UNIVERZITET U BANJALUCI

PRIRODNO-MATEMATIKI FAKULTET
STUDIJSKI PROGRAM ZA PROSTORNO PLANIRANJE
URBANA EKONOMIJA

OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI

-SEMINARSKI RAD-

Mentor:

Studenti:

Dr Saa Vuenovi

Marjan Marjanovi
Nikola Mii

Banjaluka, maj 2014.

SADRAJ
Uvod......................................................................................................................3

1. Bruto domai proizvod, BDP.................................................................................4

1.1 Bruto domai proizvod po stanovniku......................................................6
1.2 Raunanje BDP-a......................................................................................6
1.2.1 Raunanje BDP-a proizvodnom metodom..................................6
1.2.2 Raunanje BDP-a rashodovnom metodom..................................7
1.2.3 Raunanje BDP-a dohodovnom metodom...................................9
1.3 Indeksi cijena...........................................................................................10
1.4 Odnos nominalnog i realnog BDP-a........................................................11
2. Stopa nezaposlenosti............................................................................................12
2.1 Mjerenje nezaposlenosti..........................................................................12
3. Stopa inflacije......................................................................................................13
3.1 Mjerenje inflacije....................................................................................14
4. Kamatnjak............................................................. ..............................................15
5. Mjerenje transakcija sa ostatkom svijeta.............................................................17
5.1 Novani kurs...........................................................................................18
Literatura.............................................................................................................19

UVOD
Makroekonomika je nauka koja eli razumjeti i objasniti mijenjanje glavnih ekonomskih
veliina tokom vremena. Nju zanima zato ukupna proizvodnja (realni bruto domai proizvod,
2

BDP) raste tokom vremena i zato vrijednost BDP-a pokazuje znatne oscilacije oko svoga
dugoronog trenda (koji se nekad naziva i sekularni). eli razumjeti uzroke nezaposlenosti i
inflacije, kako se ponaaju kamatnjaci i ta uzrokuje trgovinski deficit.
Za razliku od mikroekonomike, u kojoj je predmet zanimanja pojedinana kompanija
odnosno domainstvo, u makroekonomici se prouava ponaanje cijeloga privrede.
U ovom seminarskom radu daemo objanjenje osnovnih makroekonomskih pokazatelja
kao to su bruto drutveni proizvod, stopa nezaposlenosti, stopa inflacije i sl, te njihov uticaj na
mijenjanje fiskalne i monetarne politike, odnosno ekonomske politike uopte.

1. BRUTO DOMAI PROIZVOD, BDP

Definicija nominalnog bruto domaeg proizvoda glasi: nominalni bruto domai
proizvod, BDP, jeste ukupna vrijednost robe i usluga proizvedenih u odreenoj privredi tokom
3

odreenog perioda1. Dakle, kada govorimo o bruto domaem proizvodu, moramo odrediti o
ijem se privredi radi, tj. teritoriju na koju se odnosi (to moe biti odreena drava, region unutar
drave, skup vie drava i sl) i vremenski period za koji se odreuje (najee je to period od
jedne godine). Nominalni BDP se iskazuje u dolarima, a u sluaju eurozone u eurima, dok se kod
nas iskazuje u markama.
Prolaskom vremena cijene rastu, pa je tako nominalni BDP sve vei ak i kad je koliina
proizvedene robe i usluga jednaka. Meutim, ukoliko nas zanima koliko je robe i usluga
proizvedeno u odreenom privredi u odreenom vremenskom razdoblju u cilju mjerenja
gospodarske aktivnosti neke zemlje, koristiemo realni BDP:
realni BDP = nominalni BDP / nivo cijena
Stopu rasta realnog BDP-a raunamo na sljedei nain. Neka je Yt realni BDP u vremenu
t (dakle, Y2008 je realni BDP 2008. godine). Onda se stopa rasta realnog BDP-a od razdoblja t 1
do razdoblja t rauna prema formuli:

Uzmimo, na primjer, realni BDP godine 2008. bio je $11,652 milijardi, a 2007. je bio
$11,523.9 milijarde, onda je stopa rasta realnog BDP-a izmeu 2008. i 2007. jednaka:

To je broj na koji ljudi misle kada kau da je privreda raslo 2008. po stopi od 1.1%.
Dvije glavne osobine kretanja realnog BDP-a koje se vide na slici 1.1 jesu:
1. Realni BDP u promatranom razdoblju raste. Da se tokom razdoblja BDP poveavao
konstantnom stopom, onda bi ona bila 2.75%. Taj je rast prikazan takastom crtom i ona se
naziva trendom jer pokazuje prosjenu stopu rasta koja pokazuje kako se u prosjeku BDP
mijenjao tokom razdoblja.
2. Stvarne vrijednosti realnog BDP-a pokazuju odstupanja od trenda dugoronog rasta koja su
povremeno velika. Ta odstupanja stvarnih vrijednosti oko trenda nazivaju se poslovni ciklusi.

