Академический Документы
Профессиональный Документы
Культура Документы
PSS
NR 7/2014
ISSN 2084-3011
Natalia Wyszogrodzka-Liberadzka
n.wyszogrodzkaliberadzka@gmail.com
Krugowcy o Matou
ABSTRACT. Wyszogrodzka-Liberadzka Natalia, Krugowcy o Matou (The Krugovi Generation
about Mato). Poznaskie Studia Slawistyczne 7. Pozna 2014. Publishing house Science and
Innovate, pp. 257-269. ISBN xxx-xx-xxxxx-xx-x. ISSN 2084-3011.
Antun Gustav Mato, central gure of Croatian Modernism became an icon and a legend yet in life,
which, after the artists death, only strengthened and his inuence on the further shape of Croatian
literature is difcult to deny. On the other hand, he is not the very often mentioned author the literary journal Krugovi, and also he is not considered in the rst row of the most inuential literary
patterns for this generation of writers. However, Antun Gustav Matos image that emerges from
the pages of Krugovi, although incomplete and fragmentary, is extremely interesting. Young writers attempted to comprehensively educate their literary model reader, so they drew attention to artists who were the most valuable for the native literary tradition. Understanding and acknowledging
the importance of his achievements and well-deserved place in the history of Croatian literature,
young artists were able, however, to an analytical and critical approach, in the majority of cases
presenting a solid argument, not limited to duplication of hackneyed slogans.
Keywords: Antun Gustav Mato; Krugovi literary journal; Krugovi generation; Croatian writers;
Croatian literature; Croatian Modernism; literature in 1950s
Antun Gustav Mato, najwaniejsza i najbardziej wyrazista posta chorwackiego modernizmu przeomu XIX i XX wieku, to poeta, pisarz, eseista, krytyk i felietonista, ktrego rozmach twrczy, mnogo zainteresowa i ostro sdw zarwno zyskiway mu gorcych zwolennikw, jak
i przysparzay nieprzejednanych wrogw. Ci ostatni zreszt rwnie byli
pod wraeniem talentu i energii, jak wkada w sw dziaalno literack,
co sprawio, e Mato jeszcze za ycia sta si legend, ktra po mierci artysty tylko si umocnia i ktrej wpywowi na ksztat literatury chorwackiej
trudno zaprzeczy. O pozycji pisarza wiadczy mog coraz nowsze analizy jego ycia i twrczoci, bogata i rnorodna grupa tekstw, potwierdzajca zoono tej barwnej osobowoci.
PSS7.indd 257
2014-07-07 13:23:40
258
Natalia Wyszogrodzka-Liberadzka
Rzeczywicie jest Mato pierwsz tak bogat w znaczenia postaci w literaturze chorwackiej.
W tym aspekcie mona przyrwna jego rol w rodzimej literaturze i kulturze do roli, jak
w polskiej kulturze odegrali romantycy. Pitno, ktre odcisn, pojemno jego literackiego
programu, w ktrym mieci si kult erudycji, idea pikna, sztuki wyzwolonej, osadzenia
w rodzimych tradycjach, magia sowa itd. w duej mierze zadecydoway o ksztacie chorwackiej literatury i kultury XX wieku (Wierzbicka 1980:86).
1
Pojcie modernizm (moderna) pojawia si w historii i krytyce literatury chorwackiej i na
oznaczenie trzech etapw rozwoju sztuki XX wieku, natomiast nazwa druga moderna, najczciej
odsyajca do pokolenia krugowcw, bywaa te stosowana w odniesieniu do generacji debiutujcej
w okresie midzywojennym. Krugowcy reprezentowaliby zatem nie drug, lecz trzeci fal
modernizmu, zwaywszy, i s to etapy uwarunkowane odmiennymi prawami zarwno
wewntrznej, jak i zewntrznej proweniencji, naleaoby zrezygnowa z tej wsplnej etykiety, tym
bardziej e i przedziay czasowe sygnalizowanych zjawisk s do odlege zauwaa Barbara
Czapik (1979: 171).
2
A.H. arkovi to pseudonim Alfonsa Heisingera.
