ULOGA DRAVE U DOHOCIMA

a) prikuplja sredstva oporezivanjem i drugim nametima

b) osigurava dohotke u obliku transfernih plaanja
TRANSFERNA PLAANJA = plaanja drave pojedincima koja nisu provedena kao uzvrat za tekua
dobra ili usluge (npr. socijalno osiguranje starijima).
OSOBNI DOHODAK = trini dohodak + transferna plaanja.
Veinu trinog dohotka ine nadnice i plae, a imuniji dobivaju zaradu od imovine.
NACIONALNI DOHODAK = zbroj svih dohodaka
BOGATSTVO = novana neto vrijednost imovine posjedovane u odreenom trenutku. Bogatstvo je
stanje (kao bilanca), a dohodak tok po jedinici vremena (kao raun dobiti i gubitka).
Imovina = stavke koje imaju vrijednost
Obveze = stavke koje se duguju
Bogatstvo (neto vrijednost) = razlika izmeu ukupne imovine i ukupnih obveza.

NADNICE I TRITE RADA

Trite rada potpune konkurencije je ono na kojem postoji dovoljno velik broj radnika i
poslodavaca, tako da niti jedno pojedinano poduzee ili radnik nema snagu da osjetno utjee na
visinu nadnice.
Realna nadnica predstavlja kupovnu mo jednog sata rada, tj. nominalna nadnica podijeljena s
trokovima ivota.
Granina proizvodnost rada ovisi o kvaliteti uloenog rada, koliini i kvaliteti ostalih faktora
proizvodnje te tehnikom znanju (obrazovanje, vjetine, infrastruktura, postrojenja i oprema).
Ponuda rada predstavlja broj sati koje puanstvo eli raditi na poslovima koji donose zaradu.

DETERMINANTE PONUDE RADA

Puanstvo - brojnost puanstva je odreena prirodnim roenjima te migracijama.

Efekt dohotka - s viom nadnicom i dohotkom moe se kupiti vie dobara i usluga a eli se i vie
vremena za dokolicu.
Efekt supstitucije - s porastom nadnice, naknade po sati rada raste ponuda
rada i dodatni rad zamjenjuje dokolicu jer se svaki dodatni sat rada vie
plaa.
Kompenzirajui dodaci - dodaci na plae koji slue kao naknada za
relativnu privlanost ili nemonetarne razlike meu poslovima (rizik,
obrazovanje, trokovi, noni rad).

31

RAZLIKE U NADNICAMA

Ljudski kapital - oznaava koliinu korisnog i vrijednog znanja stvorenog u procesu odgoja i
obrazovanja.
Razlike u nadnicama nastaju zbog - kompenzirajuih dodataka na plau zbog neugode, povrat na
ljudski kapital, razlike u vjetinama i talentu te segmentacija trita na nekonkurentne grupe.
Trite e teiti onoj ravnotei razlika u nadnicama u kojoj je ukupna potranja za svakom
kategorijom rada potpuno jednaka njezinoj konkurencijskoj ponudi.
Ljudi isti - poslovi isti - nema razlike u nadnicama
Ljudi isti - poslovi razliiti - kompenzirajui dodaci
Nekonkurentne grupe - ista ekonomska renta
Djelomino konkurentne grupe - razlike odreene AS i AD.

PONUDA RADA

ovisi o:

a) broju stanovnika
b) prosjenom broju sati rada
c) udjelu radne snage

ELJEZNI ZAKON NADNICA

Malthus - rast nadnica iznad
razina za preivljavanje dovodi
do rasta puanstva.
Marx - rezervna armija
nezaposlenih potiskuje nadnice
prema egzistencijalnoj razini

DISKIMINACIJA NA TRITU RADA

Razlike u nadnicama su univerzalna pojava u trinoj ekonomiji, ali kada

razlika u nadnicama proizlazi samo iz beznaajne osobne karakteristike rasa, spol ili religijska pripadnost, nazivamo diskriminacijom.
Diskriminacija ima svoje korijene u ranim vjerovanjima i institucijama
drutva (bijelci, crnci, ene).
Najvea skupina koja pati od ekonomske diskriminacije su ene koje u
prosjeku zarauju svega 65% od onoga to zarauju mukarci sukladnog
obrazovanja i porijekla.