1 Kruger, 2009.
4

Slika 1. Promjena realnog BDP-a Sjedinjenih Amerikih Drava 1967-2008.

Slika 2. jasnije prikazuje odstupanja od trenda. Ovdje je takasta crta vodoravna i
odgovara vrijednosti trenda. Puna crta oznaava vrijednost odstupanja od trenda. Kad puna crta
ima vrijednost -0.061 kao to je bilo 1983., to znai da je stvarna stopa rasta realnog BDP-a te
godine bila 6.1% nia od vrijednosti trenda.

Slika 2. Poleti i recesije u SAD 1967-2008.

5

Razdoblja u kojima se BDP smanjuje nazivaju se recesijom, a ako su ta smanjenja

naroito velika, nazivaju se depresijom. U razdoblju od 1967. do prvog kvartala 2009. privreda
Sjedinjenih Drava proivjelo je 6 recesija4. Na kraju, treba naglasiti da navedeni podaci
pokazuju kako uprkos injenici da se recesije ponavljaju, njihovo trajanje i poetak vrlo je teko
predvidjeti.
1.1 BRUTO DOMAI PROIZVOD PO STANOVNIKU
Nominalni BDP Sjedinjenih Drava 2008. bio 14,265 milijardi. U Hrvatskoj je nominalni
BDP u 2008. bio 342 milijarde kuna, a to je oko 69 milijardi dolara (0.5% amerikog BDP-a) ili
47 milijardi eura. Da bi ovaj pokazatelj prikazivao realno stanje gospodarske situacije
ekonomisti koriste podatke za BDP po stanovniku. BDP po stanovniku predstavlja iznos bruto
drutvenog proizvoda podijeljen sa brojem stanovnika odredjene teritorije. Prosjeno je broj
stanovnika Sjedinjenih Drava u 2007. bio 303,225,000. Stoga je BDP po stanovniku 2007. bio
$45,646.96. U 2007. svaka je osoba u Sjedinjenim Dravama, od novoroeneta do najstarijih,
u prosjeku proizvela robe i usluga za oko 46,000 dolara. Za Hrvatsku su najnoviji podaci za
2008., a s obzirom na to da je ona te godine imala 4,435,000 stanovnika, BDP po stanovniku bio
je 77,149 kuna, tj. 15,635 dolara ili 10,681 eura po stanovniku.
1.2 RAUNANJE BDP-a
Nominalni BDP se moe mjeriti na tri naina:
1. Moemo raunati nominalni BDP tako da saberemo vrijednost proizvodnje svih industrijskih
sektora privrede (proizvodna metoda).
2. Moemo raunati nominalni BDP tako da saberemo sve izdatke na robu i usluge svih sektora
potronje privrede (kuanstava, preduzea, drave i stranaca) (rashodna metoda).
3. Moemo raunati nominalni BDP tako da saberemo sve dohotke (prihode) koji su generisani u
procesu proizvodnje (plate zaposlenih, primanja i profite) (dohodovna metoda).
Ured za ekonomske analize (Bureau of Economic Analysis, BEA) dravna je agencija
koja je u Sjedinjenim Dravama odgovorna za raunanje BDP-a; rauna ga na sva ta tri naina i
osigurava da su zbirovi jednaki (kao to moraju biti zbog naela voenja knjigovodstva).
1.2.1 RAUNANJE BDP-a PROIZVODNOM METODOM
Ukoliko elimo izraunati BDP sabiranjem vrijednosti proizvodnje svih sektora
nacionalne privrede, odnosno sabrati vrijednost proizvodnje poljoprivrede, rudarstva,
graevinarstva, preraivake industrije i tako dalje, ne moemo BDP izraunati jednostavnim
zbrajanjem vrijednosti isporuka, odnosno prodaje svih tih sektora. To se postie koritenjem
pojma novostvorena vrijednost. U osnovi se radi o vrijednosti za koju preduzee tokom
proizvodnog procesa povea vrijednost polupropoizvoda i sirovina koje je kupilo od dobavljaa.
Grubo reeno, novododana vrijednost je razlika vrijednosti po kojima preduzee prodaje svoj
6

