Вы находитесь на странице: 1из 9

Dr. se. Izudin Kapetanovi, dipl. ing., mr. se.

Nermin Sarajli, di
Fakultet elektrotehnike i mainstva
Tuzla, Bosna i Hercegovina

HR0000031

Izet Dananovi, dipl. ing.


JP Elektroprivreda BiH - "Elektrodistribucija" Tuzla
Tuzla, Bosna i Hercegovina

PRILOG POTICAJU IZGRADNJE MALIH HIDROELEKTRANA


Saetak
Voda i vodeni tokovi nesumnjivo su znaajan resurs ukupnog energetskog potencijala.
Naalost, njihova je tehnika iskoristivost kod nas, pa i u svijetu neopravdano mala. Ne
samo iz ovih razloga ovdje se postavlja kao prioritetan zadatak promjena svijesti u
donoenju stratekih odluka i niz aktivnosti koje bi bile u funkciji poticanja izgradnje
hidroenergetskih resursa u kojima male hidroelektrane trebaju imati znaajno mjesto. U
radu je nainjen pokuaj da se odgovori na dio brojnih pitanja koja se nameu u
provoenju ovih aktivnosti, a prije svega: Zato nema vie malih hidroelektrana (u Bosni i
Hercegovini) te kakva je opravdanost izgradnje i kako poticati i stimulirati izgradnju malih
hidroelektrana?
Na kraju je, kao prilog poticaju izgradnje malih hidroelektrana,
prezentirana novoizgraena mala hidroelektrana Modrac (kod Tuzle), kao specifian
objekt u kategoriji malih hidroelektrana, s posebnim osvrtom na opravdanost njene
izgradnje.

SUPPORT TO SMALL HYDRO POWER PLANTS BUILDING


Abstract
Water and water flows, are undoubtedly signficant portion of the total energetic potentials.
Unfortunately, their technical utilization in our country and worldwide is unjustifiably small.
For this and many other reasons, the priority is given to conches change in making
strategic decisions and to other activities which would be in the function of supporting the
hydroenergetic resources building in which small hydro power plants would have
meaningful place. This work made an effort to give answers to many questions which
have been raised in these activities implementation process. Firstly, why are there just a
few small hydro power plants (in Bosnia and Herzegovina), what is the justification for
their building and how the small power plant building can be supported and stimulated?
At the end, as a support to small power plants building, the newly built small hydro power
plant Modrac (near Tuzla), as a very specific in the small hydro power plants category,
with special emphasis on the building justification has been presented.

247

UVOD
Jedna od najeih podjela energetskih izvora je na neobnovljive (ugljen, nafta, zemni
plin i nuklearna goriva) i na obnovljive (voda, sunce, vjetar, geotermalna energija,
drvo...). Analize pokazuju da su svjetske rezerve ugljena dostatne za iduih 220 godina,
zemnog plina za iduih 60 godina, a nafte za iduih 40 godina, a da je cijena energije
koja je dobivena iz ovih izvora u stalnom porastu [1], Ovo ukazuje na potrebu da se
obnovljivi energetski izvori trebaju koristiti to vie. S obzirom da se naa zemlja, kao i
zemlje u susjedstvu, nalaze u poslijeratnom periodu, ulaganja u velike energetske
objekte su trenutno teko ostvariva, te se kao jedno od rjeenja i namee izgradnja malih
hidroelektrana.
Pod pojmom mala hidroelektrana u nekim zemljama podrazumijevaju se kapaciteti snage
od 50 W (Italija), dok se u drugim zemljama podrazumjevaju kapaciteti snaga od preko
5 MW, pa ak i preko 10 MW (u Kini do 25 MW, a na Filipinima snage do 50 MW) [2].
Proizvodnja elektrine energije koritenjem hidropotencijala poela je u drugom dijelu
XIX. stoljea instaliranjem malih jedinica snage od 100 kW do 1000 kW, da bi se u
posljednjih pedeset godina, s tehnolokim napretkom, instalirana snaga malih
hidroelektrana kretala do 50 MW. Poveani zahtjevi za elektrinom energijom, kao i
mogunost njenog dobivanja koritenjem zemnog plina, nuklearnih goriva, potisnule su
izgradnju malih hidroelektrana. Meutim, naftna kriza u 70-tim godinama ovog stoljea
rezultirala je obnovljenim zanimanjem za male hidroelektrane za dopunu proizvodnje
elektrine energije. Doprinosi malih hidroelektrana su naglo porasli u posljednjih 15-tak
godina, sa trendom njihovog porasta. U izvjetaju Svjetskog energetskog vijea (World
Energy Council) procjenjuje se da male hidroelektrane doprinose vie od 40.000 MW, to
je oko 5% svjetskog instaliranog kapaciteta, a da su trenutno u izgradnji ili su planirane
male hidroelektrane kapaciteta oko 23.500 MW. Tablica 1. pokazuje sadanji kapacitet
malih hidroelektrana u svjetskim razmjerama, a tablica 2 pokazuje kapacitet malih
hidroelektrana koje su u izgradnji ili su planirane u svjetskim razmjerama [3].
Tablica 1. Male HE u svijetu
(dananje stanje)
MW
Podruje
Azija
19317,3
Juna Amerika
1583,8
Afrika
506,1
Australija
194,2
Europa
13959,9
Sjeverna Amerika
5095,0
Ukupno:
40656,3