PSS7.indd 258
2014-07-07 13:23:40
Krugowcy o Matou
259
W drugim numerze Krugovi, w gonym artykule redaktora naczelnego Vlatka Pavleticia Silueta modernog ovjeka u sutonu graanskog drutva znajduje stwierdzenie, ktre tumaczy pozorny brak zainteresowania
twrczoci Matoa. Modzi autorzy odczuwaj potrzeb nowego, indywidualnego wyrazu, odkrywania innych twrcw, wieego spojrzenia na minion epok, podania wasn drog bez ogldania si na usankcjonowane
tradycj wzorce:
Djela savremenih svjetskih pisaca od dvostrukog su znaenja za nas: u njima otkrivamo nepoznat svijet, ali isto tako i uimo nepoznat jezik moderne umjetnosti. Razumije se, da e nai
speciki uslovi i tradicija usloviti izvornu varijantu, adekvatnu vremenu i naem temperamentu, i da e Mato u domaim relacijama ostati jo dugo izvor modernog izraza. To meutim ne
iskljuuje neodgodivu potrebu, da na nae jezino podruje prenesemo i druge izvore moderne
umjetnosti (Pavleti 1952: 139).
Jednak w numerze sidmym Stanislav imi w artykule Literarni urnalizam (1952b) do przewrotnie krytykuje wspomnianego redaktora naczelnego, zarzucajc, e on sam, powtarzajc wci hasa o koniecznoci
szukania indywidualnych drg twrczoci, naladuje Matoa, w dodatku
nieudolnie: on ima nesumnjivo slabih pjesama, oigledno pod utjecajem
A.G. Matoa, D. Cesaria i antipoetskoga stihotvorstva S. imicia. (...)
Dakle kada pjesnici utjeu na pjesnika, pjesme su mu slabe! A ta i ako je
Mato utjecao na vie njih, pa nisu loi? (imi 1952b: 525).
W tym samym tekcie, a waciwie w obszernym przypisie do niego,
widnieje stwierdzenie: Jedva je nekoliko ljudi voljelo Matoevu poeziju
dok je on bio iv; poslije smrti mu utjecala je vie na hrvatsku poeziju nego
li pjesnitvo ijednoga drugog hrvatskog pjesnika (imi 1952b: 525). Krugowcy poet ceni, lecz rozumiej, e nie by jedynym przedstawicielem
epoki. Niemniej maj z nim zadziwiajco wiele wsplnych cech. Zdaniem
Dunji Detoni Dujmi slijedei Matoevu odnosno Ujevievu artistiku
kolu, ti su pjesnici nastavljali romantiarsko uvjerenje da poezija moe sve
i da je pjesma jezik. Odatle u jednom dijelu krugovake jezgre sklonost
prema zaumu, crnom humoru, karnevalizaciji jezika, znaenjskim i znakovnim zamjenama (Detoni Dujmi 1995: 101).
Antun Gustav Mato, zazwyczaj na wasnym przykadzie, podkrela
znaczenie odrbnoci stylistycznej twrcy. Dbao o ksztat, poprawno
i/czy odpowiedni melodi wypowiedzi bya jego wiadomym deniem.
PSS7.indd 259
2014-07-07 13:23:40
260
Natalia Wyszogrodzka-Liberadzka
Dla tego poety, podobnie jak dla krugowcw, styl mia by wyrazem indywidualnego charakteru, twrczej osobowoci i przemylanych, jednostkowych de artystycznych. Wyrazisty indywidualizm sta si rwnie
jednym z naczelnych hase tzw. drugiej moderny, grupy twrcw, ktrych
celem byo umoliwienie samodzielnego wyboru metody twrczej, co zaznaczono ju w pokoleniowej odezwie Neka bude ivost!
Postulat rozszerzenia moliwoci artystycznych dotyczy take kierunku
przejmowania wpyww. Ten aspekt dziaalnoci literackiej rwnie czy
przekonania dawnego Mistrza i krugowcw. Prozachodnia orientacja kulturowa widoczna jest w caym dorobku artystycznym Matoa. Na literatur
chorwack spoglda zawsze w szerszym kontekcie, osadzajc j w tradycji kultur europejskich. Modzi pisarze w latach 50. XX wieku rwnie
zorientowani byli prozachodnio, cho gwnym obiektem ich zawodowych
i prywatnych fascynacji bya raczej twrczo angloamerykaskiego krgu
kulturowego, a nie francuskojzyczna. Zgadzali si jednak z Matoem co
do potrzeby wczenia literatury rodzimej w europejski nurt, ponownego
odczytania jej wczeniejszych dokona w szerszym ni dotychczas kontekcie. Dla Antuna Gustava Matoa przestrze kultury narodowej ksztatowaa si nie tylko w opozycji do, ale rwnie w powizaniu z. () dla
niego odniesienia pozytywne dla Chorwacji stanowi krg rdziemnomorski, krg kultury aciskiej, a wic kraje romaskie Wochy i Francja, czasem przywoywana bya i Anglia (Falski 2004: 65).
