost izabrati
izmeu dravnog novca koji je u nestaici i korisnika. Principi korisnik plaa i zagaiva plaa dovest e
nas do pravog naina kako graditi, odravati i naplaivati infrastrukturu.
Dugoroan prosperitet u Europi ovisi o prometnom sustavu, stoga potreba za njegovim daljnjih
razvojem i graenjem infrastrukture nije upitna. Pitanje koje ostaje je kako ga financirati.
"naplata za koritenje infrastrukture i internalizacija eksternih transportnih trokova u skladu sa
principom zagaiva plaa kljuni imbenici politikih orijentacija EU. Paket naplaivanja cesta koji je
trenutno u pripremi od strane Europske komisije ima za cilj daljnje poboljanje EU instrumenata koji
omoguavaju navedeno."

Jedan od naina plaanja cestarine jeste I uvodjenje vinjeta. To je blablabla..

Zemlje kojve su uvele blalbla
((Takoer je najavio i skori izlazak nove Bijele knjige prometne politike u kojoj se, izmeu ostalog,
predvia i obveza odreenog postotka prihoda od naplate koji e se morati ponovno vraati u
infrastrukturu, to demonstrira i potrebu odravanja i dovretka mree.))
J. Mesqui, objanjavajui situaciju u Francuskoj koja takoer biljei pad prometa u posljednje
dvije godine, sa razinom prometa tekih vozila iz 2008/2009., istaknuo je da je sustav koncesija u
Francuskoj izrazito snaan i solidan te da, unato padu prometa, nudi dravi stabilan alat za nove
investicije koje poveavaju zaposlenost i rast. Francuska primjenjuje ne samo princip korisnik plaa, ve
i zagaiva plaa te su tzv. zelene mjere izrazito poveane zadnjih godina. 2009/2010. godine u sklopu
tzv. zelenog paketa dravi je predloeno financiranje ekolokih investicija koje nisu ukljuene u ugovor o
koncesiji kroz produenje koncesijskih ugovora, bez podizanja cijena cestarine. 1 milijarda eura
programa investiranja implementirana je kroz period od tri godine te je pet koncesionara dobilo
produenje koncesijskog ugovora za period od godine dana. Trenutno je u pripremi novi prijedlog
programa, a vrijednost investicije iznosila bi 3 milijarde eura. J. Mesqui pri tome je posebno naglasio da
ono to koncesije ini uinkovitim je injenica da gradnja i investicije nisu jedino to imaju za ponuditi,
ve je usluga korisnicima ono to ih ini uspjenim i sistem korisnik-zagaiva plaa u kojem se prihodi
ponovno vraaju u ulaganja u infrastrukturu i usluge.2

2 http://www.huka.hr/novosti/210-asecap-ovi-dani-studija-i-informacija-dubrovnik-2013 (09.11.2014.)

PRIHODI
Osnovni uvjet za priznavanje prihoda je istovremeno poveanje sredstava (novca, novanih
ekvivaleneta, odnosno financijskih instrumenata) ili smanjenja obveza, to ima za posljedicu poveanja
iskazanog financijskog rezultata. Kada se dobici priznaju u bilanci uspjeha oni se iskazuju kao zasebna
stavka, zato to je spoznaja o njima korisna za potrebe donoenja ekonomskih odluka. Dobici se iskazuju na
neto osnovi, umanjeni za odgovarajue rashode.
Odloeni prihodi od izdatih Rjeenja za koritenje javnih povrina (naknade za koritenje cestovnog
zemljita ili od reklamnih znakova i panoa), priznaju se kao prihod od osnovne djelatnosti u momentu
uplate sredstava. Prihodi od kamata priznaju se na vremenskoj osnovi za obraunski period u kom su
naplaene. Za primljene donacije i imovinu bez naknade, Drutvo primjenjuje prihodovni pristup. Ostali se
poslovni prihodi priznaju prema opim naelima priznavanja prihoda odnosno pojedine vrste ostalih
prihoda prema nainu koji proizilazi iz ugovora, odluke, zakona il i drugog propisa.

nita
Ukupni prihodi u 2013. godini iskazani u iznosu od 60.324.080 KM u odnosu na prethodnu godinu
manji su za 1,97%.

Poslovni prihodi iskazani u iznosu od 57.104.062 KM u odnosu na prethodnu godinu manji su

za 3,2 %.
U okviru istih, najznaajniji su prihodi ostvareni temeljem Zakona o cestama FBiH i to prihodi po
osnovu
naknada za ceste iz maloprodajne cijene nafte i naftnih derivata u iznosu od 33.281.443 KM i
prihodi od
godinje naknade za upotrebu cesta, koje se plaaju pri registraciji za motorna i prikljuna vozila
u iznosu od
17.075.809 KM.
Prihodi od posebne naknade za slubu Pomo-informacije na cestama, u okviru poslovnih
prihoda,
iskazani su u iznosu od 4.304.868 KM. Sukladno lanku 100. Zakona o cestama FBiH, Sluba
Pomoinformacije na cestama do donoenja posebnog propisa u nadlenosti je Drutva, koje temeljem
javnog
oglaavanja zakljuuje ugovore sa automoto klubovima, koji imaju uvjete za vrenje ove slube.
Financijska
sredstva pripadaju Drutvu i mogu se utroiti samo u vrenju ove Slube i njenoj implementaciji.
Drutvo i
resorno Ministarstvo osigurat e kontrolu poslovanja praenjem rada automoto klubova, to je
opisano u
toki 6.2.1.3. Izvjea.
U okviru poslovnih prihoda iskazani su prihodi od naknada za koritenje cestovnog zemljita,
Poslovni prihodi
utvreni
Zakonom o cestama FBiH i podzakonskim aktima. U okviru istih, najznaajniji su prihodi od
zakupa zemljita
(prikljuci) 1.498.317 KM i prihodi od zakupa zemljita (panoi) 297.529 KM. Prihodi od
izvanrednog
prijevoza iskazani su iznosu od 302.956 KM, dok su prihodi od suglasnosti evidentirani u iznosu
od 126.858
KM.
Sve kako se finansira