Tablica 2. Male HE u svijetu


(u izgradnji ili planirane)
Podruje
MW
18054,8
Azija
987,1
Juna Amerika
286,1
Afrika
75,2
Australija
Europa
3134,9
Sjeverna Amerika
972,0
Ukupno:
23510,1

U razvijenim zemljama male hidroelektrane esto nude najbri nain da poveaju


elektrifikaciju, poboljaju ivotne standarde, stimuliraju industrijski razvitak i podupru
poljoprivredu. Analiza zavrenih projekata u svjetskim razmjerima pokazuje da se trokovi
izgradnje malih hidroelektrana kreu od 1000 USD do 2000 USD po kW instaliranog
kapaciteta. Iskustva u svijetu danas pokazuju da male hidroelektrane intezivno grade i
nerazvijene i industrijski jako razvijene zemlje.

248

Nijedan nain za proizvodnju elektrine energije ne prua tako pouzdanu proizvodnju uz


minimum tetnih utjecaja kao hidroenergetski objekt. Hidroenergija je obnovljiva, ne
zagauje okoli, smanjuje ovisnost o uvoznoj energiji i trai minimalne koliine materijala
i angairanja radne snage za odravanje postrojenja.
1.

OPRA VDANOST IZGRADNJE MALIH HIDROELEKTRANA

Postoji vie opravdanih razloga koji upuuju na koritenje obnovljive energije i izgradnju
malih hidroelektrana:
strateko znaenje malih hidroelektrana u izvanrednim okolnostima,
stalni porast cijena svih oblika energije,
ouvanje neobnovljivih izvora energije (ugljen, nafta),
smanjenje uvoza energije,
kompleksno iskoritenje i regulacija vodenih tokova,
postojee akumulacije izgraene za navodnjavanje i vodoopskrbu koje
osiguravaju sve uvjete za izgradnju malih hidroelektrana,
sigurnost opskrbe energijom u lokalnim okvirima,
angairanje relativno malih investicijskih sredstava koja se brzo vraaju,
kratko vrijeme izgradnje male hidroelektrane i minimalni trokovi odravanja,
mogunost proizvodnje opreme u domaim tvornicama, to smanjuje odljev
deviznih sredstava, dodatno zapoljavanje i pokretanje domae proizvodnje,
prednost ukljuenja u lokalnu mreu od 10 (20) kV i 0,4 kV bez potrebe izgradnje
skupih dalekovoda,
ukljuenjem male hidroelektrane u mreu znatno se poboljavaju naponske
prilike i smanjuju gubici u razvodnoj mrei,
mogunost opskrbe elektrinom energijom naselja za koje je izgradnja ope
energetske mree skupa, kao to su objekti u planinama, zatim farme,
ribogojilita, pilane itd.,
mogunost angairanja privatnog kapitala.
Svaki kWh proizvedene elektrine energije u malim hidroelektranama uteda je ili
zamjena za 1,3 kg mrkog ugljena prosjene toplinske moi ili 0,25 kg mazuta.
Svaki kW instalirane snage u malim hidroelektranama s prosjenom godinjom
proizvodnjom tijekom 4.500 sati rada zamjena je za 14,4 barela nafte (1 barrel=0,159
m3), to prema prosjenoj cijeni nafte od 25 USD/barel iznosi 360 USD godinje. Znai,
jedna mala hidroelektrana instalirane snage od 100 kW u spomenutom reimu rada (u
pogonu je 188 dana u godini) svojom energijom utedi 1.440 barela nafte ili 36.000 $.