SINDIKATI I KOLEKTIVNO PREGOVARANJE

Sindikati - pravo zastupanja radnika,

Ekonomski paket - osnovna nadnica, naknade za prekovremeni rad, koritenje praznika i pauza za
vrijeme rada,
COLA - cost of living adjustement, prilagoavanje trokovima ivota, rastu potroakih cijena,
32

Pravila rada - zadataci i obveze na poslu, sigurnost posla i teina posla,

Ugovor o radu - pitanje otkaza, postupke albi, nadlenost za rjeavanje sporova.
Pregovaraka mo - trajkovi i drugi oblici sindikalne borbe,
Utjecaj sindikata na nadnice ograniavanje ponude rada, poveani standard nadnica, poveana
potranja za radom, sprjeavanje monopolske moi.

ZEMLJA I PRIRODNI RESURSI

RENTA - plaanje za koritenje faktora proizvodnje koji imaju fiksnu ponudu = godinja zarada od
kapitala.
Vrijednost zemlje se izvodi prvenstveno iz vrijednosti proizvoda a ne obrnuto.
Porez na rentu nee dovesti do nikakvih distorzija ili ekonomskih neefikasnosti.
Cijene slue kao odrednice oskudnosti razliitih inputa i pomau proizvoaima da odrede drutveno
raspoloivu kombinaciju resursa.

KAPITAL, KAMATA I PROFIT

Kapital se sastoji od onih trajnih proizvdenih dobara koja se ponovo koriste kao proizvodni inputi
za daljnju proizvodnju (graevine, oprema, zalihe).
Naknade za privremeno koritenje kapitalnih dobara nazivaju se rentalima. Stopa prinosa od
kapitala je godinji neto prinos (rentali minus trokovi) na dolar
investiranog kapitala. To je obini broj, ili postoci na godinu.
Profiti predstavljaju rezidualni dohodak koji je jednak razlici
ukupnih prihoda i ukupnih trokova.
Kamatnjak je financijski prinos na novane fondove ili godinji
prinos na pozajmljene fondove - cijena koju banka ili drugi
financijski posrednik plaa zajmodavcu za upotrebu novca u
nekom vremenskom razdoblju.

SADANJA VRIJEDNOST

33

V = N1 / (1+i) + N2 / (1+i)2 + N3 /
(1+i)3... + Nt / (1+i)t
Formula
sadanje
vrijednosti
diskontira budua plaanja primjenom
diskontnog faktora.
Klasina teorija kapitala - Bohm
Bawerk, Knut Wicksell, Irwing Show.
Investicije u kapitalna dobra ukljuuju
odricanje od tekue potronje da bi se
uveala budua potronja. Drutva
investiraju zato to rtve sadanje
potronje
omoguuju
uveanu
potronju u budunosti.

ODREDNICE PROFITA

Realni kamatnjak je nominalni kamatnjak minus stopa inflacije.

Visoke stope prinosa na rizine stavke imetka ili pothvate ukljuuju u sebi i riziko premije koje
investitori zahtijevaju prije nego to e ui u tako rizinu investiciju.
Implicitni prinosi - prinos vlasnika poduzea od njihovog rada ili od njihovih vlastitih fondova
investiranih u poduzeima.
Profiti kao nagrada za snoenje rizika i nagrada za inovatorstvo.
Profiti kao monopolska zarada.

DOBIT

Dobit je razlika izmeu ukupnih prihoda i ukupnih trokova.

Vrste dobiti:

a) dobit kao implicitni povrat povrat na uloeni kapital i rad

b) dobit kao nagrada za snoenje rizika vrste rizika:
a. rizik od neizvrenja obveza (ne moe se naplatiti)
b. osigurljivi rizik (poar, uragan...)
c. neosigurljivi (sistemski) rizik (visoka osjetljivost na
poslovne cikluse)
d. rizik suverenosti (drava ne izvrava obveze suverena je)
c) dobit kao nagrada za inovativnost povrat na inovacije i izume.