proizvod i po kojima plaa poluproizvode i sirovine, dakle razlika vrijednosti koje je dobilo od
prodaje svoje proizvodnje i plaanja za robu i usluge koje je preduzee kupilo od drugih
preduzea i iskoristilo u proizvodnji svoga proizvoda.
Dakle, kad raunamo nominalni BDP proizvodnom metodom, saberemo novostvorenu
vrijednost svih industrijskih sektora privrede. Primijetiemo da novostvorena vrijednost (a ne
prodaja) ini taan doprinos tih sektora vrijednosti proizvodnje.
1.2.2 RAUNANJE BDP-a RASHODOVNOM METODOM
Nominalni se BDP moe izraunati i tako to se saberu ukupni izdaci za robu i usluge
svakog sektora potronje. Ako oznaimo sa
C linu potronju (potronju domainstva)
I (bruto) investicije
G dravnu potronju (potronju drave)
X izvoz
M uvoz
Y nominalni BDP
onda je
Y = C + I + G + (X M) .
Treba ukratko objasniti svaku stavku, odnosno komponentu potronje BDP-a.
Potronja (C, uobiajeno je pod pojmom potronja misliti, zapravo, na linu potronju
domainstva) definie se kao zbir svih izdataka domainstva na svu robu, na primjer za trajna
potrona dobra (automobile, namjetaj, televizore), netrajna potrona dobra (hrana, odjea,
benzin) i usluge (masae, finansijske usluge, obrazovanje, zdravstvo). Jedini oblik kupovanja
koji nisu ukljueni u potronju su izdaci na nove kue i stanove. Izdaci na nove kue i stanove
ukljueni su u fiksne investicije kojima se sada okreemo:
Bruto investicije (I) su sloena veliina. Sastoje se od zbira izdataka kompanija na nove zgrade,
opremu (strojeve) i zalihe kojima se pribrajaju izdaci domainstva na nove kue i stanove.
Razlikuju se tri kategorije izdataka: fiksne investicije u stambene objekte nekretnine/novogradnje (izdaci domainstva na kue i stanove), ostale fiksne investicije
(izdaci preduzea na zgrade i opremu potrebnu za poslovanje) i investicije u zalihe (promjene
zaliha preduzea). Da bismo bolje pojasnili pojam investicija treba napraviti malu digresiju o
tokovima i fondovima.
Fond je veliina koja se mjeri u odreenu vremenskom trenutku. Fiksni kapital u privredi
je tipian primjer fonda dok su investicije primjer toka, ba kao i druge komponente BDP-a kao
to su potronja, dravna potronja, itd. primjeri tokova. Fiksni kapital je ukupna vrijednost svog
raspoloivoga fizikoga kapitala na raspolaganju privredi, a to znai vrijednost svih zgrada i
opreme. Dio se fiksnog kapitala istroi tokom svakoga proizvodnog procesa, a taj se proces
troenja naziva amortizacijom - tu se opet radi o toku. Odnos izmeu fonda kapitala, bruto
investicija i amortizacije je ovaj:
7

vrijednost fiksnog kapitala na kraju razdoblja =

fiksni kapital na poetku razdoblja
+ bruto investicije tekueg razdoblja
amortizacija tekueg razdoblja.
Stoga neto investicije definiemo kao:
neto investicije =
bruto investicije
amortizacija.
Sada se moe pisati:
neto investicije =
vrijednost fiksnog kapitala na kraju razdoblja
vrijednost fiksnoga kapitala na poetku razdoblja.
U sastav BDP-a ulaze bruto investicije, a ne neto investicije, ali vrijednost neto
investicija odreuje promjenu vrijednosti fiksnog kapitala na poetku i na kraju razdoblja.
Treba, meutim, objasniti znaenje investicija u zalihe. Pretpostavimo da je Ford 2008.
proizveo automobil koji ste kupili 2008. Tada se vaa kupovina automobila knjii pod linu
potronju, C. No pretpostavite da je Ford proizveo automobil koji je ostavio na zalihama i
predvidio njegovu prodaju 2009. Budui da automobil nije prodat, ne moe se knjiiti kao
potronja 2008. No ekonomska aktivnost Forda je jednaka bez obzira na to je li automobil prodat
2008. ili ne, tako da bi njegov doprinos BDP-u trebalo biti jednak. Klju odgovora su investicije
u zalihe. Proizvodnjom automobila danas i njegovim stavljanjem na zalihe Ford je poveao
zalihe za jedan automobil. Statistiari to biljee kao investicije u zalihe. Kao i prije, to se moe
opisati kao:
investicije u zalihe =
zalihe na kraju razdoblja
zalihe na poetku razdoblja.
Nekad se u novinama pojavljuje veliina ukupnih prodaja. (Nominalna) ukupna prodaja
jednaka je nominalnom BDP-u umanjenom za investicije u zalihe.
Potronja drave (G) je zbir izdataka na robu i usluge savezne vlade, vlade drava i lokalnih
vlasti. Treba primijetiti da ukupni izdaci vlade nisu jednaki njenim ukupnim plaanjima:
transferna plaanja domainstva (kao to je socijalna pomo, pomo nezaposlenima itd.) ili
kamata na javni dug su plaanja drave koja nisu ukljuena u dravnu potronju.
Sjedinjene Drave su otvoreno gospodarstvo koje razmjenjuje robu i usluge s ostatkom svijeta.
Izvoz (E) su isporuke amerike robe i usluga ostatku svijeta, a uvoz (M) su isporuke robe i
usluga drugih zemalja Sjedinjenim Dravama. Neto doprinos BDP-a je (X M), odnosno izvoz
umanjen za uvoz. Veliina (X M) takoe se naziva i neto izvoz ili trgovinski bilans. Kaemo da
zemlja (na primjer, Njemaka) ima pozitivan trgovinski bilans ako je izvoz vei od uvoza,
odnosno ako je XM > 0. Zemlja ima deficit trgovinskog bilansa ako je XM < 0 kao to je u
posljednje vrijeme sluaj sa Sjedinjenim Dravama.