Ured za reviziju institucija u FBiH

kamate i trokovi sudskog postupka), za razliku rezerviranih sredstava u odnosu na isplaene
tube,
uveani su prihodi od ukidanja dugoronih rezerviranja za iznos od 754.452 KM, iako nisu
stvoreni uvjeti za
priznavanje prihoda. Drutvo nije prilikom ukidanja rezerviranja izvrilo procjenu sudskih
predmeta za
koje e biti potreban odliv resursa i za koje nee biti potreban odliv resursa, te je oprihodovalo
ukupnu
razliku manje isplaenih trokova, to je suprotno toki 59. MRS 37-Rezerviranja, potencijalne
obveze i
potencijalna sredstva, prema kojoj ako vie nije vjerovatno da e odliv resursa koji predstavljaju
ekonomske koristi biti potreban za podmirenje obveze, rezerviranje se ukida. Za priznavanje
navedenog
iznosa ne moe se potvrditi da je postupljeno sukladno toki 39. MRS 37., prema kojem kada
rezerviranje
koje se mjeri obuhvata veliki broj stavki, obveza se procjenjuje ponderiranjem svih moguih
ishoda s
njihovim vjerovatnostima. Ova statistika metoda procjenjivanja naziva se oekivana
vrijednost. Iznos
koji se priznaje kao rezerviranje na dan sainjavanja financijskih izvjea treba predstavljati
najbolju
moguu procjenu izdataka, koji je potreban za podmirenje sadanje obveze, uz permanentnost
6.1.4
Prihodi iz osnova usklaivanja vrijednosti sredstava
provjere
6.1.1

Prihodi iz osnova usklaivanja vrijednosti sredstava iskazani su u iznosu od 1.711.807 KM i

odnose se
na prihode po osnovu usklaivanja vrijednosti nematerijalnih sredstava (1.267.131 KM) i
graevinskih
objekata, postrojenja i opreme (444.676 KM). Ovi prihodi su evidentirani sukladno MRS 20Raunovodstveno obuhvatanje dravnih donacija i objavljivanje dravne pomoi. Na poziciji
unaprijed
naplaenih odloenih prihoda, evidentirani su izvori sredstava po osnovu stalne imovine
(poslovna zgrada,
transportna sredstva, elektronska oprema, namjetaj). Ova stalna imovina tretira se kao
donirana od
osnivaa, Vlade FBiH, to nije utemeljeno Zakonom o cestama FBiH, niti drugim aktima i z kojih
bi se moglo
potvrditi da je navedena imovina financirana iz doniranih sredstava (sredstva iz maloprodajne
cijene nafte
i naftnih derivata, naknada za upotrebu cesta pri registraciji). Amortizacija na ova sredstva
evidentira se po
Financijski prihodi iskazani su u iznosu od 640.160 KM, vei su za 252 % od iskazanih prihoda
principu sueljavanja,
tako to se obraunata amortizacija iskae na trokovima kao protustavka
po istom
ispravke
6.1.2 Financijski
osnovu u prethodnoj
godini.prihodi
Odnose se na prihode od pozitivnih teajnih razlika temeljem obveza
vrijednosti stalnih sredstava,
a za isti iznos se umanjuje odgoeni prihod (izvori sredstava)
po
klasificiran za
kreditima (582.032 KM) i prihode od kamata na sredstva po vienju i zateznih kamata (58.128
ove namjene, a iskazuje
KM) . prihod od usklaivanja vrijednosti.
Prihodi od pozitivnih teajnih razlika iskazani u iznosu od 582.032 KM odnose se na teajne
razlike
obraunate na kredit odobren od strane Meunarodne asocijacije za razvoj (IDA) u Specijalnim
pravima
vuenja (SDR). Revizijom je utvreno da je Drutvo sa 31.12.2013. godine izvrilo obraun
teajnih razlika
za Ostali
navedeni
kredit,
prema
teajusu
Centralne
na danKM
02.01.2014.
godine, dijelom
to nije prihodi
sukladno
prihodi
i dobici
iskazani
u iznosubanke
od 868.043
i ine ih najveim
od
MRS
21ukidanja
Efekti
promjene
teajaod
stranih
valuta,
zahtijeva
primjenu
teaja
strane valute kua
na datum
rezerviranja
u iznosu
754.452
KM ikoji
prihodi
od naplate
teta
od osiguravajuih
u iznosu
6
izvjetajnog
od 75.1556.1.3 Ostali prihodi i dobici
perioda.
Naprijed navedeno imalo je za posljedicu da su obveze po dugoronim kreditima
KM.
precijenjene
Prihodi od za
ukidanja rezerviranja za sudske sporove evidentirani su u iznosu od 754.452 KM. Na
iznos
dan od 132.467 KM, dok su prihodi od pozitivnih teajnih razlika podcijenjeni za navedeni iznos.
NITA
Izvjee o reviziji financijskih izvjea JP Ceste FBiH d.o.o. Sarajevo za 2013. godinu
15

IZ CIJENE GORIVA
osigurati financijska sredstva za zadovoljavajue finansiranje cestovne
infrastrukture
osigurati izdvajanje veih sredstava iz cijene goriva i taksi za registraciju vozila za odrivo
financiranje cestovne infrastrukture,
uspostaviti institucionalni okvir za dodjelu koncesija na svim nivoima radi omoguavanja
koncesualnih ulaganja u cestovnu infrastrukturu,
ekonomskim (poreskim) mjerama stimulirati javni prijevoz.

primjenu teaja strane valute na datum izvjetajnog perioda.