FUNKCIJE VLADE

Utvrivanje zakonskog okvira za trinu privredu,

Utjecanje na alokaciju resursa kako bi se poboljala privredna djelotvornost,
Uvoenje programa kako bi se poboljala raspodjela dohotka,
Stabiliziranje privrede putem makroekonomskih politika.
Zakonski okvir - pravila koja ukljuuju definiciju vlasnitva, zakone o ugovorima i steaju,
uzajamne obveze rada i uprave i drugi zakoni.
Alokacija resursa - to, kako i za koga.
Preraspodjela dohotka
Makroekonomska stabilizacija - monetarna i fiskalna politika.

TEORIJA JAVNOG IZBORA

Teorija javnog izbora je grana ekonomske znanosti koja prouava naine na koji vlade donose
odluke.
Postavlja pitanja kao to su kako, to i za koga u javnom sektoru.
34

Teorija javnog izbora prouava mehanizme i naine donoenja odluka od strane drava.
Ona opisuje naine na koji drave donose odluke o oporezivanju, izdacima reguliranju i drugim
dravnim politikama s ciljem ostvarenja cilja pobjede na izborima.
Mehanizmi javnog izbora
o javni izbor je proces u kojem se pojedinane elje kombiniraju u zajednike odluke.
o jedna osoba, jedan glas kolektivne odluke sadre u sebi nedjeljivost i samo jedan mogui
ishod bez obzira na specifinost problema koji se razmatra.
Kolektivne odluke mogu biti: tetne, prerazdiobne i efikasne.
Teorija javnog izbora opisuje kako vlade donose odluke o oporezivanju, rashodima i reguliranju i
drugim politikama. Slino igri trita, igra politike mora usporediti elju naroda da dobije
kolektivna dobra s mogunou privrede da ih pribavi. Glavne se razlike nalaze u tome da su
glavni igrai u politici - politiari - prvenstveno zainteresirani da pobjede na izborima, dok glavni
igrai na tritu - poduzea - nastoje ostvariti profite.
Problem sakupljanja milijuna miljenja u jednu odluku.

DRAVNO OPOREZIVANJE I RASHODI

Javna dobra su ona kojih su koristi nedjeljivo rairene meu cijelim puanstvom, bez obzira na to
ele li pojedinci ili ne kupiti javno dobro.
Privatna dobra su ona koja se mogu podijeliti i pribaviti posebno za razne pojedince, bez ikakvih
eksternih koristi i trokova za druge. Djelotvorno pribavljanje javnih dobara esto zahtijeva
djelatnost vlade, dok privatna dobra mogu djelotvorno alocirati trita.
Kad oporezuju, vlade u stvari odluuju kako da svoja potrebna sredstva povuku iz nacionalnih
domainstava i poduzea i uloe ih u kolektivnu potronju i investicije. Novac ubran putem poreza
je sredstvo kojim se realni resursi prenose iz privatnih dobara u kolektivna dobra.

NAELA OPOREZIVANJA

Razni pojedinci treba da budu oporezivani razmjerno koristi koje dobijaju od vladinih programa.
Jednako kao to ljudi plaaju privatne dolare za potronju privatnog kruha, porezni udio osoba
trebalo bi da je razmjeran njegovom ili njezinom koritenju javnih dobara kao to su javne ceste ili
parkovi - naelo korisnosti.
35

Iznos poreza koji ljudi plaaju treba da je srazmjeran njihovom dohotku, bogatstvu ili platnoj
sposobnosti. Oporezivanje bi trebalo biti organizirano tako da pomae ostvarivanje onog to
drutvo smatra ispravnom i pravednom raspodjelom dohotka - naelo sposobnosti.

VODORAVNA I OKOMITA PRAVEDNOST

Naelo vodoravne pravednosti kae da oni koji su u biti jednaki treba da budu jednako
oporezivani - ljudi s jednakim dohocima trebali bi plaati iste poreze.
Okomita pravednost se odnosi na oporezivanje ljudi s razliitom razinom dohotka.
Porez se naziva proporcionalnim, progresivnim ili regresivnim ovisno o tome uzima li od ljudi s
visokim dohotkom isti dio dohotka, vei dio dohotka ili manji dio dohotka nego to ga uzima od
ljudi s niskim dohotkom.
Neizravni porezi su oni koji se naplauju na dobra i usluge, neizravno od pojedinca - troarine,
PDV.