1.2.3 RAUNANJE BDP-a DOHODOVNOM METODOM

Proizvodnja robe i usluga stvara dohotke. Oni mogu biti naknade zaposlenicima (plate i
nadnice radnika) ili profiti za pojedince koji vode poslove. Ta injenica daje temelj za trei nain
raunanja nominalnog BDP-a.
Najire gledano, mjera ukupnog dohotka svih Amerikanaca je nacionalni dohodak. On
je slian BDP-u, ali nije isto to i nominalni BDP. Sjetite se da je BDP vrijednost robe i usluga
proizvedenih u Sjedinjenim Dravama. Neki ljudi u SAD-u nisu Amerikanci pa premda njihov
rad pridonosi BDP-u Amerike, njihova primanja nisu dio nacionalnog dohotka. S druge strane
postoje Amerikanci koji proizvode robu i usluge izvan zemlje pa iako ne pridonose BDP-u
Sjedinjenih Drava, njihovi prihodi jesu dio nacionalnog dohotka. Kada BDP-u dodamo prihode
od vlasnitva nad faktorima proizvodnje u ostatku svijeta (prihodi Amerikanaca koji nisu
zaraeni u Americi) i oduzmemo prihode stranaca od vlasnitva
nad domaim faktorima proizvodnje (prihode neamerikanaca zaraenih u Sjedinjenim
Dravama), onda dobijemo veliinu koju zovemo bruto nacionalni dohodak (BND). BND je
ukupna vrijednost sve robe i usluga koje su proizveli Amerikanci, dok je BDP vrijednost sve
robe i usluga proizvedenih u Americi. Ima i drugih dijelova BND-a koji nisu dio nacionalnog
dohotka. Najprije moramo oduzeti amortizaciju. Amortizacija kapitala je troak proizvodnje u
nacionalnom gospodarstvu pa njegovo oduzimanje daje neto vrijednost ekonomskih aktivnosti.
BND umanjen za amortizaciju jednak je neto nacionalnom dohotku (NND). Kad od NND-a
oduzmemo poreze na dodanu vrijednost i prireze, dobijemo nacionalni dohodak. To je zato to
se NND mjeri cijenama koje kompanije postignu za svoje proizvode, ali samo onaj dio te
vrijednosti koji ne ide dravi, ini prihod domainstva. Time je objanjena veza izmeu BDP-a i
nacionalnog dohotka:
bruto domai proizvod (BDP)
+ prihodi od vlasnitva nad faktorima proizvodnje u ostatku svijeta
prihodi stranaca od vlasnitva nad domaim faktorima proizvodnje
= bruto nacionalni dohodak (BNP)
amortizacija
= neto nacionalni proizvod (NNP)
porezi na dodanu vrijednost i prirezi
ostali odbici
= nacionalni dohodak (ND)
Ovisno o tome kako je zaraen, nacionalni se dohodak dijeli na pet dijelova:
1. naknade zaposlenima: nadnice, plate i ostala primanja radnika i ostalih zaposlenih,
2. dohodak samozaposlenih: primanja samozaposlenih kao to su poljoprivredna domainstva i
obrti,
3. rente: prihodi stanodavaca od iznajmljivanja, ukljuujui i "imputirane" prihode koje vlasnici
stanova plaaju sami sebi umanjene za trokove odravanja i amortizacije,
4. profite preduzea: prihodi preduzea nakon plaanja zaposlenika i inovnika,
5. neto kamata: kamate koje plaaju preduzea uveane za kamate pristigle iz inostranstva.
Na koncu treba povezati nacionalni dohodak s jo dva esto koritena pojma dohotka. Ti
pojmovi se lako poistovjete s onim to se moe smatrati dohotkom domainstva (u naem sluaju
ukupnim dohotkom svih domainstva). Uz niz preinaka moemo od nacionalnog dohotka doi
9