Potrebno je ukidanje rezerviranja za sudske sporove vriti sukladno ispunjenju uvjeta iz toke
39., 59.
i 60. MRS 37-Rezerviranje, potencijalne obveze i potencijalna sredstva, samo ako vie nije
vjerovatno
da e biti potreban odliv resursa za podmirenje obveze.)))

(((Na sjednici Odbora za reviziju odranoj 10.12.2013. godine, konstatirano je da

Drutvo treba
maksimalno angairati kadrove u cilju naplate potraivanja po osnovu koritenja
cestovnog zemljita i
sprijeavanja nezakonitih aktivnosti. Ukazano je na smanjenje prihoda po ovom
osnovu iz razloga
postojanja nelegalnih korisnika cestovnog pojasa, te je data preporuka da se ustroji
potpuna i pouzdana
evidencija svih objekata uz javnu cestu.

Na temelju lanka 21. stavka 1. Zakona o cestama (Narodne

novine, br. 84/2011, 22/2013, 54/2013 i 148/2013), Vlada
Republike Hrvatske je na sjednici odranoj 27. prosinca 2013. godine
donijela

FINANCIRANJE IZ GORIVA
Financiranje graenja i odravanja javnih cesta utvreno je Zakonom o cestama, prema kojem su
osnovni izvori sredstava:
za autoceste koje nisu u koncesiji (HAC) naknada iz goriva, cestarina koja se plaa za
koritenje autocesta, te druge naknade vezane za koritenje autocesta,
za autoceste u koncesiji (ARZ, AZM, BINA ISTRA) cestarina koja se plaa za koritenje
autocesta u koncesiji i izvori financiranja odreeni ugovorom o koncesiji,
7

 za dravne ceste naknada za ceste iz goriva, te druge naknade vezane za koritenje dravnih
cesta,
za upanijske i lokalne ceste godinja naknada za ceste koja se plaa kod registracije motornih
vozila, te druge naknade vezane za koritenje upanijskih i lokalnih cesta.
Temeljem lanka 91. Zakona o cestama naknada za financiranje graenja i odravanja uplauje
se po litri naplaene troarine na energente u iznosu od 0,60 kuna na raun Hrvatskih autocesta
d.o.o. i 0,60 kuna na raun Hrvatskih cesta d.o.o.
Izmjenama i dopunama Zakona o cestama mijenja se lanak 91. stavak 2. (Narodne novine,
broj 148/2013), a koje je Hrvatski sabor donio 4. prosinca 2013. godine, s primjenom od 1.
sijenja 2014. godine, izvrit e se redistribucija naknada po litri naplaene troarine na
energente sa 0,60 kuna na 0,20 kuna na raun Hrvatskih autocesta d.o.o. i sa 0,60 kuna na 0,80
kuna na raun Hrvatskih cesta d.o.o.
Sukladno lanku 94. Zakona o cestama naknada predstavlja sredstva kojima Republika Hrvatska
financira izvlatenje nekretnina, graenje i odravanje javnih cesta, povrat kredita kojima se
financira graenje autocesta i dravnih cesta te dokapitalizaciju Hrvatskih autocesta d.o.o. i
Hrvatskih cesta d.o.o.
Na podruju naknada za koritenje infrastrukture, temeljem odredbi Pravilnika o cestarini
(Narodne novine, broj 130/2013) koji je stupio na snagu krajem listopada 2013. godine,
Hrvatske autoceste d.o.o. i koncesionari su obvezni u roku od 6 mjeseci:
izraditi analizu visine cestarina koje naplauju za koritenje autocesta i objekata s naplatom,
prijedlog za primjenu cestarina koje odgovaraju iznosu infrastrukturne pristojbe,
uskladiti popuste cestarine koje primjenjuju sa Zakonom o cestama, a stimulativne modele
plaanja za elektroniku naplatu cestarine s mjerama Vlade Republike Hrvatske za poticanje
elektronike naplate cestarine.
S obzirom na pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji, jedan od znaajnijih ciljeva i
aktivnosti jest zakonodavna, organizacijska i institucionalna prilagodba sa steevinom Europske
unije koja se odnosi na sigurnost tunela i cestovne infrastrukture te provedba potrebnih mjera i
aktivnosti, kao i potreba stvaranja pravnih pretpostavki za sustavni razvoj i implementaciju ITS-a
u cestovnom prometu u Republici Hrvatskoj, te se odredbe Zakona o cestama usklauju s
Direktivom 2010/40/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 7. srpnja 2010. koja se odnosi na
okvir za uvoenje inteligentnih transportnih sustava u cestovnom prometu i za veze s ostalim
vrstama prijevoza.
Osiguranje sigurnosti provodit e se sustavnim odravanjem cestovne infrastrukture, kako
redovitim odravanjem tako i potrebnim obnovama i rekonstrukcijama cestovne mree.
Takoer je vano ukazati na injenicu da se, u cilju kvalitetnijeg gospodarenja javnim cestama, a
posebno komercijalnog iskoritavanja cestovnog zemljita, namjerava formirati baza
zemljinoknjinih i katastarskih cestovnih estica.
Sukladno postavljenim ciljevima Europske unije za smanjenje emisije staklenikih plinova moe
se navesti jedna od aktivnosti koja se provodi proteklih godina, a odnosi se na primjenu novih
tehnologija za obnovu cesta (postupak recikliranja postojeih asfaltnih slojeva po hladnom
postupku).