Ukoliko hidroenergetski potencijal ostane neiskoriten, ne naruava se prirodna sredina,
ali bi se ta neiskoritena energija morala proizvesti na jedan od drugih naina koji sigurno
nanose veu tetu okoliu.
Hidroenergetski objekt sigurno mijenja izgled okolia i na izvjestan ga nain degradira, ali
istovremeno moe da proizvede kao kompenzaciju nove vrijednosti koje premauju visinu
tete nainjene degradacijom okoline, kao to su turizam, ugostiteljstvo, stoarstvo, uzgoj
ribe, vodoopskrba, zatita od poplava, zatita tla od erozije itd.

249

2.

MALE HIDROELEKTRANE U BOSNI I HERCEGOVINI

Gradnja malih hidroelektrana u Bosni i Hercegovine poela je 1947. godine izgradnjom i


putanjem u pogon male hidroelektrane Bogatii. Razmiljanje da se izgradnjom velikih
elektrana dobivaju jeftiniji kW i kWh, odnosno da prvo treba iskoristiti sve glavne
vodotokove, uzrokuje sporiju izgradnju malih hidroelektrana nakon 1954. godine. Osim
toga, projektna dokumentacija koju su za male hidroelektrane izraivale organizacije koje
su projektirale velike hidroelektrane davala je skuplja rjeenja.
Bosna i Hercegovina je do 1992. godine imala ukupno 10 malih hidroelektrana [4]
(Tablica 3) ukupne snage 21,3 MW i godinje proizvodnje 103 GWh, to ini svega 2,3%
energije raspoloivog hidropotencijala u malim vodotocima.
Tablica 3. Male hidroelektrane u Bosni i Hercegovini
Elektrana
Raspoloiva
Instalirana
snaga [MW]
snaga [MW]
Vlasenica
0,80
2 x 0,45
Una
7,00
4 x 1,76
Krunica
0,23
2 x 0,23
Kanal Una
1 xO,14
0,14
Bogatii
2 x 3,50
7,00
Mesii
2 x 1,54
3,10
Hrid
2 x 0,20
0,20
Tia
2,12
2 x 1,06
Delibaino Selo
3 x 0,22
0,60
Bastanica
1 xO,12
0,12
Ukupno
21,31
Procjena je da je ukupni tehniki potencijal vodotokova pogodnih za izgradnju malih
hidroelektrana u Bosni i Hercegovini snage 1005 MW i za proizvodnju 4520 GWh
elektrine energije. To je 16,4% ukupnog hidropotencijala i 49,4% do sada iskoritenog
hidroenergetskog potencijala u Bosni i Hercegovini.
Ovaj podatak dovoljno govori o bogatstvu prirodnih resursa i mogunostima koje se nude
buduim investitorima. Danas je iskoriteni dio ovog hidropotencijala premalen, jer je u
pogonu 8 malih hidroelektrana od preko 200 malih hidroelektrana koje su planirane i
analizirane za moguu izgradnju [5].
U poslijeratnom periodu, od 1996. godine, u Bosni i Hercegovini izgraene su mala
hidroelektrana Modrac instalirane snage 1825 kW i mala hidroelektrana Osanica
instalirane snage 960 kW.
U vrijeme proteklog rata u Bosni i Hercegovini pokazala se sva ranjivost
elektroenergetskog sustava koja je uzrokovala este raspade elektroenergetskog sustava
i dugotrajnog tzv. otonog rada elektrana. Pored toga, nestabilnost otonoga rada rada
zahtijevala je potrebu dodatnih, pa ak i najmanjih izvora, koji bi ispunili dva zadatka:
mogunost pokretanja termoelektrane i minimalnog osiguranja opskrbe elektrinom