do linih primanja, odnosno prihoda domainstva i drugih ekonomskih subjekata izvan

kompaniji. Da bi se dobila lina primanja, najprije treba nacionalni dohodak umanjiti za onaj dio
profita preduzea koji nisu podijeljeni vlasnicima u obliku dividendi. Ta se veliina zove
zadrani profiti. Zatim treba oduzeti doprinose za zdravstveno i socijalno osiguranje (iznos
koji se plaa za zdravstveno osiguranja i socijalnu skrb). Zatim emo dodati kamate koje su
plaene domainstvima - one se razlikuju od kamata koje plaaju preduzea. To se postie
smanjenjem nacionalnog dohotka za iznos neto kamata koje plaaju preduzea i dodavanjem
veliine lina primanja od kamate. Na koncu moramo dodati transfere od drave i preduzea
domainstvima kao to je socijalna skrb i penzije koje preduzea plaaju bivim radnicima.
Odnos nacionalnog dohotka i linih dohodaka dan je izrazom:
nacionalni dohodak
zadrani profiti
doprinosi za zdravstveno i socijalno osiguranje
neto plaene kamate
+lina primanja od kamata
+transferi od drave i preduzea
= lina primanja.
Na koncu doemo do raspoloivog dohotka (dohotka koji domainstva i ostali izvan
kompaniji mogu potroiti nakon plaenih poreza). Njegov iznos dobijemo tako da od linih
primanja oduzmemo poreze stanovnitva i neporezna davanja (kao to su kazne za parkiranje)
dravi:
lina primanja
porezi stanovnitva i neporezna davanja
= raspoloivi dohodak.
1.3 INDEKSI CIJENA
Da bismo izraunali realni BDP, nominalni BDP se mora podijeliti s "nivoom cijena". Za
izraun stope inflacije potrebno je znati nivo cijena u dva razliita razdoblja. U ovom odjeljku
objanjavamo kako se mjeri "nivo cijena". Uopteno uzevi, ekonomisti mjere nivo cijena nekim
indeksom cijena. Indeks cijena je odnos izmeu cijene odreene korpe dobara u razdoblju t i
cijene iste korpe dobara u nekom izabranom baznom razdoblju 0. Dva se vana pitanja
pojavljuju u izgradnji indeksa cijena: a) koje razdoblje odabrati kao bazno razdoblje i b)
kakvu korpu dobara izabrati. Pretpostavimo jednostavnu privredu u kojoj ljudi proizvode samo
dva dobra, recimo, ribice i bevandu. Broj proizvedenih ribica u razdoblju t obiljeimo s rt a s bt
proizvedenu bevandu u razdoblju t. Takoe, oznaimo s prt cijenu ribica u razdoblju t, a s pbt
cijenu ae bevande u razdoblju t. Oznaimo iste vrijednosti varijabli u razdoblju 0 s (r0, b0, pb0,
pr0). Sada se pitamo kako moemo mjeriti nivo cijena razdoblja t u odnosu prema razdoblju 0
koje se uzima kao bazno? Jedna mogunost je da usporedimo koliko korpi proizvedena u
razdoblju 0 stoji u razdoblju t. Rezultat je:

10

Takav indeks cijena zove se Laspeyerov indeks cijena. No, s druge strane, ako kao
mjerilo uzmemo koaru proizvedenu u razdoblju t, onda imamo ovu jednainu:

Takav indeks cijena zove se Paascheov indeks cijena. Ispostavlja se da svi indeksi cijena
koji se u stvarnosti rabe za usporedbe BDP-a su ili Laspeyerovi ili Paascheovi.
1.4 ODNOS NOMINALNOG I REALNOG BDP-a
Smisao je realnog BDP-a da omogui mjerenje ukupne proizvodnje robe i usluga u
fizikim koliinama. No kako se moe 10 automobila, 12 ianja i krstarea raketa sabrati u
jedan broj? U stvarnosti, statistiari to rade tako da najprije odaberu jednu poetnu (baznu)
godinu, recimo 2005. Doprinos automobila realnom BDP-u 2009. godine onda se dobije na ovaj
nain: uzme se dolar potroen na automobile 2009. godine i podijeli s odnosom cijene
automobila 2009. i 2005. godine (to jest podijeli se s cijenama iz 2009. i pomnoi s cijenama iz
2005. godine). Rezultat te operacije je vrijednost proizvedenih automobila 2009. godine iskazana
u cijenama iz 2005. Postupak se ponovi za sva dobra i usluge i dobije se vrijednost robe i usluga
iz 2009. vrednovana cijenama iz 2005. Sabiranjem rezultata tog postupka za sva dobra i usluge
dobijemo realni BDP. Ne zaboravite da je u baznoj godini vrijednost nominalnoga i realnog
BDP-a jednaka. Ispostavi se da je omjer nominalnoga i realnog BDP-a indeks cijena, takozvani
deflator BDP-a:
BDP deflator = (nominalni BDP)/(realni BDP).