UVOD
S obzirom da svi projekti u segmentu upravljanja cestama imaju utjecaj na gospodarstvo u
cjelini, nuno je rangirati ocjenu drutvene rentabilnosti svakog projekta. Vanost prometno8

ekonomske analize kao podloge za donoenje odluka o investicijama u cestovnu infrastrukturu je

velika, prvenstveno zbog dugoronog karaktera investicijskih projekata, zbog vremenskog
raskoraka izmeu ulaganja i efekata ulaganja, meuovisnosti investiranja i financiranja, te rizika
i neizvjesnosti.
Tijekom procesa pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji provedeno je usklaenje
hrvatskog zakonodavstva sa zahtjevima mjerodavnih propisa Europske unije.

Naknada za ceste iz maloprodajne cijene nafte I naftnih derivate, prihodi od godinje

naknade za upotrebu cesta, koje se plaaju pri registraciii za motorna I prikljuna vozila
Prihodi od posebne naknade za slubu pomo-informacije na cestama u okviru
poslovnih prihoda, koja temeljem javnog oglaavanja zakljuuje ugovore sa automoto
klubovima. Ali sred.se mogu utroiti samo u vrenju ove slube I njenoj implementaciji
Naknade za koritenje cestovnog zemljita

ITS TEHNPOLOGIJE
Meutim, kako je razvoj informatikih i komunikacijskih tehnologija dosegnuo granice
primjenjivosti u gotovo svim segmentima ljudskog rada i ivota, tako se, osobito u podruju
cestovnog prometa, nametnuo i kao alat kojim se postojei prometni sustav moe osuvremeniti
na nain kojim e se omoguiti bolja protonost prometa, vea sigurnost sudionika u prometu i
dr.
Iz tog razloga, Inteligentni transportni sustavi (ITS), kao upravljaka i informatikokomunikacijska nadgradnja klasinog prometnog i transportnog sustava, pokazao se kao
napredni koncept rjeavanja prometnih problema, koji se primjenjuje u upravljanju prometom,
organizaciji i voenju prometnih tokova, prikupljanju i auriranju podataka o prometu,
informiranju sudionika u prometu i dr. ITS je posebice znaajan jer omoguava razumijevanje
interaktivnog odnosa izmeu ovjeka, vozila i ceste, znaajnog kako za sigurnost i upravljanje
prometom, tako i za definiranje razvoja cestovne mree, odnosno dimenzioniranje sastavnih
dijelova ceste.
S obzirom na pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji i potrebu stvaranja pravnih
pretpostavki za sustavan razvoj i implementaciju ITS-a u cestovnom prometu u Republici
Hrvatskoj, odredbe Zakona o cestama usklauju se s Direktivom 2010/40/EZ Europskog
parlamenta i Vijea od 7. srpnja 2010. koja se odnosi na okvir za uvoenje inteligentnih
transportnih sustava u cestovnom prometu i za veze s ostalim vrstama prijevoza.
Dugo traje --- U tom smislu, pokreu se aktivnosti na donoenju Nacionalnog programa za
razvoj i uvoenje ITS-a u cestovnom prometu za razdoblje od pet godina.
U cilju izrade i donoenja Nacionalnog programa za razvoj i uvoenje ITS-a u cestovnom
prometu, osnovat e se Stalni savjet za razvoj inteligentnih transportnih sustava (ITS) kao
savjetodavno i struno tijelo koje e koordinirati provedbu aktivnosti potrebnih za njegovo
donoenje, kao i u cilju poticanja, planiranja i praenja razvoja ITS-a u cestovnom prometu.
Projekti i prioritetne mjere za razvoj i uporabu specifikacija i normi unutar prioritetnih podruja
iz Nacionalnog programa za razvoj i uvoenje ITS-a u cestovnom prometu, dijelom e se
9

realizirati sredstvima i aktivnostima obuhvaenim Programom graenja i odravanja javnih cesta