POREZI I DJELOTVORNOST

Izravni porezi se naplauju izravno od pojedinaca ili poduzea.

Primjeri izravnih poreza su porez na dohodak, porezi za socijalno
osiguranje, porezi na nasljedstvo i darovanje, porez na dobit
korporacija.
U nereguliranoj okolini, poduzea e odreivati svoje
najprofitabilnije razine zagaivanja izjednaujui granine
privatne tete od zagaivanja s graninim trokovima uklanjanja
tog zagaivanja. Kada su prelijevanja zagaivanja znaajna,
privatna ravnotea proizvest e nedjelotvorno visoke razine zagaivanja i premalu djelatnost na
uklanjanju zagaivanja.
Djelotvornost zahtijeva da granina drutvena teta bude jednaka graninim trokovima
zagaivanja.

MAKROEKONOMSKA POLITIKA SUVREMENE DRAVE

CILJEVI MAKROEKONOMSKE POLITIKE SU:

poveanje obujma proizvodnje i to vea stopa njena rasta

visoka razina zaposlenosti uz to niu stopu nedobrovoljne nezaposlenosti
cjenovita stabilnost (borba protiv inflacije)
vanjskotrgovinska ravnotea (ravnotea u meunarodnoj razmjeni kao i valutna stabilnost)

INSTRUMENTI MAKROEKONOMSKE POLITIKE

monetarna politika
fiskalna politika
politika dohodka
MONETARNA POLITIKA

Monetarnom politikom kontrolira se ponuda novca od strane centralne banke.

Vrste monetarne politike:

o ekspanzivna (Ms raste bre od BDP)
o restriktivna (Ms raste sporije od BDP)
o neutralna (Ms raste proporcionalno s BDP)
36

Glavni ciljevi monetarne politike

o ekonomska likvidnost
o monetarna ravnotea
o stabilnost domaeg novca i njegovog deviznog teaja

FISKALNA POLITIKA

Fiskalna politika se bavi nainima prikupljanja novca u dravnu blagajnu i njegovog troenja.
Sastoji se od porezne politike i politike javnih rashoda.
Mjere fiskalne politike:
o javni radovi
o projekti javnog zapoljavanja
o promjene poreznih stopa.
o automatski stabilizatori

POLITIKA DOHODAKA

Politika dohodaka sastoji se od kontrole nadnica i cijena u irokom rasponu od neobvezujuih

smjernica do regulacije u potpunosti.

Politika dohodaka je manje rigidan i jeftiniji instrument od fiskalne i monetarne politike, ali je i
manje efikasan.

DEFICIT rashodi nadmauju prihode

SUFICIT prihodi nadmauju rashode

VRSTE DRAVNOG PRORAUNA

strani - temelji se na utvrivanju stranih rashoda i deficita u nekom vremenskom razdoblju

strukturni - temelji se na procjeni prihoda, rashoda i deficita dravnog prorauna u uvjetima

maksimalne proizvodnje

cikliki - uoavanje posljedica poslovnog ciklusa, utvruju se prihodi, rashodi i deficiti nastali kao
posljedica pozicije ekonomskog sustava
maksimalna mogua proizvodnja.

unutar poslovnog ciklusa pri emu se ostvaruje

EFIKASNOST, PRAVEDNOST, OKOLI I DRAVA

Efikasnost savrene konkurencije

PARETO EFIKASNOST

Alokacijska ili Pareto efikasnost javlja se kada ne postoji nikakav nain da se proizvodnja ili
potronja preustroje tako da se povea zadovoljstvo jedne osobe a da se pri tome ne smanji
zadovoljstvo neke druge osobe.
Potroaeva ravnotea = odnosi graninih korisnosti dobara ili granine stope supstitucije za dva
dobra moraju biti jednaki odnosu njihovih cijena.
Proizvoaeva ravnotea = odnosi graninih trokova (granina stopa transformacije) finalnih
proizvoda mora biti jednak odnosu njihovih cijena.
Opa konkurencijska ravnotea = maksimizacija korisnosti potroaa = maksimizacija profita =
37

minimalni trokovi (pravilo najmanjih trokova).