250

energijom u izvanrednim uvjetima. Za rjeavanje ove problematike u ratu su koritena


razliita rjeenja: dizelski i plinski agregati, industrijske energane i industrijski dizelski
agregati velike snage za pokretanje termoenergetskih objekata, pokuaji izgradnje malih
hidroelektrana kako na mjestu izgraenih objekata (npr. vodno postrojenje
termoelektrane na Modracu), tako i izgradnje malih hidroelektrana na rijekama. U tijeku
rata male hidroelektrane su pokazale svoj puni doprinos jer su osiguravale elektrinu
energiju za osnovne ivotne potrebe stanovnitva u podrujima koja nisu bila ukljuena u
elektroenergetski sustav Bosne i Hercegovine. Primjer za to su podruja Gorada i
Bihaa, gdje su male hidroelektrane koje su radile u otonom radu sve do 1996. godine
podmirivale potrebe prioritetnih potroaa.
Na osnovu tih iskustava jedan od razloga za izgradnju malih hidroelektrana koritenjem
potencijala malih vodenih tokova, rjeica i potoka, izgraenih objekata vodovoda,
industrijskih vodnih postrojenja koji obezbjeuju jednostavnu dogradnju i ugradnju
odgovarajue opreme strateko je znaenje malih hidroelektrana u izvanrednim
okolnostima.
Gradnja hidroelektrana, pored proizvodnje elektrine energije, moe doprinijeti
kompleksnom iskoritavanju voda, a time i razvitku cjelokupne privrede. Bosna i
Hercegovina kao preteno planinska zemlja ima izuzetno razvijenu hidrografsku mreu.
Energetski potencijal veih vodotoka je u prilinoj mjeri iskoriten ili je planirano njegovo
koritenje. Na manjim vodotocima postoji dio potencijala koji je prije bio planiran za
koritenje veim agregatima. Meutim, izgradnjom naselja, objekata i cesta u dolinama
rijeka, on se sada moe iskoristiti za izgradnju malih hidroelektrana. Ovakav nain
koritenja hidropotencijala zahtijeva manje ili skoro nikakvo potapanje okolnog prostora.
3. ZATO NEMA VIE MALIH HIDROELEKTRANA U BOSNI I HERCEGOVINI?
Odgovor na ovo pitanje mogu biti dosadanje koncepcije globalnog planiranja razvitka
elektroenergetskog sustava koje su podravale izgradnju velikih elektrana. One su po
inerciji plasirale miljenje da su male hidroelektrane skupi objekti. Drugi razlog moe biti
izostanak studijskog istraivanja koje bi ukljuilo suvremene metode integralnog
planiranja proizvodnje i potronje elektrine energije. Ovim kljunim treba pridodati jo
jedan znaajan razlog, a to je nedostatak zakonske regulative koja bi ponudila
mogunosti pristupa izgradnji malih hidroelektrana s unaprijed poznatim uvjetima.
Pored nabrojanih, sigurno je znaajno i trenutno nedovoljno razvijeno privatno
poduzetnitvo koje bi bilo zainteresirano za izgradnju malih hidroelektrana te nedovoljna
informiranost i nedovoljno uspjeno provedena promocija i afirmiranost ulaganja u
izgradnju malih hidroelektrana.
U ovom trenutku u Bosni i Hercegovini nema prepreka za izgradnju malih hidroelektrana,
ali nema ni zakonske regulative kojom bi se regulirale sve pretpostavke i uklonile sve
zapreke te se tono definirale poticajne mjere kojima bi se stimulirala izgradnja malih
hidroelektrana. Na kraju, ne postoji ak ni odluka JP Elektroprivreda BiH o otkupu
proizvedene elektrine energije u malim hidroelektranama (bar ograniene snage), niti
utvrene cijene.