u razdoblju od 2013. do 2016. godine i dostupnim sredstvima EU fondova.
2.2.2. Planirani razvojni projekti sa uvoenjem novih tehnologija
2.2.2.1. Nadogradnja i modernizacija postojeeg AVL centar sustava
Postojei AVL centar objedinjuje sustav za praenje vozila u zimsko-ljetnom odravanju i radio
komunikaciju u jedinstvenu cjelinu. Sustav omoguuje nadzor i pregled kretanja vozila u
realnom vremenu, analizu i ispis izvjetaja o kretanju i aktivnosti vozila u svrhu kontrole
obavljenih radova, kao i iscrtavanje cesta te kontrolu prolaska vozila s obzirom na definirane
ceste. U sam sustav integrirana je i mogunost komunikacije s vozilima na terenu putem radio
mree te presluavanje arhive razgovora.
U periodu 2013. 2016., modernizacijom i uvoenjem novih tehnologija, omoguilo bi se
prikupljanje dodatnih podataka s opreme u zimskoljetnom odravanju, sa svrhom efikasnije
organizacije, smanjenja trokova i zatite okolia. U AVL centar sustavu prikupljali bi se podaci s
vozila (stanje ralice, posipaa i dr.) u svrhu detaljnije kontrole i izvjetavanja.
U svrhu uinkovitije organizacije i komunikacije u planu je uspostava jedinstvenog Centra za
odravanje i kontrolu prometa (COKP-a) s 24-satnim deurstvom koji bi nadzirao i na jednom
mjestu objedinjavao sve module AVL centar sustava s prostora cijele Republike Hrvatske.
2.2.2.2. Modernizacija cestarskog sustava radio veza na podruju Republike Hrvatske
U okviru modernizacije bi se mrea analognih repetitora koji rade na VHF frekvencijskom
podruju zamijenila modernijom DMR (Digital Mobile Radio) tehnologijom ime bi se poveao
kapacitet sustava te poveala uinkovitost iskoritenja frekvencijskog spektra.
Projekt takoer obuhvaa i zamjenu postojeih analognih radijskih postaja sa digitalnim DMR
(ETSI TS 102 361-1,-2,-3) radijskim postajama kod svih sudionika odravanja cesta koji koriste
radio vezu. Takoer je predvieno povezivanje sustava na MUPnet tetra sustav ime bi se
postigla povezanost vanih slubi na cestama (Policija, hitna pomo, vatrogasci, Dravna uprava
za zatitu i spaavanje).
U odnosu na analogni sustav, DMR mrea omoguava veu kvalitetu zvuka, konzistentnije
pokrivanje signalom, prijenos podataka, kriptografsku zatitu, razmjenu tekstualnih poruka te
satelitsko praenje radijskih postaja. Uvoenjem nove tehnologije u radio sustav znatno bi se
poveale mogunosti i kvaliteta te izglednosti uspostave poziva za cestarske slube u Republici
Hrvatskoj to bi u konanosti povealo efikasnost organizacije te uinkovitijeg nadzora.
Modernizacija radijske mree predvia se u etapama kroz period izmeu 2014. 2020. godine.
2.2.2.3. Mjere za poveanje koritenja elektronikih sustava za naplatu cestarine
Vlada Republike Hrvatske e na prijedlog Ministarstva temeljem odredbi Zakona o cestama,
utvrditi mjere za poveanje koritenja elektronikih sustava za naplatu cestarine, koje ukljuuju i
stimulativne modele plaanja cestarine, kako bi
dostigla barem 50% ukupne naplate cestarine.

elektronika naplata cestarine

10

Na autocestama Hrvatskih autocesta d.o.o. i Autoceste Rijeka-Zagreb d.d. u 2012. godini

elektronika naplata cestarine sudjeluje s 30% u ukupnoj naplati cestarine, a u 2013. godini s
35%.
3.2. Izgradnja autocesta u razdoblju od 2013. do 2016. godine
Treba navesti injenicu da je BiH zemlja sa najvie saobraajnih nesrea u EVropi.
UVOD
Izgradnja autocesta u funkciji je postizanja konkurentnosti ukupnog hrvatskog gospodarstva,
osobito turizma, ali i svih drugih imbenika: rasta zaposlenosti i demografskog razvitka,
efikasnijeg prometnog povezivanja u europski prometni sustav, kvalitetnog povezivanja svih
hrvatskih regija, posebice obalnog i kontinentalnog podruja, veeg gospodarskog koritenja i
afirmacije jadranskih luka, prometnog i gospodarskog otvaranja jadranskog prostora
srednjoeuropskom zaleu, poveanja sigurnosti prometa, udobnosti i utedi vremena putovanja te
vee sigurnosti prometa.
Drutveno-gospodarske prilike vrlo su razliite po pojedinim upanijama. Specifine okolnosti u
pojedinim regijama Hrvatske su vrlo kompleksne i zahtijevaju sustavni pristup definiranju
razvojnih potreba u tim regijama. Razvitak infrastrukture predstavlja preduvjet drutvenogospodarskog razvoja, a u sklopu toga optimalna razvijenost upanijskih i lokalnih cesta ima vrlo
vanu pokretaku ulogu.
Specifina obiljeja pojedinih regija, prema kojima se i razvitak upanijskih i lokalnih cesta
mora uskladiti, poglavito su:
podruja pogoena ratom koja karakterizira loa poduzetnika aktivnost, gubitak tradicionalnih
trita, depopulacija i spori povratak stanovnitva, specifine potekoe brdsko-planinskih
podruja u pogledu geografske i prometne izoliranosti, nemogunost plasmana roba u modernom
trinom gospodarstvu, nepovoljna starosna struktura stanovnitva i sl.,
potreba za uravnoteenim odrivim razvojem otoka, uvaavajui pri tome prirodnu i kulturnu
batinu s razvojnim potencijalom tih podruja to odreuje pristup rjeavanju prometne politike
otoka,
pogranina podruja na kojima treba osposobiti mreu upanijskih, lokalnih i nerazvrstanih
cesta da mogu opsluivati unutarnje kapacitete, kako bi lokalno stanovnitvo s obje strane
granice moglo zajedniki prepoznati i razviti projekte od interesa za drutveni i gospodarski
razvitak tih podruja,
podruja industrijskih zona i zona malog i srednjeg poduzetnitva koja se prostorno i prometno
moraju kvalitetno integrirati s tranzitnim prometnim pravcima.
4. ZAKLJUNA RAZMATRANJA
Republika Hrvatska je od svog osamostaljenja, a posebno u posljednjih desetak godina, na
podruju razvoja cestovne infrastrukture ostvarila izuzetne rezultate. Politikom ubrzanog
razvitka i jasno definiranim ciljevima dovela je mreu cesta, posebno autocesta na zavidnu
razinu uz sam bok najrazvijenijih zemalja Europe. Time je stvorila osnovne preduvjete za
unutarnju integraciju hrvatskog prostora, to bru integraciju Republike Hrvatske u iri europski
prostor, bri razvitak privrede, osobito turizma i openito aktiviranje komparativnih prednosti
koje pruaju Jadransko more i obala.
Dostignuti stupanj razvijenosti cesta i autocesta namee potrebu novog pristupa razvojnoj politici
u ovom sektoru. Umjesto dosadanje politike ubrzanog cestovnog razvitka, Republika Hrvatska
11