GRANICA MAKSIMALNE KORISNOSTI

krivulja koja pokazuje vanjsku granicu korisnosti ili zadovoljstva koju neka
privreda moe postii.
krivulja UPF je koso poloena budui da se
poveanjem zadovoljstva jedne osobe smanjuje
zadovoljstvo druge.
GRANICA KORISNIH MOGUNOSTI

Drutvo ostvaruje ekonomsku efikasnost kad se

zadovoljstvo neke osobe u drutvu ne moe poveati a da
se pri tome ne smanji zadovoljstvo neke druge osobe.
Efikasni su ishodi na granici (krivulji) korisnosti drutva.

EKONOMIJA BLAGOSTANJA

sustav ope ravnotee u uvjetima potpune konkurencije pokazuje alokativnu efikasnost.

u takvom sustavu sve cijene roba jednake su graninim trokovima, sve cijene faktora jednake su
vrijednosti njihovih graninih proizvoda i nema eksternalija.
u tim uvjetima kada proizvoa maksimizira profit, a svaki potroa maksimizira korisnost,
privreda je efikasna u cjelini, jer nitko ne moe doi u bolji poloaj ukolko se poloaj nekog
drugog ne pogora prvi teorem ekonomije blagostanja.

PROMAAJI TRITA

Nesavrena konkurencija diktiranje trinih uvjeta kroz monopolsku mo na tritu i utjecaj na

cijene ime se smanjuje zadovoljstvo potroaa.
Eksternalije sumporne pare termoelektrana kao primjer tetnih eksternalija, stroj za
fotokopiranje pozitivna eksternalije jer predstavlja utedu vremena za puno ljudi.
Nesavrena informiranost odstupanja informacija od stvarnog stanja na tritu ima za posljedicu
donoenje neefikasnih i neadekvatnih odluka to utjee na financijski i opi poloaj pojedinca.

DRAVA I NJENI MEHANIZMI

Tri instrumenta dravne kontrole:

Porezi utjeu na privatni dohodak a time i na privatne izdatke i ine glavni izvor javnih
prihoda. Mogu imati i ulogu korektora i spreavanja odreenih aktivnosti prodaja
alkohola i cigareta a potiu manje oporezovane sektore kao to je gradnja stanova.
Izdaci transferna (socijalno osiguranje, socijalna plaanja) i druga plaanja (plaanja za
proizvodnju tenkova, obrazovanja) koja osiguravaju dohodak pojedincima.
Propisi ili nadzori koji usmjeravaju ljude da ostvare ili da se sustegnu od odreenih
ekonomskih aktivnosti (propisi oko zagaivanja, reguliranje uvjeta rada).

FUNKCIJA DRAVE

38

Unapreivanje ekonomske efikasnosti.

Ostvarivanje manje nejednake razdiobe dohotka.
Stabiliziranje ekonomije pomou makroekonomskih politika.
Meunarodno predstavljanje zemlje.
Osiguranje najbolje alokacije resursa.
Ispravljanje trinih promaaja:
o negativnosti nesavrene konkurencije
o eksternalije i javna dobra
o nesavrene informacije.

PRAVILA ODLUIVANJA

Jednodunost slaganje svakog pojedinca sa kolektivnom odlukom.

Pravilo veine prihvaa se odluka koja se donese priznanjem vie od polovice glasaa.
Arrowljevo naelo nemogunosti ni jedan program donesen veinom glasova ne moe uvaiti
elje pojedinaca i jamiti efikasnost.

POTRONJA I INVESTICIJE

Potronja se sastoji od:

trajna dobra (motorna vozila, oprema za kuanstvo),

potrona dobra (hrana, odjea, energija),

usluge (stanovanje, prijevoz, zdravstvena zatita).

tednja je onaj dio raspoloivog dohotka koji se ne troi = raspoloivi dohodak - potronja.

Toka pokria - toka u kojoj kuanstvo potpuno troi sav svoj raspoloivi dohodak.

Funkcija potronje prikazuje vezu izmeu razine izdataka na potronju i razine raspoloivog
dohotka

Keynes - postojanje deterministikog odnosa izmeu potronje i dohotka.