251

Kada se sve uzme u obzir, moe se zakljuiti da su brojne potekoe koje obeshrabruju i
destimuliraju potencijalne ulagae.
4. KAKO POTICATI I STIMULIRATI IZGRADNJU MALIH HIDROELEKTRANA
Prilog poticaju izgradnje malih hidroelektrana je cjelovit program izgradnje malih
hidroelektrana u Bosni i Hercegovini. Cilj programa je stvaranje sveobuhvatnih uvjeta za
izgradnju malih hidroelektrana.
Programom je nuno regulirati zakonodavne, organizacijske, vlasnike pretpostavke i
ukloniti sve zapreke, odrediti poticajne mjere ulagaima, izgraditi sustav informiranja i
promocije programa. Ovaj program mora dati odgovore na sva pitanja i dvojbe te
ponuditi, u poetku, izgradnju 100 malih hidroelektrana. Institucionalni okvir kojim bi se
trebala poticati izgradnja malih hidroelektrana je zakonska regulativa koja bi trebalo
stimulirati privatno poduzetnitvo, ali i zainteresiranost i obvezu JP Elektroprivreda da
prema trinim uvjetima preuzima elektrinu energiju od tih proizvoaa. Ovaj
institucionalni okvir podrazumijeva i brzo donoenje sistemskih propisa iz oblasti
vodoprivrede, elektroprivrede i prostornog planiranja.
5. MALA HIDROELEKTRANA MODRAC
5.1. Opi koncept
Na rijeci Sprei, jugozapadno od grada Tuzle, izgraena je 1963. godine vieluna
armirano-betonska brana Modrac. Brana je visine 33 m i duine u kruni brane 205 m.
Izgradnjom brane stvoreno je akumulacijsko jezero Modrac, volumena akumulacije
100x10 m3. Raspoloiva koliina vode koristila se za opskrbu industrije Tuzlanskog
kantona tehnolokom vodom, a u budunosti i za opskrbu stanovnitva pitkom vodom.
Mala hidroelektrana je akumulacijska, pribranskog tipa. Voda se preko ulazne graevine,
tlanim cjevovodom promjera 1900 mm, duine 43,2 m, preko predturbinskog zatvaraa
dovodi do strojarnice u kojoj je smjeten jedan agregat [6]. Koncept agregata je jedna
cijevna turbina s horizontalnim vratilom, koja je preko multiplikatora i elastine spojke
izravno spojena na sinkroni generator. Generator je VN kablom izravno spojen na
transformatorsko postrojenje 6 kiiovoltne transformatorske stanice Modrac TS 35/10/6 kV.
5.2. Osnovni parametri male hidroelektrane Modrac
Neto pad:
Instalirani protok:
Instalirana snaga MHE:
Godinja proizvodnja:
Broj agregata:
Ukupna investicija:
Specifina investicija po kW:
Specifina investicija po kWh:
Proizvodna cijena po kWh:

H n =14m
Qj=15m3/s
P,=1825 kW
E=9420 GWh
1
2.041.505 USD
1.118,63 USD
0,22 USD
0,03 USD