mora pristupiti politici umjerenog odrivog cestovnog razvitka, kojom e maksimalno

racionalizirati daljnje procese gradnje i gospodarenja cestama. To istovremeno ne znai kako je
potrebno stati s daljnjom gradnjom i razvitkom cestovne mree, tovie Republika Hrvatska e
dovravati realizaciju zacrtanih stratekih ciljeva, a to znai omoguiti ostvarenje planiranog
standarda redovnog odravanja cesta, osposobiti ukupnu osnovnu mreu cesta u skladu sa
zahtjevima suvremenog cestovnog prometa i dovriti nuno planiranu mreu autocesta i brzih
cesta. Takve premise uravnoteenog odrivog razvitka cesta imaju polazite u realnom
sagledavanju prometne potranje, ouvanju vrijednosti sadranoj u dosad izgraenoj mrei cesta,
u realno utvrenim programima i prioritetima i na kraju u realno raspoloivim materijalnim
mogunostima. Ovakav pristup zahtjeva sistematizaciju i kritiku analizu svih segmenata
sustava: od zakonskih i podzakonskih normi, razvojnih i planskih dokumenata, organizacijskih i
financijskih modela do tehnolokih procesa zastupljenih u cestovnom sektoru. Znanost i struka
moraju prednjaiti u izradi prijedloga i trebaju politici pruiti strunu i realnu podlogu za
donoenje racionalnih dugoronih i kratkoronih operativnih odluka. Republika Hrvatska danas
raspolae dovoljnim iskustvom i strunim potencijalom da moe odgovoriti svim tim zahtjevima.
Odrivi razvitak cesta zadovoljava potrebe dananjice, a da pritom ne ugroava potrebe buduih
generacija. On osigurava ravnoteu izmeu zahtjeva za unapreenje kakvoe ivota (ekonomska
sastavnica), za ravnomjeran razvitak zemlje i dobrobit svih itelja (socijalna sastavnica) te
zahtjeva za ouvanjem okolia kao prirodnog dobra o kojima ovise i sadanje i budue generacije
(sastavnica ouvanja okolia).
Ostvarenje uravnoteenog i uinkovitog odrivog razvitka cesta pretpostavlja utvrivanje
razvojne politike, koja e se temeljiti na:
dobro ureenoj pravnoj i tehnikoj regulativi,
pravilno razraenoj organizacijskoj strukturi i modelu financiranja,
planskim dokumentima,
utvrenoj strategiji dugoronog razvitka, kvalitetnim srednjoronim i godinjim
planovima i programima.

Kraj
1Ulaganja u cestovnu infrastrukturu imaju dugoroan karakter, iji se efekti, bilo pozitivni ili
negativni, odraavaju u dugom vremenskom razdoblju te se strateke odluke o daljnjem razvitku
cestovne infrastrukture moraju temeljiti na znanstvenim i strunim istraivanjima i uzajamnoj
suradnji struke i politike.3
PRIOPENJA SA SJEDNICA

Odrana 110. sjednica Vijea ministara Bosne i

Hercegovine

Neki noviji podaci ulaganja u infrastru.23.10.2014

3 http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_01_1_32.html
12

ZA RAZVOJ TELEKOMUNIKACIJA I IZGRADNJU CESTA 17,6 MILIJUNA KM

Vijee ministara BiH, na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa,
donijelo je Odluku o nainu koritenja namjenskih sredstava uplaenih na ime
dodijeljene dozvole za univerzalne mobilne telekomunikacijske sustave u
2014. godini u iznosu od 17.602.470,00 KM.
Od toga e 2.640.370,50 KM (15 posto) biti usmjereno za razvoj sektora
telekomunikacija, a koristit e se u skladu s posebnom odlukom Vijea ministara
BiH, dok e 14.962.099,50 KM (85 posto) biti usmjereno za aktivnosti financiranja
pripreme i izgradnje cestovne infrastrukture.
Najvie novca, i to osam milijuna konvertibilnih maraka, bit e utroeno na
izgradnju meudravnog mosta Gradika, na autocesti Gradika Okuani, te
4.161.482,00 KM za izgradnju i nadzor nad izgradnjom medudravnog mosta Svilaj,
na autocesti na Koridoru Vc.
Za izradu planersko-studijske dokumentacije za Jadransko-jonsku autocestu, na
dijelu kroz Bosnu i Hercegovinu (Poitelj Neum Trebinje granica s Crnom
Gorom), osigurano je 2.800.617,50 KM4

Financiranje cestovne infrastrukture

Teorijske koncepcije rjeavanja problema financiranja cestovnih prometnica iz prvog
pristupa dijele se u 2 skupine:
1. Teorije uzronosti trokove cestovnih prometnica snose pojedine vrste vozila na
takozvanim prouzrokovanim trokovima
a) Ekonomska teorija o optimalnom koritenju cestovnih prometnica
- sve do vremena dok jedna prometnica ne bude zasiena korisnici trebaju plaati samo
naknadu jednaku marginalnim trokovima to ih prouzrokuju na postojeim prometnicama
- kada prometnica postane zasiena od korisnika treba traiti punu naknadu jer se pojavljuje
potreba za novim investicijama, novom kvalitetom prometnice i nova "zona zaposlenosti"
b) Ekonomska teorija utemeljena na shvaanju da korisnici moraju platiti sve
trokove koje prouzrokuju
4
http://vijeceministara.gov.ba/saopstenja/sjednice/saopstenja_sa_sjednica/default.as
px?id=18233&langTag=hr-HR
13