Na francuskie konotacje w poezji Antuna Gustava Matoa wskazywa
rwnie Vlatko Pavleti, ktry wspomina o jego twrczoci, dokonujc
analizy chorwackiego jzyka poetyckiego w szstym numerze z 1955 roku.
W tekcie Pjevanje i govorenje u poeziji wyrazi rwnie przekonanie, e
twrczo A.G.M. jest punktem zwrotnym, centralnym miejscem rozwaa
o chorwackiej poezji w ogle, wyjaniajc przy tym, skd braa si niedocigniona melodyjno jego wiersza:
Nije potrebno ii dalje od Matoa. U njemu se sastaju i kraj prolosti i poetak budunosti
nae poezije. Mato je nedvosmisleno izjavljivao, da je poeo pisati stihove tek poto je na nj
fatalno, zauvijek zanijemilo njegovo vjerno violoncello. Osjetio je tada potrebu, da umjesto
na napetim icama cella odsvira svoju melodiju na strunama zvunih stihova. I doista, uspio
je rijeima postii dotada kod nas najsnanije muzike efekte. To vie nije bila jednostavna
Vidrieva hajneovska muzika, ve bodlerovski sloena, ranirana kantilena, s dijapazonom od
diskretnog cvranja (...) do prodorne sonornosti (Pavleti 1955b: 423).
PSS7.indd 260
2014-07-07 13:23:40
Krugowcy o Matou
261
Jednak nawet w tym artykule, pochylajc si nad dwikow wirtuozeri warsztatu Matoa, wyraa Pavleti przekonanie, e by on jedynie dobrym poet, ale krytykiem doskonaym:
Naalost, ni Mato nije uvijek izbjegao opasnosti, da se muzikom poslui kao ukrasom; meu
njegovim pjesmama nai emo dosta primjera mehanike muzike i zato ja nikako ne mogu
prihvatiti miljenje, da je ovaj nenadmaivi kritiki duh najvii svoj literarni domet postigao
svojedobno prezrenim pjesmama. Mato je mnogo utjecao na hrvatsku poeziju, i taj se utjecaj
irio u dva pravca: soneti su djelovali na Wiesnera, Nikolu Kamova i dr., a Mora na Krleu.
Usprkos tome, on kao pjesnik gleda odozdo, iz inferiorne perspektive na nekoliko naih istaknutih pjesnika, dok su njegove kritike takav vrhunac s kojega, nenadmaen, moe jo uvijek
sigurno i superiorno motriti micanje iza sebe i pred sobom: pod sobom! (Pavleti 1955b: 425)
PSS7.indd 261
2014-07-07 13:23:40
262
Natalia Wyszogrodzka-Liberadzka
Vlatko Pavleti za, recenzujc nowowydany tom Zapisi i kritike Josipa Vidmara, wyraa w zakoczeniu artykuu Vidmarove kritike meditacije przekonanie: nama danas ne ostaje drugo, no da strpljivo ekamo veliki kritiki tekst, smjeli i dalekosenu ispovijed savjesti naega vremena,
ustvari kritiara, kakav je bio Krlea za vrijeme izmeu dva rata ili Cankar
i Mato prije njega (Pavleti 1955a: 38), podkrelajc tym samym potrzeb rzetelnej dziaalnoci krytycznoliterackiej, ktrej w powojennych czasach zdecydowanie brakuje.
Dodatkowym punktem czcym dziaalno krytycznoliterack Matoa i przedstawicieli drugiej moderny jest niezachwiana pewno wasnego
osdu, co w obu przypadkach niejednokrotnie prowadzio do burzliwych
polemik na amach kolejnych czasopism i gazet codziennych. Ewa wiewska zauwaa, e cechuje Matoa arbitralno oceny i wartociowania.
Zdania oceniajce nie zawieraj elementw wskazujcych na moliwo
wzgldnoci sdw, bardzo rzadko wystpuje w nich tryb przypuszczajcy.
Jasno i apodyktycznie oznajmiaj decyzj krytyka kwalikujce dzieo jako
dobre lub ze (wiewska 1977: 119).