11

2. STOPA NEZAPOSLENOSTI
Ukoliko nivo realne proizvodnje pada, radnici se otputaju i stopa nezaposlenosti raste.
Opravdano je stoga oekivati da promjene stope nezaposlenosti blisko prate promjene
proizvodnje. Treba, dakle, odrediti ta je stopa nezaposlenosti.
Radna snaga je broj stanovnika starijih od 16 godina koji su ili zaposleni ili nezaposleni
ali aktivno trae posao. Stopa nezaposlenosti daje se jednainom:
stopa nezaposlenosti = broj nezaposlenih / radna snaga
Na slici 3. nacrtana je stopa nezaposlenosti u Sjedinjenim Dravama od 1967. do 2008. Iz
slike 3. vidimo da u vrijeme poleta stopa nezaposlenosti pada, a u vrijeme recesije raste.
Varijable koje se tako mijenjaju nazivaju se "anticikline" jer je im je vrijednost velika kad je
BDP malen (u odnosu prema trendu), a mala kad je BDP velik. Takoe se moe primijetiti da je
nezaposlenost najmanja u 1970.

Slika 3. Stopa nezaposlenosti u SAD 1967-2008.

2.1 MJERENJE NEZAPOSLENOSTI
Stopa zaposlenosti je definisana kao osnos broja zaposlenih i radne snage. U stvarnosti se
on rauna tako da se oko 100.000 odraslih osoba intervjuie svaki mjesec i pitaju se jesu li
zaposleni ili ne, te trae li aktivno posao ili ne (dakle, jesu li dio radne snage). Iz tako skupljenih
podataka izrauna se broj nezaposlenih i radna snaga te se izrauna odnos, i to je onda stopa
nezaposlenosti za taj mjesec. Podaci o nezaposlenima se mogu nai i u registru Biroa za
zapoljavanje.
12

3. STOPA INFLACIJE
Stopa inflacije mjeri rast cijena odreene korpe robe i usluga 2. Ako je Pt nivo cijena u
razdoblju t, onda je stopa inflacije izmeu razdoblja t i t 1 data formulom:

Slika 4. pokazuje stopu inflacije privrede Sjedinjenih Drava od 1967. do 2008. Vidimo da je ta
stopa bila via i pokazivala vee promjene tokom sedamdesetih i ranih osamdesetih nego tokom
devedesetih godina. Povezivajui slike 2 i 4 nije jasno je li stopa inflacije prociklina ili
anticiklina varijabla.

Slika 4. Stopa inflacije u SAD 1967-2008.

3.1 MJERENJE INFLACIJE

Stopa inflacije izmeu razdoblja t 1 i t bila odreena izrazom:

2 Nekoliko je nacina mjerenja inflacije. Razlikuju se po tome kakav je sastav koarice ija se promjena vrijednosti
mjeri. Najvaniji indeksi cijena su indeks potroakih cijena (Consumer Price Index, CPI) i deflator BDP-a.

13

gdje je Pt nivo cijena u periodu t. Jedan nain raunanja inflacije je da se za raunanje stope
inflacije uzima nivo cijena koja je izraunata prema postupku kada se kao stopa inflacije uzme
deflator BDP-a. Koara dobara kojoj se onda rauna nivo cijena je tekua struktura BDP-a. No
ee se primjenjuje jedan drugi raun za odreivanje stope inflacije. Taj se izraun temelji na
razliitoj korpi dobara i usluga. Uglavnom, kad se u javnosti objavljuje stopa inflacije, ona se
temelji na indeksu potroakih cijena (Consumer Price Index, CPI).
Federal Reserve Bank (pojednostavnjeno reeno, centralna monetarna vlast SAD-a), koja
je odgovorna za monetarnu politiku, prati ostvarenje jednog od svojih glavnih ciljeva, odnosno
postizanje "stabilnih cijena" upravo na praenju promjena stope inflacije. Ako je stopa inflacije
vea od oekivane, onda to vodi politici kojom FED poveava kljune kamatnjake to obino
ima nepovoljni uinak na cijene dionica. Znajui to, trite dionica takoer prati objavljivanje
stope inflacije i ima tendenciju negativno reagirati ako se oekuje da e objavljena stopa inflacije
biti vea od oekivane. Stopa inflacije je vana i zato to mnogi ugovori ukljuuju takozvane
COLA klauzule (COLA, Cost-Of-Living, trokovi ivota) koje odreuju da se plaanja
poveavaju razmjerno promjeni CPI-ja. Takav je, na primjer, sluaj sa socijalnim davanjima.
Zato je CPI najvie praena makroekonomska varijabla. Kako se on rauna?
Raunanje zapoinje tako da BSL odredi koaru dobara i usluga koju tipina amerika
porodica kupuje uobiajenog mjeseca u baznoj godini. Ta koara ukljuuje 4 vekne hljeba, gajbu
piva, 1/60 automobila, 4 ianja i tako dalje. BLS onda rauna koliko takva koara stoji u
tipinom mjesecu bazne godine i koliko stoji u tipinom mjesecu ove godine. CPI se zatim
rauna kao omjer kotanja te koare u tekuoj godini i u baznoj godini.