- ukupan dio trokova koje trebaju snositi vlasnici motornih vozila bio bi utemeljen na
utvrivanju trokova budueg prometa, odnosno uspostavlja se na osnovi odnosa izmeu
ukupnog iznosa svih buduih trokova koji e biti potrebni za predvieni budui promet

2. Teorije koristi polazi od oekivanih koristi to ih imaju pojedine vrste vozila od

koritenja cestovnih prometnica
a) Teorija koristi - The benefit theory
- trokove izgradnje i odravanja cestovne infrastrukture moraju snositi u cjelini svi njeni
korisnici, razmjerno koristi koju primaju
- ova teorija zastupa proporcionalni, odnosno regresivni stupanj naplate pristojbi jer smatra
da izdaci dravne uprave vie koriste siromanima nego bogatima pa stoga oni s niim
prihodima moraju platiti vie od onih s viim prihodima, odnosno da pristojbe moraju biti
razmjerne vlasnitvu
b) Teorija privilegije - The privilege theory
- smatra se da drava daje nekim graanima specijalne dozvole za obavljanje odreenih
radnji koje bi inae bile ilegalne. Te dozvole su privilegije za one koji ih uivaju trebaju platiti
naknadu - npr. tuneli, mostovi...
c) Teorija platene sposobnosti - The ability theory
- polazi od pretpostavke da aktivnosti dravne uprave koristi drutvu kao cjelini pa stoga
trokove treba snositi drutvo kao cjelina, a ne pojedinac
- prema ovoj teoriji najbolje je ona organizacija drutva u kojoj svaki lan drutva
treba platiti onoliko koliko je sposoban platiti
d) Teorija izjednaenja - The equilibration theory
- temenji se na koncepciji da se drava koristi pristojbama i porezima da bi se smanjila
nejednakost u bogatstvu svojih graana. Ovo razmatranje smatra se radikalnim jer naputa
ekonomsku jednakost u razdiobi pristojba na raun specijalne jednakosti

3. Usporedno s teorijskim koncepcijama razvila su se i razliita naela o razdiobi

financiranja cestovnih prometnica na izravne i posredne korisnike.
a) Naelo da drava snosi trokove kao javnog dobra nastalo je kao rezultat
shvaanja da je neracionalno oporezivati korisnika cestovnih prometnica po kategorijama
vozila
b) Naelo koristi od cestovnih prometnica i graevina na njima temelji se na tome da
trokove financiranja izgradnje i odravanja cestovnih prometnica treba podijeliti na njene
korisnike ovisno o subjektivnim koristima to ih imaju od uporabe cestovnih prometnica i
14

graevina na njima.
c) Naelo iskoritenja prometnica i graevina na njima polazi od toga da su korisnici
cestovnih prometnica nositelji trokova, dakle uz cestovna motorna vozila treba razmatrati i
pjeake, bicikliste i zaprena vozila.
d) Naelo uzronosti trokova (naelo kauzaliteta) na cestovnoj infrastrukturi od
pojedinih korisnika pri emu su bitni imbenici: opi interes na prometnicama, sloboda
uporabe prometnica, poveanje trokova prometnica to nastaje poveanjem obujma
prijevoza cestovnih motornih vozila5

Ko je osloboen plaanja cestarine?

Pravo na besplatno koritenje autoceste ostvaruje se na temelju Pravilnika o sistemu naplate
cestarine na autocestama, brzim cestama i objektima s naplatom u FBiH (Slubene novine
Federacije BiH br. 69/10) i Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o sistemu naplate
cestarine na autocestama, brzim cestama i objektima s naplatom u Federaciji FBiH
(Slubene novine Federacije BiH, br. 29/11, 76/13 i 52/14).

U grupu vozila osloboenih plaanja cestarine ukljueni su:

1. Vozila Crvenog krsta/kria, na osnovu lana 19. Stav 1. Taka 4. Zakona o Crvenom
krstu/kriu Federacije Bosne i Hercegovine,
2. Vozila osloboena na osnovu ugovora koje je Vlada Bosne i Hercegovine i Vlada Federacije
Bosne i Hercegovine zakljuila sa meunarodnim institucijama,
3. Vozila pomoi na cesti uz predoenje identifikacijske legitimacije, za sluaj intervencije na
autocesti i brzoj cesti,
4. Vozila oruanih snaga Bosne i Hercegovine,
5. Vozila invalidnih lica sa 80% ili vie procenata tjelesnog oteenja, odnosno lica kod kojih
postoji tjelesno oteenje koje ima za posljedicu invalidnost donjih
ekstremiteta od 60%
ili vie,
6. Vozila Civilne zatite,

5 http://www.prometna-zona.com/cestovni-ekonomija001financiranje_cestovne_infrastrukture.php
15

7. Vozila Hitne pomoi,

8. Vozila Ministarstva unutranjih poslova,
9. Vatrogasna vozila,
10. Vozila koja izvode radove redovnog i zimskog odravanja autocesta i brzih cesta,
11. Druga vozila osloboena od plaanja cestarine odlukom Vlade Federacije Bosne i
Hercegovine.