Krugowcy rwnie wyraaj swoje sdy jasno i otwarcie, z penym
przekonaniem, nawet jeli spotykaj si z negatywnym odzewem i zmuszani s do ostrych polemik na amach prasy, jak choby w przypadku ktni
z Brunonem Popoviciem (1, 1956: 49) i Novakiem Simiciem (1, 1956: 51),
czy te rwnie burzliwych sporw we wasnym towarzystwie, np. midzy
Antunem oljanem a edo Pric (Prica 1955: 455). W czasopimie znajduje si te miejsce dla gonego tekstu modego i niepokornego krytyka
PSS7.indd 262
2014-07-07 13:23:40
Krugowcy o Matou
263
PSS7.indd 263
2014-07-07 13:23:40
264
Natalia Wyszogrodzka-Liberadzka
PSS7.indd 264
2014-07-07 13:23:40
Krugowcy o Matou
265
pregled Matoeva djela kao cjeline jo nismo dobili, i ovjek se jo uvijek lako izgubi u golemoj raznovrsnosti Matoeva opusa. Iz svih novijih napisa o Matou izbija tenja, da se on
ponovno ocijeni, da mu se nae pravo mjesto u naoj knjievnosti. Koliko je to potrebno uz
klasikaciju djela, za koju je zanimljiv Vuetiev pokuaj u estom broju Krugova zna
svatko, tko se bavio kojim specijalnim pitanjem iz problematike o Matou. Bilo da se radi
o prouavanju stila ili jezika ili forme, bilo da se radi o istraivanju utjecaja ili geneze Matoeve poezije, svagdje nam nedostaje temeljna polazna toka pjesnika i lina Matoeva zionomija (a za njezinu su potpunost opet vani specijalni radovi) (Kouti 1954: 617).
PSS7.indd 265
2014-07-07 13:23:40
266
Natalia Wyszogrodzka-Liberadzka
Nazwisko Matoa pojawia si rwnie, i to dwukrotnie, w recenzji Antologija ironije, humora i satire Mirka Rogoicia w numerze 30 rocznika 1957,
lecz w tym wypadku mona mwi raczej o koniecznych dla historycznego
porzdku epok literackich wzmiankach o autorze, ni o jakiejkolwiek analizie jego dokona, gdy zawarte w krtkim, trzyzdaniowym akapicie ciekawe
spostrzeenie na temat wpywu poematu Mora na brojne meunarodne pjesnike (Rogoi 1957: 770) niestety nie zostao w aden sposb rozwinite:
Zbog utjecaja kojeg je izvrila na brojne hrvatske pjesnike izmeu dva rata, te zbog svoje satirinosti Mora A.G. Matoa zasluuje posebnu panju. itajui i analizirajui tu pjesmu dolazimo do zakljuka kako su mnogi meunarodni pjesnici formirali svoju umjetniku zionomiju
upravo na stihovima te pjesme: Iz nje je izrastao dijelom satirini A.B. imi, vie ironini
nego satirini Nikola Poli, izuzevi pjesmu Sladostrasni starci potpuno satirini Tin Ujevi
i Miroslav Krlea, iji je pjesniki opus uglavnom satira (Rogoi 1957: 770).
PSS7.indd 266
2014-07-07 13:23:40
Krugowcy o Matou
267
pjesma nije dodue svojom strukturom do tada nesluene jezine izraajnosti pokazala, koliko
ukazala na put, kojim se do njih dolazi. Kao Mora za tokavsku, Hrastovaki nokturno znaajan je za kajkavsku poeziju. () Mato hrvatski stih kultivira i proiuje, oslobaa nespretnog
rimovanja, koje bijae posljedica slabog poznavanja jezika. No Mato ne bijae samo artist:
kao pjesnik, on je jedan od najznaajnijih naih pejzaista uope (Rogoi 1958: 635636).
Ostatnie dwa lata dziaalnoci czasopisma Krugovi przyniosy wyrane zmiany zarwno w ukadzie gracznym, jak i zawartoci merytorycznej
czasopisma. Wiksz ni do tej pory wag przywizywano do aktualnych
problemw i najnowszej produkcji literackiej, czciej publikowano teksty
z dziedziny teatru, lmu i telewizji. Autorzy pochylali si przede wszystkim
nad wspczesn produkcj literack, analizujc, chwalc bd krytykujc
dokonania kolegw po pirze.