14

4. KAMATNJACI
Kamatnjaci su vana makroekonomska varijabla jer odreuju cijenu kredita potrebnih za
nabavku automobila, kue ili stana, dionica, ili su cijena kredita koji plaaju kompanije kad
uzimaju kredit za nabavku nove opreme (maina i zgrada, odnosno sredstava proizvodnje). Kako
se raunaju kamatnjaci? Pretpostavimo da ste u razdoblju t1 posudili $Bt1. Uslov kredita je
takav da odreuje kako u razdoblju t morate platiti $Bt. Uopeno uzevi da je $Bt vei od $Bt1
(jer iznosom $Bt morate platiti takozvanu glavnicu i kamatu na kredit). Nominalni kamatnjak na
zajam od razdoblja t 1 do razdoblja t je it , a rauna se prema formuli:

To se naziva nominalni kamatnjak jer zanemaruje utjecaj inflacije. Realni kamatnjak rt

odreuje se kao razlika nominalnoga kamatnjaka i stope inflacije t:

Tokom istorije nominalni kamatnjak se poveavao s rastom inflacije, jer zajmodavci trae
vee nominalne kamatnjake u vrijeme visokih inflacija kao kompenzaciju za gubitak kupovne
moi svog novca, gubitka koji je uzrokovan inflacijom.
Na primjer, u 2008. godini posudite 15,000 dolara kako biste kupili novi automobil, a
banka trai da za godinu dana vratite tano 16,500 dolara. Onda je nominalni godinji kamatnjak
od 2008. do 2009. godine:

Pretpostavimo da je stopa inflacije 2008. bila 3%, onda je realni kamatnjak 10% 3% =
7%. Prilikom rasprave o kamatnjacima kljuno je navesti duinu razdoblja na koju se odnosi, na
primjer je li kamatnjak godinji, kvartalni, mjeseni ili dnevni.
Na slici 5. prikazano je kretanje prekononog kamatnjaka 3 (a svi drugi kamatnjaci ga
prate) za razdoblje 1967. do 2008. Uporeujui slike 2 i 5, vidimo da je kretanje kamatnjaka
uglavnom prociklino: poveavaju se tokom poleta odnosno ekspanzije, a padaju tokom recesije.

3 Ima mnogo razliitih kamatnjaka. Federal Funds Rate je kamatnjak koji banke naplauju za prekonono
posuivanje jedna drugoj. To je, dakle, dnevni kamatnjak. Dnevni kamatnjak preraunat je na godinji mnoenjem s
365. U svome nazivu ima "federalni" jer banke posuuju novana sredstva drugoj banci preko depozita koji dre pri
FED-u.

15

Slika 5. Kretanje prekononog kamatnjaka federalnih sredstava u SAD 1967-2008.