Zahtjev za oslobaanje plaanja cestarine na autocestama, brzim cestama i

objektima s naplatom u Federaciji BiH

Pravna/fizika lica koja ele da ostvare oslobaanje od plaanja cestarine na autocestama,

brzim cestama i objektima s naplatom u Federaciji BiH JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar
podnose zahtjev koji treba da sadri:

a) Vozila invalida:

zahtjev za oslobaanje od plaanja cestarine

ovjerenu kopiju Rjeenja nadlenog organa o procentu tjelesnog oteenja, s
revizionom klauzulom pravosnanosti
ovjerenu kopija vozake dozvole
ovjerenu kopiju saobraajne dozvole, potvrde o registraciji vozila ili vlasnike dozvole

b) Vozila udruenja osoba sa invaliditetom:

ovjerene kopije Rjeenja resornog ministarstva ili Rjeenja o upisu u sudski registar

obavjetenje o razvrstavanju poslovnog i drugog subjekta prema djelatnosti

ovjerenu kopiju saobraajne dozvole, potvrde o registraciji vozila ili vlasnike dozvole

c) Ostala vozila:

16

sva druga vozila uz zahtjev zahtjev za oslobaanje od plaanja cestarine dostavljaju

ovjerenu kopiju saobraajne dozvole, potvrde o registraciji vozila ili vlasnike dozvole

Na osnovu dostavljene dokumentacije JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar izdaje Rjeenje o

oslobaanju od plaanja cestarine na autocestama, brzim cestama i objektima s naplatom u
Federaciji Bosne i Hercegovine i to u trajanju od godinu dana od dana donoenja
rjeenja.6

http://www.bosnaonline.org/wp-content/uploads/pep-vn/www.bosnaonline.org/post2445/karta-autocesta-i-brzih-cesta1500j-470.jpg
slika q

http://www.bosnaonline.org/wp-content/uploads/pep-vn/www.bosnaonline.org/post1244/koridor5c-d27.jpg
slika mm
http://balkans.aljazeera.net/vijesti/who-u-bih-najsmrtonosnije-ceste-na-balkanu
http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/207400-BiH-ima-najvecu-stopu-smrtnosti-cestamaEvropi.html

1. gorivo".-

porez na promet;

Vinjeta je naljepnica ijom se kupovinom plaa cestarina u odreenom vremenskom

6 http://www.jpautoceste.ba/20130805662/ko-je-osloboen-plaanja-cestarine
17

periodu. Plaanje vinjetom alternativa je naplati u naplatnim kuicama. 7

Vinjeta je naljepnica koja slui kao dokaz plaanja vremenski ogranienog prava na
upotrebu odreenih vrsta cesta. Plaanje vinjetom alternativa je naplati u naplatnim
kuicama.8
Vinjeta je naljepnica ijom se kupovinom plaa cestarina u
odreenom vremenskom periodu. Danas se putarina u Evropi na
auto-putovima na ovaj nain naplauje
u Austriji, ekoj, Maarskoj, Slovakoj, Sloveniji i vicarskoj.
Postoje vinjete kojima se naplauje jednodnevna, sedmina,
mjesena ili godinja putarina. Obaveza lijepljenja je na prednje
automobilsko staklo
Slike za vinjetu, I sve za zemlje u evropi

"naplata za koritenje infrastrukture i internalizacija eksternih

transportnih trokova u skladu sa principom zagaiva plaa kljuni imbenici
politikih orijentacija EU. Paket naplaivanja cesta koji je trenutno u pripremi
od strane Europske komisije ima za cilj daljnje poboljanje EU instrumenata koji
omoguavaju navedeno."

nove investicije koje poveavaju zaposlenost i rast. Francuska primjenjuje ne samo princip
korisnik plaa, ve i zagaiva plaa te su tzv. zelene mjere izrazito poveane zadnjih
godina. 2009/2010. godine u sklopu tzv. zelenog paketa dravi je predloeno financiranje
ekolokih investicija koje nisu ukljuene u ugovor o koncesiji kroz produenje koncesijskih
ugovora, bez podizanja cijena cestarine.
ono to koncesije ini uinkovitim je injenica da gradnja i investicije
nisu jedino to imaju za ponuditi, ve je usluga korisnicima ono to ih ini
uspjenim i sistem korisnik-zagaiva plaa u kojem se prihodi ponovno
vraaju u ulaganja u infrastrukturu i usluge.9
7 http://bs.wikipedia.org/wiki/Vinjeta_(autoput)

8 http://bs.wikipedia.org/wiki/Vinjeta_(autoput)

9 http://www.huka.hr/novosti/210-asecap-ovi-dani-studija-i-informacija-dubrovnik-2013
(09.11.2014.)

18

Na podruju naknada za koritenje infrastrukture, temeljem odredbi Pravilnika o cestarini

(Narodne novine, broj 130/2013) koji je stupio na snagu krajem listopada 2013. godine,
Hrvatske autoceste d.o.o. i koncesionari su obvezni u roku od 6 mjeseci:
izraditi analizu visine cestarina koje naplauju za koritenje autocesta i objekata s naplatom,
prijedlog za primjenu cestarina koje odgovaraju iznosu infrastrukturne pristojbe,
uskladiti popuste cestarine koje primjenjuju sa Zakonom o cestama, a stimulativne modele
plaanja za elektroniku naplatu cestarine s mjerama Vlade Republike Hrvatske za poticanje
elektronike naplate cestarine.
Mjere za poveanje koritenja elektronikih sustava za naplatu cestarine
Vlada Republike Hrvatske e na prijedlog Ministarstva temeljem odredbi Zakona o cestama,
utvrditi mjere za poveanje koritenja elektronikih sustava za naplatu cestarine, koje ukljuuju i
stimulativne modele plaanja cestarine, kako bi elektronika naplata cestarine
dostigla barem 50% ukupne naplate cestarine.
Na autocestama Hrvatskih autocesta d.o.o. i Autoceste Rijeka-Zagreb d.d. u 2012. godini
elektronika naplata cestarine sudjeluje s 30% u ukupnoj naplati cestarine, a u 2013. godini s
35%.

19