FUNKCIJA TEDNJE
U bilo kojoj toki na crti s nagibom od 45 potronja je tono
jednaka dohotku i tednja je kuanstva jednaka nuli.
Kad funkcija potronje lei iznad crte od 45, kuanstvo
smanjuje tednju.
Kad funkcija lei ispod crte od 45, kuanstvo ima pozitivnu
tednju.

GRANINA SKLONOST POTRONJI

Granina sklonost potronji dodatni je iznos koji puanstvo troi kad dobije dodatni dolar dohotka.

MPC je dodatna potronja koja proizlazi iz dodatnog dolara dohotka. Nagib funkcije potronje
predstavlja graninu sklonost potronji.

GRANINA SKLONOSTI TEDNJI

Granina sklonost tednji dodatni je iznos koji puanstvo tedi kad dobije dodatni dolar dohotka.

39

MPS je dodatna tednja koja proizlazi iz dodatnog dolara

dohotka.

Nagib funkcije tednje predstavlja graninu sklonost tednji.

MPC + MPS = 1

ODREDNICE POTRONJE
tekui raspoloivi dohodak
permanentni dohodak je razina dohotka koju bi kuanstva ostvarivala kada se uklone privremeni
ili kratkotrajni utjecaji kao to su vrijeme, poslovni ciklusi ili neoekivani dobitak ili gubitak.

uinak bogatstva - vee bogatstvo dovodi do vee potronje.

uzroci opadanja tednje:
sustav socijalnog osiguranja
trita kapitala
spor rast dohotka

INVESTICIJE
Investicije utjeu na proizvodnju u kratkom roku preko uinka na agregatnu potranju, a na
dugoroni rast proizvodnje preko utjecaja rasta kapitala na potencijalnu proizvodnju i agregatnu
ponudu.
Vrste investicija: kupovina stambenih objekata, investicije u opremu, dodaci zalihama.
Odrednice investicija: prihodi,trokovi,oekivanja
Poduzea investiraju da bi stekla profite. Budui da kapitala dobra traju mnogo godina, odluke o
investicijama ovise o potranji za proizvodnjom koju proizvode nove investicije, kamatnjacima i
porezima koji utjeu na trokove investicija i oekivanjima poduzea.

KRIVULJA POTRANJE ZA INVESTICIJAMA

Krivulja potranje za investicijama pokazuje odnos izmeu investicija i

kamatnjaka.

Investicije su odreene neto profitom investicija.

Krivulja je negativno nagnuta zbog rasta kamatnjaka.

MJERENJE GOSPODARSKE AKTIVNOSTI

Bruto domai proizvod trina vrijednost svih finalnih roba i usluga proizvedenih u zemlji u
godinu dana.

To je zbroj potronje, bruto ulaganja, dravnih izdataka za robe i usluge i neto izvoza ostvarenih u
zemlji tijekom jedne godine

GDP = C + I + G + X
C vrijednost domae potronje
I bruto privatne domae investicije
G dravna kupovina dobara i usluga
40

X neto izvoz

BDP moemo mjeriti na 2 naina:

a) kao tijek finalnih proizvoda

b) kao ukupne trokove ili zaradu od ulaznih imbenika koji rezultiraju finalnom
proizvodnjom.
Budui da je dobit ostatak oba e naina izraunati jednaki ukupni BDP.
NOMINALNI BDP mjeri se stvarnim trinim cijenama

REALNI BDP rauna se pomou konstantnih ili nepromjenjivih cijena.

AGREGATNA POTRANJA I MODEL MULTIPLIKATORA

Agregatna potranja ili AD je ukupna ili agregatna koliina proizvodnje koja se dragovoljno
kupuje pri danoj razini cijena, kad se druge stvari ne mijenjaju.
AD se sastoji od:
Potronje - osobna potronja koja je odreena raspoloivim dohotkom, dugoronim
trendovima dohotka, bogatstvom i razinom cijena.
Investicijska potronja - ukljuuje privatne kupovine zgrada i opreme i gomilanje zaliha.
Javna potronja - odreuju je odluke o troenju drave.
Neto izvoz - jednak je razlici izmeu vrijednosti izvoza i vrijednosti uvoza, odreuju je
domai i inozemni dohodak, relativne cijene i devizni teajevi.