252

5.3. Nain rada i ugraena elektrostrojarska oprema male hidroelektrane Modrac


Mala hidroelektrana Modrac predviena je za paralelni rad s mreom JP Elektroprivreda
BiH. lako nije iskljuivo namijenjena otonom radu, moe posluiti i za ovakav nain rada.
Takoer je predviena za samostalan rad bez posade. Predvieno je daljinsko voenje
elektrane iz zgrade Distributivnog centra upravljanja DCU Tuzla i daljinski nadzor iz
komandne zgrade akumulacijske brane Modrac.
Na osnovu podataka o viegodinjem vodostaju jezera Modrac, te da je bruto pad oko
80% vremena vei od 14 m, ovaj bruto pad je izabran za konstrukcijski neto pad turbine.
Odabrana je Kaplanova cijevna S-turbina s dvostrukom regulacijom, koja radno pokriva
cjelokupni raspon neto padova: od 16,2 do 11,2 m.
Osnovni parametri turbine su:
Proizvoa:
Kossler, Austrija
Tip turbine:
16,0 SR 6
Snaga turbine na osovini:
P=1898 kW
Brzina vrtnje:
n=312,5/1000 o/min
Pobjena brzina vrtnje:
n=910/2880 min"1
Stupanj korisnosti: za protok 15 m3/s i neto pad 14 m: 100%
Ugraeni generator je trofazni sinkroni samouzbudni stroj s uzbudom u beskontaktnoj
tehnici s rotirajuim Si diodama i regulatorom napona. Osnovni podaci su:
Proizvoa:
Tip:
Godina proizvodnje:
Nazivna snaga:
Nazivni napon:
Nazivna struja:
Spoj:
Opseg regulacije:
cos ep:
Nazivna brzina vrtnje:

AVK, Njemaka, Ingolstadt


D 1 G 140H/6
1998.
2400 kVA
6,3 kV
220 A
Y
5% U n
0,8
1000 min

5.4. Prikljuak na elektroenergetski sustav


Mogunosti rada male hidroelektrane Modrac su paralelan rad s mreom JP
Elektroprivrede BiH ili samostalan (otoni) rad u odreenim uvjetima uz posebnu panju i
reim. Zbog toga je bilo bitno odabrati najbolji nain prikljuenja male hidroelektrane
Modrac na EES, uz uvaavanje vaeih propisa i preporuka JP Elektroprivreda BiH.
U neposrednoj blizini male hidroelektrane Modrac (oko 200 m nizvodno), nalazi se jedna
od najsigurnijih toaka distributivne mree na ovom podruju - TS 35/10/6 kV Modrac.
Na naponskoj razini 35 kV TS Modrac je povezana s dvije vrlo jake napojne take 35
kilovoltne mree ovog podruja: putem dva dalekovoda s TE Tuzla i jednim dalekovodom
s TS 110/35 kV Lukavac. Zbog ekonomskih i tehnikih razloga prikljuenje na EES je
izvreno preko ove TS.

253

Prikljuak na EES izveden je kablom za polaganje u zemlju XHE-49 A 240 mm 2 koji je