16

5. MJERENJE TRANSAKCIJA SA OSTATKOM SVIJETA

Ve smo definisali trgovinski bilans kao razliku ukupne vrijednost izvoza i ukupne vrijednosti
uvoza sa svim trgovinskim partnerima Sjedinjenih Drava. Vrlo bliski pojam trgovinskom
bilansu je bilans tekuih transakcija. Bilans tekuih transakcija (plaanja) jednak je zbiru
trgovinskog bilansa, neto tekuih transfera i neto dohotka.
Bilans tekuih transakcija =
trgovinski bilans
+neto tekui transferi i dohodak
Tekui transferi i dohodak su plaanja Sjedinjenih Drava drugim zemljama; tu su
ukljuene stavke kao pomosiromanim zemljama, kamata strancima za dranje dravnih
obveznica Sjedinjenih Drava te finansiranje projekta stranim istraivaima ili zavodima. Neto
tekui transferi i neto dohodak su razlika opisanih plaanja Sjedinjenih Drava drugim zemljama
i takvih plaanja drugih zemalja SjedinjenimDravama. Obino su ta plaanja u Sjedinjenim
Dravama negativna ili mala (oko 0.9% BDP-a 2008).
Kaemo da Sjedinjene Drave imaju deficit bilansa tekuih transakcija ako je neto bilans
tekuih transakcija negativna, a viak bilansa tekuih transakcija ako je neto bilans tekuih
transakcija pozitivan. Podsjeam da je tekui bilans tok (jer su uvoz i izvoz tokovi). Bilans
tekuih transakcija biljei uvozne i izvozne tokove meu zemljama. Bilans kapitalnih i
finansijskih transakcija biljei tokove (priljeve i odljeve) kapitala izmeu Sjedinjenih Drava i
svijeta. Njen bilans jednak je neto promjeni imovine Sjedinjenih Drava. Sjedinjene Drave
duguju novac stranim zemljama u obliku dravnog duga koji dre stranci, zajmova stranih
banakaamerikim kompanijama i u obliku dionica amerikih kompanija koje dre stranci. Druge
drave duguju novac Sjedinjenim Dravama iz istih tih razloga. Neto promjena imovine
Sjedinjenih Drava je razlika tih dviju stavki, dakle onoga to Sjedinjene Drave duguju svijetu
minus ono to svijet duguje Sjedinjenim Dravama. Neto imovina je fond, ali je bilans kapitalnih
i finansijskih transakcija koji biljei promjene neto imovine tok.
Kapitalne i finansijske transakcije ove godine =
neto imovina krajem ove godine
neto imovina krajem prole godine
Usporedite ovaj izraz s odnosom vrijednosti kapitala i investicijama koji je opisan prije:
rije jer o istom naelu. Primijetite da negativne kapitalne i finansijske transakcije znae da se
neto imovina Sjedinjenih Drava smanjila: u neto raunanju kapital je napustio zemlju. Obrnuto
se dogodilo ako je bilans kapitalnih i finansijskih transakcija pozitivan: kapital je ulazio u
zemlju. Bilans tekuih transakcija i bilans kapitalnih i finansijskih transakcija blisko su povezane
i uvijek se mijenjaju zajedno. Ovo je jo jedan primjer knjigovodstvenog identiteta:
bilans tekuih transakcija ove godine =
bilans kapitalnih i finansijskih transakcija ove godine
Razlog je jednostavan: ako Sjedinjene Drave uvoze vie nego to izvoze, moraju
posuditi od svijeta sredstva kako bi platile uvoz. No to zaduivanje podrazumijeva promjenu
17

imovine koju pokae promjena bilansa kapitalnih i finansijskih transakcija. Na sljedeoj slici
prikazujemo trgovinski bilans Sjedinjenih Drava u posljednjih 30 godina. Vidimo da je
trgovinski bilans uglavnom negativan tokom razdoblja, a deficit je osobito velik tokom poleta
devedesetih. Jedna od posljedica takvog trgovinskog bilansa je da se tokom godina neto bilans
kapitalnih i finansijskih transakcija Sjedinjenih Drava pogoravao. Od 1989. su Sjedinjene
Drave, koje su do tada tradicionalno posuivale svijetu, poele od svijeta posuivati i neto
bilans kapitalnih i finansijskih transakcije postaje negativan.

Slika 6. Trgovinski bilans SAD 1967-2008.

5.1 NOVANI KURS
Zadnja varijabla koja je vrlo vana prilikom rasprava o meunarodnoj trgovini je kurs.
Kurs dolara i jena odreuje koliko jena neko mora platiti da bi kupio jedan dolar. Kurs dolara i
eura odreuje koliko eura neko mora dati da bi dobio jedan dolar. Kurs je vaan iz sljedeeg
razloga: pretpostavimo da se kurs dolara za jen povea (to jest dolar postane japanskim
kuanstvima skuplji, moraju ga platiti vie). To znai da su za Japance ameriki proizvodi postali
skuplji, i obratno ako kurs padne. Zato postoji tijesna veza izmeu kursa i uvoza i izvoza (pa tim
putem i s trgovinskom bilancom). Jaki dolar (jeftini euro jer je dolar skup) ima tendenciju
poveati trgovinski deficit, slabi dolar ima tendenciju smanjiti ga.

18

LITERATURA
1. Krueger, D. Macroeconomics, Pennsylvania: 2009;
2. Hall, R.E. i Taylor, J.B. Macroeconomics (W.W. Norton & Company);
3. Cerovac, S. i Petrovi, S. Growth Decomposition Analysis: The Application of
the Growth Accounting Approach in the Case of Croatia (2008).

19