Wprawdzie nadal obecni s Antun Branko imi (Fragmenti, nr 6,
1957), Janko Poli Kamov (Moderni Kam Zvonimira Goloba w nr 1, 1957)
czy Tin Ujevi (Slavne drai Vlady Gotovca, nr 4, 1957), jednak o pozostaych mistrzach, w tym i o Matou, trudno znale cokolwiek poza
konwencjonaln uwag, rzucon przy okazji innego tematu. Antun oljan,
analizujc w artykule Standard i pojave u poslijeratnoj hrvatskoj poeziji
wspczesn twrczo poetyck, w ujciu zarwno synchronicznym, jak
i diachronicznym, zauwaa: u cijelini uzevi, imam utisak, da je druga razvojna linija, koja polazi do Maurania (...) od daleko je veeg znaenja
za suvremene pjesnike. Iz Maurania, oploen s jedne strane Vidriem,
a s druge, u izvjesnom smislu traenja preciznosti, Matoem, obojicom
najiih artista u pozitivnom smislu te rijei (oljan 1957: 518). Zdanie
to jest jedyn wzmiank na temat twrcw, ktrzy zdaniem oljana mieli
wpyw na Antuna Branka imicia. Rwnie Krsto poljar, ledzcy w artykule Nastavljeno putovanje obce i rodzime wpywy dajce si zauway w modej poezji, wspomina tylko o uczniach Matoa (poljar 1957:
646). W dziewitym numerze z ostatniego rocznika czasopisma znalaza si
wzmianka o mierci Mistrza i jego wpywie na nastpcw w opracowaniu
Hrvatska knjievnost u I. svjetskom ratu (19141918) (icel 1958: 565).
Obraz Antuna Gustava Matoa, wyaniajcy si z kart czasopisma Krugovi, cho niepeny i fragmentaryczny, mona uzna za interesujcy. Rozumiejc i potwierdzajc wag dokona i zasuone miejsce A.G.M. w historii literatury chorwackiej, modzi twrcy potrali ukaza mistrza w sposb
krytyczny, przedstawiajc w wikszoci wypadkw solidn argumentacj
PSS7.indd 267
2014-07-07 13:23:40
268
Natalia Wyszogrodzka-Liberadzka
Literatura
Brozovi D., 1955, Nakon Novog Sada, Krugovi nr 1, s. 110.
Czapik B., 1979, Midzy modernizmem a nadrealizmem, w: Literatury sowiaskie
w okresie awangardowego przeomu, red. Z. Niedziela, WrocawKrakw Gdask,
s. 7180.
Detoni Dujmi D., 1995, Krugovi, Zagreb.
Dirljiva pomo, 1956, Krugovi nr 1, s. 4951.
Falski M., 2004, Chorwacja w Europie, czyli pisarstwo jako program ideologiczny.
Uwagi o twrczoci Antuna Gustava Matoa, Pamitnik Sowiaski nr 54, z. 1,
s. 4166.
Frange I. (ur.), 1957, Antologija Hrvatski esej, Beograd.
Golob Z., 1957, Moderni Kam, Krugovi nr 1, s. 1323.
Gotovac V., 1957, Slavne drai, Krugovi nr 4, s. 299306.
Hergei I., 1953, Uoi etrdesete godinjice Matoeve smrti, Krugovi nr 5, s. 432
438; nr 6, s. 543555.
Hrvatski esej, 1957, ur. I. Frange, Beograd.
Ivaniin N., 1955, Antun Barac, Krugovi nr 8, s. 521524.
Kouti N., 1954, Jedan pogled na pjesniku linost Matoevu, Krugovi nr 8, s.
617621.
Kovaevi Z., 1956, to itaoci knjievnih novina mogu vidjeti u izlogu knjiga koji izlae Milovan Danojli, Krugovi nr 34, s. 195198.
Mato A.G., 1952, Eseji i feljtoni o srpskim piscima, Beograd.
Mato A.G., 1953, Izbor, Zagreb.
Mato A.G., 1952, Odabrane tekstove, Zagreb.
Milievi N., 1956, Jedan zbornik bez objektivnosti i ukusa, Krugovi nr 1, s. 1421.
PARNAS. Zbornik lirike srpske i hrvatske, 1955, ur. B. Kovaevi, Novi Sad.
PSS7.indd 268
2014-07-07 13:23:40
Krugowcy o Matou
269
PSS7.indd 269
2014-07-07 13:23:40
PSS7.indd 270
2014-07-07 13:23:40