poloen uz industrijski cjevovod. Kabel je proraunan na snagu generatora i mree.
Zbog sigurnosti rada male hidroelektrane Modrac, energija za vlastitu potronju se uzima
izravno iz TS 35/10/6 kV kabelom XP00 2x25 mm 2 , a u rezervnoj varijanti napajanje je s
dizelskog elektrinog agregata kabelom PP00 4x6mm2.
5.5. Tehnoekonomska opravdanost izgradnje male hidroelektrane Modrac
Postojanjem akumulacijske brane Modrac stvoren je glavni uvjet za gradnju male
hidroelektrane Modrac. Analize pokazuju da je za period od izgradnje akumulacijske
brane Modrac 1963. godine do putanja u rad male hidroelektrane Modrac 1998. godine
nizvodno rijekom Sprea "proteklo" oko 35 milijuna DEM neiskoritene elektrine
energije.
S tehnikog aspekta prednost male hidroelektrane Modrac ogleda se u sljedeem:
izravnom je vezom preko 35 kilovoltne strane TS Modrac povezana s
Termoelektranom Tuzla, to omoguava pokretanje bloka od 32 MW u sluaju
raspada elektroenergetskog sustava;
na 6 kilovoltnoj strani TS Modrac napajaju se crpke za opskrbu tehnolokom
vodom Termoelektrane Tuzla.
ZAKLJUAK
1. Ulaganje kapitala u male hidroelektrane donosi siguran prihod tijekom dueg razdoblja
bez veeg poslovnog rizika. Uz stimulativnu cijenu otkupa proizvedene elektrine
energije, mogu je povrat uloenog kapitala i otplata investicijskog zajma u razumnom
periodu, kroz itavo preostalo vrijeme. Takoer je mogue ostvariti prihod prodajom
elektrine energije, poslije podmirenja svih obveza i reijskih trokova.
2. Male hidroelektrane zahtijevaju angairanje samo u tijeku izgradnje do putanja u
pogon, a nakon toga uz veoma male trokove odravanja permanentno donose prihod.
Koncepcija izgradnje malih hidroelektrana, uz odgovarajuu afirmaciju poduzetnike
incijative, ini znaajan preduvjet u razvitku resursa baziranih na jeftinim i pouzdanim
izvorima elektrine energije.
3. injenica da je proces ulaganja u male hidroelektrane, uglavnom privatnog kapitala, u
razvijenim industrijskim zemljama ve okonan s respektabilnim rezultatima, jedan je od
osnovnih razloga koji nam daje poticaj za razvitak djelatnosti izgradnje malih
hidroelektrana, s obzirom na situaciju zemlje u tranziciji (Bosna i Hercegovina, Hrvatska,
Slovenija...) i proces privatizacije koji bi ovdje trebao dati brze rezultate.
4. Znaenje malih hidroelektrana se ogleda u autonomnoj opskrbi elektrinom energijom
manjih lokalnih potroaa, a posebno u izvanrednim prilikama, te mogunosti
kombiniranja proizvodnje elektrine energije, uz rjeavanje i drugih egzistencijalnih
pitanja ljudi, kao npr. osiguranje potreba za vodom manjih naselja.
5. Izgradnjom malih hidroelektrana pruaju se iroke mogunosti pokretanja domae
industrijske proizvodnje u izgradnji ovih objekata.
6. Radi toga potrebno je obaviti tipizaciju malih hidroelektrana uz primjenu suvremenih
rjeenja kao i pokrenuti programe izgradnje prenosivih vodenih agregata u domaim
industrijskim pogonima.
254

7. Za ove aktivnosti nuno je odrediti nositelja koordinacije aktivnosti u ime dravnih


organa (npr. resorno ministarstvo energije, rudarstva i industrije).
Namee se opi zakljuak o urgentnoj potrebi angairanja svih zainteresiranih za
izgradnju malih hidroelektrana: drave i njenih institucija (vlada, ministarstva, vojska),
privrede (izgradnja opreme i malih vodenih agregata kao susptitucija za dizelske
agregate).
Imajui u vidu injenicu da je elektrina energija strateki resurs, uz odrednicu da je
najskuplja kada je nema, dovoljno su jamstvo za uspjenu promociju i realizaciju
programa izgradnje malih hidroelektrana.
LITERATURA
[1] Janusz Niwinski, Selected ecological and economical Aspects of HYDRO Power
Generation, I Internationales Energiesystem Symposium, Ossiach 1997, pp 62-69
[2] Carl Vansant, Small Hydro: A Global Perspective, Hydro Review Worldwide, Vol. 5,
No 4, September 1997. pp 24-32
[3] Carl Vansant, Small Hydro: A Global Perspective, HRW, Vol. 5, No 4, 1997. pp 24324
[4] JP Elektroprivreda BiH - Godinji izvjetaj 1996. Sarajevo 1997.
[5] Male hidroelektrane, Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i
Hercegovine - JP Elektroprivreda BiH, Sarajevo 1997.
[6] I. Kapetanovi, N. Sarajli, I. Dananovi: Mala hidroelektrana Modrac, str. 11-3211-36, IGRE BiH, Neum, 1999.

255