OPADAJUA KRIVULJA AGREGATNE POTRANJE I UTJECAJI NA NJU

~Varijable ekonomske politike
Zato je krivulja AD opadajua - kada krivulja AD opada realna se potranja za proizvodima
smanjuje kad se razina cijena poveava. Glavni je razlog opadanja krivulje AD uinak ponude
novca, u skladu s kojim vie cijene djelujui na fiksnu nominalnu ponudu novca uzrokuju jaki
novac i nie agregatno troenje.
Monetarna politika - poveanje ponude novca sniava kamatnjake i poboljava uvjete kreditiranja,
potiui vie razine investicija i potronje trajnih dobara.
Fiskalna politika - poveanje izdataka na dobra i usluge neposredno poveavaju troenje,
smanjenja poreza ili poveanja transfera dohotka i potiu veu potronju.

EGZOGENE VARIJABLE UTJECAJA NA AGREGATNU POTRANJU (AD)

Inozemna proizvodnja - rast proizvodnje u inozemstvu dovodi do poveanja neto izvoza.
Vrijednost imovine - poveanje cijena dionica ili cijena stanova dovodi do veeg bogatstva
kuanstava a time do vee potronje. To takoer dovodi do niih trokova kapitala i poveava
investicije poduzea.
Smanjenje cijena nafte - vea proizvodnja nafte u svijetu smanjuje cijene nafte na svjetskom
tritu. Vei realni dohoci potroaa i vee poslovno povjerenje poveavaju potronju, kupovine
automobila i investicije.
Napretci u tehnologiji - nove mogunosti investiranja i rast AD.
Ostalo - politiki dogaaji, sporazumi o slobodnoj trgovini.

OSNOVNI MODEL MULTIPLIKATORA

41

Model multiplikatora je makroekonomska teorija koja se upotrebljava da se objasni kako se

odreuje proizvodnja u kratkom roku - fiksne cijene i nadnica.

Svaka toka na na funkciji potronje,tednje pokazuje eljenu ili planiranu potronju,tednju pri
danoj razini dohotka.

Sjecite funkcija tednji i funkcija investicija ravnotena je razina GDP-a prema kojoj e teiti
drutvena proizvodnja.

Ravnotena se razina GDP-a ostvaruje jedino u E, gdje se krivulja tednji sijee s krivuljom
investicija.

U bilo kojoj toki, eljena se tednja kuanstva ne podudara sa eljenim investicijama

poduzea.

To e nesuglasje uzrokovati da poduzea promijene svoje razine proizvodnje i zaposlenosti i da se

time sustav vrati na ravnoteni GDP.

ODREIVANJE PROIZVODNJE POTRONJOM I INVESTICIJAMA

Krivulja ukupne potronje C+I pokazuje razinu eljenih izdataka potroaa i poduzea za svaku
razinu proizvodnje.

Ekonomija je u ravnotei u toki u kojoj krivulja C+I sijee crtu iji je nagib 45 u toki E.
U toki E je ekonomija u ravnotei jer je na toj razini eljeno troenje na potronju i investicije
potpuno jednako razini ukupne proizvodnje.

42

MULTIPLIKATOR

Keynesijanski model multiplikatora pokazuje da e poveanje investicija poveati GDP za

uvelian ili mnogostruk iznos.

Multiplikator je broj kojim se mora pomnoiti promjena investicija da bi se dobila proizala

promjena ukupne proizvodnje.

PARADOKS TEDNJE

tednja i investicije se smanjuju kada se vie tedi.

Pomak funkcije tednje smanjuje dohodak i proizvodnju, a zatim i investicije to opet smanjuje
dohodak i proizvodnju sve dok se ne izjednae tednja i investicije.

DRAVA, MEUNARODNA RAZMJENA I PROIZVODNJA

Fiskalna politika drave sastoji se od dravnih kupovina dobara i usluga (G) te poreza i transfera
(T).
Djelatna upotreba utjecaja drave da se ublae poslovni ciklusi.
Paualni porezi - porezi koji se ne mijanjaju kada se mijenjaju dohodak ili druge ekonomske
varijable.
GDP = izdaci za potronju
+ bruto privatne domae investicije
+ dravne bruto kupovine dobara i usluga
+ neto izvoz
=C+I+G+X

43